Klupko se odmotava, saznaje se kako je ucrtana zgrada umjesto bazena - prokomentarisao je šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Klikovac postavljajući pitanje kako je to rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović postao graditelj stanova i poslovnih prostora.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1985294343574351939%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je, u objavi na društvenoj mreži Iks, Božovića pitao što će da radi kad građani Bloka V i VI, naselja Kruševac i Siti kvarta budu blokirali gradnju zgrade.
- Građani hoće zatvoreni bazen, a ne još 100 stanova i saobraćajne kolapse ispred zgrada - poručio je Klikovac.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Klikovac: Kako je rektor Božović postao graditelj stanova i poslovnih prostora?

Potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić, 2021. godine dok je bio predsjednik Skupštine, veoma zaneseno i odlučno, govorio je na temu obustavljanje gradnje u Budvi i Bečićima. Tada je, trudeći se da cjelokupnoj javnosti pojasni, bio izričit kako neće biti smak svijeta ako se DUP-ovi Bečići i Budva centar stave van snage, ako se ne bude gradilo, ukazujući da je „prostor čudo“ i treba ga sačuvati, jer ako i to devastiramo „teško ćemo ga ikad povratiti“.
Nakon nešto malo više od četiri godine Bečić je očigledno promijenio mišljenje i sada je u redu graditi, ili je to pak izuzetak jer se radi o njegovoj porodici.
Podsjetimo, majki Alekse Bečića, Vesni i rođaku Luki, te budvanskoj firmi "Bonila" DOO, daje se zeleno svjetlo da se u bečićkom naselju Tršljikovica izgrade apartmanski turistički objekti, dvije zgrade od po sedam i osam etaža sa 92 apartmana. Riječ je o parceli sa kućom u vlasništvu Vesne Bečić, kao i parcelama u vlasništvu rođaka Luke Bečića.
Sa druge strane, Bečić 2. juna 2021. godine tokom sjednice Skupštine, tada kao predsjedavajući, poručuje da ako se privremeno ne bude moglo graditi „nećemo nestati, ni mi i naše porodice koje imaju zemljište tamo“, već da je to „ulog u budućnost“ da spasimo prostor. Apsurdno, ali danas, kada živimo tu budućnost u odnosu na Bečićevo izlaganje, ne smeta mu što će upravo njegova majka i rođak da grade višespratnice.
„Zaista svi trebamo da budemo spremni i da damo dio sebe za opšte dobro, da podnesemo žrtvu... Ranije smo pominjali te čuvene DUP-ove Bečići i Budva centar. Ako se stave ti DUP-ovi van snage, neće biti smak svijeta. Ako se privremeno ne bude moglo graditi i ako bude uslovno rečeno, privremeni moratorijum, nećemo nestati. Ni mi i naše porodice koje imaju zemljište tamo. To je ulog u budućnost, da spasimo prostor... Ali kakva je to logika da evo svi mi, ljudi koji su ili iz Budve ili imaju jaku vezu sa Budvom, koji imaju zemljište tamo i tako sigurno i u drugim krajevima Crne Gore gdje je devastacija bila, jesu za stavljanje van snage, a to znači da ni oni ni mi ne možemo da gradimo na onom što je naše zemljište ili porodično nasleđe, a neki drugi, što nije logično, su za neki drugačiji pristup koji nas dovodi do ovolike devastacije“, rekao je Bečić u junu 2021. godine.
Osim toga, imao je blagonaklone poruke da treba ostaviti nešto budućim, mlađim generacijama, te da treba spasiti prostor.
„Prostor je čudo i zato zaista uvijek sa pažnjom, inspirisan sam ponekad i dam sebi za pravo kao predsjedavajući da se osvrnem na izlaganja jednog broja poslanika koji se zaista studiozno i posvećeno bave ovom problematikom, jer to je nešto što je veliki resurs i ako to ugrozimo,i ako to do kraja izgubimo, i ako to devastiramo, teško ćemo ga ikada više povratiti“, govorio je tada Bečić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FETMR_4SCg5s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Pored toga, nije nepoznata ni činjenica da je Bečić kao kandidat na izborima za predsjednika Crne Gore u martu 2023. godine, gradio kampanju na skromnosti i tome da on nema „ni skupih nekretnina, ni jahti, ni bilo kakvih velikih materijalnih dobara“. Zdravorazumski je zapitati se kako li se sada potpredsjednik Vlade nosi sa činjenicom da će u porodici imati ovolike nekretnine, a samim tim i materijalna dobra.
„U mojoj biografiji naći ćete da sam uvijek držao do svoje riječi... Moja riječ je moja čast, te ako pogazim riječ, izgubiću čast", ponosno je izgovarao Bečić 4. marta 2023. godine kada je iz Danilovgrada krenuo u kampanju kao kandidat za predsjednika Crne Gore.
Ako, kao što kaže, drži do svoje riječi, onda zna i šta gubi.

Bečićevo "časti mi" zatrpao majčin građevinski beton: Nekad je devastaciji govorio NE, ali za majku može sve

Italija je nedavno zvanično dala zeleno svjetlo za jedan od najambicioznijih infrastrukturnih projekata u svojoj istoriji – izgradnju mosta koji će prvi put direktno povezati Siciliju s ostatkom zemlje.
Pripremni radovi, uključujući geološka i arheološka ispitivanja te eksproprijacije zemljišta, trebalo bi da počnu krajem ove godine, a sama gradnja 2026, piše BiznisInfo.ba.
Most preko Mesinskog moreuza, vrijedan 13,5 milijardi eura, trebalo bi da bude završen do 2032. ili 2033. godine, a italijanska vlada ga opisuje kao stratešku investiciju koja će “preoblikovati jug zemlje”. Planirani most imaće ukupnu dužinu od 3,7 kilometara, s glavnim rasponom od 3,3 kilometra, što ga čini potencijalno najdužim visećim mostom na svijetu.
Predviđeno je šest traka za drumski saobraćaj i dvije željezničke pruge, čime će se znatno poboljšati povezanost Sicilije i Kalabrije. Izgradnju će voditi međunarodni konzorcijum “Eurolink”, u kojem učestvuju italijanska kompanija Webuild, španska Sacyr i japanski gigant IHI.
<h2>Ekonomski motor za jug zemlje</h2>
Italijanska vlada projekat vidi kao snažan podsticaj za ekonomski razvoj nerazvijenog juga zemlje. Predviđa se da će most direktno i indirektno otvoriti na desetine hiljada radnih mjesta, ojačati transportne i logističke kapacitete i povećati atraktivnost regiona za turiste i investitore.
<h2>Simulacija budućeg izgleda mosta</h2>
– Ovo nije samo most, to je simbol povezivanja i modernizacije – izjavio je nedavno italijanski ministar infrastrukture Mateo Salvini, naglašavajući da će projekt pomoći u smanjenju ekonomskog jaza između sjevera i juga Italije. &nbsp;
Takođe je rekao da bi ovo trebalo da bude “najveći infrastrukturni projekt na Zapadu“.
<h2>Geopolitički značaj</h2>
Most je klasifikovan kao infrastruktura od "dvojnog korišćenja", što znači da će imati i stratešku ulogu za odbranu i bezbjednost. Ovakva klasifikacija omogućava Italiji da dio troškova projekta pokrije iz odbrambenog budžeta, u skladu s obavezama prema NATO-u.
Analitičari smatraju da projekat ima i geopolitičku dimenziju, jer će jača povezanost Sicilije povećati njen strateški značaj u Sredozemlju, posebno u svjetlu globalnih napetosti i povećanog prisustva NATO-a u regiji.
Most preko Mesinskog moreuza upoređuje se s nekim od najpoznatijih svjetskih infrastrukturnih projekata, poput mosta Akaši Kaikjo u Japanu ili dansko-švedskog Oresund mosta.
Ako sve bude išlo prema planu, Italija bi mogla da postane dom tehnološki najnaprednijeg visećeg mosta ikada izgrađenog.
<h2>Između sna i rizika</h2>
Most koji će spojiti Siciliju s kopnom Italije obećava ekonomski procvat, otvaranje radnih mjesta i modernizaciju transportnih mreža. Međutim, uspjeh projekta zavisiće od sposobnosti vlade i izvođača da upravljaju finansijskim, ekološkim i sigurnosnim izazovima.
Ako projekat uspije, Italija bi mogla da dobije ne samo novi infrastrukturni simbol, već i moćan ekonomski motor za svoj jug – regiju koja već decenijama traži priliku za razvoj.
Ako ne uspije, ostaje rizik da će most postati još jedan primjer grandiozne ideje koja je potonula pod teretom troškova i kontroverzi.

500x500

1250x600

1084x550

Počinje gradnja najvećeg projekta u Evropi: Zeleno svjetlo za most koji će povezati Siciliju s ostatkom Italije

Od polovine juna na teritoriji opštine Budva započeo je pojačani nadzor poštovanja odluke o obustavi građevinskih radova tokom ljetnje sezone.
Načelnik Komunalne policije Vladan Braunović pojasnio je da su određeni investitori ispoštovali odluku i do 15. juna konzervirali gradilišta, ali, kako kaže, i dalje postoji značajan broj onih koji pokušavaju da izbjegnu obustavu radova koristeći pravne mehanizme.
- Imamo investitore koji poštuju propise, zatvaraju gradilišta na vrijeme, ali, nažalost, veći broj njih koristi upravni postupak kako bi nastavili sa radovima sve dok ne dođe do krajnje mjere – pečaćenja gradilišta. Taj postupak može da potraje i do dvije sedmice”, istakao je Braunovi - prenosi RTV Budva.
U ekskluzivnim prvoj i drugoj zoni grada obustavljeni su radovi na ukupno 37 gradilišta, a u toku su upravni postupci na svim lokacijama.
- Na 37 gradilišta pokrenut je upravni postupak, a izrečeno je 31 prekršajni nalog. Bilo je određenih problema prilikom zatvaranja gradilišta, ali situacija se polako stabilizuje. Imamo i slučajeve kada nadležni Sekretarijat za komunalno-stambene poslove izdaje odobrenje za nastavak radova u interesu javnosti – kao što je, recimo, slučaj sa sanacijom puta u naselju Dubovica. Takve situacije moramo uvažiti - dodao je Braunović.
Prema važećim propisima, tokom trajanja upravnog postupka radovi bi trebalo da budu obustavljeni, ali to, kako navodi Braunović, nije uvijek slučaj.
- Ako investitor nastavi s radovima nakon što se gradilište zapečati i pri tome dođe do povrede pečata, podnosi se krivična prijava. U tom slučaju, odgovorno lice može snositi i zatvorsku kaznu - upozorio je načelnik.
Uprkos zabrani, pojedini investitori nastavljaju s radovima u unutrašnjosti objekata, što povlači izricanje novčanih kazni.
- Kazne su po meni niske – za pravna lica iznosi 500 eura, za preduzetnike 150, a za fizička lica 100 eura. Smatram da bi trebalo da budu veće, ali mi se držimo važećih zakonskih propisa. Što se tiče naplate prekršajnih naloga, formirali smo posebnu službu koja prati izvršenje uplata. Ako se kazna plati u roku od osam dana, iznos se umanjuje za 33 odsto, a nakon toga, u slučaju neplaćanja, pokrećemo postupak preko Centralne banke - objasnio je Braunović.
Na terenu trenutno djeluje šest komunalnih inspektora koji rade u dvije smjene, od osam časova ujutru do dva sata posle ponoći, sa ciljem efikasnog nadzora gradilišta i drugih nepravilnosti.

Uprkos zabrani, pojedini investitori u Budvi nastavljaju da grade

Kompanija Eurozox voljna je da odustane od izgradnje stambenog objekta u Beogradskoj ulici u Podgorici, iza hotela Ziya, gdje je u noći između petka i subote posječeno stablo zaštićene kategorije staro 70 godina.
To je Vijestima nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem kazao komercijalni direktor te firme Željko Šljivančanin.
On je rekao da je sve "za sada na usmenom dogovoru", ali da se "alternativno rješenje traži".
Prema njegovim riječima, "sporna" lokacija se neće devastirati, ali je potrebno naći novo mjesto za gradnju stambenog objekta.
Mještani Beogradske ulice već dvije noći stražare, nakon što je posječeno stablo.
Oni su izrazili zabrinutost za okolinu u kojoj žive. 
Neformalna grupa građana “Zeleni kvart”, predstavnici NVO sektora i građanski aktivisti prošle sedmice su iz Beogradske ulice poručili da neće dozvoliti gradnju zgrade u tom dijelu Gorice, za šta investitor danilovgradska kompanija Eurozox i ne posjeduje potrebnu dokumentaciju. 
Apelovali su na Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, da što prije revidira DUP za Novu Varoš 2, i između ostalog ovu parcelu proglasi za zelenu površinu. 
Pozvali su i gradonačelnika Sašu Mujovića da na ovom primjeru pokaže odlučnost da stvara, kako je rekao, "humanu i zelenu Podgoricu".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-transparenti-nezadovoljnih-gradana-zgrada-nije-mjera-grada-zeleni-centar-a-ne-sivi-haos&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Eurozox voljan da odustane od gradnje u Beogradskoj ulici, za sada sve na usmenom dogovoru

U Crnoj Gori će ove godine početi izgradnja nekoliko novih škola i vrtića, što će u velikoj mjeri unaprijediti kvalitet obrazovne infrastrukture, saopštila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović.
Ona je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da se u očekuje početak izgradnje novih vrtića u Baru i Nikšiću, sportske sale Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje, nove škole u Lastvi Grbaljskoj u Tivtu.
Jakšić Stojanović je istakla da su stvorene pretpostavke da početkom godine bude raspisan i tender za odabir izvođača radova na vrtiću u Ulcinju i da bi do aprila trebalo da počne izgradnja novog paviljona Osnovne škole „Oktoih“ u podgoričkom naselju Zabjelo.
Ona je rekla da je uvjerena da će u toku ove godine konačno početi i izgradnju škole i vrtića u podgoričkom naselju Siti kvart, nove škole na Karabuškom polju, vrtića u Beranama, kao i rekonstrukcija i nadgradnja vrtića na Zabjelu i u Kotoru, i dogradnju škole „Vlado Milić“ u Donjoj Gorici.
Sve navedeno, kao i završetak radova na objektima škole „Vladimir Nazor“ i škole u tivatskom naselju Radovići, prema riječima Jakšić Stojanović, označiće ovu godinu kao godinu stvaranja infrastrukture.
Ona je kazala da se ubrzo očekuje i nabavka namještaja za sve škole i vrtiće u Crnoj Gori.
Jakšić Stojanović je istakla da je tim Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), uz podršku Ministarstva finansija i Vlade, u velikoj mjeri obezbijedio finansije za sve navedene projekte, ali i mnoge druge.
Ona je podsjetila da je prošle godine zaključen ugovor sa Evropskom bakom za obnovu i razvoj (EBRD) za 20 miliona eura kreditnih sredstava za unapređenje energetske efikasnosti crnogorskih škola.
Kako je navela, u završnoj fazi su pregovori sa Evropskom investicionom bankom (EIB) i Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB) za dodatnih oko 40 miliona EUR kreditnih sredstava, a crnogorskom obrazovnom sistemu je obezbijeđeno oko 18 miliona bespovratnih sredstava kroz aranžmane sa međunarodnim finansijskim institucijama.
- Sve to daje razloge za optimizam da će, zbog zrelosti samih projekata, infrastruktura obrazovnog sistema i finansiranje njenog unapređenja biti i na vrhu liste prioriteta kroz Plan rasta, o čijim prvim rezultatima ćemo uskoro upoznati crnogorsku javnost - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je istakla zadovoljstvo činjenicom da su, u proteklom periodu, školski objekti na teritoriji skoro cijele Crne Gore bili predmet određenih infrastrukturnih intervencija.
- Za rekonstrukcije je ukupno uloženo oko 20 miliona EUR, od čega skoro pet miliona iz tekućeg budžeta MPNI, oko tri miliona donatorskih sredstava (u prvom planu donacija Ambasade Sjedinjenih Američkih Država), te kreditnih sredstava iz aranžmana sa EIB-om i njemačkom razvojnom bankom - KfW - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je naglasila da su prethodne godine završeni ili su u završnoj fazi radovi na instalaciji 17 novih sistema grijanja u objektima širom Crne Gore, čija je vrijednost skoro dva miliona eura.
- Crnogorske škole opremljene su sa oko sedam miliona EUR vrijednom računarskom opremom, školama su predata na upotrebu 42 nova vozila za prevoz učenika, vrijednosti preko 2,5 miliona - podsjetila je Jakšić Stojanović.
Govoreći o kvalitetu nastavnih planova i programa, Jakšić Stojanović je kazala da na njih, ali i na udžbenike, primjedbe imaju i nastavnici i roditelji i učenici, što je više nego jasan signal da se negdje u prošlosti pogriješilo.
- U tom smislu, od krucijalne važnosti je donošenje Strategije za reformu obrazovanja (2025–2035) na kojoj radimo u saradnji sa UNICEF-om, a što je grantom od milion EUR podržala i Evropska komisija. Proces izrade ovog dokumenta je u završnoj fazi i očekujemo da će biti usvojen na Vladi do kraja februara - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da je jedna od ključnih aktivnosti koja je prepoznata Strategijom izmjena plana i programa, koja će se realizovati po ciklusima.
- U našim planovima i programima nijesu dovoljno zastupljeni kultura, umjetnost, održivi razvoj, građansko obrazovanje, medijska pismenost, etika, filozofija - navela je Jakšić Stojanović i dodala da će u narednom periodu posebna pažnja biti posvećena i kontinuiranom profesionalnom razvoju nastavnika.
Prema njenim riječima, izmjenu nastavnog plana i programa pratiće i izmjena udžbenika.
- To je kompleksan proces, ali sam sigurna da Crna Gora ima izuzetne resurse i kadrovske potencijale u koje treba ulagati i koje treba promovisati kao izuzetne primjere koji služe na ponos našem obrazovnom sistemu i Crnoj Gori - rekla je Jakšić Stojanović.
Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju prepoznata su dva umjesto četiri klasifikaciona perioda, a kakvi su efekti takve odluke će, kako je navela Jakšić Stojanović, pokazati vrijeme.
Ona je dodala da svaka promjena zahtijeva određeno vrijeme za adaptaciju, kako bi se svi učesnici u obrazovnom procesu – nastavnici, učenici i roditelji – prilagodili novim uslovima i načinima rada.
- Imajući u vidu da je u pitanju relativno kratak period, očekujemo da se već u drugom polugodištu svi u potpunosti adaptiraju na novi sistem rada i da upravo u prvom planu budu svi benefiti ovog koncepta - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je navela da će MPNI na kraju školske godine uraditi analizu kako se ove izmjene sprovode u praksi i kakve efekte donose na duže staze jer su, kakao je kazala, upravo evaluacija i povratne informacije od nastavnika, učenika i roditelja ključne za uspjeh takvih promjena.
Govoreći o dvojezičnoj nastavi u školama, Jakšić Stojanović je ukazala da je 2024/2025. godine nastava po CLIL pristupu zastupljena u deset odjeljenja prvog razreda u osnovnim školama u Crnoj Gori, a da su u ovu svrhu posebno opremljeni i CLIL kabineti.
CLIL metodologija predstavlja inovativni pristup u kojem učenici kroz sadržajnu nastavu spontano uče jezik, istovremeno usvajajući znanja iz različitih nastavnih predmeta.
Jakšić Stojanović je navela da je obuke u oblasti primjene CLIL metodologije u bilingualnoj nastavi do sada prošlo oko 40 nastavnika.
- Obuke će se nastaviti i u ovoj godini za škole u ostalim opštinama u Crnoj Gori, kako bismo od septembra imali još veći broj odjeljenja obuhvaćenih ovim program - istakla je Jakšić Stojanović i napomenula da je u toku izrada trojezičnog Priručnika za nastavnike na crnogorskom, engleskom i albanskom jeziku.
Ona je saopštila da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u prošloj godini procesuiralo pet slučajeva seksualnog uznemiravanja učenika u školama - tri u Podgorici i po jedan u Budvi i Tuzima.
Jakšić Stojanović je podsjetila da je, zbog tih slučajeva, MPNI izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, koji će biti upućen Vladi na usvajanje, predvidjelo da se zaposlenom u obrazovno-vaspitnoj ustanovi koji je prijavljen za seksualno uznemiravanje, može privremeno zabraniti obavljanje radnih zadataka do okončanja postupka.
- Uvedene su odredbe koje se odnose na razrješenja direktora javnih ustanova u svim slučajevima kada se i za njih utvrdi da su seksualno uznemiravali učenike ili zaposlene, a osnov za razrješenje biće i u slučaju ako je protiv njega pokrenut postupak za krivično djelo protiv polne slobode - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je ukazala da su u završnoj fazi i izmjene Pravilnika o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe, kojim je predviđeno povećanje broja pedagoga i psihologa u školama, s ciljem jačanja njihove preventivne uloge u borbi protiv svih oblika nasilja.
Jakšić Stojanović smatra da objelodanjivanje slučajeva seksualnog uznemiravanja može ohrabriti učenice da prijave slične incidente.
- Kada se o ovakvim pitanjima otvoreno govori, to može stvoriti sigurnije okruženje za žrtve, ali i podići svijest o ovom problemu u društvu - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je istakla da je važno da škole i institucije pruže adekvatnu podršku i zaštitu onim osobama koje prijavljuju uznemiravanje, kako bi se osjećale sigurno i osnaženo da govore o svojim iskustvima.
Kada je riječ o propustima u radu nastavnog osoblja, Jakšić Stojanović je kazala da je u prethodnom periodu pokrenuto više postupaka protiv nastavnika, a o kojima je javnost uglavnom bila blagovremeno obaviještena - slučajevi profesora u Gimnaziji “Slobodan Škerović” u Podgorici, beranskoj Gimnaziji “Panto Mališić”.
Upitana na koji način će biti riješen problem nedostatka smještajnih kapaciteta za studente budući da je istekao rok na koji je, u te svrhe, bio iznajmljen objekat u vlasništvu kompanije "Čelebić" u Donjoj Gorici, Jakšić Stojanović je kazala da je Vlada zadužila Upravu za državnu imovinu da pronađe trajno rješenje za problem nedostajućih kapaciteta za smještaj studenata.
- Postupak je još u toku, a javnost će svakako biti blagovremeno obaviještena o ishodu - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da su na inicijative studenata pokrenuli aktivnosti kako bi se riješili problemi smještaja studenata u Podgorici i ukazala da je u 2023. godini oko 750 studenata koji su zadovoljavali osnovne kriterijume ipak nije ostvarilo pravo za korišćenje studentskog doma zbog nedovoljnih smještajnih kapaciteta.
Jakšić Stojanović je ukazala da je Radna grupa za izradu Nacrta zakona o visokom obrazovanju, predložila jedinstven model za sve ustanove visokog obrazovanja, odnosno model 3+1+1+3 ili 3+2+3 za sve studijske programe koji ne pripadaju regulisanim profesijama, iz razloga što je model trogodišnjih osnovnih studija dominantan u Evropskom prostoru visokog obrazovanja.
Kako je navela, nakon okruglog stola o Nacrtu zakona, koji je organizovan u Ministarstvu u novembru, na kojem su učestvovali predstavnici akademske zajednice, neakademsko osoblje, studenati, nevladin sektor, i predstavnici drugih relevantnih institucija, mogli su se čuti različiti stavovi u vezi sa modelom studija predloženim tekstom Nacrta zakona.
- Smatram opravdanim da se novim zakonskim rješenjem omogući fleksibilan model studija, koji bi s jedne strane prepoznao trocikličnost studija kao zahtjev bolonjskog procesa i Evropskog prostora visokog obrazovanja, ali bi istovremeno bio usklađen sa nacionalnim potrebama i tržištem rada - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da bi prepoznavanjem dodiplomskih studija obima 180 ECTS, odnosno 240 ECTS kredita, postdiplomskih studija koje bi se realizovale kao specijalističke studije obima 60 ECTS kredita i master studije obima 60 ECTS, odnosno 120 ECTS kredita, bila data mogućnost ustanovama visokog obrazovanja da studijske programe koncipiraju u zavisnosti od zahtjeva tržišta za određenom kvalifikacijom.
Jakšić Stojanović smatra da bi se na taj način sa jedne strane omogućila nesmetana mobilnost studenata, imajući u vidu da je dominantan model studija u Evropi 3+2.
- A s druge strane bi se zadovoljile nacionalne potrebe za onim profesijama za kojima postoji potreba da se realizuju kao četvorogodišnji studij, što je slučaj, primjera radi sa kvalifikacijom pravnika, gdje postoji opravdana potreba da se za oblast advokature i pravosuđa - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je istakla da će novi Zakon o visokom obrazovanju biti u najboljem interesu studenata i akademske zajednice u cjelini, te da bi trebalo da bude donijet u prvom kvartalu ove godine.
Jakšić Stojanović je kazala da je od od preuzimanja funkcije u novembru 2023. godine do danas potpisala 42 krivične prijave zbog sumnji da se radi o falsifikatima, od čega 38 prijava tokom prošle godine, i jednu prijavu zbog sumnje u falsifikovanje rješenja Ministarstva prosvjete u slučaju zaposlene u Institutu za javno zdravlje.
Kako je navela, prilagani su falsifikati o navodno stečenom obrazovanju kako u regionu tako i po zemljama Evrope i svijeta.
- Tako je pet krivičnih prijava podnijeto zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave nivoa osnovnog obrazovanja stečenog u Turskoj, 31 krivična prijava podnijeta je zbog sumnje u falsifikat obrazovnih isprava nivoa srednjeg obrazovanja (Srbija osam, BiH četiri, Turska 14, Albanija dva, Rusija, SAD i Austrija po jedan)) - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da su dvije krivične prijave podnijete zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave nivoa visokog obrazovanja sa obrazovnih ustanova u Velikoj Britaniji i SAD-u.

Jakšić Stojanović: Ove godine počinje izgradnja nekoliko škola i vrtića, i završetak radova i na OŠ „Vladimir Nazor“

Vlasnik i projektant hotela na jugoistoku Turske u kojem su 2023. tokom zemljotresa poginule 72 osobe, uključujući 26 kiparskih Turaka tinejdžera, osuđeni su danas na skoro 18 i po godina zatvora.
Sud u Adijamanu, na jugoistoku Turske, osudio je i sina vlasnika na više od 17 godina zatvora, a inženjera osuđenog za ignorisanje građevinskih standarda na više od 16 godina zatvora jer su „prouzrokovali smrt … svjesnim nemarom“, javila je zvanična novinska agencija Anadolu
Druga dva inženjera osuđena su na više od osam godina zatvora.
Hotel „Isias“ u Adijamanu srušio se u noći 6. februara 2023. tokom zemljotresa magnitude 7,8, od kojeg je poginulo više od 53.500 osoba u Turskoj i skoro 6.000 u Siriji.
Po optužnici koju citira turska štampa, jedan od spratova hotela je izgrađen bespravno. Ekspertski izvještaj je takođe ukazao na loš kvalitet građevinskog materijala i odsustvo studije tla.
Rušenje hotela „Isias“ izazvao je veliko uzbuđenje u maloj, međunarodno nepriznatoj Turskoj Republici Sjeverni Kipar (TRSK) odakle je 35 žrtava – 26 tinejdžera i njihovih pratilaca koji su došli da učestvuju na odbojkaškom turniru.
To je najveća pogibija u istoriji te separatističke republike na okupiranom kiparskom tlu, koju priznaje samo Ankara.
Pored rodbine preminulih tinejdžera, u Adijamanu je prilikom čitanja presude bio i premijer te samoproglašene republike Unal Ustel.
Više od 260 osoba koje su učestvovale u izgradnji zgrada koje su se srušile u zemljotresu u februaru 2023. uhapšeno je narednih nedjelja, od kojih su neki pokušavali da pobjegnu iz Turske.
Među njima, izvođač radova odgovoran za izgradnju zgrade u gradu Adani, na jugu Turske, u kojoj je poginulo 96 ljudi, osuđen je u septembru ove godine na 865 godina zatvora.

Za vlasnika i projektanta hotela koji se srušio u Turskoj 18 godina zatvora

Služba zaštite Nacionalnog parka „Durmitor“ je povodom prijave u vezi proboja puta u kanjonu rijeke Tare, izašla na teren i tom prilikom utvrdila da se predmetni radovi vrše van granica Nacionalnog parka – saopšteno je Portalu ETV iz ove institucije. Istakli su kako je „služba zaštite NP „Durmitor“ konstantno prisutna na terenu u cilju zaštite i kontrole prostora i svakako bi reagovala na vrijeme da je došlo do proboja puta u zoni parka“. - Takođe ukazujemo da zaposleni u Službi zaštite NP „Durmitor“ nijesu ovlašćeni za postupanje i procesuiranje aktivnosti van granica nacionalnog parka – naglasili su oni. Iz Nacionalnih parkova Crne Gore saopštili su Portalu ETV da apeluju „na sve korisnike prostora da se sa najvišim stepenom odgovornosti odnose prema ukupnim vrijednostima zaštićenih područja, posebno prema očuvanju prostora kao jednom od najvažnijih resursa Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FYIyd5aDd5Fo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - U tom pravcu, a imajući u vidu značaj snažne povezanosti odgovornih građana i nadležnih organa u cilju zaštite vrijednosti koje baštini ukupna društvena zajednica, JPNPCG zahvaljuje na blagovremenoj informaciji o izvođenju radova – napisali su oni u odgovoru na naša pitanja povodom prijave građanskog aktiviste iz Pljevalja Pavla Čolovića o građevinskim radovima u zaštićenoj zoni. Istakli su i da je „uprava NP 'Durmitor' dokumentaciju o utvrđenim aktivnostima sa terena proslijedila na provjeru i postupanje nadležnim institucijama“. Čolović je, s druge strane, kategoričan da se put radi na samoj granici NP „Durmitor“ i da će imati ogroman uticaj na život i zagađenje u Parku i ogroman uticaj na krivolov.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241122201144_255b72c1bd74221d473dd69cc34cea747f0daf45e95aa2f3451b20a85ac03cc0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241122201144_255b72c1bd74221d473dd69cc34cea747f0daf45e95aa2f3451b20a85ac03cc0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1600" loading="lazy" alt="Požari uništili četinarsku šumu u zoni gdje se gradi put"><figcaption>Požari uništili četinarsku šumu u zoni gdje se gradi put</figcaption></figure>  - Uzeo sam plan upravljanja za nacionalni park Durmitor za 2021-2025. godinu sa sajta Nacionalnih parkova Crne Gore i našao sam da je ta lokacija označena na strani broj 11 na „Mapi br 1. Rezervat biosfere kanjona rijeke Tare (označen kao rezervat UNESCO na karti)“. Predmetni put se nalazi u granicama tog Unesco rezervata, nalazi se u prelaznoj zoni (transition area) – naglašena razvojna uloga u skladu sa principima održivosti PPPN za Durmitorsko područje, a van granice Nacionalnog parka „Durmitor“, ali u okviru granica zaštitne zone Nacionalnog parka „Durmitor“ – napisao je Čolović u odgovoru Nacionalnim parkovima na njegovu prijavu. Naglasio je da je prijavu podnio radi „zaštite pejzažno–ambijentalnih vrijednosti Rezervat biosfere kanjona rijeke Tare-rezervat UNESCO i zaštite od antropogenog uticaja na NP 'Durmitor' i na sam kanjon rijeke Tare, gdje se dozvoljava selektivno i ograničeno korišćenje uz kontrolisane aktivnosti u prostoru, a u skladu sa PPPN za Durmitorsko područje“. - Opština Pljevlja predmetne radove izvodi bez projekta, bez ikakvog papira, a sve to radi u okviru rezervata biosfere kanjona rijeke Tare - rezervata Unesco, a u okviru zaštitne zone Nacionalnog parka „Durmitor“ i PPPN za Durmitorsko područje, bez studije uticaja na životnu sredinu i na NP „Durmitor“ – istakao je on u odgovoru Nacionalnim parkovima. Prijavu je proslijedio i Ministarstvu uređenja prostora i Agenciji za zaštitu životne sredine. Portalu ETV iz Opštine Pljevlja su potvrdili da se radovi odvijaju po njihovom odobrenju. - Mjesna zajednica Kosanica, kojoj pripadaju sela Glibaći, Lever Tara i dio planine Bunetine, se obratila predsjedniku Opštine Pljevlja još 15. septembra 2023. godine zahtijevajući pomoć u vidu izgradnje puta u planini Bunetini. U dijelu pomenute planine postoje privatni posjedi i u posjedovnim listovima kod Uprave za imovinu postoji evidencija o vlasništvu gdje više desetina fizičkih lica ima svoje posjede u katastarskim opštinama Lever Tara, Glibaći i Bobovo. U ranijim periodima, kada su domaćinstva držala konjske i volovske zaprege, kada nije bilo savremene mehanizacije, mještani su izvršili izgradnju puta u cilju prevoza ljetine. Zbog kamenitih predjela i terena tada izgrađeni put nije moguć za primjenu u današnjim uslovima kada se koristi razna poljoprivredna mehanizacija – naveli su u odgovoru na naša pitanja iz d.o.o. Lokalni putevi Pljevlja. Objašnjavaju da su mještani, premo mjesne zajednice, tražili „pomoć za sanaciju i izgradnju tog starog i zapuštenog puta u dužini oko 1,5 kilometara“, uz opasku da je stvarna dužina puta 1,4 kilometra. - Lokalni putevi d.o.o. kao preduzeće osnovano od strane lokalne uprave sa ciljem djelovanja na polju izgradnje i održavanja lokalne putne infrastrukture, je uz saglasnost sekretara Sekretarijata za komunalno-stambene poslove, saobraćaj i vode i predsjednika Opštine Pljevlja, ušlo u posao sanacije pomenutog postojećeg puta koji se većinom prostire kroz parcelu br. 1/1 KO Lever Tara koja se nalazi u privatnom vlasništvu. Obzirom da se radi o sanaciji postojećeg puta nije postojala potreba za izdavanje urbanističkih uslova i saglasnosti – tvrde oni. Pozivaju se na dopis Mjesne zajednice u kojem su mještani naveli da „pored potrebe korišćenja u poljoprivredne svrhe“, put može biti valorizovan i za turističke potrebe. - Naglašavamo i to da se put nalazi na totalno opožarenom podrčju gdje je zbog nedostatka puteva i mogućnosti pristupa vatrogasnih vozila u prethodnim godinama sagorjelo više hiljada kubika prvoklasne borove šume. Tim prije i sanacija puta ima značaj i u svrhu budućih potreba protivpožarne zaštite – kategorični su iz lokalnog preduzeća za puteve.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241122201144_583090a9e19b643d8c71e7f451f5ca2331bd111edf3a972114c9da97b5b7ddad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241122201144_583090a9e19b643d8c71e7f451f5ca2331bd111edf3a972114c9da97b5b7ddad" data-rendition-name="original" width="1600" height="1600" loading="lazy" alt="Iz opštinskog preduzeća koje gradi put poručuju da će ubuduće biti lakše izboriti se i sa požarima"><figcaption>Iz opštinskog preduzeća koje gradi put poručuju da će ubuduće biti lakše izboriti se i sa požarima</figcaption></figure>  Ističu da se put nalazi van granica zone NP „Durmitor“ i da nije u zoni Tarskog omara već u dijelu planine Bunetine. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović, međutim, kategoričan je da je za probijanje puta trebalo konsultovati državne institucije i da opštinske vlasti nijesu smjele početi ovaj posao bez dozvola tih ustanova.

Kaćuša Krsmanović

„Opštinari“ kažu da samo popravljaju stari kolski put

XXIII Maslinijada, najznačajnija poljoprivredno-turistička manifestacija Bara svečano je otvorena danas u Starom Baru, te su starobarsku pjacu ispunili izlagački štandovi bogati domaćim proizvodima, maslinama, maslinovim ulje, delicijama iz tradicionalne kuhinje, iz svih barskih krajeva, kao i gosti – proizvođači meda, vina i ljekovitog bilja, kao i alata za poljoprivredu.
Ova tradicionalna manifestacija koju NVO „Maslinijada“ i NVO Udruženje maslinara „Antivari“ organizuju pod pokroviteljstvom Opštine Bar i Turističke organizacija Bar, uz podršku „Kuće maslina“ Bar i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO okupila je oko 70 izlagača iz Bara i drugih gradova Crne Gore.
Jedan od utemeljivača manifestacije i predsjednik Organizacionog odbora Maslinijade, Suljo Mustafić podsjetio je na začetke ove manifestacije i ukazao na napredak koji su tokom 23 godine održavanja Maslinijade ostvarili.
- Kada smo, prije 23 godine, pokrenuli Maslinijadu, nošeni entuzijazmom, naša ideja je bila da revitalizujemo maslinarstvo, da unaprijedimo i modernizujemo proizvodnju, i vratimo Starom Baru onaj sjaj koji mu pripada. Znali smo da je to neodvojivo, jer milenijumska stabla govore o posvećenosti plemenitom stablu masline, a ovaj Stari grad i sve oko njega svjedoči o visokoj kulturi i graditeljskom umijeću naših predaka. Uspjeli smo sa našim prijateljima maslinarima, kojima je ova fešta postala omiljeno mjesto susreta, zbližavanja, druženja i pozitivnog natjecanja. Zato im se od srca zahvaljujemo. Sjećamo se i onih koji, nažalost, više nisu sa nama. Njihovu plemenitost i podršku maslinarstvu, Starom Baru i ovoj manifestaciji nećemo zaboraviti, a njihove porodice i nasljednici su zajedno sa nama i danas i uvijek. Mi smo posvećeni okupljanju ljudi u plemenitoj misiji zbližavanja, u maslinarstvu, u kulturi, u čovjekoljublju i civilizacijskim vrijednostima. Vjerujemo da ćemo to prenijeti na našu djecu i na generacije koje dolaze. Ovo je manifestacija posebnog duha- bliskosti, radosti i vedrine. Želimo da takva uvijek i ostane! Stari Bar to zaslužuje, jer „Maslina je ime Bara“-poručio je Mustafić.
Mustafić je na kontinuiranoj podršci zahvalio Opštini Bar i Ministarstvu poljoprivrede, ali je i pozvao na unapređenje saradnje u oblasti maslinarstva.
- Znamo da maslinarstvo u Baru i Crnoj Gori zaslužuje i veću podršku ako želimo bolje rezultate. Moraju se napraviti bolji putevi kroz maslinjake, i dati nove podsticajne mjere, po uzoru na Hrvatsku. Revitalizacija starih maslinjaka, podizanje novih zasada, ranija berba, još bolji kvalitet ulja i zaštita domaćeg i autohtonog proizvoda- barske žutice- zadaci su svih nas. Samo uz pomoć države i lokalne uprave, zajednički možemo imati rezultat -zadovoljnog maslinara, uzorno gazdinstvo i veće količine kvalitetnog ulja. Zato tražimo značajniju podršku da bi maslinari ostajali na svojim stoljetnim posjedima i radili više i bolje, i za sebe i za porodice- naveo je on.
Podsjetio je da su ove godine težili unapređenju zakona o maslinarstvu.
- Našim amandmanima, pored ostaloga, tražili smo izmjene predviđenih zakonskih rješenja, gdje se predviđala totalna zabrana gradnje u maslinjacima. To bi, po našem mišljenju bilo kažnjavanje onih koji su stoljećima sačuvali svoje maslinarske posjede. Zato smo, nakon zahtjeva naših brojnih članova- ozbiljnih maslinara, tražili smo da se dozvoli kontrolisana gradnja, ali isključivo maslinarima sa većim posjedima i površinama, da mogu izgraditi objekat za vlastito individualano stanovanje, objekte koji služe proizvodnji ili preradi maslinovog ulja ili kojima će turistički bolje valorizovati svoj porodični maslinjak. Takođe, apelovali smo, tražimo to i danas - da državni organi kontrolišu gradnju i rade svoj posao kažnjavajući one nesavjesne i neodgovorne graditelje, a među njima je najmanje autetničnih maslinara. Naša zalaganja su prepoznata i amandmani su postali dio zakona, stoga zahvaljujemo svim poslanicima koji su ih podržali, posebno poslanicima iz Bara- Edini Dešić i Dejanu Đuroviću, koji su obrazlagali naše prijedloge, kao i ministru Jokoviću na razumijevanju- dodao je Mustafić.
Svoju podršku Maslinijadi i danas je pokazao ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladimir Joković.
- Maslinijada je manifestacija koja je prerasla u simbol upornosti i tradicije naših vrijednih maslinara. Maslinijada je mnogo više od sajma, ona je nosilac poruke zajedništva, okupljanja, mudrosti i trajanja. Svako stablo masline u Baru svjedoči istrajnosti, povezanosti čovjeka sa zemljom i vjerovanju da se pravi rezultat postiže strpljenjem i ljubavlju. Naš zajednički zadatak i proizvođača i institucija je dalje podizanje standarda u proizvodnji, preradi i plasmanu, kao i stalno unapređenje kvaliteta koje je preduslov uspjeha na domaćem i međunarodnom tržištu- istakao je Joković.
Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević zvanično je otvorio XXIII Maslinijadu, te istakao da i ove godine potvrđuju krilaticu „Maslina je ime Bara“.
- Sa ponosom možemo da istaknemo da je rod u ovoj godini bio kvalitetan, da je maslinovo ulje ekstra kvaliteta, nakon par godina prilično velikih izazova sa kojima su se maslinari sreli. Posebno me raduje da je ovogodišnje takmičenje potvrdilo da maslinarstvo kao poljoprivredna grana možda i najviše napreduje od svih poljoprivrednih kultura u Crnoj Gori. Savremene metode modernog maslinarstva se već u kontinuitetu primjenjuju u Baru i to potvrđuje činjenica da su od svih analiziranih uzoraka u ovom takmičarskom dijelu samo dva ocijenjena kao djevičanska, dok su ostala ocijenjena kao ekstra djevičanska- naveo je Raičević.
Takmičarski dio trodnevne manifestacije i ove godine čini izbor najkvalitetnijih maslinovih ulja proizvedenih u 2025.
Panel Instituta za maslinarstvo Zavoda za mediteranske kulture Univerziteta u Dubrovniku, pod šiframa, ocjenjivao je uzorke maslinovog ulja. Izdvojeno je dvanaest prijavljenih uzoraka sorte žutica, i gotovo sva su bila izuzetnog kvaliteta i hemijskih svojstava. O pobjedniku i nagrađenima odlučivale su nijanse uglavnom u organoleptici - u ukusima. Ti rezultati pokazuju da su rana berba sa grane i pravilan transport ubranog ploda, te pravovremena prerada i čuvanje maslinovog ulja postali dominantni u Baru.
Sa 94 boda prvo mjesto je osvojilo ekstra djevičansko ulje Fahrudina Haverića.
- Ovo mi je jedna od dražih nagrada i pokazuje sav moj uloženi trud u maslinarstvu. Za kvalitetno maslinovo ulje presudan je faktor da se maslina ubere u optimalnom roku kad je plod zeleno-žućkast. Vrlo je važno da se trese maslina, da ona ne padne na zemlju- poručio je Haverić.
Il nagrada pripala je proizvođaču Matiji Ćetkoviću sa 91 bodom, dok je Ill mjesto osvojio proizvođač Haris Međedović sa osvojenih 90 bodova
IV nagrada otišla je u ruke proizvođača Sulja Mustafića sa osvojenih 89 bodova, dok je V nagradu zavrijedio proizvođač Avdulah Rašketić sa osvojenih takođe 89 bodova.
U kategoriji indukovanih uvoznih sorti – odnosno kupaža, su takođe ostvareni izvanredni rezultati. Pro mjesto sa 95 bodova osvojio je Edin Petović, dok je drugo mjesto pripalo Milanu Markoloviću sa osvojenih 93 boda.
Nagrada za najbolji rod u 2025. godini pripala je Sabriji Bajraktareviću, nagrade za najbolje održavane maslinjake dobili su Predrag Ćetković i Ibrahim Markičić.
Nagradu za mladi zasad osvojili su Šaban Pelinković i Esad Velović.
Nagrade su dodijeljene i za najljepše štandove na Maslinijadi, a prvo mjesto je osvojio Mujo Asović.
- Moj najstariji sin i ja smo se trudili da to lijepo predstavimo, da sve bude lijepo uređeno i da se na najljepši način prikažu proizvodi. Prije dvije godine sam osvojio istu nagradu, ali nam je tada pomogla ženska ruka. Ovo mi je 15. put da učestvujem na Maslinijadi i mnogo sam zadovoljan- saopštio je Asović.
Maslinijadu tradicionalno prati bogat kulturno umjetnički program, te su danas nastupili KUD i Klapa „Jedinstvo“ i mlada Nikolija Pandurica, zatim poznati muzički sastavi- barska Akademia i cetinjski Perper, kao i podgorički sastav Meraklije sa Hamzom Haverićem.
U Kući maslina u večernjim satima, biće priređeno druženje maslinara i njihovih prijatelja sa maestrom harmonike Safetom Drljanom.
Sjutra, 14. decembra u okviru muzičko-zabavnog programa nastupaju KUD Rumija, barski Padrino bend, kao i poznati mladi izvođač pop muzike Edis Agić.
Program zatvara nastup poznatog muzičkog sastava Bjelopoljski tamburaši i solistica Saška Rakonjac.
Osim bogatog kulturno-umjetničkog i zabavnog programa, ovogodišnja Maslinijada, obogaćena je likovnom kolonijom umjetnika iz država regiona pod nazivom „Street in art- Oliva“ koji će na otvorenom prostoru oslikavati platna i imati i izložbu sa motivima masline i Starog grada-zaključuju iz Organizacionog odbora starobarske manifestacije.

XXIII Maslinijada u Starom Baru: Fahrudinu Haveriću nagrada za najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje, Muju Asoviću za najljepši štand

Službenici policije u Bijelom Polju podnijeli su državnom tužiocu u ODT-u u tom gradu krivičnu prijavu protiv Bjelopoljca &nbsp;N.Z., zbog sumnje da je počinio krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, saopšteno je iz Uprave policije,
- Sumnja se da je N.Z, protivpravno zauzimajući državno zemljište na obali rijeke Lim i devastirajući prostor, nasipanjem zemljano – kamenog materijala na vodnom dobru i bez potrebnih odobrenja i dokumentacije, započeo izgradnju objekta, te da je tokom tih radova izgradio i betonirao ploču koja zauzima površinu od 157 m² zemljišta u državnom vlasništvu- navodi se u saopštenju,

Bjelopoljcu krivična prijava: Zauzeo državno zemljište, devastirao ga i započeo bespravnu gradnju

&nbsp;Iran je uveo novi sistem cijena subvencionisanog benzina, prvi put od 2019. godine, kada su prethodna poskupljenja izazvala smrtonosne proteste.
Novi režim dodaje treći nivo cijena, pri čemu vozači mogu mjesečno da dobiju 60 litara po subvencionisanoj cijeni, dok se potrošnja iznad tog limita obračunava po višim tarifama, prenosi Tanjug.
Taj potez je uslijedio u trenutku kada se Iran suočava sa devalvacijom valute i ekonomskim sankcijama, ali cijene benzina u toj zemlji i dalje spadaju među najniže u svijetu.
Protesti nakon posljednjeg značajnog povećanja cijena 2019. godine doveli su do nasilnog gušenja demonstracija, u kojem je, prema navodima, poginulo više od 300 ljudi.

Iran povećava cijene benzina prvi put od 2019. godine

Nekadašnji prvotimac više crnogorskih fudbalskih klubova Ivan Bukilić preminuo je juče u 39. godini, nakon kraće i teške bolesti.
Bukilić je tokom karijere nastupao za Zabjelo, Titograd, Dečić i Drezgu.
Pritom, najdublji trag ostavio je u timu Titograda. U doba kada je taj klub nosio ime Mladost, a domaće mečeve igrao na Cvijetnom brijegu, Bukilić je bio njegov standardni prvotimac u Prvoj Crnogorskoj fudbalskoj ligi tokom sezone 2006/07.
Pored toga, u novije vrijeme bavio se i malim fudbalom, a nastupao je za ekipu Stupovi.
Bukilić će biti sahranjen sjutra na groblju u Zagoriču.

Preminuo Ivan Bukilić, nekadašnji prvotimac CFL

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: gradnja