Centar za građansko obrazovanje (CGO) oštro osuđuje vandalski čin ispisivanja grafita sa direktnom porukom govora mržnje ispred stambene zgrade u kojoj žive građanski aktivisti Nikola Ilić i Hana Konatar, navodi se u saopštenju.&nbsp;
- Ova poruka nije samo grafit – to je prijetnja, to je opipljiva mržnja, to je pokušaj zastrašivanja i istjerivanja građana i građanki iz njihovog grada - ističu iz CGO.&nbsp;
CGO cijeni da je ovaj čin kukavički napad na Hanu i Nikolu ujedno i direktan napad na osnovne vrijednosti građanskog društva i slobode svih građana i građanki.
- Podsjećamo da se ovo ne dešava prvi put, a i da jeste, nije dovoljan samo još jedan protokolarni zapisnik. CGO naglašava da institucije nemaju pravo na pasivnost i selektivan pristup u rješavanju ovakvih slučajeva, jer time postaju saučesnici u trajućim pokušajima „normalizacije“ nasilja i diskriminacije - kazali su iz CGO.&nbsp;
Pozivaju Upravu policije i Tužilaštva da hitno identifikuju učinioce ovog nedjela i pošalju poruku da Crna Gora nije, i neće biti, prostor u kojem se aktivisti i aktivistkije otvoreno napadaju, a da sve to prolazi bez posljedica.&nbsp;
Iz tog ćutanja, dodaju, institucija jasno proizilazi sljedeće - tamo gdje država ne štiti, ona indirektno odobrava.
Pozivaju i sve one koji vjeruju u slobodnu, dostojanstvenu i pravednu Crnu Goru – građane i građanke, organizacije, inicijative – da dignemo glas protiv mržnje.&nbsp;
- Ne možemo i ne smijemo ćutati pred prijetnjama, jer svaka prećutana prijetnja je zeleno svjetlo za sljedeći napad i eskalaciju nasilja. Nećemo mrš iz naselja. Nećemo ni mrš iz države. Ostajemo. I borimo se! - poručuju iz CGO.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

CGO: Poruka s grafita je opipljiva mržnja, pokušaj zastrašivanja i istjerivanja građana i građanki iz njihovog grada

Grafit sa porukom "Pederi mrš iz naselja” ispisan je na fasadi zgrade u naselju Drač u Podgorici, u kojoj žive građanski aktivisti Nikola Ilić i Hana Konatar, a koji ogorčeni i razočarani očekuju hitnu reakciju nadležnih kako bi se odgovorni procesuirali.
- Ne toliko davno napadnuti smo u stanu gdje smo prethodno živjeli. Čekićem je napravljena rupa na našim vratima, a dalje posljedice spriječene su strahom koji je napadač imao od našeg psa, pa se zaustavio na rupi u vratima. Da li je ovo mogla biti rupa u našim glavama? Treba li da se pitamo to kao mladi koji žive u Crnoj Gori? Ja ne želim - poručio je Ilić.
Ilić je kazao da je o događaju odmah obavijestio policiju i očekuje hitnu reakciju nadležnih i to ne samo uklanjanje grafita, već i ozbiljnu istragu kako bi se odgovorni identifikovali i procesuirali.
- Ovakve poruke nijesu puki vandalizam, one su prijetnje životima, one su ogledalo društva u kom žive kvir osobe i svako ko se na bilo koji način razlikuje i ne uklapa u kalupe u koje prisilno želite da nas izlijete ne bismo li makar malo umanjili vaš strah pred sopstvenom krhkom “normalnošću”. Ovo je podsjetnik da i dalje živimo u društvu gdje se mržnja prema različitosti normalizuje, gdje se LGBTIQ osobe demonizuju, targetiraju i ostavljaju nezaštićene - rekli su Konatar i Ilić.
Naselje u kojem je ispisan grafit je, kako je kazao, kao i svako drugo, mjesto u kom žive druge kvir osobe, kvir djeca, ljudi koji imaju svoje snove, svakodnevice, prijatelje, porodice, živote.
- Ovom prilikom poručujemo- mi ne idemo nigdje i nećemo nestati. I ne bojim vas se, jer ako već živimo ugroženi svaki dan, biram da urlam. Znam da će neko ovo čitati s mržnjom. Znam da će reći da ovo i zaslužujemo, da nismo ljudi, da smo bolesni, da treba da nestanemo. Ali mi smo ljudi. Imamo imena. Imamo lica. Imamo porodice. Imamo srce. I danas je moje srce stalo na par sekundi kad sam vidio grafit ispisan na zgradi u kojoj živimo, naselju gdje šetamo psa, odakle odlazimo na posao, gdje dolazimo kući da dišemo - rekao je Ilić.
Poručio je da mu je dosta svega.&nbsp;
- Dosta mi je vaših komentara, vašeg smijeha, vaših doskočica po internetu. Dosta mi je vaše tišine dok nas pljuju i dok nas gaze. Dosta mi je da se pravimo da je ovo normalno. Nije normalno da se plašimo za svoju bezbjednost zato što postojimo. Nije normalno da se pitamo hoćemo li preživjeti ako se zaljubimo, ako progovorimo, ako prođemo ulicom. Pitam sve vas koliko još ljudi mora da bude ubijeno? Koliko još nas mora da ode, da se uguši, da nestane? Koliko vam je dovoljno?!” - ogorčeno je upitao Ilić.

610x380

500x500

1084x550

Grafit mržnje na zgradi u Podgorici u kojoj žive građanski aktivisti, traže hitnu reakciju nadležnih

Šanse da zakon o stalnom sezoncu, koji je još na javnoj raspravi, zaživi ove godine, su minimalne, ocijenio je za Radio Crne Gore predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović. Sa tim aktom se uveliko kasni, kaže Radulović, ali poručuje da uskoro neće ni trebati takva kategorija zaposlenih. I predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica skeptičan je da ćemo uspjeti da primijenimo to zakonsko rješenje u 2025. Kaže da ima prednosti u Nacrtu zakona, no primjećuje i nedostatke – manjak kvalifikovane radne snage naročito u građevinarstvu i poljoprivredi, što kako ističe neće riješiti suštinski problem.
Iako je ljetnja turistička sezona na pragu i očekuje se veći dolazak posjetilaca za predstojeće praznike, još nema zakona o stalnom sezoncu. U fazi je Nacrta i na javnoj raspravi je do 20. aprila. Da neće zaživjeti u ovoj godini, uvjeren je &nbsp;Radulović. Poručuje u komentaru za Radio Crne Gore da svi koji se, kako kaže, ozbiljno bave turizmom, već pripremaju narednu sezonu 2026.
- Za ovu godinu, ovakvu stvar je nemoguće sprovesti. Debelo, debelo su zakasnili. Nama još malo pa neće trebati sezonci, jer mi smo počeli da uzimamo, ne ja, nego redom svi stalne radnike, malo, po malo ćemo puniti sva ta mjesta, nećemo imati potrebe uopšte za sezonskim radnicima - rekao je Radulović.
Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica je siguran i sve da se usvoji zakon u kratkom roku neće dati rezultate u ovoj sezoni.
“Da se iz radnog odnosa između poslodavaca i sezonskih radnika prepoznaju kao nešto što je dobro i što bi moglo da se nastavi iduće godine, uz korišćenje ovih benefita, koje nam sad donosi zakon o stalnom sezoncu”, ističe Mikavica.
Zakon o stalnom sezoncu, smatra Radulović, bio bi valjan i održiv ako bi država dijelimično preuzela obaveze plaćanja sezonaca u periodu kada nijesu angažovani.
- Ne cijelu platu ali neku sumu moraju da izdvoje, i to je uradila Slovenija. I onda bi to imalo smisla - &nbsp;kaže Radulović.
Sa druge strane, Mikavica podcrtava da ima prednosti u tom zakonu. Prije svega ističe što će procedure za zapošljavanje biti jednostavnije, što će radnici imati socijalnu sigurnost, odnosno osiguranje i radni staž i kada ne rade. Ipak, poručuje, da neće riješiti suštinski problem, a to je nedostatak radne snage.
- Nedostajuće kvalifikovane radne snage. Nju ipak moramo tražiti prije svega u regionu, a bogami za određene djelatnosti i šire od toga - &nbsp;naveo je Mikavica.
Stava je Radulović da bi bilo efikasno kada bi država formirala poseban fond iz kojeg bi se finansirala dodatna obuka ili prekvalifikacija radnika u periodu dok ne rade.
Oni zaključuju da je ključno za ovu sezonu da se pojednostave procedure za dobijanje radne dozvole, jer mnogi stranci, kako su rekli, budu vraćeni sa granice jer u našim institucijama nijesu završeni neophodni papiri.

Male šanse da zakon o stalnom sezoncu zaživi ove godine

Dokument u kojem je iznesen prijedlog za restruktuiranje State Departmenta šokirao je mnoge američke diplomate, piše Politico. Prema informacijama iz ovog prijedloga, očekuje se da će budžet biti prepolovljen u narednom periodu.
Kada je objavljen, dokument je izazvao šok i ljutnju među diplomatama SAD-a širom svijeta.
Reorganizacija State Departmenta, posebno u Africi, dovela bi do značajnog umanjenja američkog utjecaja.
Prema informacijama iz prijedloga, ugasili bi se mnogi regionalni uredi, te bi se osnovala nova koja bi pokrivala glavne dijelove svijeta za ovu administraciju - Euroazija, Latinska Amerika, Bliski istok i Indo-Pacifik.
Prema riječima jednog diplomate, plan je "apsolutna ludost", dok drugi priznaje da je možda i potrebna reorganizacija, ali ne na ovaj način.
- Mogli biste dati beskonačnom broju majmuna beskonačan broj pisaćih mašina i napisali bi bolji plan od ovoga - rekao je on za Politico.
Ovaj dokument je prvi objavio New York Times, a za Politico ga je potvrdilo više izvora iz State Departmenta. Ipak, državni sekretar Marco Rubio ga je nazvao "lažnim prijedlogom."
Bez obzira na demant Rubija, a kasnije i glasnogovornika State Departmenta, strah i dalje postoji među diplomatskim korom SAD-a.
Što se tiče Afrike, ovaj nezvanični prijedlog, koji se dijeli među diplomatama u State Departmentu i širom svijeta, Bijela kuća bi direktno preuzela kontrolu nad većinom poslova na ovom kontinentu, a "neesencijalni" konzulati i ambasade bi se zatvorili do oktobra ove godine.
Vrijedi istaći da se radi o dokumentu koji "ne izgleda kao standardna izvršna naredba Donalda Trumpa", kako ističe Politico, i riječ je o neformalnom prijedlogu koji pokazuje indicije Trumpove administracije o budućnosti State Departmenta.
Pored gašenja konzulata i regionalnih ureda, predloženo je i da se budžet State Departmenta prepolovi na 28 milijardi dolara godišnje.

Američke diplomate u šoku zbog promjena u State Departmentu, budžet će biti prepolovljen

Nadležni kolegijum Državne revizorske institucije (DRI) usvojio je preliminarni izvještaj za reviziju uspjeha "Upravljanje izdacima iz budžeta Crne Gore za sudske sporove po osnovu radnih odnosa" i uputio ga subjektima revizije na izjašnjenje, za koje imaju rok od 15 dana, potvrdio je "Danu" član Senata vrhovne revizije Branislav Radulović.
– Cilj predmetne revizije je da se ocijeni uspješnost upravljanja sudskim sporovima, sa posebnim fokusom na kvalitet evidencije postupaka, institucionalne kapacitete, mirno rješavanje radnih sporova, saradnju sa Zaštitnikom imovinsko-pravnih interesa, analizu uzroka sporova, preduzimanje korektivnih mjera i blagovremeno izvršavanje obaveza po osnovu pravosnažnih presuda – rekao je Radulović.
Prema njegovim riječima, predmetna revizija, koja je obuhvatila period 2020–2023. godine, za subjekte revizije ima Ministarstvo unutrašnjih poslova (Uprava policije), Ministarstvo odbrane (MO), Ministarstvo finansija (MF) i Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa.
Prema evidenciji Glavne knjige trezora, za period 2020–2023. godine evidentirane su ukupne isplate po osnovu "sudskih rješenja" iz budžeta MO 3.924.841 euro i MUP-a (zajedno sa UP) 11.647.504 eura, u ukupnom iznosu od 15.572.346 eura. Izdaci po osnovu izgubljenih sporova nijesu plaćani u ostavljenom roku, već isključivo putem prinudne naplate.
– Tokom perioda obuhvaćenog revizijom (2020–2023), najveći broj tužbi je po osnovu rada i prava iz radnih odnosa, a protiv Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva odbrane pokrenuto je gotovo 6.000 sporova – precizirao je Radulović.
DRI, kako je istakao, godinama, kroz izvještaje o reviziji, ukazuje da se veći broj državnih organa pojavljuje kao tužena strana u parničnim postupcima pred nadležnim sudovima, a ishod su u najvećem broju slučajeva izgubljeni sporovi, gdje su pored glavnog duga dodatno izuzetno visoki troškovi koje država plaća iz budžeta po osnovu parničnih troškova, troškova izvršenja, zatezne kamate itd, koji se kreću čak i preko 40 odsto od ukupne sume isplaćenih sredstava.
Radulovića &nbsp;kaže i do kakvih su podataka došli.
– Preliminarni rezultati revizije su internog karaktera do objavljivanja konačnog izvještaja, ali je neupitno da je DRI ranije identifikovala nepostojanje pisanih procedura, nefunkcionalnu evidenciju, nedovoljno razvijen mehanizam mirnog rješavanja sporova, izostanak analiza i korektivnih mjera, kao i nedovoljnu saradnju sa Zaštitnikom. Takođe, identifikovano je neodgovarajuće planiranje sredstava za izvršenje obaveza po osnovu izgubljenih sudskih sporova, na način da se sredstva ne planiraju na odgovarajućim pozicijama, već se naknadno vrše preusmjerenja po osnovu prinudnog izvršenja. Kod većeg broja potrošačkih jedinica, isplate se vršene gotovo isključivo putem prinudne naplate, čime se automatski stvaraju dodatni troškovi za budžet – naveo je Radulović.
Podsjetio je da je DRI još 2016. godine utvrdila da je od strane Centralne banke u periodu 2012–2014. godina naplaćeno 50.254.430 eura sa glavnog računa Državnog trezora, prinudnim putem na osnovu izvršne isprave.
– Troškovi sudskih postupaka u tada osam analiziranih uzorkom obuhvaćenih predmeta činili su čak 46,22 odsto ukupno isplaćenih sredstava. Samo u jednom od osam revizijom obuhvaćenih predmeta predložena je mogućnost mirnog rješavanja spora. DRI je upravo iz tog razloga ponovo izvršila ovu reviziju jer je kao visok rizik identifikovan trend rasta broja radnih sporova i isplata sredstava po ovom osnovu. Evidencija koja se vodi u Glavnoj knjizi trezora ne omogućava identifikaciju izdataka po vrsti sudskih sporova, pa tako nije moguće do kraja selektirati podatke o izdacima za sudske sporove samo po osnovu radnih odnosa. Međutim, ono što je neupitno jeste da je u periodu 2012–2015. godine, prema podacima Ministarstva finansija, iz budžeta Crne Gore isplaćeno 71,3 miliona eura po osnovu sudskih sporova. U periodu 2020–2023 godina, prema podacima GK trezora, po osnovu svih "sudskih rješenja" naplaćeno je 74.855.237 eura – precizirao je Radulović.

Država platila 75 miliona eura zbog sudskih sporova

Nakon godina planiranja i obećanja, valorizacija jednog od najznačajnijih turističkih potencijala sjevera Crne Gore – Đalovića pećine – konačno dobija nastavak. U naselju Gubavač počela je druga faza rekonstrukcije istoimenog putnog pravca, koji će biti ključna saobraćajna veza ka budućem turističkom kompleksu. Vrijednost radova iznosi 2,5 miliona eura, a osim proširenja puta, planirana je i kompletna prateća infrastruktura – trotoari, rasvjeta, rigole i pristupni putevi. Projekat je dio šire inicijative započete još 2019. godine, čija se realizacija godinama najavljuje kao šansa za razvoj ne samo Bijelog Polja, već i cijelog sjevera. Mašine koje trenutno rade u Gubavaču mještanima donose nadu da će put konačno biti ono što godinama priželjkuju – bezbjedan i funkcionalan. - Mnogo će nam značiti, kako za mještane ovog mjesta, tako i za sve koji prolaze ovuda. Zadovoljni smo, problemi koji se pojave rješavaju se u hodu - kaže Ermin Kovačević, predsjednik MZ Gubavač. Sličan stav ima i Šućro Bučan, jedan od mještana. - Srećni smo jer se kapaciteti šire prema rijeci Bistrici i naselju. Biće mjesta i za jednu dodatnu traku. Ima manjih problema sa prilazima kućama, ali narod je kooperativan i generalno zadovoljan – kazao je on. Rekonstrukcija dionice kroz Gubavač, zajedno sa presvlačenjem asfalta od Lozne Luke do Bistrice, predstavlja završetak druge faze izgradnje puta ka Đalovića pećini – prirodnom dragulju koji godinama čeka na punu valorizaciju. U njen turistički potencijal se vjeruje, ali se realizacija konstantno odlaže – uz nadu da će, ukoliko ne država, onda strani investitori biti ti koji će priču konačno pomjeriti s mrtve tačke. Predsjednik Opštine Bijelo Polje, Petar Smolović, ističe da je projekat već predstavljen premijeru, sa idejom da ga dalje ponudi investicionim kompanijama iz Emirata. - Mislim da bi to bio strateški ulaz na sjever Crne Gore. Nama je važno da se resursi koje smo godinama stvarali zajednički – država i opština – konačno upotrijebe, da dovedu turiste i otvore nova radna mjesta - rekao je Smolović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042107040_75bee5b1ddb37060152d56868d172bc1d5098d1ec65d8bfbe6017b34f6115724.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025042107040_75bee5b1ddb37060152d56868d172bc1d5098d1ec65d8bfbe6017b34f6115724" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žičara - Đalovića pećina"><figcaption>Žičara za potrebe pećine(Photo: Portal ETV/A.H.)</figcaption></figure>  Međutim, iako su planovi ambiciozni, realizacija i dalje ne protiče bez prepreka. Radovi na izgradnji vodovoda kasne, a završetak žičare od manastira Podvrh do ulaza u pećinu još se čeka. - Nakon više sastanaka sa Upravom za kapitalne projekte i izvođačima, dobili smo čvrsta obećanja da će radovi na vodovodu i žičari biti nastavljeni početkom maja. Vrijednost radova na vodovodu je 910 hiljada eura, a na žičari oko četiri miliona. Opština je sve svoje obaveze izvršila – sada je red na Upravi i izvođačima - poručuju iz bjelopoljskog Sekretarijata za izgradnju. Završetkom druge faze ovog projekta, do početka ljeta, očekuje se kompletiranje svih radova na saobraćajnici od raskrsnice sa magistralnog puta Beograd-Bar do žičare kod manastira Podvrh, u ukupnoj dužini od 14 kilometara.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042107044_97b70dc67709edb6b922f33f96394b5d711818f4ed23adfc5255b62261ddac88.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042107044_97b70dc67709edb6b922f33f96394b5d711818f4ed23adfc5255b62261ddac88" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Centar za posjetioce u Bistrici"><figcaption>Centar za posjetioce u Bistrici(Photo: Portal ETV/A.H.)</figcaption></figure>  Mještani Bistrice i okolnih sela, koji se već dugo pripremaju za prve turiste, sve više gube strpljenje. Iako spremni da ponude ono što imaju – netaknutu prirodu, gostoprimstvo i bogatu kulturnu baštinu – turisti još ne stižu. Sve češće se postavlja pitanje koliko je država zaista posvećena projektu koji bi mogao da promijeni svakodnevicu ovog kraja. A dok odgovori kasne, a radovi se odlažu, građanima Bijelog Polja ostaje samo nada – da će Đalovića pećina ipak jednog dana postati ono što joj svi već godinama predviđaju – evropski turistički biser.

Počela druga faza rekonstrukcije puta ka Đalovića pećini

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

U petak veče, kada su službenici Interventne jedinice napravili više incidenata i neprimjereno se ponašali prema kolegama iz Nikšića, u Centar bezbjednosti Nikšić sa šefom podgoričke policije Goranom Jokićem bio je i Dragiša Mugoša iz Sektora policije opšte nadležnosti – saznaje Portal ETV.
Jokić i Mugoša pokušavali su da „ispeglaju“ postupanje službenika Interventne jedinice koji su bili na ispomoć kolegama u Nikšiću za obezbjeđivanje predizbornih skupova nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“.
Mugoša, koji je nadležan za javni red i mir u Upravi policije, upravo je sa Jokićem rukovodio akcijom razbijanja mirno okupljenih građana na Cetinju 5. septembra prilikom ustoličenja u Cetinjskom manastiru mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića.
Protiv Mugoše su građani, zbog prekoračenja ovlašćenja, podnijeli više krivičnih prijava, a protiv njega se vode i postupci pred cetinjskim Sudom. Mugoša je izdavao naređenja o sredstvima prinude policijskim službenicima. Osim Mugoše postupak je pokrenut i protiv nekoliko njegovih kolega.
Crnogorski zvaničnici, iz prethodne i sadašnje Vlade, kao i čelnici policije, istrajavli su u tvrdnjama da je akcija nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru i nasilno razbijanje građanskih protesta bila profesionalna a da su građanke i građani koji su iskazali otpor ustoličenju bili teroristi, čiji je cilj bio državni puč.
Podsjetimo, kako je Portal ETV objavio jutros Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću formiralo je predmet i trenutno prikuplja obavještenja povodom postupanja pripadnika Interventne jedinice policije iz Podgorice, koji su 11. aprila bili na ispomoći nikšićkoj policiji. Incident se dogodio nakon tribine koalicije ZBNK na Grahovu, kada je jedan od pripadnika Interventne jedinice fizički nasrnuo na inspektora iz Nikšića. Situacija je dodatno eskalirala kada je, po pozivu u policijsku stanicu radi davanja izjašnjenja o incidentu, čitava jedinica nasilno upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti.