Lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović pozvao je nadležne organe da rasvijetle slučaj ispisivanja poruka mržnje na Ambasadi Bosne i Hercegovine u Podgorici.
Na betonskoj ogradi sjedišta Ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici tokom protekle noći ispisana je skandalozna poruka „Generale, hvala ti za Srebrenicu“, kojom se otvoreno veliča genocid počinjen u julu 1995. godine i ratni zločinac Ratko Mladić, pravosnažno osuđen pred Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-sramne-poruke-na-ambasadi-bih-u-podgorici-generale-hvala-ti-za-srebrenicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Svjedoci smo da je jutros na Ambasadi BiH osvanuo u najmanju ruku neprimjeren natpis koji slavi genocid. Pozivam nadležne, da kao što su nedavno navijače albanske nacionalnosti zaustavili u Herceg Novom i procesuirali, jednako tako postupe i u ovom slučaju - poručio je Vuksanović u Skupštini.
Kako je nezvanično rečeno Portalu ETV iz policije, preduzimaju se mjere i radnje na pronalasku kreatora grafita.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vuksanović: Kao što su procesuirali albanske navijače, nadležni da riješe slučaj ispisivanja poruka mržnje na Ambasadi BiH

Crna Gora je zatvorila pet pregovaračkih poglavlja. Dok pristojni, građanski i evropski orijentisani građani slave, mračna prskala i piskarala, koja imaju svoju ispostavu u vlasti nacionalista i šovinista, ostavljaju sramne pečate na licu Crne Gore - poručila je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković Kuč nakon što su sramne poruke, kojima se veličaju genocid u Srebrenici i ratni zločinac Ratko Mladić, osvanule na Ambasadi Bosne i Hercegovine u Podgorici.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-sramne-poruke-na-ambasadi-bih-u-podgorici-generale-hvala-ti-za-srebrenicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vuković Kuč da je uzalud.
- Za tri godine bićemo dio evropske zajednice đe će ove žvrljotine biti provincijski krik nazadnjaka i uzaludnjaka, bez značaja i odjeka. Čista petica za pet poglavlja! Prljava kampanja promovisanja genocida neće zaustaviti naše članstvo u EU - poručila je ona.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Favposlanica%2Fstatus%2F2000887816666874028%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Vuković Kuč: Mračna prskala i piskarala, koja imaju ispostavu u vlasti nacionalista i šovinista, ostavljaju sramne pečate na licu Crne Gore

Grafitu sa parolom oslobodilačke vojske Kosova nije mjesto u Herceg Novom, iako je to najveća albanska vrijednost, kazao je lider Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmed Zenka.
Državljanin Kosova E.S. (22) nedavno je osuđen na deset dana zatvora zbog iscrtavanja grafita sa parolom oslobodilačke vojske Kosova u Herceg Novom, i njemu je izrečena mjera protjerivanja stranca iz Crne Gore u trajanju od godinu dana.
- Može biti da grafitu oslobodilačke vojske Kosova nema mjesta u Herceg Novom pošto se zna kakva je tamo struktura stanovništva i može se smatrati provokacijom - rekao je Zenka za Antenu M.
Zenka smatra da su u ovom slučaju ipak po srijedi dvostruki aršini.
- Kad bismo gledali grafite ko šta piše po Crnoj Gori, onda bi trebalo mnogo ljudi još da bude pohapšeno, jer vrijeđaju osjećaje drugih nacija. Na primjer, kao što se sa grafitima veličaju ratni zločinci kao što su Ratko Mladić i Radovan Karadžić, kad se poziva vojska da se ide na Kosovo i razni uvredljivi grafiti koji se upućuju manjinama - naglašava on.
Zbog tih slučajeva, kaže Zenka, niko nije procesuiran "sad jedan navijač da bude procesuiran zbog jednog grafita, kojem, može biti, ja zborim, nije mjesto u Herceg Novom, ali UÇK je najveća albanska vrijednost, što se Demokratske unije Albanaca tiče i mene lično“.
Ističe da se iscrtavanje grafita u Ulcinju, ili nekom drugom prostoru gdje dominantno žive Albanci ne bi doživljavalo kao nešto uznemirujuće.
- Neko od njih je valjda mislio da to treba da uradi. Mada, ponavljam još jednom, grafitu UÇK nije mjesto u Herceg Novom, a to je naša najveća vrijednost - zaključuje Zenka.
Policija je u intervenisala nakon što je dio mještana prijavio da putnici iz autobusa kosovskog prevoznika Spejtimi, inače navijači prizrenskog košarkaškog kluba Baškini, koji su se vraćali iz Italije, na zgradama u Meljinama pišu parole podrške oslobodilačkoj vojsci Kosova.
Okrivljenom mladiću na teret se stavlja da je u četvrtak oko 16 sati crvenom farbom ispisao grafit UÇK. On je priznao izvršenje prekršaja i upućen je u UIKS.

Zenka: Grafitu nije mjesto u Herceg Novom iako je to najveća albanska vrijednost, zbog onih koji veličaju Mladića i Karadžića niko nije procesuiran

Na današnji dan prije 31 godinu u Beogradu je ubijen Saša Raonić (1972–1994), mladi novinar, satiričar i simbol građanskog i antiratnog otpora u Crnoj Gori, podsjetili su iz Crnogorskoga PEN centra.&nbsp;
- Bio je suosnivač kultnog satiričnog lista „Grafiti“ i čovjek koji je 1992. godine, prvi put nakon 1918, podigao crnogorski barjak ispred Skupštine Crne Gore – u trenutku kad je država slijedila ratnu politiku Miloševićevog režima. Taj čin, zbog kojeg je završio u zatvoru, zajedno s Vladimirom Raičevićem, Vladimirom Šoćem i Sašom Đikanovićem, ostaje trajni simbol borbe za slobodu, dostojanstvo i mir. Saša Raonić je ubijen 30. jula 1994. godine u Beogradu, u tzv. slučajnom ubistvu tokom rafalne paljbe jednog srpskog rezerviste. Crna Gora je tada izgubila glas slobodarskog novinarstva, koje je u najmračnijim godinama biralo istinu umjesto straha. Njegovo ime i djelo predstavljaju moralnu vertikalu naspram mraka 1990-ih, kada su na vlasti bili oni koji su raspirivali ratove i mržnju – navodi se u saopštenju PEN-a.
Danas, kako kažu, kad obilježavamo godišnjicu smrti Saše Raonića, svjedočimo pokušaju da Podgorica nazove ulicu po Pavlu Bulatoviću, bivšem ministru unutrašnjih poslova Crne Gore i jednoj od ključnih figura deportacije bošnjačkih izbjeglica 1992. godine, kada je 62 ljudi predato snagama Radovana Karadžića, a većina njih ubijena.
- Ova inicijativa je duboko sramotna i uvredljiva za sve žrtve zločina, njihove porodice i građansku savjest Crne Gore. Ona predstavlja simbol revizionizma i društvene amnezije, dok heroji poput Raonića, koji su svojim životom i djelom svijetljeli protiv mraka velikosrpskog nacionalizma, ostaju bez dostojnog obilježja u javnom prostoru – navode iz PEN-a.
Crnogorski PEN centar podśeća:
1. Saša Raonić i generacija urbanih, antiratnih i slobodarskih mladih ljudi 90‑ih ostavili su moralni testament Crnoj Gori – da se pamti hrabrost i gradi društvo bez mržnje;
2. Pokušaji glorifikacije zločinaca poput Pavla Bulatovića vrijeđaju žrtve deportacija i negiraju osnovne civilizacijske vrijednosti;
3. Podgorica i Crna Gora treba da svoje ulice daju onima koji su donosili slobodu i kulturu, a ne onima koji su donosili patnju i smrt.
- Hrabrost Saše Raonića podśeća nas na Crnu Goru koja je prkosila mraku 90‑ih, dok oni koji danas vraćaju simbole i imena iz najmračnijih dana Savezne Republike Jugoslavije ostaju zapisani na najsramnijim stranicama crnogorske istorije – zaključuju iz PEN-a.

PEN: Podgorica dobija ulicu po ministru deportacija, dok heroji poput Saše Raonića ostaju zaboravljeni

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je pismo komesarki za proširenje Evropske unije Marti Kos, u kojem je ukazao na probleme s kojima se suočavaju profesionalni prevoznici tereta zbog primjene ETIAS Uredbe i šengenskog sistema ulaska/izlaska (EES), te naglasio potrebu pronalaženja pragmatičnih rješenja unutar postojećeg šengenskog okvira, imajući u vidu blokade graničnih prelaza i Luke Bar u Crnoj Gori.
Kako se dodaje u saopštenju, Milatović je upoznao komesarku Kos sa činjenicom da su profesionalni prevoznici tereta izrazili ozbiljnu zabrinutost zbog praktične primjene EES sistema, posebno u dijelu koji se odnosi na ograničenje boravka od 90 dana u okviru perioda od 180 dana.&nbsp;
Takođe je ukazao na to da se u Crnoj Gori već nekoliko dana održavaju blokade graničnih prelaza i Luke Bar, koje organizuju prevoznici tereta, sa ciljem postizanja adekvatnog i održivog rješenja ovog pitanja.
- Milatović je istakao da Crna Gora, kao predvodnik u procesu proširenja i država snažno posvećena članstvu u Evropskoj uniji, u potpunosti podržava šengenske standarde, kao i značaj bezbjednog i efikasnog upravljanja vanjskim granicama Evropske unije. Istovremeno je ukazao na konkretne izazove sa kojima se suočavaju profesionalni prevoznici tereta iz Crne Gore, imajući u vidu prirodu njihove djelatnosti koja podrazumijeva česta prekogranična kretanja, što može dovesti do ozbiljnih ograničenja u praksi - pojašnjava se u saopštenju.&nbsp;
Milatović je naglasio da je odgovornost institucija da obezbijede da se specifične, svakodnevne operativne potrebe crnogorskih prevoznika tereta adekvatno uzmu u obzir prilikom primjene važećih pravila.
- U tom kontekstu, Milatović je iskazao spremnost da nastavi konstruktivan dijalog sa Evropskom komisijom i državama članicama, u cilju definisanja praktičnih aranžmana koji bi bili u skladu sa šengenskom pravnom tekovinom, a istovremeno pravični prema svim zainteresovanim stranama. Kako je naveo, ovo pitanje je usko povezano sa širim naporima na jačanju ekonomske integracije Crne Gore i Zapadnog Balkana sa Evropskom unijom, što predstavlja zajednički interes - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Kako se navodi, Milatović je izrazio uvjerenje da postoji prostor za pronalaženje uravnoteženog pristupa koji će očuvati visoke standarde Evropske unije, a istovremeno smanjiti nepotrebna opterećenja za legitimne transportne aktivnosti.&nbsp;
- U tom smislu, otvoren i konstruktivan dijalog sa Evropskom komisijom i državama članicama ocijenjen je kao ključan za očuvanje integriteta šengenskog sistema i nesmetano funkcionisanje profesionalnog transporta - dodaje se.
Milatović je naglasio da Crna Gora ostaje u potpunosti posvećena evropskom putu i spremna da aktivno doprinese pronalaženju održivih i obostrano prihvatljivih rješenja, kako u ovom, tako i u svim drugim pitanjima od značaja za proces evropske integracije države.

Milatović pisao komesarki Kos zbog problema prevoznika tereta: Potrebno pronalaženje pragmatičnih rješenja unutar postojećeg šengenskog okvira

Službenici policije uhapsili su N. G. zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Nikšiću.&nbsp;
Osumnjičeni je uhapšen po nalogu nikšićkog ODT-a.
&nbsp;- Osnovano se sumnja da je osumnjičeni prijetnjama da će napasti na život i tijelo svoje svastike, ugrozio njenu sigurnost - navodi se u saopštenju.

Uhapšen zbog prijetnji svastici

Plan javnih nabavki Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) za ovu godinu težak je 255.491.597 eura, dok je ukupna vrijednost PDV-a preko 53 miliona eura. Ovo preduzeće, osim nabavke hibridnih vozila, za koje planira da potroši preko milion eura, predviđa i troškove keteringa u koje je uračunat i duvan. Elektroprivreda će ove godine, kako je planirala, nabaviti deset električnih vozila više klase u vrijednosti od 400.000 eura, plus PDV 83.000, a isto toliko planira da nabavi električnih vozila niže klase za koje će da iskešira 350.000, plus PDV od 73.000 eura. Osim toga, planira da za još pet hibridnih vozila da 180.000 eura, a isto toliko novca bi trebalo da košta i električni autobus-kombi (19+1 sjednište). <h2>Za štampanje računa preko 200.000</h2> Provizija Pošte za distrubuciju računa za utrošenu električnu energiju ove godine iznosiće 930.000, plus 195.300 eura PDV, dok će za usluge štampanja računa – masovna štampa računa za utrošenu električnu energiju, dati preko 200.000 eura. Za punionice za elektrčna vozila i pilot-projekat (fotonaponski panel, baterija, punjač) – ključ u ruke, daće 300.000, plus 63.000 eura PDV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260128100120_498390d3ad8521b9fbc09cf13a9a74057643c87056b0b48a22f96d1dc9a40b8a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260128100120_498390d3ad8521b9fbc09cf13a9a74057643c87056b0b48a22f96d1dc9a40b8a" data-rendition-name="original" width="972" height="1164" loading="lazy" alt="EPCG"> </figure>  Kada je u pitanju ketering (roba za potrebe kafe-kuhinje) planiran je izdatak od 75.000 eura, a u njega je uračunata hrana, piće, duvan i povezani proizvodi. Za ketering ishranu zaposlenih u radničkim restoranima Termoelektrane Pljevlja, hidroelektrana "Piva" i "Perućica" otići će preko 280.000 eura, a takođe i taj trošak obuhvata hranu, piće i duvan, kao i "druge povezane proizvode". Za ketering CGES-a potrošiće preko 10.000 eura, a takođe i tu spadaju hrana, piće, duvan i drugi povezani proizvodi. Tekuće održavanje objekta Elektroprivrede Crne Gore koštaće 600.000 eura, dok su planirani i znatni izdaci za namještaj, odnosno preko 145.000 eura. Planirane su adaptacije poslovnih prostora. Kupovina i adaptacija poslovnog prostora u Podgorici koštaće milion, dok će adaptacija prostora u Herceg Novom iznositi pola miliona eura. Za kupovinu i adaptaciju poslovnog protora u Kolašinu daće 100.000 eura. Za kancelarijski namještaj za opremanje srednje lamale samačkog hotela u Plužinama trebalo bi da daju 120.000 eura. Planiran je izdatak i za izradu platforme za takmičenje u ribolovu koja će koštati 20.000 eura. Za hitne nabavke i intervencije (električni uređaji, aparati, oprema i potrošna roba) planiraju trošak od 60.000, plus 12.600 eura PDV. Prema planu javnih nabavki, održavanje voznog parka (usluge upravljanja, popravke i održavanja voznih parkova) otići će preko 160.000, a za registraciju automobila 73.000 eura.

Planom javnih nabavki EPCG osim za vozila izdvaja i za ketering: Uz hranu i piće, trguju i duvan

Protođakon Filip Radičević je 17. decembra 1899 proslavljao jubilej 40 godina crkve službe u okviru Crnogorske crkve. Dan ranije, u čast tog jubileja, mitropolit Mitrofan Ban je služio sa krilom i slavljenikom Radičevićem večernju molitvu sa noćnim bdenijem u Cetinjskom manastiru. 17 decembra 1899 na dan proslave u devet sati otpočela je Arhijerejska služba u Cetinjskom manastiru. Na toj liturgiji činodejstvovali su Mitropolit Mitrofan Ban, arhimandrit M. Cerović, protojerej Krsto Matanović i paroh Marko Martinović, kao i protođakon Filip Radičević. Povodom jubileja 40 godina crkvene službe protođakon Filip Radičević (sekretar Sv. Sinoda Crnogorske crkve) dobio je veliki broj čestitki iz zemlje i inostranstva od brojnih uglednih crkvenih i civilnih ličnosti i predstavnika crkvenih i civilnih institucija. Jedna od tih čestitiki bila je upućena od strane duhovnog starješinstva Ostroškog manastira. Ta čestitka glasi : Nikšić. Visokoprečasnom G. F. Radičeviću, protođakonu i sekretaru Mitropolije Crnogorske. Cetinje, Neumornom trudbeniku u vinogradu Gospodnjem, budnom stražaru na braniku jevanđeljske nauke, književniku i patrioti domovine naše od sveg srca čestitamo današnje slavlje primjernoga Vašeg četrdesetogodišnjeg svešteničkog i književnog rada, sa toplom molitvom Bogu, da Vas dugo i dugo poživi na ponos crnogorske crkve. Duhovenstvo ostroškog manastira: Arhimandrit Petronije Rajičević, Jerođakon Nikodim Janjušević, Monah Hristifor Ljepava i Sveštenik Jovan Damjanović” . (“Prosvjeta”, List za crkvu i školu, uređuje kancelarija Ministarstva prosvjete i crkvenih poslova, Cetinje, sveska I, godina XI, januar, 1900, &nbsp;sveska 1, str. 27.)  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260128100112_edbe0b82543459cd111da4e5a9b2b765dcf3a28e079579a62e397297ffb7bb3a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260128100112_edbe0b82543459cd111da4e5a9b2b765dcf3a28e079579a62e397297ffb7bb3a" data-rendition-name="original" width="1080" height="673" loading="lazy" alt="Prosvjeta cpc "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260128100112_9af1bae75a7b7f610d5a7c350a0ade54c81b217c120f6f55488ff8a9b67d83f3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260128100112_9af1bae75a7b7f610d5a7c350a0ade54c81b217c120f6f55488ff8a9b67d83f3" data-rendition-name="original" width="1072" height="500" loading="lazy" alt="Prosvjeta cpc "> </figure>  &nbsp;

Tag: grafiti