Crna Gora dobiće još jedan Centar za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu na Božaju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je javni oglas za izgradnju Prihvatnog centra, vrijedan 690.000 eura bez PDV-a.
U tu cijenu su uračunati građevinski radovi, adaptacija zgrade i završni završni građevinski radovi. Javni oglas je otvoren do 2. februara.
Prilikom najave izgradnje ovog centra, iz Ministarstva unutrašnjih poslova je rečeno da će se time višestruko poboljšati i povećati smještajni kapaciteti.
Crna Gora ima centre za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu u Spužu i na Božaju koji su dio sistema upravljanja migracijama i azilom, uz podršku UNHCR-a, IOM-a i EU, a pružaju privremeni smještaj, zdravstvenu zaštitu i podršku migrantima.&nbsp;
Postojeći Centar za prihvat stranaca na Božaju, koji može da primi 60 osoba, otvoren je 2020. godine. Njegovu izgradnju finansirale su Vlada Crne Gore sa 470.000 eura i Evropska unija koja je iz fondova pretpristupne pomoći (IPA) opredijelila 400.000 eura za rekonstrukciju bivše karaule „Božaj“ i izgradnju centra.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Raspisan konkurs: Za gradnju Centra za prihvat stranaca na Božaju 690.000 eura

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici ni nakon godinu i po nije okončalo izviđaj u slučaju poslanika Ujedinjene Crne Gore i hirurga Vladimira Dobričanina i još šest osoba koje se, između ostalog, sumnjiče za gradnju bez dozvole i navođenja na ovjeravanje neistinitih dokumenata.
U junu 2024. godine prijava je podnijeta protiv Dobričanina, Rajka Kneževića, Dragana Kneževića, Hajra Ljuškovića, Rada Kneževića i Sonje Knežević. Tužilaštvo istražuje i postupanje građevinskog inspektora Vladimira Raškovića.
-Postupajući državni tužilac preduzima sve zakonom predviđene mjere i radnje. Predmeti se nalazi u postupku izviđaja. Nakon donošenja odluke javnost će biti obaviještena – navodi se u odgovorima Osnovnog državnog tužilaštva dostavljenim Portalu ETV.
Službenici Sektora za borbu protiv kriminal nakon višemjesečnih izviđajnih radnji, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, u junu prošle godine uhapsili su Raškovića ali je nakon 72 sata pušten.
Njega istražitelji sumnjiče da je od januara do aprila prošle godine, omogućio Dobričaninu, Ljuškoviću i Kneževićima da obave više radova na objektu, propuštajući da preduzme službene radnje na koje je bio obavezan.
U junu 2024. godine Uprava policije se oglasila saopštenjem navodeći da se osumnjičeni terete za krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje „jer su bez dozvole državnih organa vršili radove na objektu, a
legitimisali su se pred nadležnim organima kao vlasnici djelova objekta ili investitori“.

Marija Žižić

Tužilaštvo još istražuje Dobričanina, Kneževiće, Ljuškovića i inspektora Raškovića

Klupko se odmotava, saznaje se kako je ucrtana zgrada umjesto bazena - prokomentarisao je šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Klikovac postavljajući pitanje kako je to rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović postao graditelj stanova i poslovnih prostora.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1985294343574351939%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je, u objavi na društvenoj mreži Iks, Božovića pitao što će da radi kad građani Bloka V i VI, naselja Kruševac i Siti kvarta budu blokirali gradnju zgrade.
- Građani hoće zatvoreni bazen, a ne još 100 stanova i saobraćajne kolapse ispred zgrada - poručio je Klikovac.

Klikovac: Kako je rektor Božović postao graditelj stanova i poslovnih prostora?

Potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić, 2021. godine dok je bio predsjednik Skupštine, veoma zaneseno i odlučno, govorio je na temu obustavljanje gradnje u Budvi i Bečićima. Tada je, trudeći se da cjelokupnoj javnosti pojasni, bio izričit kako neće biti smak svijeta ako se DUP-ovi Bečići i Budva centar stave van snage, ako se ne bude gradilo, ukazujući da je „prostor čudo“ i treba ga sačuvati, jer ako i to devastiramo „teško ćemo ga ikad povratiti“.
Nakon nešto malo više od četiri godine Bečić je očigledno promijenio mišljenje i sada je u redu graditi, ili je to pak izuzetak jer se radi o njegovoj porodici.
Podsjetimo, majki Alekse Bečića, Vesni i rođaku Luki, te budvanskoj firmi "Bonila" DOO, daje se zeleno svjetlo da se u bečićkom naselju Tršljikovica izgrade apartmanski turistički objekti, dvije zgrade od po sedam i osam etaža sa 92 apartmana. Riječ je o parceli sa kućom u vlasništvu Vesne Bečić, kao i parcelama u vlasništvu rođaka Luke Bečića.
Sa druge strane, Bečić 2. juna 2021. godine tokom sjednice Skupštine, tada kao predsjedavajući, poručuje da ako se privremeno ne bude moglo graditi „nećemo nestati, ni mi i naše porodice koje imaju zemljište tamo“, već da je to „ulog u budućnost“ da spasimo prostor. Apsurdno, ali danas, kada živimo tu budućnost u odnosu na Bečićevo izlaganje, ne smeta mu što će upravo njegova majka i rođak da grade višespratnice.
„Zaista svi trebamo da budemo spremni i da damo dio sebe za opšte dobro, da podnesemo žrtvu... Ranije smo pominjali te čuvene DUP-ove Bečići i Budva centar. Ako se stave ti DUP-ovi van snage, neće biti smak svijeta. Ako se privremeno ne bude moglo graditi i ako bude uslovno rečeno, privremeni moratorijum, nećemo nestati. Ni mi i naše porodice koje imaju zemljište tamo. To je ulog u budućnost, da spasimo prostor... Ali kakva je to logika da evo svi mi, ljudi koji su ili iz Budve ili imaju jaku vezu sa Budvom, koji imaju zemljište tamo i tako sigurno i u drugim krajevima Crne Gore gdje je devastacija bila, jesu za stavljanje van snage, a to znači da ni oni ni mi ne možemo da gradimo na onom što je naše zemljište ili porodično nasleđe, a neki drugi, što nije logično, su za neki drugačiji pristup koji nas dovodi do ovolike devastacije“, rekao je Bečić u junu 2021. godine.
Osim toga, imao je blagonaklone poruke da treba ostaviti nešto budućim, mlađim generacijama, te da treba spasiti prostor.
„Prostor je čudo i zato zaista uvijek sa pažnjom, inspirisan sam ponekad i dam sebi za pravo kao predsjedavajući da se osvrnem na izlaganja jednog broja poslanika koji se zaista studiozno i posvećeno bave ovom problematikom, jer to je nešto što je veliki resurs i ako to ugrozimo,i ako to do kraja izgubimo, i ako to devastiramo, teško ćemo ga ikada više povratiti“, govorio je tada Bečić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FETMR_4SCg5s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Pored toga, nije nepoznata ni činjenica da je Bečić kao kandidat na izborima za predsjednika Crne Gore u martu 2023. godine, gradio kampanju na skromnosti i tome da on nema „ni skupih nekretnina, ni jahti, ni bilo kakvih velikih materijalnih dobara“. Zdravorazumski je zapitati se kako li se sada potpredsjednik Vlade nosi sa činjenicom da će u porodici imati ovolike nekretnine, a samim tim i materijalna dobra.
„U mojoj biografiji naći ćete da sam uvijek držao do svoje riječi... Moja riječ je moja čast, te ako pogazim riječ, izgubiću čast", ponosno je izgovarao Bečić 4. marta 2023. godine kada je iz Danilovgrada krenuo u kampanju kao kandidat za predsjednika Crne Gore.
Ako, kao što kaže, drži do svoje riječi, onda zna i šta gubi.

Bečićevo "časti mi" zatrpao majčin građevinski beton: Nekad je devastaciji govorio NE, ali za majku može sve

Italija je nedavno zvanično dala zeleno svjetlo za jedan od najambicioznijih infrastrukturnih projekata u svojoj istoriji – izgradnju mosta koji će prvi put direktno povezati Siciliju s ostatkom zemlje.
Pripremni radovi, uključujući geološka i arheološka ispitivanja te eksproprijacije zemljišta, trebalo bi da počnu krajem ove godine, a sama gradnja 2026, piše BiznisInfo.ba.
Most preko Mesinskog moreuza, vrijedan 13,5 milijardi eura, trebalo bi da bude završen do 2032. ili 2033. godine, a italijanska vlada ga opisuje kao stratešku investiciju koja će “preoblikovati jug zemlje”. Planirani most imaće ukupnu dužinu od 3,7 kilometara, s glavnim rasponom od 3,3 kilometra, što ga čini potencijalno najdužim visećim mostom na svijetu.
Predviđeno je šest traka za drumski saobraćaj i dvije željezničke pruge, čime će se znatno poboljšati povezanost Sicilije i Kalabrije. Izgradnju će voditi međunarodni konzorcijum “Eurolink”, u kojem učestvuju italijanska kompanija Webuild, španska Sacyr i japanski gigant IHI.
<h2>Ekonomski motor za jug zemlje</h2>
Italijanska vlada projekat vidi kao snažan podsticaj za ekonomski razvoj nerazvijenog juga zemlje. Predviđa se da će most direktno i indirektno otvoriti na desetine hiljada radnih mjesta, ojačati transportne i logističke kapacitete i povećati atraktivnost regiona za turiste i investitore.
<h2>Simulacija budućeg izgleda mosta</h2>
– Ovo nije samo most, to je simbol povezivanja i modernizacije – izjavio je nedavno italijanski ministar infrastrukture Mateo Salvini, naglašavajući da će projekt pomoći u smanjenju ekonomskog jaza između sjevera i juga Italije. &nbsp;
Takođe je rekao da bi ovo trebalo da bude “najveći infrastrukturni projekt na Zapadu“.
<h2>Geopolitički značaj</h2>
Most je klasifikovan kao infrastruktura od "dvojnog korišćenja", što znači da će imati i stratešku ulogu za odbranu i bezbjednost. Ovakva klasifikacija omogućava Italiji da dio troškova projekta pokrije iz odbrambenog budžeta, u skladu s obavezama prema NATO-u.
Analitičari smatraju da projekat ima i geopolitičku dimenziju, jer će jača povezanost Sicilije povećati njen strateški značaj u Sredozemlju, posebno u svjetlu globalnih napetosti i povećanog prisustva NATO-a u regiji.
Most preko Mesinskog moreuza upoređuje se s nekim od najpoznatijih svjetskih infrastrukturnih projekata, poput mosta Akaši Kaikjo u Japanu ili dansko-švedskog Oresund mosta.
Ako sve bude išlo prema planu, Italija bi mogla da postane dom tehnološki najnaprednijeg visećeg mosta ikada izgrađenog.
<h2>Između sna i rizika</h2>
Most koji će spojiti Siciliju s kopnom Italije obećava ekonomski procvat, otvaranje radnih mjesta i modernizaciju transportnih mreža. Međutim, uspjeh projekta zavisiće od sposobnosti vlade i izvođača da upravljaju finansijskim, ekološkim i sigurnosnim izazovima.
Ako projekat uspije, Italija bi mogla da dobije ne samo novi infrastrukturni simbol, već i moćan ekonomski motor za svoj jug – regiju koja već decenijama traži priliku za razvoj.
Ako ne uspije, ostaje rizik da će most postati još jedan primjer grandiozne ideje koja je potonula pod teretom troškova i kontroverzi.

Počinje gradnja najvećeg projekta u Evropi: Zeleno svjetlo za most koji će povezati Siciliju s ostatkom Italije

Od polovine juna na teritoriji opštine Budva započeo je pojačani nadzor poštovanja odluke o obustavi građevinskih radova tokom ljetnje sezone.
Načelnik Komunalne policije Vladan Braunović pojasnio je da su određeni investitori ispoštovali odluku i do 15. juna konzervirali gradilišta, ali, kako kaže, i dalje postoji značajan broj onih koji pokušavaju da izbjegnu obustavu radova koristeći pravne mehanizme.
- Imamo investitore koji poštuju propise, zatvaraju gradilišta na vrijeme, ali, nažalost, veći broj njih koristi upravni postupak kako bi nastavili sa radovima sve dok ne dođe do krajnje mjere – pečaćenja gradilišta. Taj postupak može da potraje i do dvije sedmice”, istakao je Braunovi - prenosi RTV Budva.
U ekskluzivnim prvoj i drugoj zoni grada obustavljeni su radovi na ukupno 37 gradilišta, a u toku su upravni postupci na svim lokacijama.
- Na 37 gradilišta pokrenut je upravni postupak, a izrečeno je 31 prekršajni nalog. Bilo je određenih problema prilikom zatvaranja gradilišta, ali situacija se polako stabilizuje. Imamo i slučajeve kada nadležni Sekretarijat za komunalno-stambene poslove izdaje odobrenje za nastavak radova u interesu javnosti – kao što je, recimo, slučaj sa sanacijom puta u naselju Dubovica. Takve situacije moramo uvažiti - dodao je Braunović.
Prema važećim propisima, tokom trajanja upravnog postupka radovi bi trebalo da budu obustavljeni, ali to, kako navodi Braunović, nije uvijek slučaj.
- Ako investitor nastavi s radovima nakon što se gradilište zapečati i pri tome dođe do povrede pečata, podnosi se krivična prijava. U tom slučaju, odgovorno lice može snositi i zatvorsku kaznu - upozorio je načelnik.
Uprkos zabrani, pojedini investitori nastavljaju s radovima u unutrašnjosti objekata, što povlači izricanje novčanih kazni.
- Kazne su po meni niske – za pravna lica iznosi 500 eura, za preduzetnike 150, a za fizička lica 100 eura. Smatram da bi trebalo da budu veće, ali mi se držimo važećih zakonskih propisa. Što se tiče naplate prekršajnih naloga, formirali smo posebnu službu koja prati izvršenje uplata. Ako se kazna plati u roku od osam dana, iznos se umanjuje za 33 odsto, a nakon toga, u slučaju neplaćanja, pokrećemo postupak preko Centralne banke - objasnio je Braunović.
Na terenu trenutno djeluje šest komunalnih inspektora koji rade u dvije smjene, od osam časova ujutru do dva sata posle ponoći, sa ciljem efikasnog nadzora gradilišta i drugih nepravilnosti.

Uprkos zabrani, pojedini investitori u Budvi nastavljaju da grade

Kompanija Eurozox voljna je da odustane od izgradnje stambenog objekta u Beogradskoj ulici u Podgorici, iza hotela Ziya, gdje je u noći između petka i subote posječeno stablo zaštićene kategorije staro 70 godina.
To je Vijestima nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem kazao komercijalni direktor te firme Željko Šljivančanin.
On je rekao da je sve "za sada na usmenom dogovoru", ali da se "alternativno rješenje traži".
Prema njegovim riječima, "sporna" lokacija se neće devastirati, ali je potrebno naći novo mjesto za gradnju stambenog objekta.
Mještani Beogradske ulice već dvije noći stražare, nakon što je posječeno stablo.
Oni su izrazili zabrinutost za okolinu u kojoj žive. 
Neformalna grupa građana “Zeleni kvart”, predstavnici NVO sektora i građanski aktivisti prošle sedmice su iz Beogradske ulice poručili da neće dozvoliti gradnju zgrade u tom dijelu Gorice, za šta investitor danilovgradska kompanija Eurozox i ne posjeduje potrebnu dokumentaciju. 
Apelovali su na Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, da što prije revidira DUP za Novu Varoš 2, i između ostalog ovu parcelu proglasi za zelenu površinu. 
Pozvali su i gradonačelnika Sašu Mujovića da na ovom primjeru pokaže odlučnost da stvara, kako je rekao, "humanu i zelenu Podgoricu".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-transparenti-nezadovoljnih-gradana-zgrada-nije-mjera-grada-zeleni-centar-a-ne-sivi-haos&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Eurozox voljan da odustane od gradnje u Beogradskoj ulici, za sada sve na usmenom dogovoru

U Crnoj Gori će ove godine početi izgradnja nekoliko novih škola i vrtića, što će u velikoj mjeri unaprijediti kvalitet obrazovne infrastrukture, saopštila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović.
Ona je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da se u očekuje početak izgradnje novih vrtića u Baru i Nikšiću, sportske sale Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje, nove škole u Lastvi Grbaljskoj u Tivtu.
Jakšić Stojanović je istakla da su stvorene pretpostavke da početkom godine bude raspisan i tender za odabir izvođača radova na vrtiću u Ulcinju i da bi do aprila trebalo da počne izgradnja novog paviljona Osnovne škole „Oktoih“ u podgoričkom naselju Zabjelo.
Ona je rekla da je uvjerena da će u toku ove godine konačno početi i izgradnju škole i vrtića u podgoričkom naselju Siti kvart, nove škole na Karabuškom polju, vrtića u Beranama, kao i rekonstrukcija i nadgradnja vrtića na Zabjelu i u Kotoru, i dogradnju škole „Vlado Milić“ u Donjoj Gorici.
Sve navedeno, kao i završetak radova na objektima škole „Vladimir Nazor“ i škole u tivatskom naselju Radovići, prema riječima Jakšić Stojanović, označiće ovu godinu kao godinu stvaranja infrastrukture.
Ona je kazala da se ubrzo očekuje i nabavka namještaja za sve škole i vrtiće u Crnoj Gori.
Jakšić Stojanović je istakla da je tim Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), uz podršku Ministarstva finansija i Vlade, u velikoj mjeri obezbijedio finansije za sve navedene projekte, ali i mnoge druge.
Ona je podsjetila da je prošle godine zaključen ugovor sa Evropskom bakom za obnovu i razvoj (EBRD) za 20 miliona eura kreditnih sredstava za unapređenje energetske efikasnosti crnogorskih škola.
Kako je navela, u završnoj fazi su pregovori sa Evropskom investicionom bankom (EIB) i Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB) za dodatnih oko 40 miliona EUR kreditnih sredstava, a crnogorskom obrazovnom sistemu je obezbijeđeno oko 18 miliona bespovratnih sredstava kroz aranžmane sa međunarodnim finansijskim institucijama.
- Sve to daje razloge za optimizam da će, zbog zrelosti samih projekata, infrastruktura obrazovnog sistema i finansiranje njenog unapređenja biti i na vrhu liste prioriteta kroz Plan rasta, o čijim prvim rezultatima ćemo uskoro upoznati crnogorsku javnost - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je istakla zadovoljstvo činjenicom da su, u proteklom periodu, školski objekti na teritoriji skoro cijele Crne Gore bili predmet određenih infrastrukturnih intervencija.
- Za rekonstrukcije je ukupno uloženo oko 20 miliona EUR, od čega skoro pet miliona iz tekućeg budžeta MPNI, oko tri miliona donatorskih sredstava (u prvom planu donacija Ambasade Sjedinjenih Američkih Država), te kreditnih sredstava iz aranžmana sa EIB-om i njemačkom razvojnom bankom - KfW - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je naglasila da su prethodne godine završeni ili su u završnoj fazi radovi na instalaciji 17 novih sistema grijanja u objektima širom Crne Gore, čija je vrijednost skoro dva miliona eura.
- Crnogorske škole opremljene su sa oko sedam miliona EUR vrijednom računarskom opremom, školama su predata na upotrebu 42 nova vozila za prevoz učenika, vrijednosti preko 2,5 miliona - podsjetila je Jakšić Stojanović.
Govoreći o kvalitetu nastavnih planova i programa, Jakšić Stojanović je kazala da na njih, ali i na udžbenike, primjedbe imaju i nastavnici i roditelji i učenici, što je više nego jasan signal da se negdje u prošlosti pogriješilo.
- U tom smislu, od krucijalne važnosti je donošenje Strategije za reformu obrazovanja (2025–2035) na kojoj radimo u saradnji sa UNICEF-om, a što je grantom od milion EUR podržala i Evropska komisija. Proces izrade ovog dokumenta je u završnoj fazi i očekujemo da će biti usvojen na Vladi do kraja februara - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da je jedna od ključnih aktivnosti koja je prepoznata Strategijom izmjena plana i programa, koja će se realizovati po ciklusima.
- U našim planovima i programima nijesu dovoljno zastupljeni kultura, umjetnost, održivi razvoj, građansko obrazovanje, medijska pismenost, etika, filozofija - navela je Jakšić Stojanović i dodala da će u narednom periodu posebna pažnja biti posvećena i kontinuiranom profesionalnom razvoju nastavnika.
Prema njenim riječima, izmjenu nastavnog plana i programa pratiće i izmjena udžbenika.
- To je kompleksan proces, ali sam sigurna da Crna Gora ima izuzetne resurse i kadrovske potencijale u koje treba ulagati i koje treba promovisati kao izuzetne primjere koji služe na ponos našem obrazovnom sistemu i Crnoj Gori - rekla je Jakšić Stojanović.
Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju prepoznata su dva umjesto četiri klasifikaciona perioda, a kakvi su efekti takve odluke će, kako je navela Jakšić Stojanović, pokazati vrijeme.
Ona je dodala da svaka promjena zahtijeva određeno vrijeme za adaptaciju, kako bi se svi učesnici u obrazovnom procesu – nastavnici, učenici i roditelji – prilagodili novim uslovima i načinima rada.
- Imajući u vidu da je u pitanju relativno kratak period, očekujemo da se već u drugom polugodištu svi u potpunosti adaptiraju na novi sistem rada i da upravo u prvom planu budu svi benefiti ovog koncepta - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je navela da će MPNI na kraju školske godine uraditi analizu kako se ove izmjene sprovode u praksi i kakve efekte donose na duže staze jer su, kakao je kazala, upravo evaluacija i povratne informacije od nastavnika, učenika i roditelja ključne za uspjeh takvih promjena.
Govoreći o dvojezičnoj nastavi u školama, Jakšić Stojanović je ukazala da je 2024/2025. godine nastava po CLIL pristupu zastupljena u deset odjeljenja prvog razreda u osnovnim školama u Crnoj Gori, a da su u ovu svrhu posebno opremljeni i CLIL kabineti.
CLIL metodologija predstavlja inovativni pristup u kojem učenici kroz sadržajnu nastavu spontano uče jezik, istovremeno usvajajući znanja iz različitih nastavnih predmeta.
Jakšić Stojanović je navela da je obuke u oblasti primjene CLIL metodologije u bilingualnoj nastavi do sada prošlo oko 40 nastavnika.
- Obuke će se nastaviti i u ovoj godini za škole u ostalim opštinama u Crnoj Gori, kako bismo od septembra imali još veći broj odjeljenja obuhvaćenih ovim program - istakla je Jakšić Stojanović i napomenula da je u toku izrada trojezičnog Priručnika za nastavnike na crnogorskom, engleskom i albanskom jeziku.
Ona je saopštila da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u prošloj godini procesuiralo pet slučajeva seksualnog uznemiravanja učenika u školama - tri u Podgorici i po jedan u Budvi i Tuzima.
Jakšić Stojanović je podsjetila da je, zbog tih slučajeva, MPNI izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, koji će biti upućen Vladi na usvajanje, predvidjelo da se zaposlenom u obrazovno-vaspitnoj ustanovi koji je prijavljen za seksualno uznemiravanje, može privremeno zabraniti obavljanje radnih zadataka do okončanja postupka.
- Uvedene su odredbe koje se odnose na razrješenja direktora javnih ustanova u svim slučajevima kada se i za njih utvrdi da su seksualno uznemiravali učenike ili zaposlene, a osnov za razrješenje biće i u slučaju ako je protiv njega pokrenut postupak za krivično djelo protiv polne slobode - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je ukazala da su u završnoj fazi i izmjene Pravilnika o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe, kojim je predviđeno povećanje broja pedagoga i psihologa u školama, s ciljem jačanja njihove preventivne uloge u borbi protiv svih oblika nasilja.
Jakšić Stojanović smatra da objelodanjivanje slučajeva seksualnog uznemiravanja može ohrabriti učenice da prijave slične incidente.
- Kada se o ovakvim pitanjima otvoreno govori, to može stvoriti sigurnije okruženje za žrtve, ali i podići svijest o ovom problemu u društvu - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je istakla da je važno da škole i institucije pruže adekvatnu podršku i zaštitu onim osobama koje prijavljuju uznemiravanje, kako bi se osjećale sigurno i osnaženo da govore o svojim iskustvima.
Kada je riječ o propustima u radu nastavnog osoblja, Jakšić Stojanović je kazala da je u prethodnom periodu pokrenuto više postupaka protiv nastavnika, a o kojima je javnost uglavnom bila blagovremeno obaviještena - slučajevi profesora u Gimnaziji “Slobodan Škerović” u Podgorici, beranskoj Gimnaziji “Panto Mališić”.
Upitana na koji način će biti riješen problem nedostatka smještajnih kapaciteta za studente budući da je istekao rok na koji je, u te svrhe, bio iznajmljen objekat u vlasništvu kompanije "Čelebić" u Donjoj Gorici, Jakšić Stojanović je kazala da je Vlada zadužila Upravu za državnu imovinu da pronađe trajno rješenje za problem nedostajućih kapaciteta za smještaj studenata.
- Postupak je još u toku, a javnost će svakako biti blagovremeno obaviještena o ishodu - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da su na inicijative studenata pokrenuli aktivnosti kako bi se riješili problemi smještaja studenata u Podgorici i ukazala da je u 2023. godini oko 750 studenata koji su zadovoljavali osnovne kriterijume ipak nije ostvarilo pravo za korišćenje studentskog doma zbog nedovoljnih smještajnih kapaciteta.
Jakšić Stojanović je ukazala da je Radna grupa za izradu Nacrta zakona o visokom obrazovanju, predložila jedinstven model za sve ustanove visokog obrazovanja, odnosno model 3+1+1+3 ili 3+2+3 za sve studijske programe koji ne pripadaju regulisanim profesijama, iz razloga što je model trogodišnjih osnovnih studija dominantan u Evropskom prostoru visokog obrazovanja.
Kako je navela, nakon okruglog stola o Nacrtu zakona, koji je organizovan u Ministarstvu u novembru, na kojem su učestvovali predstavnici akademske zajednice, neakademsko osoblje, studenati, nevladin sektor, i predstavnici drugih relevantnih institucija, mogli su se čuti različiti stavovi u vezi sa modelom studija predloženim tekstom Nacrta zakona.
- Smatram opravdanim da se novim zakonskim rješenjem omogući fleksibilan model studija, koji bi s jedne strane prepoznao trocikličnost studija kao zahtjev bolonjskog procesa i Evropskog prostora visokog obrazovanja, ali bi istovremeno bio usklađen sa nacionalnim potrebama i tržištem rada - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da bi prepoznavanjem dodiplomskih studija obima 180 ECTS, odnosno 240 ECTS kredita, postdiplomskih studija koje bi se realizovale kao specijalističke studije obima 60 ECTS kredita i master studije obima 60 ECTS, odnosno 120 ECTS kredita, bila data mogućnost ustanovama visokog obrazovanja da studijske programe koncipiraju u zavisnosti od zahtjeva tržišta za određenom kvalifikacijom.
Jakšić Stojanović smatra da bi se na taj način sa jedne strane omogućila nesmetana mobilnost studenata, imajući u vidu da je dominantan model studija u Evropi 3+2.
- A s druge strane bi se zadovoljile nacionalne potrebe za onim profesijama za kojima postoji potreba da se realizuju kao četvorogodišnji studij, što je slučaj, primjera radi sa kvalifikacijom pravnika, gdje postoji opravdana potreba da se za oblast advokature i pravosuđa - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je istakla da će novi Zakon o visokom obrazovanju biti u najboljem interesu studenata i akademske zajednice u cjelini, te da bi trebalo da bude donijet u prvom kvartalu ove godine.
Jakšić Stojanović je kazala da je od od preuzimanja funkcije u novembru 2023. godine do danas potpisala 42 krivične prijave zbog sumnji da se radi o falsifikatima, od čega 38 prijava tokom prošle godine, i jednu prijavu zbog sumnje u falsifikovanje rješenja Ministarstva prosvjete u slučaju zaposlene u Institutu za javno zdravlje.
Kako je navela, prilagani su falsifikati o navodno stečenom obrazovanju kako u regionu tako i po zemljama Evrope i svijeta.
- Tako je pet krivičnih prijava podnijeto zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave nivoa osnovnog obrazovanja stečenog u Turskoj, 31 krivična prijava podnijeta je zbog sumnje u falsifikat obrazovnih isprava nivoa srednjeg obrazovanja (Srbija osam, BiH četiri, Turska 14, Albanija dva, Rusija, SAD i Austrija po jedan)) - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da su dvije krivične prijave podnijete zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave nivoa visokog obrazovanja sa obrazovnih ustanova u Velikoj Britaniji i SAD-u.

Jakšić Stojanović: Ove godine počinje izgradnja nekoliko škola i vrtića, i završetak radova i na OŠ „Vladimir Nazor“

Vlasnik i projektant hotela na jugoistoku Turske u kojem su 2023. tokom zemljotresa poginule 72 osobe, uključujući 26 kiparskih Turaka tinejdžera, osuđeni su danas na skoro 18 i po godina zatvora.
Sud u Adijamanu, na jugoistoku Turske, osudio je i sina vlasnika na više od 17 godina zatvora, a inženjera osuđenog za ignorisanje građevinskih standarda na više od 16 godina zatvora jer su „prouzrokovali smrt … svjesnim nemarom“, javila je zvanična novinska agencija Anadolu
Druga dva inženjera osuđena su na više od osam godina zatvora.
Hotel „Isias“ u Adijamanu srušio se u noći 6. februara 2023. tokom zemljotresa magnitude 7,8, od kojeg je poginulo više od 53.500 osoba u Turskoj i skoro 6.000 u Siriji.
Po optužnici koju citira turska štampa, jedan od spratova hotela je izgrađen bespravno. Ekspertski izvještaj je takođe ukazao na loš kvalitet građevinskog materijala i odsustvo studije tla.
Rušenje hotela „Isias“ izazvao je veliko uzbuđenje u maloj, međunarodno nepriznatoj Turskoj Republici Sjeverni Kipar (TRSK) odakle je 35 žrtava – 26 tinejdžera i njihovih pratilaca koji su došli da učestvuju na odbojkaškom turniru.
To je najveća pogibija u istoriji te separatističke republike na okupiranom kiparskom tlu, koju priznaje samo Ankara.
Pored rodbine preminulih tinejdžera, u Adijamanu je prilikom čitanja presude bio i premijer te samoproglašene republike Unal Ustel.
Više od 260 osoba koje su učestvovale u izgradnji zgrada koje su se srušile u zemljotresu u februaru 2023. uhapšeno je narednih nedjelja, od kojih su neki pokušavali da pobjegnu iz Turske.
Među njima, izvođač radova odgovoran za izgradnju zgrade u gradu Adani, na jugu Turske, u kojoj je poginulo 96 ljudi, osuđen je u septembru ove godine na 865 godina zatvora.

Za vlasnika i projektanta hotela koji se srušio u Turskoj 18 godina zatvora

Služba zaštite Nacionalnog parka „Durmitor“ je povodom prijave u vezi proboja puta u kanjonu rijeke Tare, izašla na teren i tom prilikom utvrdila da se predmetni radovi vrše van granica Nacionalnog parka – saopšteno je Portalu ETV iz ove institucije. Istakli su kako je „služba zaštite NP „Durmitor“ konstantno prisutna na terenu u cilju zaštite i kontrole prostora i svakako bi reagovala na vrijeme da je došlo do proboja puta u zoni parka“. - Takođe ukazujemo da zaposleni u Službi zaštite NP „Durmitor“ nijesu ovlašćeni za postupanje i procesuiranje aktivnosti van granica nacionalnog parka – naglasili su oni. Iz Nacionalnih parkova Crne Gore saopštili su Portalu ETV da apeluju „na sve korisnike prostora da se sa najvišim stepenom odgovornosti odnose prema ukupnim vrijednostima zaštićenih područja, posebno prema očuvanju prostora kao jednom od najvažnijih resursa Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FYIyd5aDd5Fo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - U tom pravcu, a imajući u vidu značaj snažne povezanosti odgovornih građana i nadležnih organa u cilju zaštite vrijednosti koje baštini ukupna društvena zajednica, JPNPCG zahvaljuje na blagovremenoj informaciji o izvođenju radova – napisali su oni u odgovoru na naša pitanja povodom prijave građanskog aktiviste iz Pljevalja Pavla Čolovića o građevinskim radovima u zaštićenoj zoni. Istakli su i da je „uprava NP 'Durmitor' dokumentaciju o utvrđenim aktivnostima sa terena proslijedila na provjeru i postupanje nadležnim institucijama“. Čolović je, s druge strane, kategoričan da se put radi na samoj granici NP „Durmitor“ i da će imati ogroman uticaj na život i zagađenje u Parku i ogroman uticaj na krivolov.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241122201144_255b72c1bd74221d473dd69cc34cea747f0daf45e95aa2f3451b20a85ac03cc0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241122201144_255b72c1bd74221d473dd69cc34cea747f0daf45e95aa2f3451b20a85ac03cc0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1600" loading="lazy" alt="Požari uništili četinarsku šumu u zoni gdje se gradi put"><figcaption>Požari uništili četinarsku šumu u zoni gdje se gradi put</figcaption></figure>  - Uzeo sam plan upravljanja za nacionalni park Durmitor za 2021-2025. godinu sa sajta Nacionalnih parkova Crne Gore i našao sam da je ta lokacija označena na strani broj 11 na „Mapi br 1. Rezervat biosfere kanjona rijeke Tare (označen kao rezervat UNESCO na karti)“. Predmetni put se nalazi u granicama tog Unesco rezervata, nalazi se u prelaznoj zoni (transition area) – naglašena razvojna uloga u skladu sa principima održivosti PPPN za Durmitorsko područje, a van granice Nacionalnog parka „Durmitor“, ali u okviru granica zaštitne zone Nacionalnog parka „Durmitor“ – napisao je Čolović u odgovoru Nacionalnim parkovima na njegovu prijavu. Naglasio je da je prijavu podnio radi „zaštite pejzažno–ambijentalnih vrijednosti Rezervat biosfere kanjona rijeke Tare-rezervat UNESCO i zaštite od antropogenog uticaja na NP 'Durmitor' i na sam kanjon rijeke Tare, gdje se dozvoljava selektivno i ograničeno korišćenje uz kontrolisane aktivnosti u prostoru, a u skladu sa PPPN za Durmitorsko područje“. - Opština Pljevlja predmetne radove izvodi bez projekta, bez ikakvog papira, a sve to radi u okviru rezervata biosfere kanjona rijeke Tare - rezervata Unesco, a u okviru zaštitne zone Nacionalnog parka „Durmitor“ i PPPN za Durmitorsko područje, bez studije uticaja na životnu sredinu i na NP „Durmitor“ – istakao je on u odgovoru Nacionalnim parkovima. Prijavu je proslijedio i Ministarstvu uređenja prostora i Agenciji za zaštitu životne sredine. Portalu ETV iz Opštine Pljevlja su potvrdili da se radovi odvijaju po njihovom odobrenju. - Mjesna zajednica Kosanica, kojoj pripadaju sela Glibaći, Lever Tara i dio planine Bunetine, se obratila predsjedniku Opštine Pljevlja još 15. septembra 2023. godine zahtijevajući pomoć u vidu izgradnje puta u planini Bunetini. U dijelu pomenute planine postoje privatni posjedi i u posjedovnim listovima kod Uprave za imovinu postoji evidencija o vlasništvu gdje više desetina fizičkih lica ima svoje posjede u katastarskim opštinama Lever Tara, Glibaći i Bobovo. U ranijim periodima, kada su domaćinstva držala konjske i volovske zaprege, kada nije bilo savremene mehanizacije, mještani su izvršili izgradnju puta u cilju prevoza ljetine. Zbog kamenitih predjela i terena tada izgrađeni put nije moguć za primjenu u današnjim uslovima kada se koristi razna poljoprivredna mehanizacija – naveli su u odgovoru na naša pitanja iz d.o.o. Lokalni putevi Pljevlja. Objašnjavaju da su mještani, premo mjesne zajednice, tražili „pomoć za sanaciju i izgradnju tog starog i zapuštenog puta u dužini oko 1,5 kilometara“, uz opasku da je stvarna dužina puta 1,4 kilometra. - Lokalni putevi d.o.o. kao preduzeće osnovano od strane lokalne uprave sa ciljem djelovanja na polju izgradnje i održavanja lokalne putne infrastrukture, je uz saglasnost sekretara Sekretarijata za komunalno-stambene poslove, saobraćaj i vode i predsjednika Opštine Pljevlja, ušlo u posao sanacije pomenutog postojećeg puta koji se većinom prostire kroz parcelu br. 1/1 KO Lever Tara koja se nalazi u privatnom vlasništvu. Obzirom da se radi o sanaciji postojećeg puta nije postojala potreba za izdavanje urbanističkih uslova i saglasnosti – tvrde oni. Pozivaju se na dopis Mjesne zajednice u kojem su mještani naveli da „pored potrebe korišćenja u poljoprivredne svrhe“, put može biti valorizovan i za turističke potrebe. - Naglašavamo i to da se put nalazi na totalno opožarenom podrčju gdje je zbog nedostatka puteva i mogućnosti pristupa vatrogasnih vozila u prethodnim godinama sagorjelo više hiljada kubika prvoklasne borove šume. Tim prije i sanacija puta ima značaj i u svrhu budućih potreba protivpožarne zaštite – kategorični su iz lokalnog preduzeća za puteve.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241122201144_583090a9e19b643d8c71e7f451f5ca2331bd111edf3a972114c9da97b5b7ddad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241122201144_583090a9e19b643d8c71e7f451f5ca2331bd111edf3a972114c9da97b5b7ddad" data-rendition-name="original" width="1600" height="1600" loading="lazy" alt="Iz opštinskog preduzeća koje gradi put poručuju da će ubuduće biti lakše izboriti se i sa požarima"><figcaption>Iz opštinskog preduzeća koje gradi put poručuju da će ubuduće biti lakše izboriti se i sa požarima</figcaption></figure>  Ističu da se put nalazi van granica zone NP „Durmitor“ i da nije u zoni Tarskog omara već u dijelu planine Bunetine. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović, međutim, kategoričan je da je za probijanje puta trebalo konsultovati državne institucije i da opštinske vlasti nijesu smjele početi ovaj posao bez dozvola tih ustanova.

Kaćuša Krsmanović

„Opštinari“ kažu da samo popravljaju stari kolski put

Edvard Šišmakov jedan od ključnih aktera pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori u oktobru 2026. godine, sada je, za ruske obavještajne službe, zadužen za regrutaciju ljudi sa srpskih univerziteta. To u ekskluzivnom intervjuu za Televiziju E kaže poznati istraživački novinar Hristo Grozev.
Šišmakov, poput ostalih agenata ruskog GRU, nakon što je istraživački tim Bellingcata, na čijem je čelu, 2018. godine otkrio njihove identitete, sada rade rade na regrutaciji novih operativaca, koje odvode u Rusiju.
- Isti ljudi sada obučavaju druge. I ovaj novi talas sabotaža je još teže uočit. Teže je identifikovati nekoga ko nije Rus, a sada radi za ruske specijalne operacije širom Evrope - ispričao je Grozov, koji je do detalja razotkrio uloge ruskih agenata GRU-a Edvarda Šišmakova i Vladimira Popova u pokušaju terorizma u Crnoj Gori. &nbsp;
Dugogodišnji urednik u istraživačkom timu britanskog Bellingcata otkriva i veze ruskih režimskih tajkuna, nekih organizacija ali i političara Demokratskog fronta Andrije Mandića i Milana Kneževića koji su prvom odlukom Višeg suda bili kažnjeni na po pet godina zatvora.
Grozev detaljno objašnjava kako su razotkrili skrivene, ali i paralalne identitete GRU agenata Šišmakova i Popova, ali i model operandi ruske Jedinice 21599 koja je izvela niz operacija u Evropi.
TVE: U serijalu The Christo Files potpuno ste razotkrili agente GRU-a, Eduarda Šišmakova, alias Širokova i Vladimira Moisejeva, alias Popova, kao i veze između ruskih tajkuna, prorežimskih tajkuna i takozvanih nevladinih organizacija u Crnoj Gori, slučaj od septembra do oktobra 2016. i kasnije. Deset godina kasnije, u Crnoj Gori još nema konačne sudske istine o tom slučaju. Prvo je 2019. godine Viši sud osudio ruske agente na 15, odnosno 12 godina zatvora, zajedno sa 11 srpskih državljana i crnogorskih političara Andriju Mandića i Milana Kneževićam, koji su osuđeni na po 5 godina. 2024. godine Viši sud je sve oslobodio. Specijalni tužilac se žalio i sada se čeka odluka o žalbi. Da li ste iznenađeni što još nema konačne presude u tako politički značajnom slučaju?
GROZEV: Iskreno veoma sam iznenađen. 2016. i 2017. godini, Crna Gora se činila kao jedina zemlja na svijetu koja je mogla pravilno procesuirati zločine GRU-a - niko drugi to nije radio do tada. Ono što se kasnije dogodilo u Salisburyju sa Skripaljem bilo je dvije godine kasnije. Crna Gora je bila prva zemlja u kojoj je tužilaštvo provelo zaista, zaista detaljnu i pravilnu istragu, ne samo da su organi za provođenje zakona spriječili zločin koji je ruska GRU pokušavala počiniti infiltrirajući se među organizatore. To je bio savršen primjer profesionalne male zemlje koja provodi vrlo profesionalnu kontraobavještajnu i policijsku operaciju o kojoj mnoge velike zemlje mogu samo sanjati.
Za mene je šok - nakon tog uspjeha, sa toliko prikupljenih i javnosti predstavljenih dokaza, koji su nama i drugim istražiteljima omogućili da pratimo i nezavisno potvrdimo te nalaze. Ali za mene lično, ta istraga je takođe dovela do traga o cijeloj ovoj jedinici ruskih obavještajnih službi i njihovim drugim zločinima u Evropi.
Dakle, nakon 10 godina otkrića šta su ovi ljudi koji su bili u Srbiji i u Crnoj Gori pokušavali srušiti vladu, šta su još radili u Evropi, sva ta ubistva, trovanja i eksplozije. Djeluje nadrealno da se Crna Gora sada povlači i odlučuje reći, oh ne, možda se to nije dogodilo. To mi je nadrealno.
TVE: Vi, kao dio Bellingcata i Insidera, zaista razotkrivate sve u vezi sa GRU agentima. Razotkrivate ne samo Šišmakova i Popova, već i sve one povezane sa njima, a takođe, pišete i objavljujete mnogo članaka o jedinici 21955. Želim vas pitati, da li je ta jedinica još aktivna? Da li postoji uticaj te jedinice? Vidio sam, čitao i pisao o toj temi, imaju bazu u Francuskoj, blizu Švicarske. Dakle, jesu li još uvijek aktivni?
GROZEV: Bili su aktivni širom Evrope. Oko 100 njih putovalo je po Evropi više od decenije, dizalo stvari u vazduh, ubijalo ljude, imali su bazu u Francuskoj, kao što ste rekli. Ali, nakon što su Bellingcat i Insider 2018. godine razotkrili mnoge od njih, ali i ne samo ljude već i kompanije, već i brojeve pasoša koje su koristili, to im je onemogućilo daljnja putovanja, jer su shvatili da su im identiteti otkriveni. Bilo koja agencija za provođenje zakona, bilo koja policija, mogla je pogledati podatke o njihovom prelasku granice i reći, u redu, ovaj tip je već bio ovdje pod ovim brojem pasoša iz ove serije. Čak i ako sada dođe pod novim brojem pasoša, a ne može doći pod novim imenom, jer Schengenski vizni sistem to ne dozvoljava, onda će biti uhvaćeni.
Zato ovi ljudi više ne mogu putovati u Evropu. Putuju na Bliski istok. Putuju u Tursku. Viđamo ih do danas. Ali, šta je GRU uradila kada nisu mogli poslati ove ljude, iste ljude poput Širikova ili Popova, dakle njihove pseudonime? Kada ih nisu mogli njih poslati, koristili su ih za regrutaciju i obuku drugih špijuna, a to su uglavnom ljudi koji nijesu Rusi. Dakle, ono što jedinica 21599 sada radi jeste da se jedan dio ove jedinice bavi pronalaženjem studenata iz različitih dijelova svijeta, dovode ih u Rusiju pod krinkom studiranja tamo, a neki od njih se obučavaju za diverzante.
Na primjer, mogu vam reći nešto što mislim da će vaša publika čuti prvi put, to nijesmo objavili, ali Šišmakov - Širokov je zadužen za regrutaciju ljudi sa srpskih univerziteta. Dakle, to je njegova specijalizacija. I dovodi ih u Rusiju radi regrutacije da barem neki od njih budu operativci. Drugi članovi jedinice odgovorni su za druge zemlje. Jedan član je odgovoran za Uzbekistan, drugi za Kirgistan, treći za Bjelorusiju. Ali to je ono što sada rade. Isti ljudi sada obučavaju druge. I ovaj novi talas sabotaža je još teže uočiti, jer su to mladi neprofesionalni špijuni, a neki od njih to rade za novac, drugi žele biti špijuni, ali je teže identifikovati nekoga ko nije Rus, a sada radi za ruske specijalne operacije širom Evrope, tako da je to ono što oni sada rade.
TVE: Pitaću vas o dvojici Rusa koje ste upravo pomenuli. Popov je bio uključen, koliko znam, u ruskim akcijama u Moldaviji, sličnim onima koje su imali u Crnoj Gori 2016?
GROZEV: To je tačno. 2014. godine, dakle prije operacije u Crnoj Gori, bio je pokušaja izazivanja uličnih protesta i prikazivanja lažne stvarnosti da Moldavija ne želi biti dio Evropske unije. Ukazali smo posebno na tu operaciju. Ali, tokom godina istrage, pronašao sam mnogo gore stvari koje je uradio. Bio je zadužen za eksplozije postrojenja za municiju u Bugarskoj već 2012. i 2013. godine. Zatim je bio uključen i u eksplozije u Češkoj Republici. On je jedan od, rekoa bih, najuspješnijih, GRU operativaca sa velikim mandatom da radi stvari od političkog miješanja do dizanja stvari u vazduh i atentata.
TVE: Dakle, nemate sumnje da ruska država stoji iza cijele te operacije? Da to nijesu neki individualni činovi?
GROZEV: Ne, nema sumnje. Ovi ljudi izvještavaju jednom šefu. Njegovo ime je Andrej Averjanov. Vidimo ovog šefa pored Putina na mnogim, mnogim video snimcima. Vidimo Averjanova kako putuje kao predstavnik Ruske Federacije po svijetu. U telefonskim pozivima koje smo pratili, vidimo sve te ljude, Širokova, Popova, kako svaki dan razgovaraju s Averjanovim, kao dio svog posla. Dakle, ne, ovo nijesu neki odmetnuti operativci, ovo je vladina operacija.
TVE: Nakon što je srpska vlada objavila da su uhapšeni u Srbiji u oktobru 2016. godine, pojavile su se informacije da je Nikolaj Petrušev, koji je bio savjetnik Vladimira Putina i bivši direktor ruske obavještajne službe, došao u Beograd i odveo tu dvojicu i ostale iz ruskih jedinica u Moskvu. Imate li ikakav dokaz o tome?
GROZEV: Da, imamo dokaz. Malo je drugačiji, od načina na koji je tada izvještavano. Ali vidimo da je Patrušev dogovorio putovanje u Beograd na sastanak. I prije nego što je otputovao, dan prije nego što je otputovao, poslali su ove špijune nazad posebnim avionom u Moskvu. I vidimo da su kupili karte usred noći, neposredno prije leta. Dakle, da, jasno je da je dogovor morao biti, pošaljite ove momke, a ja ću doći lično da se izvinim.
TVE: Koliko je danas jak ruski uticaj, ne samo u Evropi, već posebno na Zapadnom Balkanu?
GROZEV: Vrlo je snažan, posebno zato što postoje određeni visoki članovi ruske vojne obavještajne službe koji imaju prijatelje u regiji i razumiju kako ova regija funkcioniše. Postoji jedan viši zamjenik direktora GRU-a, zove se Andrei Ilčenko, koji ima bliskog saradnika, rekao bih, bliskog podređenog, koji je zapravo iz Crne Gore, živi u Moskvi, i koristi ga kao savjetnika o tome kako se miješati u izbore i političke procese u Crnoj Gori.
Uspjeli smo dobiti telefonski imenik ovog, recimo, crnogorskog saradnika GRU-a. I možete zamisliti da su brojevi i imena u ovom telefonskom imeniku vrlo indikativni. Mislim, pored ljudi koji su osuđeni 2019. godine i sada su dio Vlade, nažalost. Vidimo članove Srpske pravoslavne crkve, mnogo proreligijskih nevladinih organizacija, i jasno je da GRU djeluje kroz ove organizacije i ljude.
TVE: Politička scena u Crnoj Gori se promijenila, a većina u parlamentarnoj većini je prosrpska, bliska strankama iz Beograda. Na primjer, predsjednik parlamenta je Andrija Mandić, koji je bio lider Demokratskog fronta u oktobru 2016. Postoji li ikakva mogućnost da takve političke promjene mogu pomoći Rusiji, jer je Crna Gora unutar NATO-a? Dakle, Crna Gora dijeli mnogo povjerljivih informacija sa NATO partnerima. Je li ovakva Crna Gora neka vrsta ruskog ili srbijanskog, ali ruskog špijuna unutar NATO-a, sa ovakvom konstitucijom vlasti?
GROZEV: Teško pitanje. Nijesam Crnogorac, ali sam veoma zabrinut što su ljudi koje vidimo kako putuju u Rusiju, sastaju se sa ruskim obavještajnim agentima, sa članovima vlade i parlamenta, sada u poziciji da imaju pristup povjerljivim državnim informacijama NATO zemlje.
Osim ako se nešto nije promijenilo i sada su, recimo, protiv Rusije zbog rata, možda se to dogodilo i možda se njihov afinitet promijenio, ali barem do kraja 2021. godine, vidimo ove ljude kako putuju u Rusiju i sastaju se s ruskim obavještajnim agentima. To me brine jer je ovo savršena situacija za Rusiju. Kao NATO zemlja, nema potrebe da se Crna Gora izbaci iz NATO-a. Mora ostati. To je u njihovom interesu u NATO-u, ali oni dobijaju povjerljive informacije dijeljenjem s Crnom Gorom kao državom članicom. Dakle, opet, ne mogu tvrditi da oni to rade, ali sam zabrinut jer su ovi ljudi imali veze s ruskim obavještajnim operativcima u prošlosti.
TVE: Decenijama radite vrlo opasan posao. Živite u SAD-u i vjerujem da ste na listi onih prema kojima Moskva nije baš prijateljski raspoložena. Mislite li da ste u opasnoj situaciji, da vam je život ugrožen?
GROZEV: Ne mislim, nego znam da je tako. Znam to zato što se trenutno u Austriji, gdje sam živio 20 godina, gdje se vodi sudski postupak protiv pripadnika lokalne obavještajne službe koji su uhapšeni jer su Rusima prodavali informacije o meni, o mojoj porodici. I kao dio ove istrage, postalo je jasno da su me pratili skoro tri godine, pokušavajući me oteti.
Jedan od tih pokušaja se zapravo dogodio u Crnoj Gori. 2022. godine. Bio sam tamo na konferenciji i ispostavilo se da su provalili u moju hotelsku sobu i pokušali ukrasti moj laptop i telefon. Ali takođe su imali plan da me otmu dok sam bio tamo. Dakle, da, opasnost je uvijek iza ugla. I također u vašoj zemlji 2022. godine. Ali srećom, ništa se nije dogodilo.

Grozev: Ruski agenti koji su učestvovali u pokušaju terorizma u Crnoj Gori danas vrbuju nove agente, Šišmakov zadužen za srpske univerzitete

The police should have intensified surveillance of the accused Miloš Medenica and taken into account the fact that the pronouncement of the verdict had been scheduled, Professor of criminal psychology and security expert Sandi Dizdarević told Portal ETV, commenting on the latest information that inspectors are searching for the son of former President of the Supreme Court Vesna Medenica following the High Court’s decision sentencing him to ten years and two months in prison.
High Court Judge Vesna Kovačević ordered Medenica’s detention yesterday during the delivery of the verdict, but police did not find him at his residential address. Miloš Medenica had been in pre-trial detention from May 2022 until 17 October 2025, when it was lifted and replaced with house arrest. He was released from the Remand Prison because no first-instance verdict had been delivered within three years, and a measure banning him from leaving his apartment was imposed.
Dizdarević explained that supervision over the enforcement of imposed measures falls within the competence of the police, which determines whether the accused is complying with the measures through regular and unannounced - extraordinary - visits.
- There are also additional techniques such as electronic monitoring - an electronic ankle bracelet - where a movement perimeter is defined, and if it is violated, that is, if the accused exceeds the permitted range, an automatic signal is triggered at the police - Dizdarević explained.
Several interlocutors from the security sector explained that Montenegro does not have the technical equipment for electronic monitoring - ankle bracelets. According to them, the police are obliged to implement control measures, visit the residence address, maintain contact with the accused, conduct operational checks and surveillance, and regularly report on this to the court.
Sources from the security sector believe that on the eve of and on the day of the pronouncement of the verdict, the police were obliged to „cover“ the High Court in Podgorica, as well as the address where the accused were staying, both on the ground and operationally, in order to ensure the conditions for the enforcement of the court decision.

Dizdarević: Police should have increased surveillance of Medenica

&nbsp;U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno, povremeno sa slabom kišom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometoerologiju i seizmologiju, u planinama na sjeveru povremeno se očekuje slab snijeg i susnježica, dok će u južnim predjelima padavine biti nešto češće.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do deset stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od jedan do 14 stepeni.

Sjutra oblačno, povremeno sa padavinama

Identitetske teme u ovom momentu ne smiju biti prioritet, jer su i previše osjetljive da bi bile dio dnevne politike. Njih rješavamo kroz širok konsenzus, smireno i odgovorno, kako ne bismo dijelili društvo dok završavamo evropski posao, kazala je poslanica CIVIS-a Maja Vučelić.&nbsp;
Ona je istakla da je Barometar 26 važan jer su svi glasali za njega kako bi Crnu Goru držali na jedinom putu koji stvarno mijenja život nabolje.&nbsp;
- Hajde da prvo završimo posao i uđemo u EU, pa onda da se bavi ostalim tema. Hajde da prvo završimo posao i uđemo u EU, pa onda da se bavi ostalim temama. Sada moramo dokazati da Barometar 26 nije samo papir. Zato Skupština mora preuzeti odgovornost i obezbijediti da zakoni budu redovno na dnevnom redu, da usvajamo ono što je usklađeno sa EU i da zatvaramo pregovaračka poglavlja. Manje buke. Više rezultata. Evropa na prvom mjestu - poručila je Vučelić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVucelicMaja%2Fstatus%2F2016919989714919839%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2016919989714919839%7Ctwgr%5Efec322868b5762483aea81d9ad21bb29120fa3c2%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: gradnja