U Tivtu, prema posljednjim podacima lokalne Turističke organizacije (TO) boravi 1,1 hiljada gostiju, od kojih su čak 95 odsto stranci.
Privatni smještaj dominira s ukupno 1,06 hiljada gostiju, od kojih je samo jedan domaći, prenosi Radio Tivat.
Hoteli, koji bilježe pad posjete, ugostili su ukupno 50 turista, 43 stranca i sedam domaćih.
U strukturi gostiju najbrojniji su turisti iz Rusije, koji čine 35,09 odsto od ukupnog broja, dok slijede turisti iz Srbije, s oko 15 odsto. Značajan broj dolazi i iz Turske, Azerbejdžana i Ukrajine.
U manjem procentu zabilježen je dolazak gostiju iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Bosne i Hercegovine (BiH), Velike Britanije, Hrvatske i sa Kosova.
Većina turista koristi privatni smeštaj, koji čini 95 odsto ukupnog prometa, uz primjetan rast stranih gostiju u poređenju sa 2019. godinom.
Hoteli, s druge strane, bilježe značajan pad broja gostiju u odnosu na prethodne godine – čak 47 odsto manje u poređenju s 2023. i 24 odsto manje u odnosu na 2019.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U Tivtu 1,1 hiljada gostiju, skoro svi stranci

U registrovanim smještajnim kapacitetima u Tivtu, prema podacima od četvrtka, boravi 1,5 hiljada gostiju, pokazuju podaci lokalne Turističke organizacije (TO).
Od ukupnog broja turista, domaćih je 73, a stranih 1,44 hiljade.
Ukupan broj, u odnosu na isti period prošle godine, pokazuje blagi rast od jedan odsto, prenosi Radio Tivat.
Rezultati ukazuju i na rast u segmentu hotelskog smještaja, gdje trenutno borave 173 gosta, 72 domaća i 101 strani.
U poređenju sa prošlom godinom povećanje je 31 odsto, a u odnosu na 2019. čak 101 odsto.
Za privatni smještaj, koji u odnosu na prošlu godinu bilježi pad od dva odsto, odlučilo se 1,34 hiljade uglavnom stranih turista.
Na tivatskoj rivijeri dominiraju gosti iz Rusije čiji udio iznosi 31,36 odsto, a slijede gosti sa tržišta Srbije, Turske, Azerbejdžana, Bosne i Hercegovine (BiH) i Ukrajine.
U manjem procentu, bilježi se i boravak gostiju iz Hrvatske, Velike Britanije, Kosova i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

U Tivtu 1,5 hiljada gostiju

U Tivtu trenutno boravi 1,77 hiljada gostiju, prema trenutnim podacima.
Od ukupnog broja, 1,72 hiljade su strani gosti, a 47 domaći, prenosi Radio Tivat.
U hotelima je 199 gostiju, 46 domaćih i 153 stranih, što je 43 odsto više nego prošle godine, ali 13 odsto manje nego 2019.
Za privatni smještaj odlučio se najveći broj gostiju, 1,57 hiljada, što je pad od tri odsto u poređenju sa prošlom godinom, ali rast od 90 odsto u odnosu na isti period 2019. godine.
U strukturi gostiju i dalje su najbrojniji iz Rusije, a slijede turisti iz Srbije, Turske, Azerbejdžana i Ukrajine, te manji broj njih iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Velike Britanije, Kosova, Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Njemačke.

U Tivtu trenutno 1,77 hiljada gostiju

U Herceg Novom, prema podacima od četvrtka, boravi 7,73 hiljade turista, 496 manje nego u istom periodu prošle godine.
Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 7,23 hiljade, a domaćih 501.
U hotelima boravi 4,57 hiljada gostiju, a u domaćinstvima 3,13 hiljada.
U auto-kampovima su evidentirana 25 gosta, dok ih u hostelima nije bilo.

500x500

U Herceg Novom 7,73 hiljade turista

Iako je septembar ove godine, za razliku od prošlogodišnjeg toplog i sunčanog, s dosta kišnih i oblačnih dana, turistička posjeta je gotovo identična.&nbsp;
Prema podacima Turističke organizacije Herceg Novi, odmor koristi 11.420 &nbsp;prijavljenih gostiju. To je 15 odsto više u odnosu na isti dan u 2023.godini, prenosi Novski portal.
Karakterističan je veliki pad posjete u apartmanima i sobama stanodavaca, gdje boravi 5.640 turista.
U hotelima je bolja posjeta upoređujući je ne samo sa tom u domaćinstvima, već i u odnosu na 19. septembar lani. Hotelski smještaj je tako odbralo 5.745 gostiju, što je skoro 200 više nego lani.
Gotovo svi gosti su sa stranim pasošima.
U autokampovima se još zadržalo 35 posjetilaca.
Hoteliejri su ušli u posezonu s optimizmom. Oslanjaju se na grupne dolaske, konferencije i dugoročne partnere.&nbsp;
Uprkos lošijem vremenu koje utiče na last-minute rezervacije, predsezona i posezona postaje ključna za finansijsku održivost turističkog sektora.

Herceg Novi: U hotelima više gostiju nego u domaćinstvima

V.K. (19) uhapšen je zbog sumnje da je lažno svjedočio pred tužiocem na saslušanju o tuči koja se 8. marta dogodila na Cetinju.
On je, kako su naglasili u policiji, dao iskaz o događaju o kojem nije imao saznanja - kako bi što prije napustio tužilačke prostorije.
Nakon saslušanja mu je određeno zadržavanje.
Podsjećamo, u tuči 8. marta jedna osoba je zadobila teške tjelesne povrede, a identifikovana su dva od pet učesnika događaja. Uhapšeni su operativno interesantno lice A.M.(33) i pripadnik jedne organizovane kriminalne grupe M.M.(33) zbog sumnje da su počinili krivično djelo učestvovanje u tuči.
M.M. je trenutno u pritvoru.

Devetnaestogodišnjak uhapšen zbog sumnje da je lažno svjedočio o tuči na Cetinju

Očekujem da se EU jasno odredi prema Sporazumu između Crne Gore i UAE, da li je u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju", poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji se na Cetinju sasatao sa visokom predstavnicom Unije za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku i potpredsjednicom Evropske komisije Kajom Kalas, koja boravi u zvaničnoj posjeti našoj zemlji
Kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika, u okviru radnog ručka dvoje zvaničnika razmijenili su mišljenja o aktuelnom momentu u pristupnim pregovorima Crne Gore s Evropskom unijom i preostalim koracima do postavljenog vanjskopolitičkog cilja - punopravnog članstva države do 2028. godine.
Predsjednik Milatović je, kako se navodi u saopštenju, &nbsp;ocijenio da posjeta visoke predstavnice EU dolazi u ključnom trenutku za region i njegov evropski put te da je nastavak politike proširenja i integracija zemalja Zapadnog Balkana važno pitanje koje može pokazati snagu Evropske unije.
- Crna Gora je odlučna da učini sve u njenoj moći da bude spremna za članstvo do 2028. godine. Svjesni smo da je to ambiciozan cilj, ali vjerujemo da ga možemo dostići, zajedno sa našim evropskim partnerima. Cijenimo posvećenost EU da se strogo pridržava pristupa zasnovanog na zaslugama. Kao najnapredniji kandidat za članstvo, visoko smo motivisani da budemo domaćini Samita Evropske političke zajednice na proljeće naredne godine. Vrijeme održavanja Samita je posebno značajno za Crnu Goru, jer u maju 2026. obilježavamo 20 godina od obnove nezavisnosti - poručio je &nbsp;Milatović.
Predsjednik Milatović je tokom sastanka posebnu pažnju posvetio pitanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina, koji je Vlada Crne Gore nedavno potpisala sa Vladom Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Milatović je, kako dodaju, &nbsp;sa visokom predstavnicom EU razgovarao i o potpisivanju Sporazuma o bezbjednosnom i odbrambenom partnerstvu između Crne Gore i Evropske unije.
- Na osnovu zajedničkih vrijednosti i geopolitičkih interesa, i uz punu usklađenost sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom, potpisivanje ovog sporazuma bilo bi dodatna potvrda kredibilnog i strateški opredijeljenog evropskog puta Crne Gore &nbsp;- &nbsp;istakao je predsjednik Milatović.
-- Visoka predstavnica EU je tokom razgovora izrazila punu podršku na putu daljeg približavanja Crne Gore Evropskoj uniji - zaključuje se u saopštenju Kabineta.
U okviru susreta, predsjednik države upriličio je i posjetu visoke predstavnice EU Kaje Kalas Narodnom muzeju na Cetinju. Dolaskom u Crnu Goru ona je započela svoju prvu posjetu Zapadnom Balkanu.

Milatović - Kalas: Očekujem da se EU jasno odredi prema sporazumu između Crne Gore i UAE

Vršiteljka dužnosti predsjednice Stomatološke komore Crne Gore dr Jelena Bulajić saopštila je da od sjutra građani nastavljaju da dobijaju besplatnu uslugu zubara.
Ona je, na današnjoj konferenciji za medije, podsjetila je da je 2008. godine država prepustila stomatologe tržištu rada, te da oni danas, poslije 17 godina, dobijaju isti iznos od 5, 6 miliona eura.
- Društvenu odgovornost su stomatolozi pokazali. Na javnom pozivu se prijavilo 180 stomatologa. Nije potrebno obrazlagati vrijednost eura danas i prije 17 godina. Predlažemo ministru finansija Novici Vukoviću da rukovodstvu Fonda vrate zarade iz tog perioda - rekla je ona.
Prema njenim riječima, stomatolozi se pritiskaju da potpišu sporne ugovore gdje im se nude loši uslovi.
Sa konferencije je poručeno da neće uspjeti da se izbore protiv države, te da ne mogu da izlažu radnike tome da nemaju platu...
Objašnjavaju da je nekolicina stomatologa potrčala da prva potpiše ugovor sa kojim se većina ne slaže.
Dr Todor Tomašević tvrdi da se prethodna dva mjeseca pokušava prebaciti odgovornost na stomatologe.
- Fond je odgovoran i za nadležne koji kreiraju zdravstvenu politiku. U privatno-javnom partnerstvu smo ugovorna strana. Odluka o izboru ordinacija koje su ispunile uslove nije donešena. Pozvani smo telefonom da uzmemo ugovore. Fond je u ranijim godinama ugovore slalo poštom. Ovaj put smo pozvani i da preuzmemo ugovore gdje nijesmo ništa potpisali. Rokovi nisu definisani javnim pozivom. Dva mjeseca smo pregovarali, ali nijesmo našli kompromis i, na kraju, ponudili su nam isti ugovor - pojasnio je on.
Dodaje da država smatra da je dovoljno 5, 6 miliona, ali da stomatolozi nijesu saglasni jer je sve poskupilo, pa ne mogu priuštiti savremene materijale i bolju uslugu pacijentima.
Ističe da je neprimjereno da građani sedam dana ne znaju gdje mogu da dobiju besplatnu zdravstvenu zaštitu.
- Naša krivica u ovome nije - istakao je on.
Napominje da Kotor nema ugovore već dvije godine i da su preusmjereni u Tivat gdje još nijesu potpisani...
- U Nikšiću nema ugovora, u Podgorici je potpisano osam ugovora, u Rožajama nema ugovora, u Plužinama i Šavniku, takođe, nema ugovora, kao ni u Plavu, Mojkovcu - napominje Tomašević.
Dodaje i da je neozbiljno od Fonda što licitira i saopštava da je potpisalo 35 stomatologa.
- Vrše se pritisci. Svi koji smo preuzeli ugovore imamo pravo da ih detaljno analiziramo - rekao je Tomašević.
Pozvao je Fond da, koliko je sjutra, održe sastanak i nađu kompromisno rješenje.
Dr Marija Čanak-Iličković pojasnila je da su nadležni priznali da je od 2008. uvedena nakaradna reforma.
- Pozivamo kolege da potpišemo ugovore, ali da ne odustajemo od dalje borbe - naglasila je Čanak-Iličković.

Građani od sjutra opet imaju besplatnu stomatološku zaštitu

Iako je Bošnjačko vijeće zamišljeno kao nadstranačka institucija, ovaj savjet je pretvoren u ispostavu Bošnjačke stranke - kazao je potpredsjednik Bošnjačkog vijeća i funkcioner Bošnjačkog demokratskog pokreta Bejto Šahmanović a nakon, kako je rekao, burne sjednice održane za vikend u Rožajama.
Šahmanović se, kako se navodi u saopštenju, građanima zahvalio na podršci koju je dobio prethodna dva dana, te pojasnio da je bio svjestan namjere koju je imao i sproveo predsjednik Bošnjačkog vijeća Suljo Mustafić, a po partijskoj direktivi svog šefa Ervina Ibrahimovića.&nbsp;
- Prije održavanja sjednice uputio sam imejl kako bih obezbijedio prisustvo medija i uvid javnosti u rad krovne institucije Bošnjaka u Crnoj Gori. S obzirom na to da nisu ništa učinili, niti odgovorili na moj dopis, bio sam prinuđen iskoristiti svoj lični profil za uživo snimanje sjednice kako bi cijela javnost vidjela o čemu se radi - kazao je Šahmanović.&nbsp;
On je naveo da su na početku odbili da se predsjednik Bošnjačkog demokratakog pokreta Sead Šahman uvrsti po funkciji u budući saziv vijeća.&nbsp;
- Zatim su izglasali da sjednica bude tajna. A potom su izglasali svoju jednopartijsku izbornu komisiju, koju čine: predsjednik SO Rožaje Almir Avdić, koji u ime Bošnjačke stranke obnaša tu poziciju, predsjednica Foruma žena BS Sabina Muratović, poslanik BS u Skupštini Crne Gore Admir Adrović, kao i članica BS Arnela Šutković - precizirao je Šahmanović.&nbsp;
On je ocijenio da je ovakvim potezom obesmišljen cijeli izborni proces, pa su stvorene sumnje da je u najavi zloupotreba vijeća u partijske svrhe.&nbsp;
- Prilikom prekida snimanja Mustafić mi se obratio riječima: "Zapamtićeš ti mene za ovo", dok je sjedio pored mene. Ovo doživljavam kao prijetnju, a sve što se može desiti meni ili ljudima koji su mi bliski direktno je izvršeno po direktivi vrhuške Bošnjačke stranke na čelu sa Ervinom Ibrahimovićem. Nakon prekida sjednice doživio sam i verbalni napad od zaposlenog u Vijeću - kazao je Šahmanović.&nbsp;
On je dodao da jednu, ali najvažniju stvar ne shvataju političari Bošnjačke stranke, a to je da imaju ono što oni nemaju - mladost, entuzijazam, hrabrost i malo više petlje nego što oni imaju.&nbsp;
- I najvažnija stvar – nikome ništa ne dugujemo, jer smo slobodni građani koji žive od svog rada, a ne od privilegija - kazao je Šahmanović.
Uputio je apel javnosti, odnosno pozvao sve koji mogu i žele da im pomognu u naumu da proces otvore i da bude transparentan, bez zakulisnih radnji i dopisivanja glasova.&nbsp;
- Zato ćemo se na svakom mjestu i u svakom trenutku pobuniti i reći ono što imamo. Sve će biti transparentno - poručioo je Šahmanović.

Šahmanović: Bošnjačko vijeće pretvoreno u ispostavu Bošnjačke stranke, Mustafić mi se obratio riječima "Zapamtićeš ti mene za ovo"

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

Bivši direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“ Borislav Ivanković, kojeg je u novembru prošle godine nezakonito smijenio Odbor direktora ove državne kompanije na čijem je čelu Zoran Lakušić, uputio je juče otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću i ministarki rada i socijalnog staranja Naidi Nišić ističući da im se obraća „kako bi zbog nezakonitog imenovanja Krsta Radovića na mjesto izvršnog direktora, a koji ne ispunjava uslove, pitanje pravnog puča u Regionalnom vodovodu bilo konačno riješeno“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c" data-rendition-name="original" width="1080" height="721" loading="lazy" alt="Borislav Ivanković"><figcaption>NEZAKONITO SMIJENJEN: Borislav Ivanković(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - U međuvremenu, kako nezvanično saznajem, dogodilo se još nešto – naime, gospodin Radović počeo je da preuzima zaposlene i postavlja ih, mimo bilo kakvih procedura, na različita šefovska mjesta. U saznanju sam, takođe, da pojedini novozaposleni nemaju odgovarajuću školsku spremu za rukovodeća mjesta na koja su postavljeni. Kako bi time mogla biti nanijeta nova šteta privrednom društvu, moram se zapitati da li takav odnos postaje neko pravilo ili moda da se u RVCP od nezakonitog imenovanja zapošljavaju ljudi bez odgovarajućeg iskustva ili odgovarajuće školske spreme – upozorio je Ivanković. Podsjeća da je inspektorka rada Haida Jevrić Osmanović rješenjem konstatovala i naložila otklanjanje nepravilnosti, zbog toga što Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora. - Nema pet godina radnog iskustva na rukovodećim pozicijama sa VII1 stepenom stručne spreme, budući da je diplomu nostrifikovao prije par mjeseci, a diplomirao je krajem 2020. godine. Na takvo rješenje Odbor direktora Regionalnog vodovoda uložio je žalbu i čeka se odluka Ministarstva kao drugostepenog organa, a koja sigurno ne može biti drugačija od one koju je konstatovala inspektorka Jevrić Osmanović. Jasno je da se gospodinu Radoviću matematički ne mogu dodati godine radnog iskustva sa srednjom školom u odnosu na period od nostrifikacije diplome od 04. 11. 2024. godine sa VII1 stepenom stručne spreme. Ili on sad možda preko Biroa rada odrađuje pripravnički staž na mjestu izvršnog direktora – naglasio je Ivanković. U otvorenom pismu ističe i „činjenicu da je Odbor direktora i dalje u istom sastavu na čelu sa Zoranom Lakušićem, koji je, prema saznanjima, podnio ostavku prije tri mjeseca, a što još niko nije ni demantovao“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>VEDRI I OBLAČI: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - Zakon o privrednim društvima, Član 171 stav 1, jasan je da je apsolutni rok za promjenu OD maksimum 60 dana od podnošenja ostavke – upozorio je on. Citrao je i član 171 Zakona koji definiše prestanak članstva u odboru direktora. Stav 1 precizira da mandat člana odbora direktora prestaje: 1) istekom perioda na koji je imenovan; 2) kada prestane da ispunjava uslove za članstvo u odboru direktora iz člana 157 ovog zakona; 3) podnošenjem ostavke; 4) razrješenjem od strane skupštine akcionara. Zakonom je dalje precizirano da „prestanak članstva u odboru direktora registruje se u CRPS, u roku od 15 dana od dana nastupanja okolnosti iz stava 1 ovog člana“, te da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava 1 ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. - Kako nezvanično saznajem, ljudi koji upravljaju ovako značajnom kompanijom, hvale se da će političkim pritiskom možda i poništiti rješenje prvostepenog organa, pa Vas molim kao drugostepeni organ da odluku donesete profesionalno u skladu sa Zakonom budući da čovjek bez radnog iskustva upravlja privrednim društvom vrijednim preko 140 miliona eura, a koje direkno utiče na skoro 30% BDP-a Crne Gore i neposredno odlučuje o sudbini 80 porodica. Ovo govorim jer znam da je već počelo nezakonito raspoređivanje zaposlenih (što je potvrđeno spovedenim nalazima inspekcije) i zapošljavanje lica bez adekvatne stručne spreme, pokretanje izmišljenih disciplinskih postupaka protiv zaposlenih koji ne popustaju pod pritiskom rukovodioca ovog Društva – upozorio je Ivanković. Istakao je i da ima informacije „da je u posljednjih par mjeseci sportskim klubovima isplaćeno skoro 20.000 € (kakvo rasipanje novca, ovo je posao i za Tužilaštvo), a to je skoro iznos koji sam zaposlenima isplatio za čitavu godinu dana njihovog rada i zalaganja da sistem besprijekorno funkcioniše“. - Ističem da nikada nije bilo prekida isporuke vode, u dvije i po godine mog upravljanja i stalnog poboljšavanja uplavljanja sistemom, poboljšavanja poslovanja kao i stanja novčanih sredstava na računu kada sam smijenjen. Mene je Zoran Lakušić putem medija (čitajte dijela OD iza kojih se sakrio saopštenjem) prozvao za isplatu oko 23.000 € zaposlenim za varijalbilu u odnosu na ukupne godišnje neto isplaćene plate zaposlenim od preko 1.300.000 € za posljednjih 12 mjeseci mog upravljanja – podsjetio je on. Naglasio je da se uspješnim poslovanjem ne može pohvaliti i Krsto Radović, upozoravajući da od kada je on na čelu kompanije, „u zadnjih par mjeseci cijev je pucala na gradilištima minimum sedam puta, a Tivat i Kotor od nedelje ne dobijaju vodu iz RVCP, što se može lako provjeriti“. Krsto Radović kadar je Demokrata Alekse Bečića.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381" data-rendition-name="original" width="1600" height="1000" loading="lazy" alt="Krsto Radocić"><figcaption>NEZAKONITO IMENOVAN: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević)</figcaption></figure>  Ivanković je nedavno, u razgovoru za Portal ETV, kazao da ga je Odbor direktora, predvođen Lakušićem, smijenio nezakonito, i dali mu otkaz dok je bio na bolovanju, podsjećajući da je on oveć već treći izvršni direktor kojeg Lakušić i ovo upravljačko tijelo u nepunih četiri godine nezakonito smjenjuju. Lakušić je, kako smo pisali, bivši nastavnik u Srednjoj mašinskoj školi u Podgorici, kadar je nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno Demokratske narodne partije Milana Kneževića, a na funkciju predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda imenovan je u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020. Već u junu smijenio je tadašnjeg izvršnog direktora Gorana Jevrića, kojeg je zamijenio Josip Đurašković, kadra Demokrata Alekse Bečića, da bi se i njega riješio poslije 11 mjeseci i smijenio ga, kada je za vršioca dužnosti imenovan Borislav Ivanković, a onda i u punom mandatu. - Tražio je da ja za sve odgovaram, a on da se za sve pita. Pokušao je da uđe u moja ovlašćenja. Očekivao je od mene da njemu prepuštim rukovođenje kompanijom i da ja samo potpisujem to što on dogovori. Od kada sam imenovan bio sam pod njegovim konstantnim pritiskom. I ja i moj tim. Umjesto podrške bili smo izloženi njegovim stalnim opstrukcijama – rekao je tada Ivanković za Portal ETV. Kategoričan je da bi postupanjem Lakušića trebalo da se pozabavi ne samo Inspekcija rada, nego i privredni kriminal, a možda bi posla bilo, kako je kazao, i za Specijalno tužilaštvo.

Ivanković: Radović preuzima radnike i postavlja na šefovska mjesta mimo procedura

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Tag: gosti