Klupko se odmotava, saznaje se kako je ucrtana zgrada umjesto bazena - prokomentarisao je šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Klikovac postavljajući pitanje kako je to rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović postao graditelj stanova i poslovnih prostora.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1985294343574351939%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je, u objavi na društvenoj mreži Iks, Božovića pitao što će da radi kad građani Bloka V i VI, naselja Kruševac i Siti kvarta budu blokirali gradnju zgrade.
- Građani hoće zatvoreni bazen, a ne još 100 stanova i saobraćajne kolapse ispred zgrada - poručio je Klikovac.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Klikovac: Kako je rektor Božović postao graditelj stanova i poslovnih prostora?

Potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić, 2021. godine dok je bio predsjednik Skupštine, veoma zaneseno i odlučno, govorio je na temu obustavljanje gradnje u Budvi i Bečićima. Tada je, trudeći se da cjelokupnoj javnosti pojasni, bio izričit kako neće biti smak svijeta ako se DUP-ovi Bečići i Budva centar stave van snage, ako se ne bude gradilo, ukazujući da je „prostor čudo“ i treba ga sačuvati, jer ako i to devastiramo „teško ćemo ga ikad povratiti“.
Nakon nešto malo više od četiri godine Bečić je očigledno promijenio mišljenje i sada je u redu graditi, ili je to pak izuzetak jer se radi o njegovoj porodici.
Podsjetimo, majki Alekse Bečića, Vesni i rođaku Luki, te budvanskoj firmi "Bonila" DOO, daje se zeleno svjetlo da se u bečićkom naselju Tršljikovica izgrade apartmanski turistički objekti, dvije zgrade od po sedam i osam etaža sa 92 apartmana. Riječ je o parceli sa kućom u vlasništvu Vesne Bečić, kao i parcelama u vlasništvu rođaka Luke Bečića.
Sa druge strane, Bečić 2. juna 2021. godine tokom sjednice Skupštine, tada kao predsjedavajući, poručuje da ako se privremeno ne bude moglo graditi „nećemo nestati, ni mi i naše porodice koje imaju zemljište tamo“, već da je to „ulog u budućnost“ da spasimo prostor. Apsurdno, ali danas, kada živimo tu budućnost u odnosu na Bečićevo izlaganje, ne smeta mu što će upravo njegova majka i rođak da grade višespratnice.
„Zaista svi trebamo da budemo spremni i da damo dio sebe za opšte dobro, da podnesemo žrtvu... Ranije smo pominjali te čuvene DUP-ove Bečići i Budva centar. Ako se stave ti DUP-ovi van snage, neće biti smak svijeta. Ako se privremeno ne bude moglo graditi i ako bude uslovno rečeno, privremeni moratorijum, nećemo nestati. Ni mi i naše porodice koje imaju zemljište tamo. To je ulog u budućnost, da spasimo prostor... Ali kakva je to logika da evo svi mi, ljudi koji su ili iz Budve ili imaju jaku vezu sa Budvom, koji imaju zemljište tamo i tako sigurno i u drugim krajevima Crne Gore gdje je devastacija bila, jesu za stavljanje van snage, a to znači da ni oni ni mi ne možemo da gradimo na onom što je naše zemljište ili porodično nasleđe, a neki drugi, što nije logično, su za neki drugačiji pristup koji nas dovodi do ovolike devastacije“, rekao je Bečić u junu 2021. godine.
Osim toga, imao je blagonaklone poruke da treba ostaviti nešto budućim, mlađim generacijama, te da treba spasiti prostor.
„Prostor je čudo i zato zaista uvijek sa pažnjom, inspirisan sam ponekad i dam sebi za pravo kao predsjedavajući da se osvrnem na izlaganja jednog broja poslanika koji se zaista studiozno i posvećeno bave ovom problematikom, jer to je nešto što je veliki resurs i ako to ugrozimo,i ako to do kraja izgubimo, i ako to devastiramo, teško ćemo ga ikada više povratiti“, govorio je tada Bečić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FETMR_4SCg5s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Pored toga, nije nepoznata ni činjenica da je Bečić kao kandidat na izborima za predsjednika Crne Gore u martu 2023. godine, gradio kampanju na skromnosti i tome da on nema „ni skupih nekretnina, ni jahti, ni bilo kakvih velikih materijalnih dobara“. Zdravorazumski je zapitati se kako li se sada potpredsjednik Vlade nosi sa činjenicom da će u porodici imati ovolike nekretnine, a samim tim i materijalna dobra.
„U mojoj biografiji naći ćete da sam uvijek držao do svoje riječi... Moja riječ je moja čast, te ako pogazim riječ, izgubiću čast", ponosno je izgovarao Bečić 4. marta 2023. godine kada je iz Danilovgrada krenuo u kampanju kao kandidat za predsjednika Crne Gore.
Ako, kao što kaže, drži do svoje riječi, onda zna i šta gubi.

Bečićevo "časti mi" zatrpao majčin građevinski beton: Nekad je devastaciji govorio NE, ali za majku može sve

Italija je nedavno zvanično dala zeleno svjetlo za jedan od najambicioznijih infrastrukturnih projekata u svojoj istoriji – izgradnju mosta koji će prvi put direktno povezati Siciliju s ostatkom zemlje.
Pripremni radovi, uključujući geološka i arheološka ispitivanja te eksproprijacije zemljišta, trebalo bi da počnu krajem ove godine, a sama gradnja 2026, piše BiznisInfo.ba.
Most preko Mesinskog moreuza, vrijedan 13,5 milijardi eura, trebalo bi da bude završen do 2032. ili 2033. godine, a italijanska vlada ga opisuje kao stratešku investiciju koja će “preoblikovati jug zemlje”. Planirani most imaće ukupnu dužinu od 3,7 kilometara, s glavnim rasponom od 3,3 kilometra, što ga čini potencijalno najdužim visećim mostom na svijetu.
Predviđeno je šest traka za drumski saobraćaj i dvije željezničke pruge, čime će se znatno poboljšati povezanost Sicilije i Kalabrije. Izgradnju će voditi međunarodni konzorcijum “Eurolink”, u kojem učestvuju italijanska kompanija Webuild, španska Sacyr i japanski gigant IHI.
<h2>Ekonomski motor za jug zemlje</h2>
Italijanska vlada projekat vidi kao snažan podsticaj za ekonomski razvoj nerazvijenog juga zemlje. Predviđa se da će most direktno i indirektno otvoriti na desetine hiljada radnih mjesta, ojačati transportne i logističke kapacitete i povećati atraktivnost regiona za turiste i investitore.
<h2>Simulacija budućeg izgleda mosta</h2>
– Ovo nije samo most, to je simbol povezivanja i modernizacije – izjavio je nedavno italijanski ministar infrastrukture Mateo Salvini, naglašavajući da će projekt pomoći u smanjenju ekonomskog jaza između sjevera i juga Italije. &nbsp;
Takođe je rekao da bi ovo trebalo da bude “najveći infrastrukturni projekt na Zapadu“.
<h2>Geopolitički značaj</h2>
Most je klasifikovan kao infrastruktura od "dvojnog korišćenja", što znači da će imati i stratešku ulogu za odbranu i bezbjednost. Ovakva klasifikacija omogućava Italiji da dio troškova projekta pokrije iz odbrambenog budžeta, u skladu s obavezama prema NATO-u.
Analitičari smatraju da projekat ima i geopolitičku dimenziju, jer će jača povezanost Sicilije povećati njen strateški značaj u Sredozemlju, posebno u svjetlu globalnih napetosti i povećanog prisustva NATO-a u regiji.
Most preko Mesinskog moreuza upoređuje se s nekim od najpoznatijih svjetskih infrastrukturnih projekata, poput mosta Akaši Kaikjo u Japanu ili dansko-švedskog Oresund mosta.
Ako sve bude išlo prema planu, Italija bi mogla da postane dom tehnološki najnaprednijeg visećeg mosta ikada izgrađenog.
<h2>Između sna i rizika</h2>
Most koji će spojiti Siciliju s kopnom Italije obećava ekonomski procvat, otvaranje radnih mjesta i modernizaciju transportnih mreža. Međutim, uspjeh projekta zavisiće od sposobnosti vlade i izvođača da upravljaju finansijskim, ekološkim i sigurnosnim izazovima.
Ako projekat uspije, Italija bi mogla da dobije ne samo novi infrastrukturni simbol, već i moćan ekonomski motor za svoj jug – regiju koja već decenijama traži priliku za razvoj.
Ako ne uspije, ostaje rizik da će most postati još jedan primjer grandiozne ideje koja je potonula pod teretom troškova i kontroverzi.

500x500

1250x600

1084x550

Počinje gradnja najvećeg projekta u Evropi: Zeleno svjetlo za most koji će povezati Siciliju s ostatkom Italije

Od polovine juna na teritoriji opštine Budva započeo je pojačani nadzor poštovanja odluke o obustavi građevinskih radova tokom ljetnje sezone.
Načelnik Komunalne policije Vladan Braunović pojasnio je da su određeni investitori ispoštovali odluku i do 15. juna konzervirali gradilišta, ali, kako kaže, i dalje postoji značajan broj onih koji pokušavaju da izbjegnu obustavu radova koristeći pravne mehanizme.
- Imamo investitore koji poštuju propise, zatvaraju gradilišta na vrijeme, ali, nažalost, veći broj njih koristi upravni postupak kako bi nastavili sa radovima sve dok ne dođe do krajnje mjere – pečaćenja gradilišta. Taj postupak može da potraje i do dvije sedmice”, istakao je Braunovi - prenosi RTV Budva.
U ekskluzivnim prvoj i drugoj zoni grada obustavljeni su radovi na ukupno 37 gradilišta, a u toku su upravni postupci na svim lokacijama.
- Na 37 gradilišta pokrenut je upravni postupak, a izrečeno je 31 prekršajni nalog. Bilo je određenih problema prilikom zatvaranja gradilišta, ali situacija se polako stabilizuje. Imamo i slučajeve kada nadležni Sekretarijat za komunalno-stambene poslove izdaje odobrenje za nastavak radova u interesu javnosti – kao što je, recimo, slučaj sa sanacijom puta u naselju Dubovica. Takve situacije moramo uvažiti - dodao je Braunović.
Prema važećim propisima, tokom trajanja upravnog postupka radovi bi trebalo da budu obustavljeni, ali to, kako navodi Braunović, nije uvijek slučaj.
- Ako investitor nastavi s radovima nakon što se gradilište zapečati i pri tome dođe do povrede pečata, podnosi se krivična prijava. U tom slučaju, odgovorno lice može snositi i zatvorsku kaznu - upozorio je načelnik.
Uprkos zabrani, pojedini investitori nastavljaju s radovima u unutrašnjosti objekata, što povlači izricanje novčanih kazni.
- Kazne su po meni niske – za pravna lica iznosi 500 eura, za preduzetnike 150, a za fizička lica 100 eura. Smatram da bi trebalo da budu veće, ali mi se držimo važećih zakonskih propisa. Što se tiče naplate prekršajnih naloga, formirali smo posebnu službu koja prati izvršenje uplata. Ako se kazna plati u roku od osam dana, iznos se umanjuje za 33 odsto, a nakon toga, u slučaju neplaćanja, pokrećemo postupak preko Centralne banke - objasnio je Braunović.
Na terenu trenutno djeluje šest komunalnih inspektora koji rade u dvije smjene, od osam časova ujutru do dva sata posle ponoći, sa ciljem efikasnog nadzora gradilišta i drugih nepravilnosti.

Uprkos zabrani, pojedini investitori u Budvi nastavljaju da grade

Kompanija Eurozox voljna je da odustane od izgradnje stambenog objekta u Beogradskoj ulici u Podgorici, iza hotela Ziya, gdje je u noći između petka i subote posječeno stablo zaštićene kategorije staro 70 godina.
To je Vijestima nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem kazao komercijalni direktor te firme Željko Šljivančanin.
On je rekao da je sve "za sada na usmenom dogovoru", ali da se "alternativno rješenje traži".
Prema njegovim riječima, "sporna" lokacija se neće devastirati, ali je potrebno naći novo mjesto za gradnju stambenog objekta.
Mještani Beogradske ulice već dvije noći stražare, nakon što je posječeno stablo.
Oni su izrazili zabrinutost za okolinu u kojoj žive. 
Neformalna grupa građana “Zeleni kvart”, predstavnici NVO sektora i građanski aktivisti prošle sedmice su iz Beogradske ulice poručili da neće dozvoliti gradnju zgrade u tom dijelu Gorice, za šta investitor danilovgradska kompanija Eurozox i ne posjeduje potrebnu dokumentaciju. 
Apelovali su na Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, da što prije revidira DUP za Novu Varoš 2, i između ostalog ovu parcelu proglasi za zelenu površinu. 
Pozvali su i gradonačelnika Sašu Mujovića da na ovom primjeru pokaže odlučnost da stvara, kako je rekao, "humanu i zelenu Podgoricu".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-transparenti-nezadovoljnih-gradana-zgrada-nije-mjera-grada-zeleni-centar-a-ne-sivi-haos&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Eurozox voljan da odustane od gradnje u Beogradskoj ulici, za sada sve na usmenom dogovoru

U Crnoj Gori će ove godine početi izgradnja nekoliko novih škola i vrtića, što će u velikoj mjeri unaprijediti kvalitet obrazovne infrastrukture, saopštila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović.
Ona je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da se u očekuje početak izgradnje novih vrtića u Baru i Nikšiću, sportske sale Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje, nove škole u Lastvi Grbaljskoj u Tivtu.
Jakšić Stojanović je istakla da su stvorene pretpostavke da početkom godine bude raspisan i tender za odabir izvođača radova na vrtiću u Ulcinju i da bi do aprila trebalo da počne izgradnja novog paviljona Osnovne škole „Oktoih“ u podgoričkom naselju Zabjelo.
Ona je rekla da je uvjerena da će u toku ove godine konačno početi i izgradnju škole i vrtića u podgoričkom naselju Siti kvart, nove škole na Karabuškom polju, vrtića u Beranama, kao i rekonstrukcija i nadgradnja vrtića na Zabjelu i u Kotoru, i dogradnju škole „Vlado Milić“ u Donjoj Gorici.
Sve navedeno, kao i završetak radova na objektima škole „Vladimir Nazor“ i škole u tivatskom naselju Radovići, prema riječima Jakšić Stojanović, označiće ovu godinu kao godinu stvaranja infrastrukture.
Ona je kazala da se ubrzo očekuje i nabavka namještaja za sve škole i vrtiće u Crnoj Gori.
Jakšić Stojanović je istakla da je tim Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), uz podršku Ministarstva finansija i Vlade, u velikoj mjeri obezbijedio finansije za sve navedene projekte, ali i mnoge druge.
Ona je podsjetila da je prošle godine zaključen ugovor sa Evropskom bakom za obnovu i razvoj (EBRD) za 20 miliona eura kreditnih sredstava za unapređenje energetske efikasnosti crnogorskih škola.
Kako je navela, u završnoj fazi su pregovori sa Evropskom investicionom bankom (EIB) i Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB) za dodatnih oko 40 miliona EUR kreditnih sredstava, a crnogorskom obrazovnom sistemu je obezbijeđeno oko 18 miliona bespovratnih sredstava kroz aranžmane sa međunarodnim finansijskim institucijama.
- Sve to daje razloge za optimizam da će, zbog zrelosti samih projekata, infrastruktura obrazovnog sistema i finansiranje njenog unapređenja biti i na vrhu liste prioriteta kroz Plan rasta, o čijim prvim rezultatima ćemo uskoro upoznati crnogorsku javnost - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je istakla zadovoljstvo činjenicom da su, u proteklom periodu, školski objekti na teritoriji skoro cijele Crne Gore bili predmet određenih infrastrukturnih intervencija.
- Za rekonstrukcije je ukupno uloženo oko 20 miliona EUR, od čega skoro pet miliona iz tekućeg budžeta MPNI, oko tri miliona donatorskih sredstava (u prvom planu donacija Ambasade Sjedinjenih Američkih Država), te kreditnih sredstava iz aranžmana sa EIB-om i njemačkom razvojnom bankom - KfW - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je naglasila da su prethodne godine završeni ili su u završnoj fazi radovi na instalaciji 17 novih sistema grijanja u objektima širom Crne Gore, čija je vrijednost skoro dva miliona eura.
- Crnogorske škole opremljene su sa oko sedam miliona EUR vrijednom računarskom opremom, školama su predata na upotrebu 42 nova vozila za prevoz učenika, vrijednosti preko 2,5 miliona - podsjetila je Jakšić Stojanović.
Govoreći o kvalitetu nastavnih planova i programa, Jakšić Stojanović je kazala da na njih, ali i na udžbenike, primjedbe imaju i nastavnici i roditelji i učenici, što je više nego jasan signal da se negdje u prošlosti pogriješilo.
- U tom smislu, od krucijalne važnosti je donošenje Strategije za reformu obrazovanja (2025–2035) na kojoj radimo u saradnji sa UNICEF-om, a što je grantom od milion EUR podržala i Evropska komisija. Proces izrade ovog dokumenta je u završnoj fazi i očekujemo da će biti usvojen na Vladi do kraja februara - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da je jedna od ključnih aktivnosti koja je prepoznata Strategijom izmjena plana i programa, koja će se realizovati po ciklusima.
- U našim planovima i programima nijesu dovoljno zastupljeni kultura, umjetnost, održivi razvoj, građansko obrazovanje, medijska pismenost, etika, filozofija - navela je Jakšić Stojanović i dodala da će u narednom periodu posebna pažnja biti posvećena i kontinuiranom profesionalnom razvoju nastavnika.
Prema njenim riječima, izmjenu nastavnog plana i programa pratiće i izmjena udžbenika.
- To je kompleksan proces, ali sam sigurna da Crna Gora ima izuzetne resurse i kadrovske potencijale u koje treba ulagati i koje treba promovisati kao izuzetne primjere koji služe na ponos našem obrazovnom sistemu i Crnoj Gori - rekla je Jakšić Stojanović.
Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju prepoznata su dva umjesto četiri klasifikaciona perioda, a kakvi su efekti takve odluke će, kako je navela Jakšić Stojanović, pokazati vrijeme.
Ona je dodala da svaka promjena zahtijeva određeno vrijeme za adaptaciju, kako bi se svi učesnici u obrazovnom procesu – nastavnici, učenici i roditelji – prilagodili novim uslovima i načinima rada.
- Imajući u vidu da je u pitanju relativno kratak period, očekujemo da se već u drugom polugodištu svi u potpunosti adaptiraju na novi sistem rada i da upravo u prvom planu budu svi benefiti ovog koncepta - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je navela da će MPNI na kraju školske godine uraditi analizu kako se ove izmjene sprovode u praksi i kakve efekte donose na duže staze jer su, kakao je kazala, upravo evaluacija i povratne informacije od nastavnika, učenika i roditelja ključne za uspjeh takvih promjena.
Govoreći o dvojezičnoj nastavi u školama, Jakšić Stojanović je ukazala da je 2024/2025. godine nastava po CLIL pristupu zastupljena u deset odjeljenja prvog razreda u osnovnim školama u Crnoj Gori, a da su u ovu svrhu posebno opremljeni i CLIL kabineti.
CLIL metodologija predstavlja inovativni pristup u kojem učenici kroz sadržajnu nastavu spontano uče jezik, istovremeno usvajajući znanja iz različitih nastavnih predmeta.
Jakšić Stojanović je navela da je obuke u oblasti primjene CLIL metodologije u bilingualnoj nastavi do sada prošlo oko 40 nastavnika.
- Obuke će se nastaviti i u ovoj godini za škole u ostalim opštinama u Crnoj Gori, kako bismo od septembra imali još veći broj odjeljenja obuhvaćenih ovim program - istakla je Jakšić Stojanović i napomenula da je u toku izrada trojezičnog Priručnika za nastavnike na crnogorskom, engleskom i albanskom jeziku.
Ona je saopštila da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u prošloj godini procesuiralo pet slučajeva seksualnog uznemiravanja učenika u školama - tri u Podgorici i po jedan u Budvi i Tuzima.
Jakšić Stojanović je podsjetila da je, zbog tih slučajeva, MPNI izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, koji će biti upućen Vladi na usvajanje, predvidjelo da se zaposlenom u obrazovno-vaspitnoj ustanovi koji je prijavljen za seksualno uznemiravanje, može privremeno zabraniti obavljanje radnih zadataka do okončanja postupka.
- Uvedene su odredbe koje se odnose na razrješenja direktora javnih ustanova u svim slučajevima kada se i za njih utvrdi da su seksualno uznemiravali učenike ili zaposlene, a osnov za razrješenje biće i u slučaju ako je protiv njega pokrenut postupak za krivično djelo protiv polne slobode - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je ukazala da su u završnoj fazi i izmjene Pravilnika o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe, kojim je predviđeno povećanje broja pedagoga i psihologa u školama, s ciljem jačanja njihove preventivne uloge u borbi protiv svih oblika nasilja.
Jakšić Stojanović smatra da objelodanjivanje slučajeva seksualnog uznemiravanja može ohrabriti učenice da prijave slične incidente.
- Kada se o ovakvim pitanjima otvoreno govori, to može stvoriti sigurnije okruženje za žrtve, ali i podići svijest o ovom problemu u društvu - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je istakla da je važno da škole i institucije pruže adekvatnu podršku i zaštitu onim osobama koje prijavljuju uznemiravanje, kako bi se osjećale sigurno i osnaženo da govore o svojim iskustvima.
Kada je riječ o propustima u radu nastavnog osoblja, Jakšić Stojanović je kazala da je u prethodnom periodu pokrenuto više postupaka protiv nastavnika, a o kojima je javnost uglavnom bila blagovremeno obaviještena - slučajevi profesora u Gimnaziji “Slobodan Škerović” u Podgorici, beranskoj Gimnaziji “Panto Mališić”.
Upitana na koji način će biti riješen problem nedostatka smještajnih kapaciteta za studente budući da je istekao rok na koji je, u te svrhe, bio iznajmljen objekat u vlasništvu kompanije "Čelebić" u Donjoj Gorici, Jakšić Stojanović je kazala da je Vlada zadužila Upravu za državnu imovinu da pronađe trajno rješenje za problem nedostajućih kapaciteta za smještaj studenata.
- Postupak je još u toku, a javnost će svakako biti blagovremeno obaviještena o ishodu - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da su na inicijative studenata pokrenuli aktivnosti kako bi se riješili problemi smještaja studenata u Podgorici i ukazala da je u 2023. godini oko 750 studenata koji su zadovoljavali osnovne kriterijume ipak nije ostvarilo pravo za korišćenje studentskog doma zbog nedovoljnih smještajnih kapaciteta.
Jakšić Stojanović je ukazala da je Radna grupa za izradu Nacrta zakona o visokom obrazovanju, predložila jedinstven model za sve ustanove visokog obrazovanja, odnosno model 3+1+1+3 ili 3+2+3 za sve studijske programe koji ne pripadaju regulisanim profesijama, iz razloga što je model trogodišnjih osnovnih studija dominantan u Evropskom prostoru visokog obrazovanja.
Kako je navela, nakon okruglog stola o Nacrtu zakona, koji je organizovan u Ministarstvu u novembru, na kojem su učestvovali predstavnici akademske zajednice, neakademsko osoblje, studenati, nevladin sektor, i predstavnici drugih relevantnih institucija, mogli su se čuti različiti stavovi u vezi sa modelom studija predloženim tekstom Nacrta zakona.
- Smatram opravdanim da se novim zakonskim rješenjem omogući fleksibilan model studija, koji bi s jedne strane prepoznao trocikličnost studija kao zahtjev bolonjskog procesa i Evropskog prostora visokog obrazovanja, ali bi istovremeno bio usklađen sa nacionalnim potrebama i tržištem rada - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da bi prepoznavanjem dodiplomskih studija obima 180 ECTS, odnosno 240 ECTS kredita, postdiplomskih studija koje bi se realizovale kao specijalističke studije obima 60 ECTS kredita i master studije obima 60 ECTS, odnosno 120 ECTS kredita, bila data mogućnost ustanovama visokog obrazovanja da studijske programe koncipiraju u zavisnosti od zahtjeva tržišta za određenom kvalifikacijom.
Jakšić Stojanović smatra da bi se na taj način sa jedne strane omogućila nesmetana mobilnost studenata, imajući u vidu da je dominantan model studija u Evropi 3+2.
- A s druge strane bi se zadovoljile nacionalne potrebe za onim profesijama za kojima postoji potreba da se realizuju kao četvorogodišnji studij, što je slučaj, primjera radi sa kvalifikacijom pravnika, gdje postoji opravdana potreba da se za oblast advokature i pravosuđa - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je istakla da će novi Zakon o visokom obrazovanju biti u najboljem interesu studenata i akademske zajednice u cjelini, te da bi trebalo da bude donijet u prvom kvartalu ove godine.
Jakšić Stojanović je kazala da je od od preuzimanja funkcije u novembru 2023. godine do danas potpisala 42 krivične prijave zbog sumnji da se radi o falsifikatima, od čega 38 prijava tokom prošle godine, i jednu prijavu zbog sumnje u falsifikovanje rješenja Ministarstva prosvjete u slučaju zaposlene u Institutu za javno zdravlje.
Kako je navela, prilagani su falsifikati o navodno stečenom obrazovanju kako u regionu tako i po zemljama Evrope i svijeta.
- Tako je pet krivičnih prijava podnijeto zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave nivoa osnovnog obrazovanja stečenog u Turskoj, 31 krivična prijava podnijeta je zbog sumnje u falsifikat obrazovnih isprava nivoa srednjeg obrazovanja (Srbija osam, BiH četiri, Turska 14, Albanija dva, Rusija, SAD i Austrija po jedan)) - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da su dvije krivične prijave podnijete zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave nivoa visokog obrazovanja sa obrazovnih ustanova u Velikoj Britaniji i SAD-u.

Jakšić Stojanović: Ove godine počinje izgradnja nekoliko škola i vrtića, i završetak radova i na OŠ „Vladimir Nazor“

Vlasnik i projektant hotela na jugoistoku Turske u kojem su 2023. tokom zemljotresa poginule 72 osobe, uključujući 26 kiparskih Turaka tinejdžera, osuđeni su danas na skoro 18 i po godina zatvora.
Sud u Adijamanu, na jugoistoku Turske, osudio je i sina vlasnika na više od 17 godina zatvora, a inženjera osuđenog za ignorisanje građevinskih standarda na više od 16 godina zatvora jer su „prouzrokovali smrt … svjesnim nemarom“, javila je zvanična novinska agencija Anadolu
Druga dva inženjera osuđena su na više od osam godina zatvora.
Hotel „Isias“ u Adijamanu srušio se u noći 6. februara 2023. tokom zemljotresa magnitude 7,8, od kojeg je poginulo više od 53.500 osoba u Turskoj i skoro 6.000 u Siriji.
Po optužnici koju citira turska štampa, jedan od spratova hotela je izgrađen bespravno. Ekspertski izvještaj je takođe ukazao na loš kvalitet građevinskog materijala i odsustvo studije tla.
Rušenje hotela „Isias“ izazvao je veliko uzbuđenje u maloj, međunarodno nepriznatoj Turskoj Republici Sjeverni Kipar (TRSK) odakle je 35 žrtava – 26 tinejdžera i njihovih pratilaca koji su došli da učestvuju na odbojkaškom turniru.
To je najveća pogibija u istoriji te separatističke republike na okupiranom kiparskom tlu, koju priznaje samo Ankara.
Pored rodbine preminulih tinejdžera, u Adijamanu je prilikom čitanja presude bio i premijer te samoproglašene republike Unal Ustel.
Više od 260 osoba koje su učestvovale u izgradnji zgrada koje su se srušile u zemljotresu u februaru 2023. uhapšeno je narednih nedjelja, od kojih su neki pokušavali da pobjegnu iz Turske.
Među njima, izvođač radova odgovoran za izgradnju zgrade u gradu Adani, na jugu Turske, u kojoj je poginulo 96 ljudi, osuđen je u septembru ove godine na 865 godina zatvora.

Za vlasnika i projektanta hotela koji se srušio u Turskoj 18 godina zatvora

Služba zaštite Nacionalnog parka „Durmitor“ je povodom prijave u vezi proboja puta u kanjonu rijeke Tare, izašla na teren i tom prilikom utvrdila da se predmetni radovi vrše van granica Nacionalnog parka – saopšteno je Portalu ETV iz ove institucije. Istakli su kako je „služba zaštite NP „Durmitor“ konstantno prisutna na terenu u cilju zaštite i kontrole prostora i svakako bi reagovala na vrijeme da je došlo do proboja puta u zoni parka“. - Takođe ukazujemo da zaposleni u Službi zaštite NP „Durmitor“ nijesu ovlašćeni za postupanje i procesuiranje aktivnosti van granica nacionalnog parka – naglasili su oni. Iz Nacionalnih parkova Crne Gore saopštili su Portalu ETV da apeluju „na sve korisnike prostora da se sa najvišim stepenom odgovornosti odnose prema ukupnim vrijednostima zaštićenih područja, posebno prema očuvanju prostora kao jednom od najvažnijih resursa Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FYIyd5aDd5Fo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - U tom pravcu, a imajući u vidu značaj snažne povezanosti odgovornih građana i nadležnih organa u cilju zaštite vrijednosti koje baštini ukupna društvena zajednica, JPNPCG zahvaljuje na blagovremenoj informaciji o izvođenju radova – napisali su oni u odgovoru na naša pitanja povodom prijave građanskog aktiviste iz Pljevalja Pavla Čolovića o građevinskim radovima u zaštićenoj zoni. Istakli su i da je „uprava NP 'Durmitor' dokumentaciju o utvrđenim aktivnostima sa terena proslijedila na provjeru i postupanje nadležnim institucijama“. Čolović je, s druge strane, kategoričan da se put radi na samoj granici NP „Durmitor“ i da će imati ogroman uticaj na život i zagađenje u Parku i ogroman uticaj na krivolov.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241122201144_255b72c1bd74221d473dd69cc34cea747f0daf45e95aa2f3451b20a85ac03cc0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241122201144_255b72c1bd74221d473dd69cc34cea747f0daf45e95aa2f3451b20a85ac03cc0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1600" loading="lazy" alt="Požari uništili četinarsku šumu u zoni gdje se gradi put"><figcaption>Požari uništili četinarsku šumu u zoni gdje se gradi put</figcaption></figure>  - Uzeo sam plan upravljanja za nacionalni park Durmitor za 2021-2025. godinu sa sajta Nacionalnih parkova Crne Gore i našao sam da je ta lokacija označena na strani broj 11 na „Mapi br 1. Rezervat biosfere kanjona rijeke Tare (označen kao rezervat UNESCO na karti)“. Predmetni put se nalazi u granicama tog Unesco rezervata, nalazi se u prelaznoj zoni (transition area) – naglašena razvojna uloga u skladu sa principima održivosti PPPN za Durmitorsko područje, a van granice Nacionalnog parka „Durmitor“, ali u okviru granica zaštitne zone Nacionalnog parka „Durmitor“ – napisao je Čolović u odgovoru Nacionalnim parkovima na njegovu prijavu. Naglasio je da je prijavu podnio radi „zaštite pejzažno–ambijentalnih vrijednosti Rezervat biosfere kanjona rijeke Tare-rezervat UNESCO i zaštite od antropogenog uticaja na NP 'Durmitor' i na sam kanjon rijeke Tare, gdje se dozvoljava selektivno i ograničeno korišćenje uz kontrolisane aktivnosti u prostoru, a u skladu sa PPPN za Durmitorsko područje“. - Opština Pljevlja predmetne radove izvodi bez projekta, bez ikakvog papira, a sve to radi u okviru rezervata biosfere kanjona rijeke Tare - rezervata Unesco, a u okviru zaštitne zone Nacionalnog parka „Durmitor“ i PPPN za Durmitorsko područje, bez studije uticaja na životnu sredinu i na NP „Durmitor“ – istakao je on u odgovoru Nacionalnim parkovima. Prijavu je proslijedio i Ministarstvu uređenja prostora i Agenciji za zaštitu životne sredine. Portalu ETV iz Opštine Pljevlja su potvrdili da se radovi odvijaju po njihovom odobrenju. - Mjesna zajednica Kosanica, kojoj pripadaju sela Glibaći, Lever Tara i dio planine Bunetine, se obratila predsjedniku Opštine Pljevlja još 15. septembra 2023. godine zahtijevajući pomoć u vidu izgradnje puta u planini Bunetini. U dijelu pomenute planine postoje privatni posjedi i u posjedovnim listovima kod Uprave za imovinu postoji evidencija o vlasništvu gdje više desetina fizičkih lica ima svoje posjede u katastarskim opštinama Lever Tara, Glibaći i Bobovo. U ranijim periodima, kada su domaćinstva držala konjske i volovske zaprege, kada nije bilo savremene mehanizacije, mještani su izvršili izgradnju puta u cilju prevoza ljetine. Zbog kamenitih predjela i terena tada izgrađeni put nije moguć za primjenu u današnjim uslovima kada se koristi razna poljoprivredna mehanizacija – naveli su u odgovoru na naša pitanja iz d.o.o. Lokalni putevi Pljevlja. Objašnjavaju da su mještani, premo mjesne zajednice, tražili „pomoć za sanaciju i izgradnju tog starog i zapuštenog puta u dužini oko 1,5 kilometara“, uz opasku da je stvarna dužina puta 1,4 kilometra. - Lokalni putevi d.o.o. kao preduzeće osnovano od strane lokalne uprave sa ciljem djelovanja na polju izgradnje i održavanja lokalne putne infrastrukture, je uz saglasnost sekretara Sekretarijata za komunalno-stambene poslove, saobraćaj i vode i predsjednika Opštine Pljevlja, ušlo u posao sanacije pomenutog postojećeg puta koji se većinom prostire kroz parcelu br. 1/1 KO Lever Tara koja se nalazi u privatnom vlasništvu. Obzirom da se radi o sanaciji postojećeg puta nije postojala potreba za izdavanje urbanističkih uslova i saglasnosti – tvrde oni. Pozivaju se na dopis Mjesne zajednice u kojem su mještani naveli da „pored potrebe korišćenja u poljoprivredne svrhe“, put može biti valorizovan i za turističke potrebe. - Naglašavamo i to da se put nalazi na totalno opožarenom podrčju gdje je zbog nedostatka puteva i mogućnosti pristupa vatrogasnih vozila u prethodnim godinama sagorjelo više hiljada kubika prvoklasne borove šume. Tim prije i sanacija puta ima značaj i u svrhu budućih potreba protivpožarne zaštite – kategorični su iz lokalnog preduzeća za puteve.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241122201144_583090a9e19b643d8c71e7f451f5ca2331bd111edf3a972114c9da97b5b7ddad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241122201144_583090a9e19b643d8c71e7f451f5ca2331bd111edf3a972114c9da97b5b7ddad" data-rendition-name="original" width="1600" height="1600" loading="lazy" alt="Iz opštinskog preduzeća koje gradi put poručuju da će ubuduće biti lakše izboriti se i sa požarima"><figcaption>Iz opštinskog preduzeća koje gradi put poručuju da će ubuduće biti lakše izboriti se i sa požarima</figcaption></figure>  Ističu da se put nalazi van granica zone NP „Durmitor“ i da nije u zoni Tarskog omara već u dijelu planine Bunetine. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović, međutim, kategoričan je da je za probijanje puta trebalo konsultovati državne institucije i da opštinske vlasti nijesu smjele početi ovaj posao bez dozvola tih ustanova.

Kaćuša Krsmanović

„Opštinari“ kažu da samo popravljaju stari kolski put

Slovenačke vlasti su za 23. novembar raspisale referendum o zakonu kojim bi se regulisalo asistirano umiranje, prenijeli su danas slovenački mediji.
Pristalice tvrde da bi asistirano umiranje omogućilo dostojanstvo i slobodu izbora ljudima pred kraj života, dok protivnici upozoravaju da bi se na taj način prekršila ustavna zaštita života čime bi se ugrozili ranjivi pojedinci, prenosi agencija STA.
Nesaglasnost među više od trideset slovenačkih političkih stranaka o tom pitanju je veoma oštra sa jasnim razgraničenjem između konzervativnih, tradicionalističkih stranaka i onih koje zagovaraju progresivnije politike, prenosi Tanjug.
Protivnici zakona o asistiranom umiranju smatraju da je odbrana ljudskog dostojanstva utemeljena u brizi, a ne u ubistvu, i zalažu se za ulaganja u hospise, palijativnu njegu i psihološku podršku, a ne u legalnu eutanaziju.
Najsnažnije protivljenje asistiranom umiranju dolazi iz redova konzervativnih stranaka kao što su Demokratska stranka (SDS), Nova Slovenija (NSi) i Ljudska stranka (SLS), koje tvrde da zakon krši ustavno pravo na život, potkopava medicinsku etiku i podložan je mogućim zloupotrebama.

Slovenija 23. novembra izlazi na referendum o asistiranom umiranju

Čekalo se to još od famoznog ,,oslobođenja“ avgusta 2020. godine. Čekalo i, eto, dočekalo: izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana, Ministarstvo prostornog planiranja prihvatilo je prijedlog Crkve Srbije da vrh Rumije bude idealno mjesto za – vjerske objekte. &nbsp; ,,NASELJE” NA VRHU SVETE PLANINE Istini za volju, resor Slavena Radunovića je ubacio u izmjene plana jednu žutu mrlju, fleku, koja označava, kako se to kaže, ,,naseljsku strukturu”. Tačnije: označava površine na kojima je, po pravilu, moguće graditi stambene i sve druge prateće strukture. Pa i crkve. &nbsp;&nbsp; Na prvi pogled, djeluje čudno, pa i glupo, kada država odobrava vrh planine nadmorske visine 1.595 metara kao pogodno mjesto za - naselje. Naročito kada je poznato da gradnja naselja podrazumijeva i put i svu drugu infrastrukturu. Koju je, ne treba biti veliki urbanistički stručnjak, nemoguće napraviti na vrhu planine u prostoru koji nema više od trista kvadrata. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251110181152_e3aaacb85df80c69938fdf7b642fb62b79bf36be9d590558055ad618afdd05b4.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251110181152_e3aaacb85df80c69938fdf7b642fb62b79bf36be9d590558055ad618afdd05b4" data-rendition-name="original" width="745" height="650" loading="lazy" alt="NOVI URBANISTIČKI PLAN RUMIJE: Na vrh planine - naselje ili crkva?!"> <figcaption>NOVI URBANISTIČKI PLAN RUMIJE: Na vrh planine - naselje ili crkva?!(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ali, baš briga ministra Radunovića kako to izgleda - važno je da služi cilju i da se savršeno uklapa u plan velikosrpskog projekta. &nbsp; I zato što će će, kroz ovakvo zastiđe od prostornog plana, metalna skalamerija na Rumiji - koja je nezakonito helikopterskim desantom postavljena 2005. godine – sada biti uskoro ozakonjena. &nbsp; Time će avgustovska vlast legalizovati sakralnu okupaciju dijela, ali i prekrajanje istorijskog identiteta Crne Gore. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251110181152_3ffa3c698ab6ae4ab006c22faa14873bf8575ec18df193e9ee5d78ab686e0e63.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251110181152_3ffa3c698ab6ae4ab006c22faa14873bf8575ec18df193e9ee5d78ab686e0e63" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ISPUNJENJE VELIKOSRPSKOG PROJEKTA: Slaven Radunović i Andrija Mandić"> <figcaption>ISPUNJENJE VELIKOSRPSKOG PROJEKTA: Slaven Radunović i Andrija Mandić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Očito je: Andrija Mandić i srpska ekipa koja upravlja parlamentarnom većinom odlučila je da je došlo njihovo vrijeme. I da oni koji sanjaju ,,srpski svet“ od Dunava do Jadranskog mora – sada treba da slave dukljanskog kneza, kojeg su, do juče, htjeli po svaku cijenu da izbrišu iz kolektivnog sjećanja. &nbsp;&nbsp; Ne tako davno, prije četvrt vijeka, Dukljani i dukljanski vladari nijesu bili baš popularni kod ovdašnjih velikosrba. Naprotiv: teške su kletve padale. I to od čovjeka koji je obožavao da baca kletve. &nbsp; - Neka bi Bog podario da bude što manje onih koji se klanjaju paganskom caru prokletom Dukljaninu – tako je govorio Amfilohije Radović 13. januara 2002. godine, za takozvanu ,,srpsku Novu godinu“. &nbsp; Da li Amfilohije, za kojeg su govorili da je veoma obrazovan, nije znao da Dukljani nemaju veze sa latinima, da li je možda Duklju povezao sa ruševinama Diokleje kod Podgorice... Sada to više i nije bitno. Ostale su da odjekuju Amfilohijeve kletve kao dokaz da se u to doba, na pomen Duklje, ježila koža ispod mantija i strahovalo se od crnogorskog referenduma koji će doći.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251110181156_eb4089eef95a85d38953663c421b7b4c189050ff1b2d88b1ed1d424386936e84.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251110181156_eb4089eef95a85d38953663c421b7b4c189050ff1b2d88b1ed1d424386936e84" data-rendition-name="original" width="750" height="500" loading="lazy" alt="KLETVE KAO NAČIN UBJEĐIVANJA: Amfilohije Radović, mitropolit Srpske pravoslavne crkve"> <figcaption>KLETVE KAO NAČIN UBJEĐIVANJA: Amfilohije Radović, mitropolit Srpske pravoslavne crkve(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ipak, vrlo brzo nakon toga se napravila strategija pravljenja srpskog sveta koja je trebala da se sprovodi i nakon crnogorske nezavisnosti. Dio te priče je i helikopterski desant na Rumiju 31. maja 2005 kada je postavljena mala, metalna crkva na vrh svete planine. &nbsp; I to posred tumula starog više od 2,5 hiljade godina, koji je tada razoren. &nbsp;&nbsp; UNIŠTAVANJE HILJADUGODIŠNJEG KULTA... Nije bila slučajnost razaranje tumula. Helikoptersko postavljanje metalne crkvice na vrh Rumije bilo je plansko rušenje hiljadugodišnjeg kulta Svetog Jovana Vladimira, kulta kakvog nije imala Evropa. &nbsp; Stotinama godina ljudi sve tri konfesije, pravoslavni, katolici i muslimani, iznosili su na Trojičin dan, krst koji je čuvala porodica Andrović iz Veljih Mikulića. Drveni krst koji je, po legendi, držao pravedni kralj (,,rex justus“) Vladimir kada je dovučen na prevaru i pogubljen u Prespi. &nbsp; Taj drveni krst poslat je, prije pet vjekova, kod katoličkih majstora u Veneciju, da ga oni optoče metalom i srebrom. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111019118_2f1565d72ab7eb068e604b0ade32a8314bfd45384bff06fda228217004f05dc6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025111019118_2f1565d72ab7eb068e604b0ade32a8314bfd45384bff06fda228217004f05dc6" data-rendition-name="original" width="591" height="388" loading="lazy" alt="ČUVARI KRSTA I TRADICIJE SUŽIVOTA: Porodica Andrović, kod kojih se čuva krst sedam vjekova"> <figcaption>ČUVARI KRSTA I TRADICIJE SUŽIVOTA: Porodica Andrović, kod kojih se čuva krst sedam vjekova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Da, vjekovima su tri vjere izlazile zajednički na vrh Rumije. I po toj legendi, svi koji su se penjali, bili su obavezni da nose po jedan kamen, da ga stave na gomilu kamenja oko tumula na vrhu, da bi tamo jednog dana nikla bogomolja za sve ri vjere kada se jednog dana slože... &nbsp; Teško je u evropskoj baštini pronaći tako uzvišenu legendu o srodnosti, bliskosti, o jedinstvu različitosti. I baš zato je osmišljeno da se helikopterom dostavi limena crkva Crkve Srbije – da, kao Kainov bodež, raspori divnu legendu o bratstvu različitih. &nbsp; ...I ,,ZASLUGE” STARE VLASTI Za ideologe velikosrpstva, rušenje kulta Svetog Vladimira bio je uslov za &nbsp;prisvajanje preuzimanje obreda na Rumiji. I zato danas samo pravoslavci izlaze na vrh Rumije i zbog toga aktuelna vlast hoće da, legalizacijom metalne crkve, trajno obilježi vrh svete planine kao isključivo pravoslavno svetilište. &nbsp; Užasno zvuči, ali mogao se naslutiti tok događaja, jer ni ona suverenistička &nbsp;vlast, nije znala ili nije htjela da trajno zaštiti kult Svetog Jovana Vladimira. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251110191112_3f3464f10b579ff0164014feb3a5c06f43daef7ee8e83ec0b4467154575476d7.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251110191112_3f3464f10b579ff0164014feb3a5c06f43daef7ee8e83ec0b4467154575476d7" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="UČRVŠĆIVANJE PRAVOSLAVNE SUPREMACIJE: Oblaganje kamenom limene crkve na Rumiji"> <figcaption>UČRVŠĆIVANJE PRAVOSLAVNE SUPREMACIJE: Oblaganje kamenom limene crkve na Rumiji(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ondašnji DPS Mila Đukanovića, Svetozara Marovića, Filipa Vujanovića, Brana Gvozdenovića i ostali koalicioni partneri pravili su tajne dogovore sa Crkvom Srbije i sa mitropolitom Amfilohijem Radovićem. Ne samo prije referenduma, nego i kasnije. &nbsp; Mučan je, ali znakovit, podatak da je maja 2014. godine kult Svetog Jovana Vladimira - bio proglašen nematerijalnom kulturnom baštinom Crne Gore. Da, i nakon toge je trebalo da se automatski ukloni metalna skalamerija, koju je Amfilohije nazvao ,,Crkve Svete Trojice“, sa vrha svete crnogorske planine. &nbsp; Trebalo je, ali nije. Jer, tri godine kasnije, Ministarstvo kulture je 2017. - baš u vrijeme kade je Unesko trebalo da razmatra zaštitu nematerijalne baštine u Crnoj Gori - ukinulo je vlastito rješenje. &nbsp; MUČNA ŠUTNJA &nbsp; Tako su institucije kojima je gazdovala stara vlast stvorile uslove da dođe do ovoga što živimo danas, kada je avgustovska vlast smijenila suvereniste: da Vlada Milojka Spajića, odnosno većina kojom komanduje Andrija Mandić, bez skrupula i zrna stida, legalizuje limenu crkvu na Rumiji. &nbsp; Time i ozakone skrnavljenje crnogorskog nasljeđa. I uruše kult koji je bio simbol multivjerske, multikulturalne Crne Gore. &nbsp; A sve to uz čudnu, nerazumljivu tišinu. Sramota je za današnje društvo što nema odlučnog glasa otpora akciji posrbljavanja Crne Gore, što građanska opozicija bez glasa gleda urušavanje simbola suživota, građanske Crne Gore. Nema glasa protivljenja ni od albanskih stranaka i Bošnjačke partije, koje očito šutnjom – i uživanjem u privilegijama vlasti - asistiraju politici krađe identiteta. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Nažalost, ta šutnja odavno više nije vijest. Oćutalo se, ili su bili tek simbolični bili potezi protivljenja, kada se, na naredbu četničkog vojvode Mandića, za logo Skupštine postavljao plakat sa prikazom zgrade Zetske Banovine, iz onog olovnog vremena kada Crne Gore nije bilo ni kao geografskog pojma. &nbsp; Tihovalo se, ili je bilo tek sporadičnih opozicionih povika, kada je crnogorska vlast igrala sramotnu, bezobraznu igru skrivalice sa četnicima iz partija vlasti i četničkim poklonicima iz Crkve Srbije oko spomenika koljaču Pavlu Đurišiću... Baš kao što se danas nijemo posmatra morbidno ozakonjenje sakralne okupacije, legalizacijom crkve na Rumiji... Ćutanje na opasne prakse je kao i poziv da se nastavi sa politikom uništavanja crnogorskog identiteta. I ne trba baš biti prorok: kada krenu da postavljaju Karađorđevića kapelu na vrh Lovćena, tamo na guvno prema Jezerskom vrhu, može biti kasno za buđenje otpora. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

,,SLUČAJ RUMIJA”: Legalizacija okupacije

Jedana osoba poginula je u saobraćajnoj nesreći koja se večeras dogodila na magistralnom putu Budva-Petrovac, u mjestu Reževići, saopšteno je Portalu ETV iz OKC-a.
Do nesreće je došlo u 18:21 sati kada su se, iz za sada neutvrđenih razloga, sudarili autobus i putničko motorno vozilo, nakon čega se autobus prevrnuo.
U trenutku udesa, u autobusu su se nalazili vozač i dvoje putnika. Vozač automobila je poginuo na licu mjesta.
Kako nam je rečeno u OKC-u, u nesreći su lakše povrijeđene dvije osobe.
Policija vrši uviđaj. Kako prenose Vijesti, saobraćaj je u prekidu na tom dijelu puta.

Budva: Sudar autobusa i automobila, poginula jedna osoba

Skupština Glavnog grada usvojila je Program privremenih objekata i o imenovala direktore Muzeja i galerija i Sportskih objekata.
Odbornici su do 14:40 sati završili raspravu oko obje tačke, nakon čega je data pauza od pola sata na zahtjev Mitra Šušića, šefa kluba odbornika Nove srpske demokratije. Sjednica je nastavljena u 18:15 sati. Od 31 odbornika vlasti u sali je bilo 30 odbornika i svi su glasali za Program.
<h2>Tok sjednice:</h2>
Odbornici su raspravljali i o odboru direktora Agencije za izradu lokalnih planskih dokumenata. Predsjednica odbora za izbor i imenovanje Anđela Mićović saopštila je da će odbor direktora biti reprezentativan. Odbornik DPS-a Vladan Arsović saopštio je da su i ranije kada su bila imenovanja trebali da obrazlažu biografije kandidate.
- Danas imamo regularne diplome i to je za pohvalu. Usvajamo upravni odbor najvažnijeg preduzeća ali nemamo nijednog arhitektu, a ni planera. Ja mislim da to nije dobro i da li će direktor biti planer ili arhitekta – naveo je Arsović.&nbsp;
Odgovorila je Anđela Mićović i poručila Arsoviću da mora imati iste aršine kada je u pitanju imenovanje. Ukazala je da je direktor Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Bajko Vučićević ekonomista te da je trebalo i njegov izbor da komentariše.&nbsp;
Odbornik Preokreta Mirza Krnić kazao je da neće glasati za predložena imenovanja jer su većina partijska. On je pitao da li je smijenjenom direktoru Sportskih objekata Aleksandru Vučkoviću biti isplaćeno 113.000 eura. &nbsp;
- Vučković je smijenjen i ovdje smo čuli da će otpremina koja će mu biti isplaćena oko 113.000 eura. Da li je to tačno i ako nije u kojem iznosu će ona biti isplaćena - naveo je Krnić.&nbsp;
Miloš Mašković (SD) je rekao da mu je najzanimljivije imenovanje Dragana Radovića koji je, kako je rekao, srušio bivšu vlast. On je rekao da nije dobro što se ne zna kakav je ishod krivičnog postupka iz 2023. godine kada je utvrđeno da je nestalo preko 150 predmeta kulturne bašte iz građe kojoj je rukovodio Radović.
Dragutin Vučinić (PzPG) kazao je da nemaju informaciju oko toka suđenja.
-Nemam nikavu informaciju o suđenju Radoviću ali ima informaciju da je on častan čovjek koji radi svoj posao – naveo je Vučinić.&nbsp;
Odbornik Ujedinjene Milivoje Brković kazao je da podržavaju sva imenovanja, ali i da treba da se utvrdi za čije vrijeme vladavine su nestali eskponati. &nbsp;
Vladan Arsović (DPS) kazao je da ne mogu preskočiti imenovanje Sportskih objekata. On je pitao da li je bivši direktor Aleksandar Vućković uspio da naplati otpremninu ili je to sada na sudu.&nbsp;
- Kao odbornik nisam dobio informacije šta se uradilo oko sponzorskog ugovora sa M:telom. Da li će Sportski objekti povećati cijene usluga? Zanima me šta je predložilo kandidata za direktora Sportskih objekata – naveo je Arsović.&nbsp;
Odbornik Pokreta za Podgoricu Dragutin Vučinić smatra da imenovanje odbora direktora Agencije za izradu lokalnih planskih dokumenata treba vratiti na ponovno odlučivanje jer ima, kako je rekao, dosta adekvatnih ljudi koji bi pokrivali ovu poziciju.
- Ako ovo ostane, ja neću glasati za to – rekao je Vučinić.&nbsp;
Srđan Perić (Preokret) rekao je da bi trebalo dati odgovor da li se vodi krivični postupak protiv Dragana Radovića. Odgovorio je Miloš Krstović (PzPG) je rekao da se ne vodi krivični postupak protiv Radovića, već je krivična prijava podnijeta protiv N.N. lica. On je navep da imenom i prezimenom stoji iza Dragana Radovića koji, kako je rekao, ima 25 godina rada kao kustos.
- Kulturni krugovi su već rekli o njemu, izborom za predsjednika muzejskog društva Crne Gore - rekao je Krstović. &nbsp;
Perić je ukazao da bi trebalo raspisati međunarodni tender za izbor lica koje će štiti prostor. &nbsp;Odgovorio je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović poručujući da je ideja dobra.&nbsp;
- Ovo što danas radimo je planiranje menadžmenta. Međutim, imamo veliki problem a to je da smo suočeni sa situacijom da arhitektu i planera ne možete dovesti za platu koju mi primamo - naveo je Mujović. &nbsp;&nbsp;
Budimir Mugoša (SDP) kazao je da su otpremnine delikatna situacija. On je naveo da direktor koji se smjenjuje treba da ili da dobije novac ili da ide u zatvor. Osvrnuo se na imenovanje odbora direktora Agencije za izradu lokalnih planskih dokumenata.&nbsp;
- Dvije biografije nisu impozantne, dok njih troje imaju sjajnu biografija – rekao je Mugoša.
Na zahtjev Mitra Šušića, šefa kluba odbornika Nove, sata je pauza od pola sata.&nbsp;
<h2>Sekretar tvrdi da je Univerzitet tražio avanturistički park u Tološkoj šumi</h2>
Završena je rasprava o petogodišnjem Programu privremenih objekata. Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović saopštila je da je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović podnio zahtjev za sazivanje sjednice po hitnom postupku.
- Razlozi za donošenje novog Programa sadržani su u činjenici da je važeći Program privremenih objekata na snazi do 15. novembra te bi njegovo nedonošenje moglo da pouzrokuje štetne posljedice - saopštila je Borovinić Bojović. &nbsp;
Obrazlažući dokument Andrija Babović, sekretar za komunalne poslove, saopštio je da je zbog dinamike razvoja grada u peirodu donošenja pograma stigao značajan broj zahtjeva fizičkih i pravnih lica.
- Donošenjem Programa stvoriće se veći nivo uređenosti u dijelu privremenih objekata, a otvoriće se i veća mogućnost razvoja preduzetništva – naveo je Babović.&nbsp;
Šef kluba odborniak DPS-a Andrija Klikovac saopštio je da je bilo potrebno da se usvoji novi Program privremenih objekata ali je problem procedura pripreme dokumenta.
- Imali ste javnu raspravu, a danas ne možemo da vidimo bilo kakav izvještaj sa javne rasprave, koji su predlozui građana bili. Odbornici treba da vrše monitoring nad prostorom. Nekim licima su ucrtani kiosci, otvoreni i zatvoreni tereni. Dešavaće se da Glanvi grad raspisuje konkurse koji će trajati 3,4 dana jer će neko unaprijed imati planiranu dokumentaciju, znači javljaće se na namještene tendere. Mi ćemo predložiti da se obrazuje komisija koja će vrštii monitorng procesa, jer nije korektno prema građanima da budu spriječeni da se prijave na konkurse - rekao je Klikovac.
On je pitao koliko je ucrtanih novih provremenih objekata - autoperionica, kiosaka...&nbsp;
- Ne znamo šta se desilo sa starim lokacijama. Dobili smo informaciju da se Slaven Radunović uključio u ovaj proces. Ne može on da govori ovo ćete ucrtati, a ovo nećete. Gotovo da nema parka gdje nije ucrtan novi ugostiteljski objekat - naveo je Klikovac.&nbsp;
Osvrnuo se i na lokaciju u KO Dajbabe na kojoj je predviđena gradnja postrojenja za prečišćavanje poručujući te da se očekuje stav Demokratske narodne partije po tom pitanju. &nbsp;&nbsp;
- U programu se nalazi KO Dajbabe i Glavni grad za taj prostor donosi Program privremenih objekta. Paralelno sa tim Opština Zeta radi program i u tom programu nema ovih parcela - naveo je Klikovac.
Vladimir Bulatović (DNP) kazao je da kada god DPS progovori u Zeti pokušava da unese razdor u vladajućoj većini.
- KO Dajbabe su Dajbabe, a KO Botun &nbsp;- Botun. Privremeni objekti nemaju veze sa kolektorom, osim za vas koji pokušavate da se vratite na vlast. Moja poruka je da će vas želja biti. Kada vam je politički odgovaralo da Zeta postane posebna opština i vi ste to uradili i sada nastavljate. Pominjete opštinu Zeta i referendum. Referendum treba da bude praznik demokratije kako bi se građani izjasnili. Vas referendum asocira na raznne krađe, građani Zete će toga dana iskazati mišljenje - rekao je Bulatović.&nbsp;
Odgovorio je Andrija Klikovac.
- Nemamo problema sa referendumom. Mi smo ga sproveli 2016. godine, a &nbsp;Bulatović koji je tada vodio zajednički blok je izgubio - rekao je Klikovac.
Program je značajan za biznimene koji žele da ostvare korist i za sebe i za Glavni grad, ocijenila je Zdenka Popović (Demokrate).&nbsp;
- U prethodnom periodu smo imali 500 privremenih objekata koji su bili nelegalni i nezakoniti. To se odnosi prije svega na bašte jer je trend bio da se traži dozvola za baštu od 30 kvadrata. Prilikom ograđivanja ili zastakljivanja te bašte su umjesto 30 kvadrata dobijali do 120 kvadrata. Samo vidite koliko je Glavni &nbsp;grad izgubio novca po tom osnovu - rekla je Popović.&nbsp;
Andrija Klikovac je rekao da će Glavni grad možda u narednoj godini morati da mijenja Program privremenih objekata jer se čeka da Ministarstvo završi pravilnik.&nbsp;
- Ako želimo da uredimo oblast potrebno je promijeniti prabilnik, a onda izraditi novi Program privremenih objekata - naveo je Klikovac.&nbsp;
Boban Radević (Slobodna) kazao je da je bolje napraviti kafić u parku nego u postorijama mjesnih zajednica gdje će, kako je rekao, funkcioneri DPS-a da piju pivo po nabavnim cijenama.&nbsp;
- Ne možete da se pozivate na komisije, morate da se naviknete da ste opozicija u gradu. Ako ste očekivali da će posle vašeg saopštenja DNP da odustane od glasanja, grdno ste se prevarili - naveo je Radević.&nbsp;
Odbornik Ujedinjene Crne Gore Milivoje Brković kazao je ko drži monopol nad privremenim objektima.&nbsp;
- Čija je avantura Avanturistički park na Gorici, ko je mašinovođa koji je držao objekat preko puta Limenke, čiji su svi privremeni objekti? Imamo plan za privremene objekte, niko nema potrebu da se vama izvinjava, velika je panika, mnogi će da izgubi posao, nećete moći da ih kontolišete. Privremeni objekti će biti građana, a ne vas. U svakoj mjesnoj zajednici je bila kafana DPS-a - rekao je Brković.&nbsp;
Andrija Klikovac (DPS) je rekao da je očekivao da će u program biti ucrtano nekoliko spomenika. On je poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da će usvajanjem programa biti najveća njegova pobjeda jer će „biti dokazano da je Glavni grad vlasnik katastrarskih parcela u KO Dajbabe i da Glavni grad treba da sprovodi projekte".&nbsp;
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je da pobjede svoje nikada unaprijed ne slavi.&nbsp;
- Postrojenje neće viti pobjeda gradonačelnika, nego svih građana. Unaprijed se odričem potencijalne slave oko kolektora. Molim vas da budete obazrivi oko postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Razgraničenje između Zete i Podgorice se nije desilo i KO Dajbabe pripada danas Podgorici. Na bazi toga mi crpimo pravo da tamo crtamo objekte. Molim vas da ovaj projekat ne politizujemo nego da ga sprovedemo za dobrobit građana. Ako je poraz ja ću prihvatiti poraz, a ko je pobjeda ajde da slavimo svi. Nema nikakve korelacije između kolektora i privremeni objekata u Dajbaba - poručio je Mujović.&nbsp;
Budimir Mugoša (SDP) kazao je da nije dobro da se na parcelama koje po planovima imaju drugu namjenu crtaju privremeni objekti. On je rekao da je to ulaz da se na mala vrata naprave privremeni objekti.&nbsp;
Odbornik Preokreta Srđan Perić kazao je da nije sporno da su se privremeni objekti dodjeljivali po partijskoj referenci ali da nemaju garanciju da će to sada biti drugačije. Poručio je da će se teror političkih partija nad privredom nastaviti. Kazao je da postoji mogućnost da se otvori korupcija.&nbsp;
Maša Šturanović (DPS) kazala je da će pojedinci bliski vlasti moći godinama da imaju privremene objekte, dok će građani morati da čekaju. Ona je dodala da bi voljela da vidi reviziju plana te da nije bilo žurbe za njegovim donošenjem.&nbsp;
Jesu li svi objekti privremenog karaktera jer od plana da plana imamo objekte koji imaju karakter privremenosti, a nisu, rekao je Miloš Mašković (SD). On je kazao da zabrinjava da nigdje u tekstualnom dijelu dokumenta nema definisan broj i gustinu objekata koji se mogu naći u jednoj ulici.&nbsp;
Osim budžeta, Program privremenih objekata predstavlja jedan od najznačajnih objekta o kojima raspravljamo, ocijenio je Stefan Ćulafić (DPS). Kazao je da program predvidio da u Univerzitetskom parku bude otvoreni šank, kao i u parku gdje je spomenik Franca Prešerna. Njegov partijski kolega Vladan Arsović pitao je zašto se kasni sa usvajanjem plana. Pitao je sekretara zbog čega nije bilo izvještaja sa javne rasprave.&nbsp;
Sekretar za komunalne poslove Andrija Babović je saopštio da imaju izvještaj o javnoj raspravi te da će ga dostaviti. On je naveo da Podgorica ima 841 privremeni objekat.
- Kada su u pitanju tenderi, sve što se nalazi na teritoriji glavnog grada ide na licitaciju. Tender sprovodi Direkcija imovina i svako može učestvovati. Inspekcija kontroliše dokumentaciju za postavljanje objekata - rekao je Babović.&nbsp;
Kada je u pitanju privremeni objekat u Univerzitetskom parku u Tološima, Babović je rekao da su za njegovo ucrtavanje dobili zahtjev od Univerziteta.&nbsp;
Naveo je da su obrisane samo lokacije koje nikad niko nije koristio, te da nijesu nismo ugrozili nijednog preduzetnika. On je naveo da su od ministarstva dobili instrukcije da nijedan objekat ne smije biti veći od hiljadu kvadrata. Poručio je da ne kasne sa dokumentom.

Skupština Glavnog grada usvojila Program privremenih objekata i imenovala dva direktora

Žan Pol Sartr reče: „Postoje samo dvije vrste ljudi sa kojima ne mogu da izađem na kraj: to su oni koji sve znaju i oni koji ne znaju ništa“. Postoji i treća, Pole, oni koji ne znaju ništa, a misle da znaju sve! Takve mi imamo u Crnoj Gori i, što je najgore, odlučuju o sudbini države. Hoće li i svijet to shvatiti zavisi od toga da li će svjetska politika postati suštinska umješnost ili će ostati na nivou forme i površnosti kao danas. Zohran Mamdani, 35-godišnji musliman, rođen u Ugandi, socijalista, pobijedio je na izborima u Njujorku sa osvojenih 50,3% osvojenih glasova. Nažalost, svijet je tako ustrojen da politička situacija u Americi u velikoj mjeri utiče globalno na onaj dio svijeta koji, s pravom ili ne, nazivamo demokratskim i civilizovanim svijetom. O tome kakve vibracije šalje svijetu današnja Amerika govori i to da je predśednik Amerike Donald Tramp prijetio Njujorčanima da će im uskratiti federalna sredstva, koja zakonski pripadaju Njujorku, ukoliko izglasaju Mamdanija. I nije samo Njujork slika da se Amerika polako budi iz bunila trampizma i politike koja teži autokratiji, samoljublju, samovolji i prizemnom populizmu. Demokrate su osvojili izbore i u Virdžiniji i u Nju Džersiju. Volio bih da vjerujem da se radi o trendu koji će imati odraza na čitavu zapadnu hemisferu. <h2>IZVJEŠTAJ EK</h2> To je veoma važno i za Evropu, u kojoj je počeo da raste broj autokratskih režima zasnovanih na golom populizmu, lažima, uzurpaciji medija i ugroženosti njihovih sloboda, konzervatizmu i antievropskim tendencijama. Takvoj Evropi je trebalo dugo vremena da shvati na primjeru Srbije da politički interesi koji ne uvažavaju demokratske i vrijednosne standarde na kojima je formirana EU vodi samo usložnjavanju i komplikovanju političke situacije i priču o ujedinjenoj Evropi čini najobičnijom farsom. Pokazalo se da su bivše socijalističke zemlje izvor najkonzervativnijih političkih ideologija, da su sklonije izigravanju demokratskih principa i povratku autokratskim vođama, zaboravljajući čak i rusku čizmu koja ih je dovela u prošlosti do najrepresivnijih i najbijednijih država i u širem prostoru od Evrope. Ta vrsta evropske površnosti i formalizma u bavljenju zemljama koje pretenduju članstvu u EU u najboljoj mjeri se oličava u najnovijem izvještaju Evropske komisije o „napretku Crne Gore“ u EU integracijama. Niti je taj izvještaj iskren, niti je iskrena namjera Crne Gore da pripodobi politčki sistem evropskim standardima i vrijednostima. Ne znam da li je u pitanju nerazumjevanje crnogorskog jezika da bi se shvatila suština režima u Crnoj Gori, pa se samo slušaju neiskrene izjave na engleskom jeziku crnogorskih zvaničnika, kojima su usta puna EU integracija, dok je sve što rade goli simulakrum.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251108221144_6d8334f436cd0b6e3b52104ddf9a240b0bd7b0dda62ecc076dee746033d2ca13.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251108221144_6d8334f436cd0b6e3b52104ddf9a240b0bd7b0dda62ecc076dee746033d2ca13" data-rendition-name="original" width="987" height="650" loading="lazy" alt="Johan Satler i Milojko Spajić"> <figcaption>NITI JE IZVJEŠTAJ EK ISKREN, NITI JE ISKRENA NAMJERA VLASTI CRNE GORE: Satler i Spajić(Photo: Vlada Crne Gore )</figcaption> </figure>  Da riba smrdi od glave pokazuje politički autsajder na čelu vlade, koji niti zna što su mu nadležnosti, niti kako funkcioniše sistem. Tako se bruka da izvršna vlast ne može da se miješa u sprovođenje sudskih presuda, obmanjujući evropske partnere da su tri sudske odluke o nelegalnosti izbora direktora Javnog servisa unutrašnja stvar samog Javnog servisa Crne Gore? Znači li to da sve sudske odluke mogu biti neizvršne ukoliko osuđeni neće da ih prihvati? Je li to pokušava da nam objasni vajni premijer? Njegova potpuna neizanteresovanost za partijsku samovolju u kulturi, bezbjednosnom sektoru i drugim resorima rječito govori da se radi o klasičnom politikantu, nedoraslom za funkciju koju obavlja. Premijer treba da zna da je oduvijеk pоstојаlо suštinsko pitаnjе kаkо unutаr držаvе оgrаničiti njеnu prеvеliku vlаst s јеdnе strаnе, а s drugе, kаkо urеditi оdnоsе izmеđu glаvnih оblikа držаvnе vlаsti. U tome se ogleda da li je neka zemlja demokratska ili ne. Postoje samo dvа оdgоvоrа: јеdinstvо vlаsti i pоdjеlа vlаsti. Pоstојаnjе sistеmа pоdjеlе vlаsti smаtrа sе gеnеrаtоrоm pоlitičkе slоbоdе, јеr uprаvо u tоmе је sаdržаnа prоširеnа idеја о pоlitičkој slоbоdi оgrаničаvаnjеm držаvnе vlаsti iznutrа. Ukoliko, s obzirom da to radite i namjeravate da nastavite da radite, hoćete da izvršna vlast kontroliše sve tri grane vlasti, vaša proevropska retorika je lažljiva, neiskrena i prevarna. <h2>NAJGORA VLADA</h2> U najvećoj mjeri na takvu politiku utiče to što se radi o jednoj od najgorih vlada u istoriji Crne Gore, čega su svjesni svi konstituenti Vlade, pa se međusobno štite tako što se ta, jedna od nabrojnijih vlada u svijetu, održava na međusobnim ucjenama i instiktom za golim održanjem po svaku cijenu. Što je najgore, oni sebe ubjeđuju da su uspješni u poslu koji obavljaju. Za članove crnogorske vlade najbolju definiciju je dao Napoleon Bonaparta riječima da budala ima veliku prednost nad pametnim čovekom: uvijek je zadovoljan samim sobom. Samo pogledajte sektor bezbjednosti; nikad gori, a nikad hvaljeniji od amatera koji ga vode. Zamislite tu hvalisavost time što nacisti, koji su pozivali na smrt jedne nacije, turske, nijesu isprovocirani od strane policije da čine veće nerede, već su im obezbijedili policijsku pratnju dok su vršili krivično djelo izazivanje nacionalne mržnje, sa posljedicama po imovinu žrtava mržnje? Više je nego jasno da je u pitanju biračko tijelo konstituenata vlasti, inače da se radilo o Crnogorcima, a śetimo se Glovo inaguracije nedosatojnog Joanikija 5. septembra 2021. godine, druge bi vaspitne palice pjevale, udružene sa suzavcem i gumenim mecima. Naravno, Crnogorcima nije svojstvena mržnja prema drugim narodima, te takve izlive mržnje prema Turcima ne bi ni bile moguće. Poput kameleona, šovinizam dobija boju prema svom kontekstu, odnosno prema preovlađujućem sistemu vrijednosti koje diktiraju političke „elite“ na vlasti. Nezrelo i budalasto uvođenje viza turskim državljanima govori o jadnom podilaženju vlasti najgorem primitivizmu i šovinizmu, svjesni da se radi istom političkom soju, a nesvjesni štete koju čine državi Crnoj Gori. Da ne pominjemo amaterizam i bruku oko hvatanja napadnutih Azerbejdžanaca i jednog Turčina. Scenario za komediju. <h2>ZLOUPOTREBA MANTIJE</h2> Uostalom, aktuelna vlast podiže spomenik čovjeku koji je blagoslovio navodni pokolj crnogorskih muslimana, fikciju iz Njegoševog „Gorskog vijenca“. „Jeste da je strašno pobiti ljude, međutim, još je strašnija duhovna smrt koju siju oko sebe ti lažni ljudi, sa lažnom vjerom“, poentirao je lik sa spomenika. Nije daleko od slične retorike ni aktuelni Glovo mitropolit Crkve Srbije Joanikije, koji je primio orden predśednika Milatovića namijenjen spomeniku, sa izjavom da su Crnogorci bili „lakomi na śečenje turskih glava“ i da je „to negdje i danas prisutno u nama“. Crnogorci su uvijek poštovali svoje protivnike. Da, mi smo śekli turske glave kad se branila Crna Gora i stavili tačku na ta vremena. Mi nemamo kompleks rajetine, niti potrebu da se svetimo za neka prošla vremena. A nemamo problem ni sa nezavisnošću Kosova i njihovim oružanim snagama. Sveštenicima Crkve Srbije mantija i titula koju nose obezbjeđuje autoritet koji ne zaslužuju i koji zloupotrebljavaju. Oni se, nažalost, obraćaju i mladim ljudima i ljudima ograničenog obrazovanja i sposobnosti da razumiju suštinu vjere, nacije, društva, savremenog svijeta... Njihovo pogrešno tumačenje hrišćanstva ima razoran efekat na njihove sljedbenike, dok uče mržnji, šovinizmu, antievropeizmu, opskurantizmu, veličanju masovnih ubica i ratnih zločinaca, veličanju izdaje, kolaboracije sa fašizmom. Otuda ne čudi da oni koje je takva crkva dovela na vlast strogo vode računa da ne povrijede ośećanja onih koji podižu spomenike zločincima, kriju ih po crkvama i koji su svoje fašisoidne porive izlili na prostor ispred Skupštine Crne Gore. „Sabrao“ ih rahmetli Amfilohije, što bi rekao nedozreli predśednik Crne Gore, koji mjestimično izigrava evropejca dok se redovno dodvorava najprimitivnijoj populaciji u Crnoj Gori, čija su jedina veza sa Evropom njihova prevozna sredstva i garderoba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251108221148_e573f38dbc24d79a8a100f19fbef4e4a3b956de7c946f3204e5c565f36c3b928.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251108221148_e573f38dbc24d79a8a100f19fbef4e4a3b956de7c946f3204e5c565f36c3b928" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Milatović i Joanikije Mičović"> <figcaption>CRKVA IZNAD DRŽAVE: Mićović i Milatović(Photo: Predsjednik Crne Gore )</figcaption> </figure>  <h2>ŠARENA LAŽA</h2> Kada evropski politikanti sačine političku strategiju ne odstupaju od nje iako ih stvarnost svakodnevno demantuje. Ne smeta meni što su čvrsto riješili da iz političkog oprtunizma prime malobrojnu Crnu Goru u članstvo u EU, bez prava da odlučuje i na probni period. Meni smeta što je primaju u stanju bezakonja, kršenja Ustava i zakona, pretvaranja sudske, tužilačke i bezbjednosne vlasti u partijsku prćiju. Što se ispunjava formalni zahtjev o kompletiranju Ustavnog suda, dok se on formira po direktivama najgorih u vlasti, što se pišu falsifikovane optužnice, što se proganjaju ljudi na osnovu izmišljenih optužbi... Što se strah za slobodu širi, što se daje podstrek mržnji, što se parališe otpor prema nasilju, jer svako može postati žrtva bezakonja i zloupotrebe pravosudne vlasti.&nbsp; Odsustvo prava odlučivanja i probni period govori da EU komesari ipak znaju da je „napredak“ šarena laža i da primaju srpsko-ruskog proksija u svoje redove. Jedino ako se ne uplaše od Filipa Ivanovića, ministra vanjskih poslova Crne Gore, koji im je priprijetio da on neće pristati na takav status. Već su počeli da nose pelene od straha. Prije neki dan mi reče agent BIA-e i FSB-a da samo čekaju da Demokrate postave na čelo ANB-a nekog „Skobaljevića“, pa da kompletiraju fish brain bezbjednosti Crne Gore, uz veselje bezbjednosnih službi Srbije i Rusije i OKG.

Budala je uvijek zadovoljna sobom

Vučinić: Najviša državna adresa 2005. zabranila uklanjanje objekta sa Rumije

Žena koja je u sedmom mjesecu rizične trudnoće, krajem oktobra, po nalogu suda, završila u zatvoru u Spužu, jer odbija da kćerku preda bivšem suprugu zato što je, kako tvrdi, on zlostavlja, sada je izložena novom stresu – crnogorske institucije namjerile su se da joj oduzmu pravo starateljstva nad đetetom?! Dok se bori da održi trudnoću i na svijet donese novi život, prisiljena je da vodi još jednu, za nju emotivno razarajuću bitku – sa institucijama i bivšim mužem kako joj ne bi oduzeli dijete?! <h2>NALAZ KOMISIJE</h2> Na adrese nekoliko ustanova uputila je zahtjev za hitno postupanje, odnosno Inicijativu za hitan vanredni inspekcijski nadzor i pokretanje disciplinskog i zakonskog postupka protiv zaposlenih u JU Centar za socijalni rad Podgorica zbog, kako je istakla, pristrasnog, nezakonitog i štetnog nalaza od 30. oktobra ove godine, u predmetu P.br. 2718/25, kojim se ugrožava pravo djeteta i majke, te predlaže ograničenje roditeljskog prava bez zakonskog osnova. - Tražim momentalno ukidanje mišljenja i povlačenja istog - da se meni oduzme dijete od 5 godina koje živi sa mnom od dana rođenja do danas i izuzeće J. M. obzirom da je rođaka supruge mog bivšeg supruga – napisla je u inicijativi. Objasnila je da je 20. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici (sutkinji Jeleni Anđelić) nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M, psihološkinja, J. O, socijalna radnica i I. S, članica komisije, a u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi, te i predlažemo da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251109081124_909a47f2721b1094f76e342d335e105203cac497f8769c2dd97302d6d538d67e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251109081124_909a47f2721b1094f76e342d335e105203cac497f8769c2dd97302d6d538d67e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="UIKS"> <figcaption>IAKO U RIZIČNOJ TRUDNOĆI PODGORIČANKA UPUĆENA NA IZDRŽAVANJE KAZNE: Zatvor u Spužu(Photo: UIKS)</figcaption> </figure>  U inicijativi dostavljenoj na adrese više institucija, Podgoričanka je kategorična da su potpisnice nalaza i mišljenja prekoračile ovlašćenja i povrijedile član 361 Porodičnog zakona Crne Gore. - Centar za socijalni rad može izraditi nalaz i mišljenje o porodičnim prilikama i interesu djeteta, ali nema zakonsko ovlašćenje da predlaže ograničenje roditeljskog prava ili ocjenjuje podobnost roditelja, to može samo sud na osnovu sudskog vještačenja. U spornom nalazu CSR Podgorica predlaže ograničenje roditeljskog prava majci, čime grubo krši svoje ovlašćenje i direktno utiče na sudsku odluku – kategorična je ona. Ukazuje i na pristrasnost i kontradikciju nalaza, ističući da „u samom tekstu nalaza Centar priznaje da je otac osuđivan (presuda za krivično djelo proganjanje po članu 168a Krivičnog zakonika Crne Gore), kao i da su mu izrečene zaštitne mjere zabrane prilaska majci i djetetu, te da je dijete pokazivalo jasan strah i odbijanje kontakta s ocem (citati: 'dijete pokriva oči rukama', 'odbija komunikaciju', 'plače i ponavlja da ne želi')“. - Uprkos tome, nalaz zaključuje da je majka odgovorna za nemogućnost kontakta i predlaže ograničenje njenog roditeljskog prava što je logički, stručni i pravni apsurd, jer se dijete mora zaštititi, a ne izložiti roditelju koji je već pravosnažno osuđivan zbog nasilja i proganjanja – precizirala je u inicijativi. Upozorila je da su u dokumentu Centra za socijalni rad ignorisani međunarodni standardi zaštite djeteta. - CSR Podgorica je postupao suprotno: članu 3 Konvencije o pravima djeteta (UN) najbolji interes djeteta mora biti primarni cilj; članu 12 Konvencije dijete ima pravo da se njegovo mišljenje uvaži; članu 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima zaštita porodičnog života i emocionalnog integriteta; članu 11 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici dužnost Centra da reaguje u korist žrtve nasilja i da obezbijedi sigurnost djeteta – naglasila je ona. Kategorična je i da je povrijeđeno njeno pravo majke, kao i proceduralne garancije. - Nije mi omogućeno aktivno učešće u izradi nalaza; nijesu uzeti u obzir medicinski dokazi o mojoj rizičnoj trudnoći i krvarenju; Centar je nezakonito vršio procjenu bez prethodne saglasnosti i prisustva stručnog psihologa za dijete. Ovim se krši član 12 Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, koji propisuje da korisnik mora biti aktivno uključen u proces procjene – piše u inicijativi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251109081124_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251109081124_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad Podgorica"> <figcaption>SPORNO MIŠLJENJE: Centar za socijalni rad Podgorica(Photo: Centar za socijalni rad Podgorica)</figcaption> </figure>  Ona zahtijeva da Socijalna inspekcija hitno sprovede vanredni nadzor u Centru, izuzme komisiju (J. M, J. O, I. S.) i direktoricu Centra Mariju Nikolić zbog pristrasnosti i nepoštovanja zakona, te da naloži privremenu mjeru zaštite djeteta zabranu forsiranja kontakta sa ocem dok se ne sprovede novo, nezavisno sudsko vještačenje. Traži i da se poništi njihov nalaz kao nezakonit i pristrasan, te pokrene disciplinski i eventualno krivični postupak protiv službenica zbog nesavjesnog rada u službi i povrede profesionalnih standarda. <h2>HAPŠENJE I ZATVOR</h2> Kako smo pisali, mlada Podgoričanka 24. oktobra završila je u zatvoru u Spužu po nalogu sutkinje Osnovnog suda u Podgorici Ine Hrković. U zatvoru je trebalo da provede 15 dana, ali je Ministarstvo pravde, 3. novembra, postupajući po zahtjevu njenog advokata Stefana Jovanovića, naložilo da bude puštena na slobodu zbog trudnoće. Hrković je u maju donijela odluku da mlada Podgoričanka mora predati djevojčicu ocu, u vremenskim periodima kako je to precizirano sudskom presudom. Tom odlukom naložila je i da će biti kažnjenja zatvorskom kaznom u slučaju da ne postupi po odluci. Mlada Podgoričanka protiv sutkinje Hrković podnijela je krivičnu prijavu prije nekoliko dana zbog povrede prava na slobodu i sigurnost iz čl. 25 Ustava Crne Gore i čl. 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima, ugrožavanja zdravlja, jer je u rizičnoj trudnoći sa dokumentovanim krvarenjem, te kršenja prava djeteta na zaštitu i stabilnost iz čl. 3 Konvencije o pravima djeteta (UN); U prijavi je istakla i da je „izvršeno institucionalno nasilje nad majkom i djetetom, uz potpuno ignorisanje zakonom propisanih procedura“. - Dokumenta koja posjedujem dokaz su da je moj slučaj sproveden mimo zakona, bez naredbe, bez advokata i putem privatne aplikacije (Viber), što predstavlja presedan u sudskoj praksi Crne Gore – istakla je ona, a prijavu je podnijela i protiv policijskih funkcionera i službenika koji su učestvovali u postupku njenog zatvaranja. Naglasila je da je čitav proces sproveden nezakonito, „bez postojanja formalne naredbe o lišenju slobode i bez prisustva advokata, uz direktnu komunikaciju između sudije i policijskih službenika putem Viber aplikacije“. Konstativala je da „komunikacija između suda i policije putem aplikacije Viber nije dozvoljena ni prihvatljiva u službenom postupku, jer ne postoji zakonska osnova ni mogućnost službene autentifikacije takvog akta“. Osim protiv sutkinje Hrković i policijskih funkcionera i službenika, krivčnu prijavu podnijela je i protiv bivšeg supruga i njegove advokatice, kao i službenika Centra za socijalni rad zbog „zloupotrebe službenog položaja, protivpravnog lišenja slobode, povrede prava djeteta, nesavjesnog vršenja službe, lažnog prijavljivanja i drugih krivičnih djela sa prijedlogom hitnih mjera radi sprječavanja daljeg nezakonitog postupanja i obezbjeđenja dokaza“. I u toj prijavi upozorila je na nehumano postupanje institucija prema njenoj djevojčici. - Tokom i nakon lišenja slobode, nastavljeno je izvršenje nad djetetom iako dijete kategorično odbija kontakt sa ocem uz težak emocionalni i fiziološki odgovor (plač, drhtavica, uriniranje), što potvrđuju dopisi CSR (Centar za socijalni rad) od 28.10, 30.10. i 31.10.2025 – piše u prijavi. U prijavi ukazuje i na podatak da je sutkinja Hrković još 7. maja od Centra za socijalni rad zatražila ocjenu da li se stekli uslovi za lišenje njenog roditeljskog prava. <h2>SPORNO VJEŠTAČENJE</h2> Mlada Podgoričanka krivičnu prijavu podnijela je i protiv tima vještaka koje je angažovalo Osnovno državno tužilaštvo u slučaju njene krivične prijave protiv bivšeg supruga, a tereti ih da su svojim nalazom doveli u zabludu tužilaštvo, zbog čega je došlo i do ometanja pravde. Psihijatre N. P. i S. K, te psihološkinju N. Š. Tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Po naredbi tužilaštva u aprilu je sprovedeno psihijatrijsko-psihološko vještačenje njene kćerke, koja je tada imala pet godina i četiri mjeseca, a proces je, kako piše u prijavi, sproveden „bez prisustva zakonskog zastupnika djeteta u toku ključnih faza ispitivanja, uz prisustvo oca ... osobe protiv koje se vodi krivični postupak zbog nasilja nad djetetom i majkom“. - Tokom vještačenja dijete je izloženo stresu i sekundarnoj viktimizaciji, a rezultat je proizvoljan i neprofesionalan nalaz kojim su vještaci svjesno iskrivili činjenice i doveli u zabludu ODT – piše u prijavi. Podsjetila je da je tražila izuzeće ovih vještaka jer je sa njima imala privatne komunikacije „i značajne konflikte“, a zahtijevala je i da se pregledaju snimci „u cilju utvrđivanja činjenica i ponašanja djeteta, što nije učinjeno“. Tim vještaka u mišljenju tvrdi da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke, što, kategorična je ona, predstavlja lažno vještačenje. - Vještaci su, iako su imali obavezu da dijete zaštite od ponovnog kontakta sa osobom protiv koje se vodi postupak, dozvolili prisustvo oca u prostoriji i neposrednu interakciju, što je direktno suprotno pravilima struke i Konvenciji o pravima djeteta (čl. 3/19). Na taj način su postupali grubo nesavjesno, znajući da će takav postupak ugroziti dijete i rezultirati nevalidnim nalazom - napisala je u prijavi, uz konstataciju da su njenoj djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ukazala je i da nalaz ovog tima vještaka ne sadrži obavezne elemente - opis primijenjenih metoda i testova; sirove rezultate: analitičku osnovu zaključaka; podatke o trajanju i uslovima ispitivanja. - Bez tih elemenata, vještačenje je procesno nevažeće i ne može služiti kao dokaz. ...Korišćen je WISC test, iako je dijete mlađe od 6 godina (u momentu vještačenja 5 godina 4 mjeseca) što je metodološki zabranjeno. Nema audio ni video-zapisa vještačenja, iako je riječ o maloljetnom svjedoku (obavezno prema međunarodnim protokolima). U nalazu su korišćeni neetični izrazi poput - emocionalno nezrela, lojalna majci, instruisana, koji nemaju naučnu, ni dijagnostičku osnovu. Zaključak o nedostatku traume suprotan je činjeničnom dijelu nalaza, što ukazuje na namjerno iskrivljavanje podataka – piše u prijavi protiv tima vještaka. Ona zahtijeva da se „naloži novo vještačenje od strane nezavisnih licenciranih stručnjaka koji nijesu iz Podgorice“, uz napomenu da je spremna da snosi njihove troškove. <h2>TUŽBE</h2> Po njenoj prijavi protiv bivšeg supruga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici u Osnovnom sudu u Podgorici počinje suđenje sjutra, 10. novembra. U slučaju njene druge prijave za isto krivično djelo protiv njega ročište za ispitivanje i ocjenu zakonitosti i opravdanosti optužnice zakazano je za 18. novembar. Prema Instanbulskoj konvenciji (Konvencija o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici) „dijete žrtva i dijete svjedok nasilja nad ženama i nasilja u porodici treba da dobije, prema potrebi, posebne mjere zaštite koje su u najboljem interesu djeteta“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251109081124_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251109081124_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud Podgorica"> <figcaption>BROJNI POSTUPCI: Osnovni sud u Podgorici</figcaption> </figure>  Precizira se i da će zemlje potpisnice Konvencije „preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigurale da ostvarivanje svakog prava na posjetu odnosno starateljstvo ne ugrozi prava i sigurnost žrtve odnosno djece“. Prije nekoliko dana Podgoričanka je na svojim nalozima na društvenim mrežama objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju njene optužbe na račun bivšeg supruga da je tukao njihovu djevojčicu kada je boravila kod njega, zbog čega ona od početka ove godine kategorično odbija da mu preda dijete. Objavila je i više dokumenata. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV. Poručila je da ovo više nije samo njen slučaj, ističući da je „ovo je pitanje kako se u Crnoj Gori tretiraju žene koje prijave nasilje i djeca koja kažu: 'Tata me je tukao'“.

Država prijeti ženi u sedmom mjesecu rizične trudnoće oduzimanjem roditeljskog prava

Radovi na rekonstrukciji puta Mojkovac - Bijelo Polje - Berane ušli su u samu završnu fazu, rekao je inženjer kompanije Bemax Nemanja Ivanović. Istakao je da će kompanija Bemax, koja je jedan od izvođača, svoje radove završiti više od mjesec prije zakonskog roka.
Iz Uprave za saobraćaj danas su saopštili &nbsp;da su završeni svi glavni radovi na rekonstrukciji puta Mojkovac - Bijelo Polje - Berane. Istakli su da je to jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u okviru kojeg je rekonstruisana saobraćajnica dužine skoro 40 kilometara.
Ivanović, ispred kompanije Bemax, poručuje da su završeni svi asfalterski i betonski radovi.
"Ostala su uređenje bankina i bermi, humuziranje kosina, te samo čišćenje i sređivanje gradilišta. Svi asfalterski radovi su završeni, betonski radovi su završeni. Očekujemo da u narednih desetak dana na gradilištu neće preostati da se radi gotovo ništa", rekao je za portal ETV Ivanović.
Propisani zakonski rok za završetak radova je 28. decembar, ali, naglašava Ivanović, kompanija Bemax će završiti svoje radove više od mjesec dana prije roka.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCcbFLHP_tMg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.6397%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fuprava-za-saobracaj-zavrseni-svi-glavni-radovi-na-rekonstrukciji-puta-mojkovac-bijelo-polje-berane&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: gradnja