Ove subote u emisiji vikend popodne Televizije E , postavljamo pitanje koliko građansko obrazovanje u školama može doprinijeti razvijanju kritičkog razmišljanja kod mladih i podstaći toleranciju i poštovanje različitosti unutar samog društva.
Sa novinarkom koja posjeduje bogato iskustvo na temu globalne politike, razgovaramo o jednom od najaktuelnijih pitanja današnjice - imigracionim politikama. Koliko su politike Crne Gore i EU usklađene i koje političke struje globalno utiču na ovo pitanje.
Za kraj, Sandra Manojlović nam je pored ukusnih recepata i dobre energije, van kuhinje spremila i jedan obrt u našim ulogama!
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17 sati!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vikend popodne: Koliko građansko obrazovanje može podstaći toleranciju i poštovanje različitosti

Status predmeta građansko vaspitanje i obrazovanje mora biti usklađen sa evropskim okvirom obrazovanja za demokratsko građanstvo i njegova realizacije mora biti zasnovana na nastavnoj paradigmi u kojoj će se njegovo obavezno izučavanje odvijati kroz učešće, istraživanje i iskustvo, ključne su poruke iz Akcionog dokumenta o građanskom obrazovanju, pripremljenog u okviru projekta koji sprovode Centar za građansko obrazovanje, Akcija za ljudska prava i ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje.
Iz ovih NVO poručuju da građansko vaspitanje i obrazovanje predstavlja put koji polazi od djeteta i kreće se u pravcu odgovornog, slobodnog, empatičnog, etički osposobljenog i aktivnog građanina.
&nbsp;- Akcioni dokument koji je uradio Neđeljko Đurović, profesor i aktivista, objedinio je preporuke za unapređenje statusa predmeta građansko obrazovanje, koje su nastale u okviru konsultacija sa učenicima i učenicama osnovnih i srednjih škola, nastavnim kadrom, roditeljima, akademskom zajednicom i organizacijama civilnog društva koje se bave neformalnim obrazovanjem- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Prethodno je, ističu, izrađena i početna studija o trenutnom stanju građanskog obrazovanja i obrazovanja o ljudskim pravima, čiji su autori profesori Sava Kovačević i Miroslav Minić, a koja je, takođe, korišćena kao osnova za kreiranje ovog dokumenta.
-Jačanje uloge građanskog obrazovanja i obrazovanja iz oblasti ljudskih prava u nastavi, kao i o načina na koje se oni predaju u modernom formalnom obrazovanju, prepoznato je kao značajno i u Strategiji reforme obrazovanja 2025-2035. Sve grupe sa kojima su urađene konsultacije su istakle da predmet mora imati status obaveznog, a akcioni dokument adresira konkretne korake potrebne i sugestije kada je riječ o kurikulumu, izvođenju nastave i nastavnicima koji će predavati ovaj predmet. ističu.
&nbsp;Navode da je jedna od ključnih preporuka iz dokumenta da je potrebno da učenje mora biti participativno i iskustveno i podržano od strane institucija, civilnog sektora, medija i međunarodnih organizacija, čime bi se učenicama i učenicima omogućilo sticanje znanja i vještina za samostalno ili grupno rješavanje stvarnih problema u lokalnoj zajednici, volontiranje ili sprovođenje projekata. Kroz taj modalitet, ističu, učenici i učenice će imati priliku da građanske kompetencije primijene, tako da djelovanje, organizovanje, pregovaranje i preuzimanje odgovornosti postane dominantan oblik ponašanja kod mladih u Crnoj Gori, umjesto da to ostane na teoriji.
&nbsp;- Važno je naglasiti da međunarodni trendovi ukazuju da je pohađanje nastave iz predmeta građansko vaspitanje i obrazovanje neophodno zbog razumijevanja krhkosti demokratskih institucija i sagledavanja značaja svakodnevne borbe za očuvanje ljudskih prava i sloboda- navodi se u saopštenju.
&nbsp;U dokumentu su predstavljena su i četiri operativna cilja: promovisanje značaja uključivanja građanskog obrazovanja i obrazovanja o ljudskim pravima u formalno obrazovanje u Crnoj Gori, izrada kataloga znanja – predmetnih programa građansko vaspitanje i građansko obrazovanje, sprovođenje obuke za izvođenje obaveznog predmeta građansko vaspitanje/građansko obrazovanje i izrada interoperabilnog portala za nastavne sadržaje, nastavne modele i primjere dobre prakse.
&nbsp;- Akcioni dokument, na crnogorskom i engleskom jeziku, biće predstavljen donosiocima odluka, i korišćen u daljem zagovaranju da ovaj predmet ponovo bude obavezan, za šta se CGO, HRA i Anima godinama zalažu- poručuju iz ovih organizacija,
&nbsp;
Projekat “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju”, koji realizuju CGO, HRA i ANIMA, dio je programa “Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica” koji vode UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji s Vladom Crne Gore. Projekat finansira Fond UN za izgradnju mira.

Grupa NVO: Status predmeta građansko vaspitanje i obrazovanje mora biti usklađen sa evropskim okvirom obrazovanja za demokratsko građanstvo

U svijetu brzih promjena i dubokih neizvjesnosti obrazovanje za demokratsko građanstvo nije samo politika - već moralni temelj našeg društva - poručila je minsitarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović na otvaranju Međunarodne konferencije o evropskom prostoru za građansko obrazovanje, koja je održana 13. i 14. oktobra u Budvi.
Ova konferencija je okupila prosvjetne radnike, učenike i rukovodioce škola, kako bi razgovarali o održavanju demokratije kroz kvalitetno građansko obrazovanje i načinima integrisanja obrazovanja za demokratsko građanstvo u obrazovne prakse.
- Građansko obrazovanje nas uči da demokratija nije naslijeđena, već da se praktikuje, živi kroz odnose - između nastavnika i učenika, između građana i institucija. Kroz obrazovanje učimo da mislimo slobodno, djelujemo odgovorno i vidimo vrijednost svakog ljudskog bića - naglasila je Jakšić-Stojanović.
Učesnicima su se obratili i Vilano Kirijazi, šef Odjeljenja za obrazovanje Savjeta Evrope, Lejla Dervišagić, šefica Kancelarije programa Savjeta Evrope u Podgorici i NJ.E. Peter Felten, ambasador Njemačke u Crnoj Gori.
Kirijazi je rekao da su nastavnici, učenici i rukovodioci škola ključni akteri koje bi trebalo uključiti u svaki proces usmjeren na pronalaženje zajedničkog okvira za obnovu demokratske misije obrazovanja.
- Nastavnici su stub podrške koji učenicima omogućava da se pripreme za život u demokratskim i raznolikim društvima i imaće ključnu ulogu u primjeni principa Evropskog prostora za građansko obrazovanje - istakao je Kirijazi.
Ambasador Felten je poručio da vjeruje da će ova konferencija stvoriti dobro okruženje za dalji napredak i omogućiti da se Evropski prostor za građansko obrazovanje razvije prema planu.
Tokom dvodnevne konferencije predstavljen je Evropski prostor za građansko obrazovanje, uz naglašavanje njegovih ciljeva i misije. U Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija su kazali da su učesnici kroz radionice i panel diskusiju imali priliku da daju sugestije, dijele iskustva i naučene lekcije.
- Glavni cilj Evropskog prostora za građansko obrazovanje je razvoj okvira koji bi pomogao unapređenju kvaliteta obrazovanja za demokratsko građanstvo i načina njegove primjene u formalnom, neformalnom i informalnom obrazovanju - naglasili su oni.
Konferencija je dio participativnog procesa koji se sprovodi u okviru projekta „Evropski prostor za građansko obrazovanje“, koji organizuje Savjet Evrope, uz kofinansiranje Njemačke i Savjeta Evrope.

Jakšić-Stojanović: Obrazovanje za demokratsko građanstvo nije samo politika - već moralni temelj

Uvođenjem građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim školama, mladima se pruža prilika da steknu znanja, vještine i vrijednosti koje ih osposobljavaju za aktivno, odgovorno i demokratsko učešće u zajednici.
To je ključna poruka sa radionice koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO), u partnerstvu sa Akcijom za ljudska prava (HRA) i Centrom za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, organizovao danas u Podgorici.
Radionica je okupila blizu 40 predstavnika rukovodnog kadra škola iz cijele Crne Gore, psihološko-pedagoških službi, kao i nastavnika i nastavnica Građanskog obrazovanja i drugih srodnih predmeta.&nbsp;
Fokus je, kako su kazali u CGO, bio na najboljim praksama iz nastave, a kreirane su i preporuke za unaprijeđenje kvaliteta i institucionalnog pozicioniranja predmeta Građansko obrazovanje.
Uz ranije preporuke kreirane na <a href="https://cgo-cce.org/2025/09/10/vrijeme-je-da-gradjansko-obrazovanje-postane-obavezno/" target="_blank">okruglom stolu sa civilnim sektorom</a>, <a href="https://cgo-cce.org/2025/09/23/akademska-zajednica-vidi-gradjansko-obrazovanje-kao-temelj-demokratije/" target="_blank">intervjue sa akademskom zajednicom</a> i <a href="https://cgo-cce.org/2025/07/30/roditelji-prepoznaju-gradansko-obrazovanje-kao-kljuc-za-bolje-drustvo-i-manje-nasilja/" target="_blank">fokus grupe sa roditeljima</a>, ali i kroz seriju <a href="https://cgo-cce.org/2025/06/01/gradansko-obrazovanje-motivise-mlade-na-aktivno-ucesce-u-drustvu/" target="_blank">radionica sa učenicama i učenicima</a> osnovnih i srednjih škola iz različitih dijelova Crne Gore, i ove preporuke biće uključene u akcioni dokument o građanskom obrazovanju koji će biti predstavljen donosiocima odluka.
Moderatorka radionice, profesorica filozofije Paula Petričević, istakla je da je građansko obrazovanje u svim crnogorskim školama neophodno ukoliko želimo da djeca i mladi osvijeste i kritički sagledaju vlastitu pripadnost različitim zajednicama i grupama, razviju razumijevanje i uvažavanje različitosti, i sačuvaju stepen osvojenih prava i sloboda, ali ga i unaprijede.
- Ukoliko ne želimo da se nama vlada preko emocija i instikata krda, ukoliko želimo da i svjesno i obaviješteno odlučujemo o svom i životu zajednice, moramo znati kako, na temelju čega, sa kim i na koji način. To je ono što građansko obrazovanje može da ponudi ne samo djeci i mladima, već i društvu u cjelini - dodala je ona.
Profesorica sociologije u Srednjoj građevinsko-geodetskoj školi „Inž. Marko Radević“ u Podgorici Denisa Huremović je poručila da građansko obrazovanje ne može imati isti značaj i efekat ako je samo izborni predmet.
- Kada je predmet izborni, samo dio učenika dobija priliku da razvije znanja i vještine potrebne za razumijevanje društva, institucija i svojih prava i obaveza. Na taj način, mladi se dovode u nejednak položaj – dok jedni stiču kompetencije za aktivno učešće u demokratskim procesima, drugi ostaju uskraćeni - ukazala je ona.
Ervina Dabižinović iz Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA je istakla da je građansko obrazovanje u ovom trenutku zapravo obrazovanje za promjene i za kritičko razmišljanje.
Radionica je dio projekta “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju”, koji se sprovodi u okviru programa “Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica” koji vode UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji s Vladom Crne Gore. Projekat finansira Fond UN za izgradnju mira.

Građansko obrazovanje nema isti značaj i efekat ako je samo izborni predmet

Građansko obrazovanje samo formalno postoji, uz ograničeni institucionalni domet. Prisutno je "na papiru", ali njegova obuhvatnost i konzistentnost nijesu sistemski garantovane - pokazali su nalazi dubinskih intervjua sa akademskom zajednicom u okviru projekta “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju”, koji realizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA.
Predmet Građansko vaspitanje/obrazovanje, kako navodi koordinatorka programa Aktivno građanstvo Sara Čabarkapa, uveden je školske 2004/05 kao obavezan u osnovnim školama, a 2006/07 i u srednjim školama. Međutim, 2017. godine je reformom nastavnih planova sveden na izborni, što je značajno smanjilo njegov obuhvat.
 - Iz akademske zajednice ističu da se građansko obrazovanje u gimnazijama nudi kroz sve četiri godine, dok u drugim srednjim školama nije dostupno svima, pa kvalitet zavisi od škole i nosilaca nastave. Zbog toga postoje velike razlike - od ambicioznih, metodološki savremenih pristupa do pukog ispunjavanja minimalnih obaveza. Cijene da je predmet marginalizovan, a nerijetko i instrumentalizovan, npr. kao prostor za „rješavanje izostanaka“ i druge sličnih aktivnosti za koje nastavnici ne pronalaze dovoljno vremena na drugim časovima, što urušava simbolički status predmeta i kredibilitet nastavnih poruka - ističe Čabarkapa.
 Intervjuisani ukazuju da izborni status proizvodi selekcione efekte: predmet češće biraju motivisaniji učenici i učenice, dok ostali ostaju van sistematskog razvoja građanskih kompetencija. Time, kako navodi ona, građansko obrazovanje prestaje da bude “opšte dobro”, a postaje privilegija određenih školskih sredina.
- Sagovornici i sagovornice iz akademske zajednice jednoglasno podržavaju povratak ovog predmeta u obavezan status, što je u skladu i sa stavovima roditelja, učenika i učenica, kao i civilnog sektora. Naglašavaju i da predmet mora izvoditi osoba koji razumije vrijednosti, digitalnu kulturu mladih i lokalni kontekst, uz sposobnost da moderira rasprave i vodi projekte, jer samo tako građansko obrazovanje stiče legitimitet „živog predmeta“. U suprotnom, mladi dobijaju poruku da su vrijednosti samo retorika, a ne stvarne smjernice. Preporuka je i da se otvori prostor za ko-predavanje sa kredibilnim aktivistima i aktivistkinjama, uz pedagošku pripremu i jasne standarde - rekla je Čabarkapa.
 Među ključnim izazovima ističu nedostatak adekvatnog kadra, nisku motivaciju nastavnika i nastavnica, kao i ograničenu pedagošku infrastrukturu. Deklarativno visoko vrednovan, ovaj predmet u praksi ostaje površno prisutan i neujednačenog kvaliteta.
 - Akademska zajednica smatra da sadržaj i način izvođenja moraju biti prilagođeni crnogorskom kontekstu i da je važno planirati zajedničke nastavne situacije - debate o istorijskim dokumentima, književnim djelima sa slobodarskom tematikom, analize medijskih narativa - kako bi se koncepti prava, odgovornosti i učešća učinili konkretnim. Kao prioritetne teme navode demokratiju i institucije, ljudska prava i vladavinu prava, građansku kulturu i vrijednosti (tolerancija, solidarnost, zajedničko dobro), medijsku i političku pismenost, aktivno građanstvo i civilno društvo, uz fokus i na prava manjina i participaciju mladih u zajednici - kazala je Čabarkapa.
 Metodološki, ističu značaj participativnog i iskustvenog učenja za kvalitet nastave - od moderiranih rasprava, simulacija parlamenta, suđenja ili izbora, preko Modela UN, do projektnog i servisnog učenja u lokalnoj zajednici, studija slučaja i rada u malim grupama - jer se samo tako mladi pretvaraju iz pasivnih recipijenata u aktere.
Deset dubinskih intervjua sa članovima akademske zajednice sproveo je stručni tim Instituta Damar. Na intervjuima su učestvovali profesori i saradnici sa crnogorskih univerziteta.

Građansko obrazovanje, kao temelj demokratije, postoji samo "na papiru"

Građansko obrazovanje kao obavezni predmet treba da postane snažniji alat za razvoj demokratske kulture, kritičkog mišljenja i aktivnog građanstva među mladima - ključna je poruka sa okruglog stola koji je Centar za građansko obrazovanje (CGO), u partnerstvu sa Akcijom za ljudska prava (HRA) i Centrom za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, organizovao danas u Podgorici.
Događaj je okupio dio civilnog sektora koji radi sa mladima, a razmatrani su načini doprinosa sistemskim promjenama u ovoj oblasti uz kreiranje preporuka za unaprijeđenje kvaliteta, relevantnosti i institucionalnog pozicioniranja građanskog obrazovanja. Te preporuke biće objedinjene u akcioni dokument i predstavljene donosiocima odluka kako bi se ojačala uloga građanskog obrazovanja u formalnom sistemu.&nbsp;
Moderator radionice, profesor Neđeljko Đurović, istakao je saglasnost učesnika i učesnica da građansko obrazovanje mora biti obavezan predmet u formalnom sistemu, jer je ključan za razvoj građanskih, demokratskih, socijalnih i ekoloških vrijednosti kod učenika i učenica, kao i za podsticanje njihovog autonomnog, odgovornog i kritičkog ponašanja, te da medijska pismenost treba da bude zaseban program.
- Predloženo je da sadržaj predmeta obuhvati ljudska prava, participativnu demokratiju, sociologiju i istoriju religije, seksualno i zdravstveno obrazovanje, finansijsku pismenost i poslovnu kulturu, uz naglašavanje antifašizma, političko-kritičkog mišljenja i kulture identiteta - dodao je on, ukazujući da nastava građanskog obrazovanja mora biti interaktivna i inovativna, uz uključivanje roditelja i relevantnih institucija na lokalnom i državnom nivou.&nbsp;
Predloženo je, kako je rekao, i da mladi kroz volontiranje i druge aktivnosti razvijaju praktične vještine i pripremaju se za budući građanski aktivizam.
- Potreba za uvođenjem obaveznog građanskog obrazovanja je nesporna i krucijalna za razvoj naših mladih u slobodnomisleće, odgovorne građane i građanke u pravom smislu te riječi. U suprotnom, rizikujemo da ga mladi ne biraju, da im bude sugerisano da ga izbjegnu ili da se, u praksi, svede na predmet koji profesori dobijaju samo kako bi popunili nastavnu normu - navela je Aida Perović, izvršna direktorka NVO PRIMA, koja je bila jedna od učesnica.
Građanski aktivista Dušan Pajović je istakao da je važno što je usaglašeno da bi građansko obrazovanje trebalo da bude obavezan predmet i da počiva na vrijednostima koje predavač treba da njeguje zajedno sa djecom i roditeljima, u saradnji sa ostalim ekspertima.&nbsp;
- Neophodno je da se kurikulum kreira na savremenim osnovama, a ne na zastarjelim konceptima, da bude inovativan i zanimljiv, da podstiče kritičko razmišljanje umjesto pukog ponavljanja, te da uključi praksu kao sastavni dio nastave - dodao je on.
Koordinatorka kancelarija HRA Martina Markolović je ocijenila da je ovaj okrugli sto dao dodatnu motivaciju za zalaganje za vraćanje građanskog obrazovanja u status redovnog predmeta.
- Ojačani novim uvidima i podrškom kolega i koleginica, još odlučnije ćemo raditi na tome da građansko obrazovanje postane sastavni dio formalnog obrazovnog sistema - navela je Markolović.&nbsp;
Koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO-u Sara Čabarkapa je poručila da snažna podrška roditelja kroz fokus grupe, ali i jasna poruka organizacija civilnog društva na ovom okruglom stolu, pokazuju da postoji široki društveni konsenzus o značaju građanskog obrazovanja.
- Ove preporuke su dragocjene jer potvrđuju da nastava ne smije ostati na nivou teorije, već mora biti praktična i blisko povezana sa životom mladih, kako bi ih osnažila da budu kritičko-misleći i aktivni građani i građanke. Ovi rezultati se u potpunosti poklapaju sa viđenjem djece i mladih, a prema UNICEF istraživanju od prošle godine čak 70% njih smatra da građansko obrazovanje treba da bude obavezno za sve u obrazovnom sistemu - naglasila je Čabarkapa.&nbsp;
Okrugli sto je dio projekta “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju”, koji se sprovodi u okviru programa “Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica” koji vode UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji s Vladom Crne Gore. Projekat finansira Fond UN za izgradnju mira.

Vrijeme je da građansko obrazovanje postane obavezno

Crna Gora je daleko od građanski obrazovanih građanki i građana, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević, gostujući u emisiji "E uživo" na Televiziji E, povodom učešća na trećem Međunarodnom forumu za žene, miru i bezbjednosti u Prištini, gdje je govorila o značaju građanskog obrazovanja u postkonfliktnim društvima.
Uljarević je istakla da se trenutno vodi dvostruka borba – za ponovno uvođenje građanskog obrazovanja u formalni obrazovni sistem, ali i protiv uvođenja vjeronauke.
- Mi smo sada, ne samo na početku, nego u jednoj drugoj dodatnoj borbi, a to je mi se sada borimo, paralelno, za ponovno uvođenje građanskog obrazovanja u formalni obrazovni sistem, ali istovremeno da spriječimo da se vjeronauka uvede - kazala je Uljarević.
Građansko obrazovanje, prema njenim riječima, sve češće se prepoznaje kao ključni alat za jačanje demokratske kulture, tolerancije i odgovornog građanskog učešća, posebno u zemljama Zapadnog Balkana. Međutim, u kontekstu duboko ukorijenjenih patrijarhalnih normi, porasta klerikalizma i još uvijek prisutnih rana iz prošlosti, implementacija ovakvog obrazovanja predstavlja poseban izazov.
Ona smatra da region nije primjer dobre prakse kada je riječ o građanskom obrazovanju, te da se Crna Gora treba ugledati na zapadne zemlje, posebno članice Evropske unije, kojoj teži.
- Kad govorimo o građanskom obrazovanju postoji i taj formalni dio, koje država obezbjeđuje, bilo kroz ono što su javne škole, ili privatne akreditovane škole i u kojoj mjeri i kako je to građansko obrazovanje zastupljeno. Nažalost, ono kod nas više ne postoji, faktički. U tom dijelu mi smo bili jako ponosni 2006./2007. godine kada smo usvojili jednu od inicijativa CGO, Strategiju građanskog obrazovanja i onda je ono ušlo u naše osnovne škole kao obavezan predmet i srednje škole kao opcioni predmet, živjelo je neko vrijeme, ali je istovremeno nije bilo dovoljno sluha o značaju tog predmeta, tako da je on faktički prestao biti obavezan 2017. godine, tada je Ministarstvo odlučilo da on ide takođe u izborne i to ga je do dana današnjeg marginalizovalo. Mi smo sada, rekla bih, ne samo na početku, nego u jednoj drugoj dodatnoj borbi, a to je mi se sada borimo, paralelno, za ponovno uvođenje građanskog obrazovanja u formalni obrazovni sistem, ali istovremeno da spriječimo da se vjeronauka uvede - naglasila je Uljarević.
Organizacije civilnog društva, kako je podsjetila, pružaju mogućnosti alternativnog obrazovanja, ali to ne mijenja činjenicu da je crnogorsko društvo još daleko od građanskog ideala.
Takođe, smatra Uljarević, da je gotovo incidentno da se kod mladih ljudi razvija kritičko mišljenje, jer same škole više zastupaju autoritarni pristup, po kojem se od učenika očekuje da usvojeno gradivo samo reprodukuju i kao takvo predstave&nbsp;
- Učenici se ne ohrabruju da kritički misle i odatle već dolazimo do situacije da se zapravo kroz obrazovni sistem želi kreirati poslušan građanin, a ne aktivan građanin, što bitno utiče na čitavu teksturu društva - zaključila je Uljarević.

Uljarević: Daleko je crnogorsko društvo od građanski obrazovanih građanki i građana

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević, učestvovala je na 3. Međunarodnom forumu o ženama, miru i bezbjednosti, održanom 2. i 3. juna u Prištini, na poziv predsjednice Kosova Vjose Osmani-Sadriu. Forum je okupio više stotina učesnika i učesnica iz 45 država, potvrđujući svoj status važnog međunarodnog događaja posvećenog ravnopravnosti i izgradnji mira.
U okviru panela „Otpornost u ruševinama“, Uljarević je govorila zajedno sa profesorima sa prestižnih institucija kao što su Columbia i Georgetown Univerzitet (SAD) te Humber Koledž (Kanada), fokusirajući se na značaj obrazovanja – naročito građanskog – u prevazilaženju demokratskog deficita u postkonfliktnim društvima.
- U društvima Zapadnog Balkana, koja su i dalje duboko ukorijenjena u patrijarhalnim obrascima, ključno je osnaživati žene za aktivno i ravnopravno učešće u političkom i društvenom životu. Međutim, one koje se angažuju često postaju mete mizoginih i prizemnih napada, što jasno ukazuje na nerazvijenost političke kulture - naglasila je Uljarević.
Ona je posebno istakla zabrinjavajući trend jačanja klerikalizma, koji, kako je navela, dodatno potiskuje žene u tradicionalne i ograničavajuće uloge, ograničavajući njihovu vidljivost i uticaj u javnom prostoru.
Uljarević je ukazala i na važnost suočavanja s prošlošću, koje na Zapadnom Balkanu i dalje ostaje nedovršeno:
- Bez iskrenog i sistemskog suočavanja sa prošlošću, nije moguće izgraditi otporne, pravedne i inkluzivne zajednice. To je temelj svakog istinski demokratskog društva - navela je Uljarević.
Forum u Prištini i ove godine potvrdio je značaj regionalne i globalne solidarnosti u borbi za ravnopravnost, mir i demokratiju, a učešće predstavnice CGO-a dodatno je osnažilo glas civilnog sektora Crne Gore na međunarodnoj sceni.

Uljarević na forumu u Prištini: Građansko obrazovanje ključ za otporna i pravedna društva

Za dublje razumijevanje različitosti potrebno je obogatiti nastavne planove i programe sa više sadržaja koji se bave tolerancijom, ljudskim pravima i interkulturalnim dijalogom - poručeno je na javnoj tribini o interkulturalnom razvoju koju je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Skupštini opštine Herceg Novi.
Uvođenje građanskog vaspitanja/obrazovanja u osnovnim i srednjim školama kao obaveznog predmeta je, kako je istaknuto u saopštenju, neophodno za afirmaciju mulikulturalnih vrijednosti u crnogorskom društvu.
Potpredsjednica Skupštine opštine Herceg Novi Dragana Stanišić rekla je da je ova opština kroz svoju bogatu istoriju bila simbol multikulturalnosti, suživota, poštovanja i međusobnog uvažavanja.
- U vremenu kad se izazovi mulikulturalizma manifestuju na različite načine, moramo pronaći snagu za jačanje kohezije u društvu. Važno je preći sa pasivnog prihvatanja razlika na aktivnu izgradnju mostova među zajednicama kroz interkulturalizam. Istorija nas uči da je raznolikost naše najveće bogatstvo, a saradnja ključ za prevazilaženje podjela - poručila je Stanišić.
Novinar i medijski edukator Duško Vuković smatra da nedostaje razumijevanje značaja multikulturalnosti, a što odraz ima i na politike.&nbsp;
- Nedavno sam govorio učenicima o medijskoj pismenosti i pomenuo da mi u Crnoj Gori praktično ne znamo jedni druge. Uvijek sam zagovarao stav da bi mladi ljudi trebalo, tokom svog obrazovanja, da se bolje upoznaju sa različitostima. Na primjer, nakon Drugog svjetskog rata, radne akcije su bile jedan od pokušaja vlasti da integrišu mlade u stvaranje nove države. Mi danas ne možemo sprovesti takvu vrstu akcije da bi motivisali mlade, ali postoje načini koji mogu da koriste tu vrstu energije koje su nekad imale radne akcije u integraciji različitih -kazao je Vuković.
Dodaje da je ozbiljno pitanje kako da se reformiše obrazovni sistem i prilagodi potrebama društva, apostrofirajući važnost rada sa mladima.
- Neke starije generacije su nepopravljive. Ako želimo pripremati teren za stvari koje dolaze, rad sa mladima je neophodan, a to uključuje i reformu obrazovnog sistema. Možemo imati sjajno predavanje, ali ako ne dovedete mlade oči u oči, da se vide, druže, upoznaju jedni sa drugima i svojim različitostima nećemo puno toga napraviti - zaključio je Vuković.
Profesorica sociologije u SMŠ “Ivan Goran Kovačić” Slađana Samardžić smatra da su rezultati istraživanja CGO-a o multikulturalnosti “alarm za sve aktere društva kako bi shvatili ozbiljnost problema sa kojim se suočavamo".&nbsp;
- Sa sociološkog gledišta, multikulturalizam u Crnoj Gori nudi potencijale za izgradnju socijalno kohezivnog društva koje slavi različitost. No, izazovi u pogledu segregacije, političke instrumentalizacije identiteta i socijalnih nejednakosti moraju biti prepoznati i adresirani - navela je Samardžić.
Ključ uspjeha, prema njenim riječima, leži u usmjeravanju obrazovnih politika ka promovisanju interkulturnog dijaloga, smanjenju socijalne distance i razvijanju zajedničkog identiteta koji uključuje sve grupacije u društvu.&nbsp;
- Mladi u Crnoj Gori imaju potencijal da doprinesu izgradnji zdravog multikulturalnog društva, ali trenutno nisu dovoljno angažovani u afirmaciji građanskih vrijednosti. Ključna prepreka je nedostatak obrazovnih programa koji sistematski obrađuju teme o multikulturalizmu i ljudskim pravima - ocjenjuje Samardžić.
Današnja tribina u Herceg Novom šesta i posljednja u ovoj serija koja je uključila slične događaje u Baru, Bijelom Polju, Podgorici, Plavu i Nikšiću.&nbsp;
- Cilj serije ovih tribina je jačanje dijaloga i razmjene perspektiva između institucija, civilnog društva, medija i građana, a sve kako bi se identifikovali ključni izazovi i potrebe u razvoju interkulturalizma u lokalnim zajednicama - kazali su iz CGO.
Tribine su realizovane uz uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, a u okviru projekta “Harmonija u raznolikosti”.

CGO: Obrazovne politike se moraju usmjeravati ka promovisanju interkulturalnog dijaloga

Gošća 69. izdanja serijala „Ne pričam ti o tome“ bila je Sonja Pervova – Solfira (djevojački Vojvodić), svestrana crnogorska umjetnica čiji stvaralački izraz spaja muziku, ples i scenski performans.
Solfira je završila Muzičku akademiju, odsjek flauta, a nakon kratkog rada u obrazovnim ustanovama odlučila se za put samostalnog umjetnika. Profesionalno usavršavanje nastavila je na Dalekom istoku, gdje je pohađala višemjesečne kurseve joge i transcendentalne meditacije, nakon čega je radila kao instruktor joge.
Ipak, centralno mjesto u njenom radu zauzimaju muzika i ples. Solfira je pjevačica, kompozitorka i tekstopisac benda koji nosi njeno ime, a njen muzički izraz kreće se između alternative, skandinavskog roka, popa, istočnjačkih i ambijentalnih zvukova. Jedina je umjetnica u Crnoj Gori koja izvodi fire-show, odnosno ples sa vatrenim rekvizitima, dok je njen autorski Extravaganza Show spoj trbušnog plesa, plesa sa zmijama, plesa sa vatrom i rokenrol koncerta, koji tokom ljetnje sezone izvodi širom crnogorskog primorja, najčešće u hotelskim kompleksima.
Sa performansom plesa sa vatrom nastupala je i na koncertima klasične muzike, među kojima se izdvajaju otvaranje „Barskog ljetopisa“ 2024. godine na koncertu soprana Tamare Rađenović, kao i koncert u okviru programa „bARS“ 2024, na kojem su nastupili mr Leonora Bajramoski (violina) i mr Jakup Mehmedović (harmonika).
Zajedno sa suprugom Danilom pojavila se i kao glumica u više muzičkih spotova, a posebnu pažnju privukao je spot „Opasan ples unplugged“ grupe Van Gogh, snimljen u potpunosti pod vodom, tehnikom ronjenja na dah.
Emisiju „Ne pričam ti o tome“ uređuje i vodi Željko Milović, a novo izdanje gledaoci mogu pratiti u nedjelju od 21 sat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DadhnpjsII10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

„Ne pričam ti o tome“: Sonja Pervova – Solfira, autentična umjetnica između muzike, plesa i performansa

Službenici granične policije jutros su na graničnom prelazu Šćepan Polje, na izlazu iz Crne Gore, oduzeli putničko vozilo za kojim je raspisana međunarodna potjernica Interpola Njemačke, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, policijski službenici su na graničnom prelazu kontrolisali D.J. (35), crnogorskog državljanina, operativno interesantno lice blisko jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi, koji je upravljao vozilom marke Audi SQ8, njemačkih registarskih oznaka.
Tokom provjera, policija je posumnjala da se vozilo potražuje od strane njemačkih nadležnih organa, nakon čega su o događaju obaviješteni službenici NCB Interpol Podgorica. Dodatnim provjerama potvrđeno je da je za predmetnim vozilom raspisana međunarodna potjernica Interpola Njemačke.
Vozilo je privremeno oduzeto i predato na dalje postupanje službenicima Stanice policije Plužine, dok se nastavlja saradnja sa međunarodnim partnerima u ovom predmetu.

Na Šćepan Polju oduzeto vozilo koje potražuje Njemačka

Iz Eurofonda reagovali su na jučerašnje saopštenje ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića i ministra finansija Novice Vukovića, da je dogovoreno formiranje upravljača Ulcinjskom solanom.
Reagovanje prenosimo integralno:
Najava formiranja preduzeća koje bi upravljalo Parkom prirode „Ulcinjska solana“ pa zvuči kao još jedna populistička vijest. Svi želimo da Solana bude zaštićena, obnovljena, adekvatno valorizovana i sačuvana za buduće generacije. Međutim, dobra namjera ne može biti izgovor za kršenje zakona i ignorisanje sudskih presuda.
Prije svega, važno je da javnost podsjetimo po ko zna koji put na jednu ključnu činjenicu: Upravni sud Crne Gore je prije nekoliko mjeseci donio pravosnažnu presudu kojom je poništeno rješenje Ministarstva finansija iz 2022. godine i država je izbrisana iz lista nepokretnosti Ulcinjske solane. Sud je jasno rekao da se država ne može upisati kao vlasnik zemljišta bez vođenja odgovarajućeg sudskog ili upravnog postupka i bez dokaza o pravu svojine.
U obrazloženju presude sud je izričit, citiramo:
„Da bi država stekla pravo svojine nad predmetnim nepokretnostima, morala je pokrenuti odgovarajući pravni postupak i u njemu dokazati osnov za sticanje prava svojine.“
Drugim riječima – država danas nije vlasnik zemljišta Solane. To nije politički stav, već sudska činjenica.
Zato se s pravom postavlja jednostavno pitanje: kako se može osnovati preduzeće koje će upravljati nečijom imovinom? Da li bi gradonačelnik Ulcinja dozvolio da treće lice osnuje firmu, ulaže novac i donosi odluke u njegovoj kući ili stanu?
Isto pitanje važi i za najavljena ulaganja od 15 miliona eura. Kako se može investirati javni ponavljamo JAVNi novac u imovinu koja je u stečaju i još niste vlasnik istog. Takav pristup ne samo da je nezakonit, već otvara ozbiljna pitanja odgovornosti onih koji takve odluke donose.
Zakon o zaštiti životne sredine ne daje blanko ovlašćenje državi ili opštini da: preuzmu upravljanje privatnom ili stečajnom imovinom, ignorišu imovinsko-pravne odnose, niti da ulažu javna sredstva u imovinu nad kojom nemaju pravo raspolaganja.
Zaštita prirode se može sprovoditi kroz zakonit model, uz rješavanje vlasničkih odnosa ili kroz poseban zakonski postupak (eksproprijaciju, sporazum, sudsku odluku) — a ne političkim dogovorima.
Dakle, veoma je Važno naglasiti i sljedeće: Zakon o zaštiti životne sredine ne dozvoljava da se zaštita prirode sprovodi kršenjem imovinskih prava dakle jedino je moguće uz poštovanje sudova, vlasništva i procedura.
Ukoliko se nastavi sa pokušajima da se mimo zakona formira preduzeće za upravljanje Ulcinjskom solanom, biće pokrenuti odgovarajući pravni postupci protiv svih učesnika i to Ne zato što neko od nas želi sudske postupke , već zato što je poštovanje zakona temelj svake ozbiljne demokratske države.
Ulcinjska solana zaslužuje zaštitu, ali zaslužuje i pravdu, zakonitost i poštovanje sudskih odluka. Samo tako može imati održivu i sigurnu budućnost.

Eurofond: Pokušaji nelegalnog formiranja preduzeća za Solanu završiće pravnim postupcima protiv svih učesnika

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sastao se sa Nj. E. Šarlotom Samelin, ambasadorkom Kraljevine Švedske u Crnoj Gori.
- Mandić je izrazio zadovoljstvo povodom njihovog ponovnog susreta, dodajući da Crna Gora Kraljevinu Švedsku posmatra kao iskrenog prijatelja. Sagovornici su se prisjetili predsjednikove zvanične posjete Švedskoj krajem 2024. godine na poziv tamošnjeg predsjednika parlamenta Andreasa Norlena, naglasivši da su u današnjem vremenu, upravo takve posjete ključ snaženja bilateralne saradnje - navodi se u saopštenju.
Komentarišući aktuelnosti vezane za proces evropskih integracija naše zemlje, konstatovano je da sada, više nego ikada, Crna Gora treba snažnu podršku i razumijevanje zemalja članica, jer naša država u poslednje dvije godine postiže istorijske rezultate koji nas kandiduju za prvu narednu članicu EU.

Mandić i Samelin: Crna Gora treba snažnu podršku i razumijevanje zemalja članica

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: gradansko-obrazovanje