<p>Nevladino udruženje „Komunica“ podnijela je danas Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Inicijativu za pokretanje postupka radi utvrđivanja prava svojine nad grobljima kao javnim dobrima u opštoj upotrebi i usaglašavanja knjižnog stanja sa važećim propisima.</p>
<p>NVU „Komunica“ obratila se Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa, kao organu kome je povjereno obavljanje pravobranilačke funkcije u Crnoj Gori, polazeći od činjenice da su groblja, kao posebne površine od javnog interesa, u crnogorskom pravnom poretku normirana kao „lokalna dobra u opštoj upotrebi kojima raspolažu opštine“ (član 16 alineja 6 Zakona o državnoj imovini). </p>
<p>Podsjećaju da Ustav Crne Gore u čl. 58 stav 3 utvrđuje da su „prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotrebi u državnoj svojini“, te saglasno tome, ova dobra (groblja) ne mogu biti u privatnoj svojini.</p>
<p>- Pravni status groblja, pored Ustava i Zakona o državnoj imovini, uređuju još i Zakon o komunalnim djelatnostima i (opštinske) Odluke o uređenju i održavanju groblja i sahranjivanju. Dakle, saglasno Ustavu i važećim propisima, sva groblja u Crnoj Gori moraju biti isključivo u državnoj svojini i nije moguće da budu objekt privatne svojine, štopodrazumijeva da ne mogu biti u svojini vjerskih zajednica ili drugih privatno-pravnih lica - ukazali su iz NVU „Komunica“.</p>
<p>Međutim, kako ističu, u postupcima formiranja novih katastarskih operata krajem 80-ih i tokom 90-ih godina prošlog vijeka, izvršeni su nezakoniti upisi mjesnih groblja na vjerske organizacije bez pravnog osnova.</p>
<p>- Naime, uoči i tokom izlaganja podataka premjera, katastarskog klasiranja zemljišta i utvrđivanja stvarnih prava na nepokretnostima, postupajuće Komisije su, zanemarivanjem odredbi zakona koji su tada bili u primjeni (Zakon o premjeru, katastru i upisima prava na nepokretnostima i Zakon o državnom premjeru, katastru i upisaima prava na nepokretnostima), kao i odredbi Pravilnika o izlaganju na javni uvid podataka premjera, katastarskog klasiranja zemljišta i  utvrđivanja stvarnih prava na nepokretnostima, tj. bez ikakvog pravnog osnova, izvršile upise groblja na različite subjekte crkvene provinijencije - navedeno je u saopštenju za javnost.</p>
<p>Stoga je „Komunica“ Zaštitniku/ci imovinsko pravnih interesa dostavila i precizne podatke o nezakonitim upisima za teritorije područnih jedinica Danilovgrad, Podgorica, Cetinje, Bar i Nikšić gdje su se upisi vršili nezakonito na vjerske organizacije.</p>
<p>„Komunica“ je u Inicijativi Zaštitinku precizno navela i listove nepokretnosti i posjedovne listove, kao i rješenja komisija za izlaganje podataka premjera, katastarskog klasiranja zemljišta i utvrđivanje stvarnih prava na nepokretnostima, i ostala dokumenta koja su poslužila kao osnov predmetnih upisa, koje Zaštitinik/ca može dodatno pribaviti ili provjeriti službenim putem od Uprave za nekretnine – Područnih jedinica Danilovgrad, Podgorica, Cetinje, Bar i Nikšić.</p>
<p>- Polazeći od izloženog stanja, „Komunica“ zahtjeva za Zaštitnik/ca inicirara odgovarajuće pravne postupke radi usaglašavanja knjižnog stanja sa važećim propisima. U tom pravcu se zahtjeva da Zaštitnik/ca imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, pred mjesno nadležnim Osnovnim sudovima, pokrene postupke - protiv Mitropolije Crnogorsko Primorske i drugih pravnih (crkvenih) lica radi utvrđenja prava svojine na kat. parcelama – grobljima na teritorijama navedenih opština - navedeno je u saopštenju.</p>
<p>Istovremeno, imajući u vidu činjenicu da je određeno zemljište i druge nepokretnosti iz državne svojine u katastar nepokretnosti upisano na subjekte koji nemaju status pravnog lica, a nalazi se van obuhvata generalnog ili detaljnog urbanističkog plana, urbanističkog projekta ili lokalne studije lokacije, a shodno pozitivnim pravnim propisima treba da bude upisano na Crnu Goru, „Komunica“ zahtijeva da Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, kod Uprave za nekretnine i mjesno nadležnih područnih jedinica, zatraži brisanje kao vlasnika svih subjekata koji ne mogu biti nosioci prava svojine i drugih stvarnih prava na nepokretnosti koju čine groblja, i istovremeno zatraži upis prava na Crnu Goru – svojina 1/1 i  pravo raspolaganja 1/1 u korist pojedinih opština ili Prijestonice.</p>
<p>- Komunica istovremeno obavještava javnost da je održala je konsultacije sa većim brojem profesora, advokata i pravnika sa ciljem detaljnog utvrđenja odgovornosti i vodjenja postupaka protiv lica koja su nezakonito izvršila ili omogućila upise/prepise grobalja, kao državne imovine, na privatna pravna lica. Stoga je u saradnji sa STEGA-om i Udruženjem pravnika Crne Gore podnijela veći broj krivičnih prijava, na bazi uvida u listove nepokretnosti na osnovu kojih je nesumljivo utvrđeno postojanje većeg broja nezakonitih upisa koje upućuju na postojanje krivičnih dijela koje se odnose na nesavjestan radu u službi i na zloupotrebu službenog položaja, o čemu će javnost biti uskoro posebno i potpuno informisana - zaključeno je u saopštenju.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

„Komunica“ pisala Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa: Utvrditi pravo svojine nad grobljima

<p>Groblja kao posebne površine od javnog interesa namijenjena su sahranjivanju pokojnika i kao takva su u crnogorskom pravnom poretku normirana kao „lokalna dobra u opštoj upotrebi kojima raspolažu opštine”. Ustav Crne Gore u čl. 58 stav 3 utvrđuje da su ”prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotrebi u državnoj svojini,” te sagasno tome, ova dobra (groblja) ne mogu biti u privatnoj svojini.</p>
<p>Pažnju šire javnosti za imovinski status groblja u Crnoj Gori primarno je izazvala (iznenadna), a kasnije povučena, najava izmjene čl. 16 Zakona o državnoj imovini.</p>
<h2>Vlasništvo</h2>
<p>Saglasno Ustavu i važećim propisima, sva groblja u Crnoj Gori moraju biti isključivo u državnoj svojini i nije moguće da budu objekt privatne svojine. To podrazumijeva da ne mogu biti ni u svojini vjerskih zajednica ili drugih privatno-pravnih lica.</p>
<p>Zbog izuzetne zainteresovanosti šire javnosti za razumijevanje suštine ovog građansko-pravnog odnosa, a pogotovu imajući u vidu faktičko stanje da je veći broj (mjesnih) groblja, mimo zakona, upisan na crkvene organizacije, potrebno je dodatno ukazati na pravni aspekt ove problematike.</p>
<p>Groblje, kao nekretnina u posebnom pravnom režimu, je zemljište na kojem se nalaze grobna mjesta, prateće građevine (kapela, odnosno prostorije za izlaganje na odru i za ispraćaj umrlih, krematorijum, mrtvačnica i druga komunalna infrastruktura), te se stoga smatraju javnim dobrima u opštoj upotrebi, odnosno, groblja i grobna mjesta su stvari koje su van pravnog prometa (res extra commercium).</p>
<p>Korisnik ne stiče svojinu nad grobnim mjestom, jer je groblje neotuđivo iz vlasništva jedinice lokalne samouprave, već stiče pravo korišćenja grobnog mjesta. Grobljem upravlja uprava groblja (javno preduzeće, odnosno odbor za održavanje mjesnog groblja).</p>
<p>Pravni status groblja, pored Ustava i pomenutog Zakona o državnoj imovini uređuju još i Zakon o komunalnim djelatnostima i (lokalne) Odluke o uređenju i održavanju groblja i sahranjivanju. </p>
<p>Tako se npr. u Odluci Opštine Danilovgrad (čl. 5. stav 1) navodi da »Gradskim grobljem upravlja i stara se o njegovom uređenju i održavanju Javno komunalno zanatsko preduzeće. Uređenje i održavanje seoskih groblja obavlja mjesna zajednica na čijoj se teritoriji groblje nalazi (stav 3). Mjesna zajednica može formirati odbor koji će se starati o uređenju i održavanju groblja« (stav 4).</p>
<h2>Istorijat</h2>
<p>Crna Gora ranije je imala poseban Zakon o grobljima (u primjeni od 23. marta 1962. do 9. decembra 1984. godine), kojim je bilo uređeno da »Groblje je komunalni objekat kojim upravlja opštinski narodni odbor«. Takođe je bilo normirano da: »U mjestima koja nijesu gradskog karaktera grobljem upravlja mjesni odbor«. </p>
<p>Dodatno postojao je i Zakon o pogrebnoj djelatnosti i o uređivanju i održavanju groblja (u primjeni od 9. decembra 1984. do 15. aprila 1995. godine) te kasnije Zakon o komunalnim djelatnostima (u primjeni od 15. aprila 1995. do 25. avgusta 2016. godine)</p>
<h2>Uzurpacija </h2>
<p>Kratak pregled važeće i ranije normative jasno ukazuje da nije moguće da groblja budu u privatnom vlasništvu, samim tim da budu u katastru upisana na crkvene organizacije.</p>
<p>Međutim, u postupcima formiranja novih katastarskih operata tokom 90-ih godina prošlog vijeka, izvršeni su (bez izuzetaka) nezakoniti upisi mjesnih groblja.</p>
<p>Naime, uoči i tokom izlaganja podataka premjera, katastarskog klasiranja zemljišta i utvrđivanja stvarnih prava na nepokretnostima, postupajuće Komisije su, zanemarivanjem odredbi zakona koji su tada bili u primjeni (Zakon o premjeru i katastru zemljišta iz 1974, Zakon o premjeru, katastru i upisima prava na nepokretnostima iz 1984. godine i Zakon o državnom premjeru, katastru i upisima prava na nepokretnostima iz 2000. godine), tj. bez ikakvog pravnog osnova, izvršile upise groblja na različite crkvene subjekte.</p>
<h2>Studija slučaja - Danilovgrad</h2>
<p>1. Seosko groblje u mjestu Kosić upisano je kao svojina (1/1) MITROPOLIJE CRNOGORSKO PRIMORSKE CETINJE. </p>
<p>Rješenje o upisu br. 414 od 27.11.2000. godine, donijeto je uprkos činjenici da je ovo groblje prethodno bilo upisano u posjedovni list 168 KO Kosić – parcela br. 718, groblje, kao Dobro sela Kosić (što zaista i jeste). </p>
<p>Na aviofotogrametrijskom snimku iz 1995. godine nije dešifrovan vlasnik, niti je tokom izlaganja novog katastra, bilo ko pristupio ispred Mitropolije, što nije »osujetilo« Komisiju da arbitrarno izvrši ovakav upis, pa čak da u razlozima svog rješenja navede da je »činjenično stanje utvrđeno na osnovu uvida u elaborat premjera, na osnovu uvida u do sada važeći kat.operat za KO Kosić i da na ovakvo utvrđeno činjenično stanje u postupku izlaganja nije bilo primjedbi« (?!)</p>
<p>Inače, saglasno odredbama čl. 69 Zakona o državnom premjeru, katastru i upisima prava na nepokretnosti (koji je bio u primjeni u vrijeme upisa u list nepokretnosti 414 KO Kosić), nadležni organ za upis prava na nepokretnosti, trebao je, po službenoj dužnosti, da ispita da li su ispunjeni zakonom propisani uslovi za upis. </p>
<p>Dakle, ovakav upis je ništavan, budući da je svojim sadržajem protivan ustavom utvrđenim načelima društvenog uređenja i zakonskim zabranama, odnosno, kao protivzakonit i ne proizvodi pravna dejstva (što je nužno potvrditi u upravnom, odnosno sudskom postupku). </p>
<p>2. U prilog arbitrarnog i nezakonitog postupanja tokom formiranja novih katastarskih operata stoji i novi operat za KO Martinići, gdje su tri groblja (Šabov krug, Gornji Martinići i Gorevići) upisani u listu nepokretnosti 663 KO Martinići kao svojina (1/1) CRKVE (!?), pri čemu je indikativno da je prilikom katastarskog izlaganja (kojem niko nije pristupio), parcela 2513 (Šabov krug) dešifrovana samo kao »groblje«, i da na istoj ne postoji bilo kakav sakralni objekat.</p>
<p>3. Takođe, u KO Glizice - seosko groblje je upisano kao svojina (1/1) na Crkvu Svetog Blagovijesta (na avio snimku je dešifrovano: »Blagovesta« !), uprkos tome što ovakav pravni subjekat nikada nije postojao, a kamoli da bude titular prava svojine!</p>
<p>4. U KO Bandići veći dio postojećeg seoskog groblja upisan je kao parcela 1198 u listu nepokretnosti 210, na titulara »Hram crkve Sv.Pavle i Sv. Jovan«, uprkos tome što ovakav »subjekat« ne može biti nosilac prava svojine. Inače, preostali dio ovog groblja, kao i kapela, nalazi se na katastarskoj parceli br. 1203/3 - po kulturi »šume 5. klase« (!?) </p>
<p>»Kruna nezakonitosti« je primjer faktičkog djelovanja Pravoslavne crkvene opštine Danilovgrad, koji je ispoljen putem akta br. 16 od 07.06.2024. godine, kojim Crkva (?!) jednom građaninu »dozvoljava« da izgradi grobno mjesto na mjesnom groblju Kosić (!).</p>
<h2>Pravna pouka</h2>
<p>»Goblje je mjesto gdje živi dolaze da se sjete mrtvih i razmišljaju o životu« - (Rousseau).</p>
<p>Dok katastarske službe, vršeći teška krivična dijela, vrše nazakonite upise, nadležni organi krivičnog gonjenja »mrtvijem snom spavaju«, Crnogorci prisjetite se stiha: »Vuk na ovcu svoje pravo ima ka tirjanin na slaba čovjeka« (Petar II Petrović Njegoš)</p>
<p>Ovaj tekst je opomena živima da njihovi preminuli počivaju u otetoj zemlji!</p>

Čija su naša groblja

<p>Povlači se amandman na predlog zakona o državnoj imovini koji se tiče pitanja groblja - saopštio je premijer <b>Milojko Spajić </b>nakon više urgencija Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) koja je o namjeri da groblja postanu crkvena i privatna imovina prije četiri dana obavijestila ambasadore Kvinte.</p>
<p>Prethodno su pisali upravo Spajiću koji nije odgovorio na njihovo otvoreno pismo sa zahtjevom da se &nbsp;crnogorskoj javnosti pruže odgovori u vezi izmjena i dopuna Zakona o državnoj imovinim u dijelu promjene statusa grobalja i njihovog svojinsko-pravni režima.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fstega-obavijestila-ambasadore-kvinte-o-namjeri-da-se-dozvoli-da-groblja-postanu-crkvena-i-privatna-imovina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ovaj amandman uputila je Nova srpska demokratija (NSD) koju predvodi predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić</b>. STEGA je Spajiću još 17. januara ukazala da se prihvatanjem amandmana poslanika NSD <b>Velimira Đokovića </b>&nbsp;zaobilazi primjena Ustava i otvara mogućnost prepisivanja grobalja u svojinu vjerskih zajednica ili drugih privatno-pravnih lica.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fprihvacenim-amandmanom-nsd-a-groblja-moguce-upisivati-kao-crkvenu-imovinu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Spajić je danas poručio da će ovo pitanje biti uređeno kroz poseban zakon.</p>
<p>- U želji da doprinesemo postizanju najboljeg rješenja ovo pitanje biće uređeno kroz poseban Zakon o grobljima. Resorno ministartvo će poslati poziv svim zainteresovanim stranama i formirati RG koja će izraditi zakon do kraja godine - naveo je on.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1888194113847128391&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povlači se amandman NSD kojim je bi se omogućilo da groblja postanu crkvena i privatna imovina

<p>NVO Centar za građanska prava pozvala je premijera <b>Milojka Spajića </b>da se urazumi, odustane od predloženih izmjena Zakona o državnoj imovini, kojim se groblja namjeravaju prepisati Crkvi Srbije<b> </b>i izbjegne stvaranje još većih podjela i sukoba u već uzavrelom teškom društvenom momentu. </p> <p>Iz ove organizacije su poručili da se pridružuju pozivu Stege i NVU Komunica na protest upozorenja 15. februara u 18 sati na Cetinju, ukoliko se do 12. februara ne povuku izmjene ovog Zakona.</p> <p>Oni podsjećaju da Spajić još uvijek nije odgovorio na javno pismo Stege od 17. januara, kojim se traži povlačenje spornih odredbi koje su na prijedlog Nove srpske demokratije <b>Andrije Mandića, </b>inkorporirane<b> </b>prijedlog izmjena Zakona.</p> <p>Dodaju da je jasno da se ovakvom izmjenom Zakona ispunjavaju zadaci koje je pokrenuo <b>Dritan Abazovic</b> prijevarnim potpisivanjem takozvanog Temeljnog ugovora 2022. godine.</p> <p>- U članu 7. ovog ugovora, navodi se da se „država obavezuje da, u skladu sa sopstvenim pravnim poretkom, izvrši UKNJIŽBU SVIH NEUPISANIH nepokretnosti u vlasništvo Mitropolije crnogorsko-primorske, Eparhije budimljansko-nikšićke, Eparhije mileševske, Eparhije zahumsko-hercegovačke i njihovih crkveno-pravnih lica kojima pripadaju“. Prepisivanje groblja Crkvi Srbije nije samo napad na našu tradiciju, vec i nepoštovanje naših familija i naših predaka. Ovo nije samo pitanje osnovnih ljudskih prava, već i obaveza vlasti da se ovakva delikatna pitanja rješavaju na legalan i legitiman način, bez da se duboko zadire u najintimnija ljudska svetilišta u crnogorskom kulturološkom kodu – navode iz ove organizacije.</p> <p>Kao dokaz kako to izgleda i što se pokušava nametnuti svima, iz NVO Centar za građanska prava ukazuju na „dozvolu“ danilovgradskog paroha <b>Željka Ćapića</b> iz juna prošle godine u kojoj daje dozvolu mještaninu Kosića na grobno mjesto.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206110248_91facef60b745eec34c21a29d0d169a702f46169df2139cbff63df547989a4b2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250206110248_91facef60b745eec34c21a29d0d169a702f46169df2139cbff63df547989a4b2" data-rendition-name="original" width="975" height="1396" loading="lazy" alt="Dozvola za grobno mjesto danilovgradskog paroha"></figure>  <p>- Zato se pridružujemo pozivu Stege i NVU Komunica , u pozivu na protest upozorenja 15. februara u 18 sati na Cetinju, ukoliko se do 12. februara ne povuku izmjene ovog Zakona. Podśećamo crnogorsku javnost, da su povodom najava popova Crkve Srbije da se gradi kapela <b>Aleksandra Karađorđevića</b>, crnogorski građani 5. septembra prošle godine organizovali protest na Lovćenu sa jednom porukom: „Mi smo spremni“. Spremni da branimo svoju imovinu, svoju kulturu, istoriju i svoju svetinju, zbog svojih predaka i potomaka. Ta grudva sa Lovćena i sa Cetinja će pokrenuti lavinu po Crnoj Gori. Zato pozivamo premijera Spajića da se urazumi, obustavi ovu neodgovornu odluku i izbjegne stvaranje još većih podjela i sukoba u već uzavrelom teškom društvenom momentu opterećenom mnogim nepravdama. Ako to ne učini, biće odgovoran za posljedice koje slijede – zaključuje se u reagovanju NVO Centar za građanska prava.</p>

Spajić da se urazumi i ne produbljuje sukobe u uzavrelom društvenom trenutku

<p>STEGA je, nakon izostanka odgovora premijera <b>Milojka Spajića</b> na njihovo otvoreno pismo, obavijestila ambasadore Kvinte da se amandmanima Nove srpske demokratija na Zakon o državnoj svojini - koje je Vlada Crne Gore prihvatila - otvara mogućnost prepisivanja grobalja u svojinu vjerskih zajednica i drugih privatno-pravnih lica.</p>
<p>Oni su 17. januara Spajiću poslali otvoreno pismo sa zahtjevom da se &nbsp;crnogorskoj javnosti pruže odgovori u vezi izmjena i dopuna Zakona o državnoj imovinim u dijelu promjene statusa grobalja i njihovog svojinsko-pravni režima.</p>
<p>- Polazeći od činjenice da do danas nije bilo odgovora od strane premijera STEGA je sa predmetnom problematikom, svojim dopisom, upoznala ambasade država Kvinte u Podgorici (SAD, Velika Britanija, Francuska, Italija, Njemačka). STEGA je navedene ambasade upoznala sa planiranom izmjenom Zakona o državnoj imovini i da se hoće za groblja zaobići primjena čl. 58 stav 3 Ustava Crne Gore, koji se odnosi na svojinski režim “prirodnih bogastava i dobara u opštoj upotrebi” - istakli su oni.</p>
<p>Dodaju da će i ambasade drugih država članica EU, kao i druge relevante međunarodne organizacije upoznati sa pravnim i drugim posljedicama koje ovako, na brzinu i bez bilo kakve pravne analize, izmjene Zakona mogu proizvesti.&nbsp;</p>
<p>- STEGA podsjeća da prema čl. 16 stav 1 alineja 6 važećeg Zakonu o državnoj imovini ,,groblja su lokalna dobra u opštoj upotrebi kojima raspolažu opštine”. To znači da<b> </b>su sva groblja u Crnoj Gori isključivo u državnoj svojini, tako da prema Ustavu Crne Gore nije moguće, da budu objekt privatne svojine - naveli su oni.</p>
<p>To, kako su podvukli, podrazumjeva da ne mogu biti ni u svojini vjerskih zajednica ili drugih privatno-pravnih lica - osim ako su kriminalnim i nedozvoljenim radnjama izvršeni nedozvoljeni upisi.</p>
<p>- Prihvatanjem amandmana NSD Vlada je, krajnje netransparentno i bez bilo kakve javne rasprave o ovom vrlo osjetljivom i složenom pitanju predvidjela promjenu pravnog statusa grobalja na način da groblja, kao “lokalna dobra u opštoj upotrebi” koja su isključivo državna svojina, budu tretirana kao “druga lokalna dobra od opšteg interesa”, čime se stvara osnov za promjenu svojinsko pravnog režima groblja, utvrđnih čl. 58 stav 3 Ustava Crne Gore i čl. 16 stav 1 alineja 6 Zakona o državnoj imovini - ukazali su u STEGA.</p>
<p>Oni su još jednom pozvali premijera Spajića da povuče predložene izmjene iz procedure, da se organizuje javna rasprava u kojoj bi bila uključena akademska zajednica i NVO, te da na taj način pokaže da iza predloženih izmjena ne stoji “skrivena i loša namjera” i da razumije težinu posljedica koje bi promjene prava vlasništva nad grobljima prozvele.&nbsp;</p>

STEGA obavijestila ambasadore Kvinte o namjeri da groblja postanu crkvena i privatna imovina

<p>Upućujemo upozorenje premijeru <b>Milojku Spajiću</b> i njegovoj kamarili da će usvajanjem amandmana i izmjena zakona o grobljima snositi dalekosežne posljedice izražene kroz opšti bunt, proteste i blokade čitave Crne Gore. Potomci stradalnika za pravo, čast i slobodu Crne Gore će životima braniti grobove svojih predaka bez uzmaka i baš onako kako dolikuje odanim sinovima i šćerima naše jedine kuće - poručili su u saopštenju iz Udružene crnogorske dijaspora iz SAD, Kanade, Australije i Novog Zelanda.</p>
<p>Navode da se odvajkada mjesto ukopa mrtve osobe smatralo početkom ljudske civilizacije, a po mišljenju mnogih naučnika i početkom religije.&nbsp;</p>
<p>- Smrt je u Crnoj Gori oduvijek imala svoju duboko izraženu simboliku, svoj sociokulturni kôd utemeljen u viševjekovnim slobodarskim bitkama i ratovima. Pogibije su bile uobičajeni ratni ishodi i nijesu se smatrale gubitkom - zbog opšteg dobra (slobode), već naprotiv, ponosom i podrazumijevanom žrtvom koja će nasljednicima i budućim ratnicima bezglasno govoriti “kako treba s besmrtnošću zborit”. &nbsp;Više od tri decenije Crkva Srbije rovari po crnogorskim grobovima oduzimajući i mrtvima i živima miran san. Otimačina i prodaja prava svojine države Crne Gore nad svim grobljima po katastarskim kancelarijama, počela je u Crnoj Gori 1988. godine, a njena ekspanzija uslijedila je potposivanjem protivustavnog i protivzakonitog tzv. TU koji je u ime države Crne Gore potpisao tadašnji premijer i veleizdajnik <b>Dritan Abazović</b> sa Crkvom tuđe države - ističu u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Bespravno upisan veliki broj grobalja i grobljanskih crkava na Mitropoliju crnogorsko-primorsku, kako dodaju, predstavlja klasično kršenje zakona, a u svrhu dokazivanja prava svojine (neposjedovanje rješenja o upisu) pokrenuti su mnogobrojni sporovi koji čekaju sudske epiloge u nekom budućem, oslobođenom tužilaštvu.</p>
<p>. Nedavnu izjavu <b>Milojka Spajića </b>da nema ništa protiv da groblja pređu u vlasništvo Crkve Srbije shvatamo kao premijerovu saglasnost da se izmijeni dosadašnji zakon i groblja kao “dobra u opštoj upotrebi” čiji je vlasnik država Crna Gora promijeni u “druga lokalna dobra od opšteg interesa”, čime bi crkva tuđe države (SPC) stekla pravo svojine nad svim grobljima i grobljanskim crkvama koje su gradili naši preci, odvajajući često od gladnih usta svoje đece. Ovim putem poručujemo premijeru Spajiću, četničkom vojvodi (<b>Andriji</b>) <b>Mandiću</b> i svim ostalim slugama, ali i kreatorima fašističkog projekta“srpskog svijeta”: Nećemo vam dozvoliti jer su groblja predstavljala ipredstavljaju neotuđivo identitetsko obilježje crnogorskog naroda. Nećemo vam dozvoliti jer su groblja bila i ostala paradigme životnog puta i neuništivi tragovi, ljudskog, zemaljskog postojanja - poručili su u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Neće dozvoliti jer su, kako ističu, groblja najintimniji albumi po kojima listaju fotografije sopstvenog porijekla, nacionalnog ponosa i etičke dimenzije junaštva, stradalništva i žrtvovanja u ime slobode, pravde i časnog imena plemena i države.&nbsp;</p>
<p>- Nećemo vam dozvoliti jer su groblja crnogorska svetilišta u kojima počivaju zemni ostaci naših predaka, naših roditelja, rođaka i nažalost, naše đece. Nećemo vam dozvoliti jer su grobnice naše stijenje imramorje pod kojima počivaju kosti najvećih crnogorskih junaka, vladika i vladara. Nećemo vam dozvoliti jer su grobnice naše druge kuće, neotuđivi međaši naše prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Nećemo vam dozvoliti jer su groblja naš duhovni registar svih vaših patnji, gladi, mučenja, stradanja i časnog trajanja - poručili su u saopštenju.</p>
<p>Neće dozvoliti da, kako su naveli, "crkva tuđe države postane gospodar mrtvih duša crnogorskih ratnika, bastadura, komitskih heroja, partizanskih boraca i borkinja, narodnih heroja i velikana koji su životnim djelima i sopstvenim životima branili slobodu isvaku stopu ove napaćene zemlje".</p>
<p>- U ime sveopšteg otpora zbog perfidne namjere izdajničke vlade Crne Gore poručujemo javnosti Crne Gore, Evropskoj Komisiji, ambasadama Kvinte i svim relevantnim međunarodnim adresama koje se bore za vladavinu prava iljudskih sloboda da će Crnogorci i Crnogorke stajati na braniku posljednje neokupirane svetinje i jedine vječnosti iz koje umjesto tišine i spokoja čujemo jeziv vapaj i bolan krik duša naših čestitih predaka. Neće groblja crnogorska biti eksteritorijalne enklave bolesnog diktatora (<b>Aleksandra</b>) <b>Vučića</b>, još manje sekte SPC i njene militantne pastve koja je diljem regiona blagosiljala ratove i genocide. Neće vas mrtve, pred našim očima, još jednom ubijati paśi sinovi i izmećari. Nećete vašim prljavim “crnim rukama” po našim ranama. Nećete, dok ijedan Crnogorac teče - zaključili su u saopštenju.</p>

Grobovi predaka su nas naučili "kako treba s besmrtnosću zborit"

<p>Lider Crnogorske evropske partije, <b>Novak Adžić</b>, poručio je da su groblja u Crnoj Gori svojina države.&nbsp;</p>
<p>On je kazao i da se iz njegove partije protive da se svojina nad grobljima dodijeli SPC.&nbsp;</p>
<p>- Podržavamo reakciju NVO STEGA u pogledu zakonskog otpora namjeravanoj otimačini svojine nad grobljima u Crnoj Gori, kojim ovaj režim namjerava, izmjenama Zakona o državnoj imovini, svojinu ili državinu nad našim grobljima prenijeti na crkvu Srbije. Groblja su svojina države Crne Gore- poručio je Adžić u objavi na društvenoj mreži X.</p>
<p>Podsjećamo, iz STEGE su juče saopštili da predsjednik Vlade Crne Gore nije odgovorio na otvoreno pismo koje je i službeno predato, povodom izmjene Zakona o državnoj imovini u dijelu promjene pravnog režima na grobljima.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1885621558674174275&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Adžić: Režim namjerava da izmjenama Zakona svojinu nad grobljima prenese na crkvu Srbije

<p>Premijer <b>Milojko Spajić </b>nije odgovorio na otvoreno pismo koje je i službeno predato povodom izmjene Zakona o državnoj imovini u dijelu promjene pravnog režima na grobljima - saopštila je STEGA poručujući da žale što Spajić nije shvatio da, u već veoma konfrotiranoj političkoj atmosferi, ovo pitanje može da dovede do ozbiljnog sukoba i dalje polarizacije društva.<br/>
<br/>
U otvorenom pismu, STEGA je, nakon opsežne pravne analize i konsultacija sa vodećim pravnim ekspertima, ukazala da se predloženim amandmanom i terminom: ,,groblja u u imovini opštine” prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine, te da se time stvaraju pretpostavke da groblja mogu biti i u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj. Time se, kako su ukazali, žele osnažiti raniji nezakoniti upisi prava svojine na ime vjerskih organizacija i zajednica.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fprihvacenim-amandmanom-nsd-a-groblja-moguce-upisivati-kao-crkvenu-imovinu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Žalimo što predsjednik Vlade nije shvatio da, u već veoma konfrotiranoj političkoj atmosferi, ovo pitanje može da dovede do ozbiljnog sukoba i dalje polarizacije društva. Skretanjem pažnje na druge teme, budžet priije svega, upozoravamo da neće uspjeti da prevari crnogrske građane i “neprimijetno” podrži &nbsp;amandman kojim se omogućava legalizacija nezakonitih upisa grobalja na crkvu. Umjesto da brani ustavni poredak i sekularnu državu, “ćutanjem” očigledno želi da odgovorni za te nezakonite upise ne odgovaraju pred sudom - naglasili su u saopštenju .<br/>
<br/>
Kako dodaju, umjesto da se poslušaju poruke evropskih partnera, da se fokusiramo na ispunjavanje pristupnih obaveza, premijer očito podržava otvaranja tema oko kojih je društveni sukob neizbježan.<br/>
<br/>
- Stoga će STEGA obavijestiti Evropsku komisiju i ambasadore KVINTA-e o ugrožavanju osnovnijih građanskih prava i da će STEGA učiniti sve da groblja ostanu opšte dobro i državno vlasništvo. U protivnom, ako se nastavi dalja klerikalizacija i prevođenje grobalja u crkveno vlasništvo premijer može računati da će pored studentskih dobiti i nove proteste koji će jasno tražiti njegovu odgovornost - zaključili su u saopštenju.</p>
<p>STEGA, NVU Komunica NG i Udruženje pravnika Crne Gore održali su 23. januara pres konferenciju na kojoj su ukazali da su groblja su državna svojina i da se ne može dozvoliti da postanu privatna i crkvena.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgroblja-su-drzavna-svojina-i-ne-moze-se-dozvoliti-da-postanu-privatna-i-crkvena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić nije odgovorio na otvoreno pismo, ne shvata da pitanje grobalja može da dovede do ozbiljnog sukoba i dalje polarizacije društva

<p>Groblja su državna svojina i ne može se dozvoliti da postanu privatna, crkvena, svojina drugih vjerskih zajednica i zbog toga premijer Milojko Spajić iz dalje procedure treba da povuče izmjene Zakona o državnoj imovini.</p>
<p>To je poručeno sa konferencije „Promjena vlasničkog statusa grobalja” u organizaciji Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA), NVU Komunica NG i Udruženje pravnika Crne Gore.</p>
<p>Član ekonomske redakcije Stege Vladimir Nikaljević kazao je da su se 17. januara obratili premijeru otvorenim pismom Milojku Spajiću povodom predloga izmjena i dopuna Zakona o državnoj imovini, ali odgovora nije bilo.</p>
<p>- Zato STEGA upozorava crnogorsku javnost da je samo naizgled u pitanju mala izmjena Zakona, a zapravo je u pitanju suštinska promjena, koja donosi velike i nesagledive posljedice. Stoga smo svi dužni da ne dozvolimo da se preko ovog pitanja olako pređe i da ga ne prekriju drugi tekući događaji - jasan je Nikaljević.</p>
<h2>Crnogorci se neće odreći i prepustiti svoju istoriju</h2>
<p>Crnogorci se, kako je poručio, neće odreći i prepustiti nikome svoju istoriju, istorijske ličnosti, materijalne, nematerijalne, kulturne i civilizacijske vrijednosti, a „ponajmanje svoja groblja i grobove svojih najmilijih“.</p>
<p>- Ponovo upozoravamo premijera da Vlada ne bi smjela bez adekvatne i javno objavljene pravne analize ovom brzopoteznom izmjenom Zakona o državnoj imovini da stvori uslove za promjene dosadašnjeg režima vlasništva nad grobljima. Zato STEGA zahtjeva da se iz dalje procedure povuče izmjena Zakona i da se ovo pitanje na adekvatan način stručno razmotri sa svim implikacijama koje nosi - naglasio je Nikaljević.</p>
<p>Proturanjem, uz Zakon o budžetu koji je uzeo svu pažnju, kako je rekao, zakonskih izmjena u cilju promjene vlasništva nad grobljima, koja su po Ustavu i Zakonu državno vlasništvo, otvara se dodatno niz pitanja.</p>
<p>- Zašto se pokušava promijeniti vlasnički režim grobalja? Očigledno je da se ovim amandmanom otvara put za legalizaciju ranijih nezakonitih upisa. Kako je do sada nezakonito proknjiženo toliko grobalja na Srpsku pravoslavu crkvu, ako su ona u državnom vlasništvu? Ko je odgovoran za sve nezakonite upise - upitao je Nikaljević.</p>
<p>STEGA će na pitanja dati odgovore, ali prvi pozvani da na njih odgovori je, kako je poručio, predsjednik crnogorske Vlade.</p>
<h2>Pravno nedopustivo</h2>
<p>Advokat i član Stege Vlado Vuković, pojasnio je da se predlaganjem amandmana mijenja pravni status grobalja, tako da groblja, kao lokalna dobra u opštoj upotrebi, kojim raspolaže opština, postaju druga lokalna dobra od opšteg interesa kojim raspolaže opština.</p>
<p>- Pri tom predloženi termin „groblja u imovini opštine“ otvoreno poručuje da postoje i groblja koja nisu u imovini opštine. To je pravno nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača Nove srpske demokratije. Predloženim rješenjem stvaraju se zakonske pretpostavke da groblja mogu biti u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini, sa očitom namjerom da se ozakone upisi prava svojine grobalja na ime vjerskih organizacija i zajednica - ukazao je Vuković.</p>
<p>Objasnio je da dobra u opštoj upotrebi, a tu po važećem Zakonu o državnoj imovini spadaju i groblja mogu biti samo u državnoj svojini, dok dobra od opšteg interesa, a prema amandmanu taj status u Zakonu treba da dobiju i groblja, mogu da budu i u privatnoj svojini i u svojini vjerskih zajednica i organizacija.</p>
<p>- Ako se ima u vidu činjenica da je Upravi za nekretnine ili u katastru, većina grobalja i crkava u Crnoj Gori nezakonito upisana na Srpsku pravoslavnu crkvu, jasna je intencija predloženog amandmana da se osnaže, legalizuju već urađeni nezakoniti upisi i da ubuduće ista crkva može upisivati i ostala neuknjižena groblja na svoje ime - kazao je Vuković.</p>
<h2>Spajić da razmisli o posljedicama</h2>
<p>Postavio je pitanje da li je namjera premijera da mijenja državno-pravni status grobalja u Crnoj Gori i dozvoli preimenovanje grobalja i da li namjerava da dozvoli da groblja postanu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica i vjerskih organizacija sa potpunom slobodom odlučivanja.</p>
<p>- STEGA ga i ovom prilikom poziva da razmisli o suštini amandmana i posljedicama izmjene Zakona o državnoj imovini, te djeluje u skladu sa ovlašćenjima predlagača, i povuče predmetnii amandman iz skupštinske procedure. Groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa precima, sa pamćenjem porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom - naglasio je Vuković.</p>
<p>Pravnik i član nevladinog udruženja Komunica NG, Igor Gojnić, kazao je da je to udruženje definisalo dva talasa protivpravnih upisa srpske crkve gdje prvi talas seže u 1988. godinu kada je kroz popisni katastar upisana većina crkava i grobalja bez pravnog osnova i ijednog rješenja o upisu, kojega ni danas nema.</p>
<p>- Drugi talas masovnih upisa odnosi se na period od 2020. u kojem Uprava za nekretnine Crne Gore dozvoljava crkvi Srbije da, kroz promjenu načina korišćenja imovine, upiše imovinu kao svojinu, ili jednostavnije da postane vlasnik predmetne imovine. Samo u Opštini Bar je u 2022. godini upisano 18 crkava, manastira i grobalja na crkvu Srbije - istakao je Gojnić. Oba talasa su bila u vremenima kada su se ,,lomile države“ što jasno ukazuje na postojanje plana SPC od kojeg se ne odstupa.</p>
<p>Tim povodom je, kako je rekao, pokrenuta krivična prijava kod Osnovnog tužilaštva u Baru, a o nezakonitim upisima je obaviješten Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore, ali ništa nije preduzeto.</p>
<p>- Komunica NG je predala Ustavnu inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu saglasnosti sa Ustavom i Zakonom u vezi Odluke o sahranjivanju, uređenju i održavanju groblja Opštine Zeta, kojom se uvodi kategorija vjerska groblja. Ustavni sud do danas nema odgovor na podnijetu inicijativu. Dakle svi organi koji treba da čuvaju državu Crnu Goru i rade u njenu korist, svojski se trude da ne rade posao zbog kojeg su formirani - stav je Gojnića.</p>
<h2>Na premijeru najveća odgovornost</h2>
<p>Član Udruženja pravnika Crne Gore dr Miloš Vukčević, objasnio je da se naizgled tehničkom, ali vrlo ozbiljnom promjenom mijenja režim svojine kada su u pitanju groblja i omogućava da groblja, koja su, po sadašnjem Zakonu, isključivo državna svojina mogu postati i privatna svojina.</p>
<p>- Termin dobro u opštoj upotrebi izgleda veoma slično terminu dobra od opšteg interesa. Ali, đavo je u detaljima. Ta jedna mala promjena je ključna. Ako groblja iz člana 16 iz dobara u opštoj upotrebi prelaze u druga lokalna dobra od opšteg interesa u članu 17, onda oni mogu iz režima državne svojine postati privatna svojina, crkvena svojina, svojina drugih vjerskih zajednica, a to je nešto što se ne može dozvoliti - jasan je Vukčević.</p>
<p>Prije svega se, kako je dodao, treba poći od člana 58 Ustava, koji kaže da su prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotebi državna svojina.</p>
<p>- Pozivamo premijera Spajića da se ovakav predlog Zakona sa ovakvim amandmanom povuče iz skupštinske procedure i da se izjasni kakav je njegov stav povodom ovog pravnog pitanja. Dajte da se sa ovim ne igramo i neka premijer i Vlada povuku predlog Zakona, jer je ovaj amandman postao sastavni dio Zakona. Najveća odgovornost je na premijeru Spajiću - zaključio je Vukčević.</p>

Groblja su državna svojina i ne može se dozvoliti da postanu privatna i crkvena

<p>Takozvani temeljni ugovor koji je bivši premijer <b>Dritan Abazović </b>potpisao sa Crkvom Srbije 3. avgusta 2022. godine, odnosno patrijarhom srpskim <b>Porfirijem Perićem</b>, oduzeo je pravo Državi Crnoj Gori da raspolaže svojom imovinom na svojoj teritoriji, konkretno svojim kulturnim i sakralnim nasljeđem.</p> <p>Da je upravo ovaj akt alibi Crkvi Srbije da crnogorskim crkvama i manastirima gazduje po svojoj volji, potvrđuje i polemika između <b>Svetozara Bakovića</b>, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, a nakon što je ova vjerska zajednica na mjesnom groblju postavila jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <p>Baković je prije nekoliko dana oštro reagovao na tu činjenicu upozoravajući da su oni koji su je postavili „trajno poremetili međukomšijske i bratske odnose, a mogli su i drugačije, prije svega mogli su ljudski“, na što su mu prije dva dana odgovorili iz Crkvenog odbora Mojkovca kako je „između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve – potpisan – Temeljni ugovor, kojim je zagarantovana sloboda vjeroispovijesti“.</p> <h2>Abazovićev legat</h2> <p>- Zakon o slobodi vjeroispovijesti u svojoj suštini predstavlja poravnjavanje prava države Crne Gore i prava SPC, predstavlja suštinu paralelnog postojanja i djelovanja i punog uvažavanju – poručili su oni Bakoviću.</p> <p>U svom reagovanju na isticanje srpske trobojke Baković je podsjetio da je ta crkva napravljena prije 128 godina i da iako se ona danas „naziva srpskom, groblje je mojkovačko, a Mojkovac je jedan od 25 crnogorskih gradova“.</p> <p>Iz Crkvenog odbora Mojkovca, uzvratili su mu kako su tih dana podigli „i zastavu ispred crkve u Poljima“, a „ranije je podignuta zastava ispred Hrama u Mojkovcu, a crkvena zastava na crkvi u Podbišću stoji na crkvi od samog početka izgradnje“.</p> <p>Ukazali su i kako je „zastava Srpske pravoslavne crkve trobojka: crveno – plavo – bijelo, sa zlatnim krstom i ognjilima“, ističući i kako „Crna Gora sve više pribavlja demokratske norme, i na putu je prema ujedinjenoj demokratskoj Evropi“, te da je „na tom putu ostvarivanja demokratskih formi sa garantovanjem svih prava i institucija i pojedinaca, osnovno je bilo potpisivanje Temeljnog ugovora između države i crkve“.</p> <p>Baković, u reagovanju na poruke Crkvenog odbora Mojkovac, dostavljenom i Portalu ETV, poručuje im „ko god da ste, trebalo bi znati da možda i ne treba koristiti sve što je nekom dozvoljeno“.</p> <p>- Upravo to vodi u zavađe, posebno ako su neke stvari odobrene na prevaran način, kao što je vaš ugovor sa (Dritanom) Abazovićem. Kako ga god ko nazivao, „temeljni“ ili ne, ali sa sigurnošću po temelju dijeli i zavađa pravoslavni živalj u Crnoj Gori. No, u pravu ste, ugovor je potpisan i treba ga poštovati, niko to i ne osporava, do momenta zadiranja u osjećaje onih drugih - ističe on.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010221052_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241010221052_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Temeljni ugovor"> <figcaption>Bivši premijer Dritan Abazović takozvani temeljni ugovor potpisao je 3. avgusta 2022.<span>(Photo: Vlada Crne Gore)</span></figcaption> </figure>  <p>Sama činjenica da se radi o grobljanskoj crkvi, navodi Baković, staroj 128 godina, za razliku od nekih drugih, na privatnim posjedima, namijenjenoj za ceremonije sahranjivanja, kako i zakon kaže, pomisliste li kako se niko za skoro vijek i po ne śeti da postavlja bilo kakve zastave?&nbsp;</p> <p>- Groblja bi trebalo pošteđeti od političkih i vjerskih nadgornjavanja. Zakoni su zakoni, za neke vjerski, za neke sekularni, ali postoje i oni treći, a oni su ljudski, upravo tim zakonima i crkva i država trebaju kapu skinuti - poručuje on.&nbsp;</p> <p>Kategoričan je da „kada crkva druge države, preko medija druge države objašnjava ispravnost svojih postupaka u Crnoj Gori, najbolji je pokazatelj neispravnostitih istih odluka“.</p> <h2>Poruka predaka</h2> <p>Objašnjava da je reagovao kako bi uticao da se izbjegnu zavađe u selu, zbog čega se i obratio medijima.&nbsp;</p> <p>- Tekst sam potpisao svojim imenom i prezimemom kao mještanin sela Štitarica, a u ime velikog dijela mještana, koji ne odobravaju zavađe i diobe, do skoro složnog sela, bez ikakvog pominjanja bilo koje organizacije, pa ni antifašističke - ističe Baković.</p> <p>Prema njegovim navodima, mediji koji su prenijeli reagovanje ukazali su na činjenicu da je član SUBNOR-a, napominjući da je na tu činjenicu izuzetno ponosan, „zbog đeda nosioca partizanske spomenice, koji je poginuo u borbama sa sljedbenicima pomenute zastave i sva ostala 33 poginula boraca, a u najvećem dijelu u borbama protiv saradnika okupatora čiju ideologiju aktuelne vlasti i promovišu“.</p> <p>- Antifašista sam po ubjeđenju, ne samo kao „član“, kako ironično bezimeni crkveni organ želi navesti, već sam član Izvršnog odbora SUBNOR-a Crne Gore i predśednik UBNOR-a Herceg Novi. Ipak, to nema veze sa temom o kojoj se radi – ističe Baković, pojašnjavajući da nije ni reagovao iz pozicije člana SUBNOR-a, već isključivo kao mještanin Štitarice, ali da su ga mediji, predstavili i kao člana ove organizacije.</p> <p>Naglašava da je saopštenje potpisao „svojim imenom i prezimenom, kao slobodan građanin ove države“.</p> <p>-...u ime svih nas koji nemamo rezervnu domovinu i koji ćemo se uvijek i svuda suprotstavljati podmuklim klero-nacionalističkim naumima – poručio je Baković.</p> <p>Istakao je i da ga kao agnostika „ne zanima niti jedna vjerska organizacija, kao ni njihovi objekti“, ali mu je „vrlo jasno šta je bilo 1896. godine“, kako kaže, „u mojoj Štitarici, a što je iznad ulaznih vrata u kamen uklesano prilikom izgradnje za vječnost dostupno 'OVI SVETI HRAM ARHI STRATIG MIHAILA VOZDVIŽE OPŠTINA ŠTITARIČKA POD VLADOM KNJAZA NIKOLE I NJ. 8. J.1896. G.'“.</p> <p>- Za mnoge je ova poruka naših predaka svetinja, koji kao da su znali kakvi će im potomci biti, pa u kamen za vječnost uklesaše kao testament, a što ipak malo više znači od bilo kakvih promjenjivih katastarskih papira - naglasio je Baković.</p> <p>Podsjeća da je štitaričko mjesno groblje vlasništvo Skupštine Opštine Mojkovac u cjelosti, te da se tu sahranjuju i vjernici Crnogorske pravoslavne crkve, Srpske pravoslavne crkve, agnostici, ateisti i svi ostali koji po bilo kojem osnovu izraze želju da vječno počivaju na tom groblju.</p> <p>- Favorizovanje bilo koje vjerske zajednice, ili pojedinca, nije u skladu sa sekularnim propisima države Crne Gore. Pošto je zemljište na kojem je zastava postavljena vlasništvo SO Mojkovac, koja Odlukom o upravljanju grobljima iz 2022. godine prenosi nadležnosti na mjesnu zajednicu, crkva je bespravno, bez bilo čijeg odobrenja, postavila jarbol na tuđem zemljištu, sa čime veliki broj vlasnika grobnih mjesta nije saglasan - istakao je Baković i zaključio da se nada da će „kod mještana preovladati razum i dogovor“ i da ćee zajednički „donijeti odluku o uklanjanju spornih klero-političkih obilježja, a sve u cilju održavanja dobrih međukomšijskih i međuljudskih odnosa“.</p>

Kaćuša Krsmanović

Baković: Groblja bi trebalo pošteđeti od političkih i vjerskih nadgornjavanja

<p>Efektivna i suštinski ostvarena vladavina prava predstavlja ključni preduslov evropskih integracija Crne Gore, ali ujedno i najveći izazov njenog evropskog puta, poručeno je sa 36. sesije IUS Foruma, koju je organizovalo Udruženje pravnika Crne Gore (UPCG) pod nazivom „Vladavina prava i EU integracije“.</p>
<p>Otvarajući skup, predsjednik UPCG prof. dr Branislav Radulović naglasio je da stvarni dometi integracionog procesa zavise od održive i mjerljive primjene reformi, a ne samo od formalnog usklađivanja sa pravnom tekovinom Evropske unije, što je, kako je kazao, do sada bio dominantan pristup.</p>
<p>– Vladavina prava je istorijska šansa, ali i „Ahilova peta“ evropskog puta Crne Gore. Ubrzana zakonodavna aktivnost je poželjna, ali zabrinjava kvalitet pojedinih zakonskih rješenja i problemi u njihovoj primjeni. IBAR ne bi smio postati obrazac budućeg djelovanja, bez obzira na kratkoročne pozitivne efekte – poručio je Radulović.</p>
<p>Glavni pregovarač Crne Gore sa EU, doc. dr Predrag Zenović, istakao je da bez vladavine prava nema povjerenja, investicija ni trajnog društvenog napretka.</p>
<p>– Vladavina prava je fundament ne samo pristupnog procesa, već same evropske ideje. Evropski put Crne Gore nije tehnički zadatak, već duboka društvena transformacija u kojoj pravila moraju važiti jednako za sve – u normi i u praksi. Naš cilj nije članstvo po svaku cijenu, već članstvo zasnovano na stvarnim reformama, nezavisnim institucijama i jasnoj odgovornosti – kazao je Zenović.</p>
<p>On je podsjetio da samo država sposobna da dosljedno primjenjuje pravnu tekovinu EU u oblastima poput unutrašnjeg tržišta, konkurencije, zaštite potrošača i finansijskih usluga može biti kredibilna članica Unije.</p>
<p>Pravna ekspertkinja CEMI-ja i članica Redakcije za pravo STEGA-e, dr Gordana Mitrović, istakla je da višedecenijski monitoring pravosudnog sistema pokazuje određene pomake, ali i potrebu za snažnijom i bržom reformskom dinamikom.</p>
<p>– Ukoliko želimo zatvaranje poglavlja 23 i 24 do kraja godine, neophodna je puna posvećenost institucija, racionalizacija pravosudne mreže, jačanje kadrova i infrastrukture u sudovima i tužilaštvima, kao i poboljšanje uslova u UIKS-u. Od suštinskog je značaja i eliminisanje političkog uticaja na sudske odluke i imenovanja u pravosuđu – poručila je Mitrović.</p>
<p>Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, mr Momčilo Radulović, ukazao je na tri ključna preduslova za uspješan evropski proces: dosljedno poštovanje vrijednosti i pravnih akata EU, izgradnju snažne institucionalne infrastrukture uz političku volju, te redovne procjene rizika.</p>
<p>Kao najveći problem izdvojio je selektivnu primjenu prava, koju je ocijenio izvorom pravne nesigurnosti i društvene destabilizacije.</p>
<p>Univerzitetski profesor i član Upravnog odbora Udruženja pravnika Crne Gore, prof. dr Miloš Vučević, naglasio je da je neselektivna primjena zakona temelj vladavine prava, upozorivši na tri ključna izazova: institucionalnu fragmentaciju, politički uticaj i pravnu nesigurnost.</p>
<p>– Previše je nadležnosti, a premalo odgovornosti. Sistem još nema dovoljno snažne mehanizme da neutralizuje politički uticaj, dok različita primjena prava stvara nepovjerenje građana u cjelokupan sistem – kazao je Vučević.</p>
<p>Učesnici sesije saglasili su se da evropske integracije predstavljaju istorijsku razvojnu šansu za Crnu Goru, te da cilj nije samo formalno zatvaranje pregovaračkih poglavlja, već izgradnja moderne države sa snažnim institucijama, suštinskom pravnom sigurnošću i povjerenjem građana u sistem.</p>

Vladavina prava ključ evropskih integracija Crne Gore: Šansa i „Ahilova peta“ puta ka EU

<p>Košarkašice Budućnosti Bemaksa savladale &nbsp;su danas u gostima ekipu Zagreba 73:63, u utakmici 12. kola WABA lige.</p>
<p>Budućnost je upisala osmi trijumf i ostala u trci za prvo mjesto.</p>
<p>Budućnost je, nakon slabije prve četvrtine, ostatak meča bila bolji rival i zasluženo došla do pobjede.</p>
<p>Podgorički tim do pobjede vodile su Zorana Radonjić sa 15 i Dilejn Birn sa 14 koševa.</p>
<p>U ekipi Zagreba istakla se Franka Cuklin sa 14 poena.</p>

Budućnost Bemaks pobijedila u Zagrebu

<p>Ministar zdravlja Vojislav Šimun učestvovao je na svečanoj ceremoniji potpisivanja ugovora o donacijama koje je Ambasada Japana, kroz šemu Projekta za osnovne potrebe stanovništva (POPOS), dodijelila u sektorima zdravstva i životne sredine. Kako je saopšteno iz njegovog resora, potpisani su ugovori za dvije donacije Vlade Japana namijenjene opštinama Pljevlja i Kolašin, u ukupnom iznosu od 104.900 eura, od čega je 50.000 eura namijenjeno nabavci savremenog kardiološkog ultrazvučnog aparata za Opštu bolnicu u Pljevljima.</p>
<p>- Dok će preostali dio sredstava biti iskorišćen za jačanje tehničkih kapaciteta Službe zaštite i spašavanja Opštine Kolašin - naveli su u Ministarstvu zdravlja.<br/>
<br/>
Šimun je rekao da nabavkom savremenog kardiološkog ultrazvučnog aparata ulažu, ne samo u opremu, već i u zdravlje ljudi, prevenciju, sigurnost pacijenata i efikasniji rad zdravstvenih radnika.</p>
<p>- Ovo je ulaganje koje se višestruko vraća kroz spasene živote i pravovremenu dijagnozu - istakao je Šimun.<br/>
<br/>
Ministar je naglasio da bolesti srca i krvnih sudova decenijama predstavljaju vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti, te da je rano otkrivanje i kontinuirano praćenje stanja srca od izuzetnog značaja.<br/>
<br/>
- Ova donacija predstavlja nastavak ulaganja u sistem zdravstvene zaštite Pljevalja, a ministar je podsjetio da je ta opština mjesto na kojem će uskoro početi izgradnja nove Opšte bolnice, što će biti najznačajnija zdravstvena investicija u ovom dijelu Crne Gore u posljednjih nekoliko decenija - naveo je on.<br/>
<br/>
Šimun izrazio je neizmjernu zahvalnost Vladi Japana i Ambasadi Japana u Beogradu na kontinuiranoj podršci crnogorskom zdravstvenom sistemu. Podsjetio je da je zahvaljujući toj podršci Opštoj bolnici Danilo I na Cetinju prošle godine obezbijeđen novi CT skener u vrijednosti od preko 80.000 eura, a Opštoj bolnici u Baru je 2024. godine dodijeljeno 62.000 eura za nabavku bipolarnog resektskopa.<br/>
<br/>
- U narednom periodu Ministarstvo zdravlja sprovešće niz aktivnosti kojima će se poboljšati kvalitet zdravstvene zaštite, kako u ovim opštinama, tako i u svim drugim crnogorskim opštinama - poručio je Šimun.</p>

Šimun: Jačamo kapacitete zdravstvene zaštite, potpisan ugovor o donacijama sa OB Pljevlja i Opštinom Kolašin

<p>Premijer <b>Milojko Spajić</b> poručio je da je neprihvatljivo što je <b>Miloš Medenica</b>, danas pravosnažno osuđen kao organizator kriminalne grupe, postao nedostupan nadležnim institucijama, te najavio hitan sastanak sa vrhom policije i resornim ministrom radi utvrđivanja odgovornosti.</p>
<p>Spajić je na društvenoj mreži X naveo da je informacija o nedostupnosti Miloša Medenice posebno zabrinjavajuća, imajući u vidu težinu krivičnih djela za koja je danas osuđen.</p>
<p>– Informacija da je Miloš Medenica nedostupan nadležnim institucijama za mene je neprihvatljiva, jer je, prema današnjoj presudi, riječ o organizatoru ozbiljne kriminalne grupe koja je izvršila brojna krivična djela u Crnoj Gori – poručio je Spajić.</p>
<p>Premijer je najavio da će već večeras inicirati sastanak sa direktorom Uprave policije i ministrom nadležnim za bezbjednost.</p>
<p>– Zahtijevaću sve detalje u vezi sa ovim slučajem, kako bi se što prije utvrdilo gdje je došlo do propusta i ko za njih mora snositi odgovornost – naveo je Spajić.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2016575490710982783&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

Tag: groblja