<p>Početak juna kolašinskim turističkim poslencima donio je dobru posjećenost sa najvećim brojem gostiju iz Izraela, međutim prethodnih dana su suočeni sa velikim brojem otkazanih rezervacija. Razlog je trenutna situacija u Izraelu i otkazani letovi.</p>
<p>- Što se tiče turističke sezone u Kolašinu u prvom dijelu juna imali smo dosta dobru posjećenost ono što moram naglasiti je to da značano utiče na nas trenutna situacija u Izraelu i letovi koji su otkazani. Najviše uticaja ima kada su u pitanju hotelski smještajni kapaciteti gdje imamo značajan broj otkazanih rezervacija na svakodnevnom nivou. Kada je u pitanju privatni smještaj imamo sličnu situaciju, ali u suštini kod njih većinom Izraelci nijesu u strukturi gostiju - kazala je za TVCG direktorica Turističke organizacije Kolašin<b> Zorica Milašinović</b>.</p>
<p>Pored gostiju iz Izraela Kolašin posjećuju i gosti iz Francuske, Njemačke, Belgije, Engleske i regiona.</p>
<p>- Što se tiče prve polovine juna mogu reći da smo zadovolni, posjećenost je na istom nivou kao prethodne godine, što je dosta dobro. Proteklog vikenda imali smo organizovan 4.Međunarodni fudbalski turnir za mlađe kategorije, zatim smo 14. juna imali pješačku turu do Jablanovog vrha na Sinjajeni, kojom smo ujedno do jeseni i završili sa promotivnim pješačkim trauma. Uveče je u glavnoj ulici bila svirka, nastupio je bend Hanibal - kazala je ona.</p>
<p>Prema njenim riječima, do kraja juna goste u Kolašinu očekuje bogat rekrativno – zabavni sadržaj.</p>
<p>- Od 20. do 30. juna u Kolašinu će se održati 11. košarkaški kamp za djecu. 21. juna u Ulici IV Proleterske će biti svirka – Igor Mitrović duo. Posljednji vikend juna (27.-29. jun) u Kolašinu će se, u organizaciji Opštine Kolašin, organizovati festival Kolašin Echo, tokom kojeg će posjetioci moći da uživaju u pješačkim i biciklističkim turama, zatim džip safariju, bagi turama, raftingu, programu za djecu i slikarskim radionicama za djecu i odrasle. Sve tri večeri, goste će na Trgu boraca zabavljati Galija uz predgrupu Anesthesia band, Senidah uz predgrupu DJ Kojo i Milica Pavlović prije čijeg nastupa će biti Nemanja Petrović - kazala je Milašinović.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Izraelci otkazuju rezervacije u Kolašinu zbog situacije sa Iranom

<p>U Kotoru, prema podacima lokalne Turističke organizacije (TO), trenutno boravi 4,46 hiljada gostiju.</p>
<p>Od ukupnog broja, 2,66 hiljada gostiju je u privatnom smještaju, 1,72 hiljade u hotelima, 56 u hostelima, a 36 u kampovima, prenosi Radio Kotor.</p>
<p>U privatnom smještaju su najbrojniji gosti iz Srbije, Rusije, Turske, Velike Britanije i Njemačke, a u hotelima iz Velike Britanije, Francuske, Izraela, Rusije i Njemačke.</p>
<p>“Protekle sedmice Kotor je obišlo 23,2 hiljade izletnika. Najbrojnije su bile grupe iz Sjedinjenih Američkih Država, Turske, Njemačke, Izraela, Francuske, Velike Britanije i Kine”, kazali su iz Stručne službe TO Kotor.</p>

1250x600

1084x550

U Kotoru boravi 4,46 hiljada gostiju

<p>I zvanični podaci pokazuju ono što svi vidimo - konstantan pad dolazaka i noćenja u hotelima i sličnim objektima - poručio je u objavi na mreži X predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.&nbsp;</p>
<p>On je ocijenio da je stanje još gore u privatnom smještaju.</p>
<p>- Kada imate ovakvo tunelovanje avio saobraćaja, beskonačne radove, povećanje cijena, akciza i poreza - gosti vas sve više zaobilaze - dodao je on.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FStanicM%2Fstatus%2F1917526421968211977&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Stanić: Gosti nas sve više zaobilaze zbog povećanja cijena, akciza poreza, tunelovanja avio saobraćaja

<p>U Tivtu, prema posljednjim podacima lokalne Turističke organizacije (TO) boravi 1,1 hiljada gostiju, od kojih su čak 95 odsto stranci.</p>
<p>Privatni smještaj dominira s ukupno 1,06 hiljada gostiju, od kojih je samo jedan domaći, prenosi Radio Tivat.</p>
<p>Hoteli, koji bilježe pad posjete, ugostili su ukupno 50 turista, 43 stranca i sedam domaćih.</p>
<p>U strukturi gostiju najbrojniji su turisti iz Rusije, koji čine 35,09 odsto od ukupnog broja, dok slijede turisti iz Srbije, s oko 15 odsto. Značajan broj dolazi i iz Turske, Azerbejdžana i Ukrajine.</p>
<p>U manjem procentu zabilježen je dolazak gostiju iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Bosne i Hercegovine (BiH), Velike Britanije, Hrvatske i sa Kosova.</p>
<p>Većina turista koristi privatni smeštaj, koji čini 95 odsto ukupnog prometa, uz primjetan rast stranih gostiju u poređenju sa 2019. godinom.</p>
<p>Hoteli, s druge strane, bilježe značajan pad broja gostiju u odnosu na prethodne godine – čak 47 odsto manje u poređenju s 2023. i 24 odsto manje u odnosu na 2019.</p>

U Tivtu 1,1 hiljada gostiju, skoro svi stranci

<p>U registrovanim smještajnim kapacitetima u Tivtu, prema podacima od četvrtka, boravi 1,5 hiljada gostiju, pokazuju podaci lokalne Turističke organizacije (TO).</p>
<p>Od ukupnog broja turista, domaćih je 73, a stranih 1,44 hiljade.</p>
<p>Ukupan broj, u odnosu na isti period prošle godine, pokazuje blagi rast od jedan odsto, prenosi Radio Tivat.</p>
<p>Rezultati ukazuju i na rast u segmentu hotelskog smještaja, gdje trenutno borave 173 gosta, 72 domaća i 101 strani.</p>
<p>U poređenju sa prošlom godinom povećanje je 31 odsto, a u odnosu na 2019. čak 101 odsto.</p>
<p>Za privatni smještaj, koji u odnosu na prošlu godinu bilježi pad od dva odsto, odlučilo se 1,34 hiljade uglavnom stranih turista.</p>
<p>Na tivatskoj rivijeri dominiraju gosti iz Rusije čiji udio iznosi 31,36 odsto, a slijede gosti sa tržišta Srbije, Turske, Azerbejdžana, Bosne i Hercegovine (BiH) i Ukrajine.</p>
<p>U manjem procentu, bilježi se i boravak gostiju iz Hrvatske, Velike Britanije, Kosova i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).</p>

U Tivtu 1,5 hiljada gostiju

<p>U Tivtu trenutno boravi 1,77 hiljada gostiju, prema trenutnim podacima.</p>
<p>Od ukupnog broja, 1,72 hiljade su strani gosti, a 47 domaći, prenosi Radio Tivat.</p>
<p>U hotelima je 199 gostiju, 46 domaćih i 153 stranih, što je 43 odsto više nego prošle godine, ali 13 odsto manje nego 2019.</p>
<p>Za privatni smještaj odlučio se najveći broj gostiju, 1,57 hiljada, što je pad od tri odsto u poređenju sa prošlom godinom, ali rast od 90 odsto u odnosu na isti period 2019. godine.</p>
<p>U strukturi gostiju i dalje su najbrojniji iz Rusije, a slijede turisti iz Srbije, Turske, Azerbejdžana i Ukrajine, te manji broj njih iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Velike Britanije, Kosova, Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Njemačke.</p>

U Tivtu trenutno 1,77 hiljada gostiju

<p>U Herceg Novom, prema podacima od četvrtka, boravi 7,73 hiljade turista, 496 manje nego u istom periodu prošle godine.</p>
<p>Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 7,23 hiljade, a domaćih 501.</p>
<p>U hotelima boravi 4,57 hiljada gostiju, a u domaćinstvima 3,13 hiljada.</p>
<p>U auto-kampovima su evidentirana 25 gosta, dok ih u hostelima nije bilo.</p>

U Herceg Novom 7,73 hiljade turista

<p>Iako je septembar ove godine, za razliku od prošlogodišnjeg toplog i sunčanog, s dosta kišnih i oblačnih dana, turistička posjeta je gotovo identična.&nbsp;</p>
<p>Prema podacima Turističke organizacije Herceg Novi, odmor koristi 11.420 &nbsp;prijavljenih gostiju. To je 15 odsto više u odnosu na isti dan u 2023.godini, prenosi Novski portal.</p>
<p>Karakterističan je veliki pad posjete u apartmanima i sobama stanodavaca, gdje boravi 5.640 turista.</p>
<p>U hotelima je bolja posjeta upoređujući je ne samo sa tom u domaćinstvima, već i u odnosu na 19. septembar lani. Hotelski smještaj je tako odbralo 5.745 gostiju, što je skoro 200 više nego lani.</p>
<p>Gotovo svi gosti su sa stranim pasošima.</p>
<p>U autokampovima se još zadržalo 35 posjetilaca.</p>
<p>Hoteliejri su ušli u posezonu s optimizmom. Oslanjaju se na grupne dolaske, konferencije i dugoročne partnere.&nbsp;</p>
<p>Uprkos lošijem vremenu koje utiče na last-minute rezervacije, predsezona i posezona postaje ključna za finansijsku održivost turističkog sektora.</p>

Herceg Novi: U hotelima više gostiju nego u domaćinstvima

<p>Crnogorskim preduzećima su potrebni modeli koji kombinuju grantove i povoljne kredite, uz tehničku pomoć i mentorstvo, saopštila je predsjednica Privredne komore (PKCG), <b>Nina Drakić</b>, i dodala da je Zapadnobalkanski investicioni okvir (ZBIO) izuzetno značajan za domaće tržište.</p>
<p>PKCG je, u okviru Evropske mreže preduzetništva, organizovala skup pod nazivom FinansirajME.EU, čija je glavna tema bila pristup izvorima finansiranja za mikro, mala i srednja preduzeća.</p>
<p>Privredi su predstavljene mogućnosti finansiranja kroz ZBIO, kao i iskustava korisnika i uloge komercijalnih banaka u promociji dostupnih sredstava.</p>
<p>Drakić je istakla posebnu važnost podrške EU, kako kroz finansijske mehanizme poput ZBIO, tako i kroz stratešku orijentaciju ka približavanju jedinstvenom tržištu.</p>
<p>Ona je podsjetila i na značaj aktivnosti Evropske investicione banke (EIB), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Međunarodne finansijske korporacije (IFC), ne samo zbog finansijske podrške, već i zbog znanja, mentorstva i povjerenja koje ove institucije unose u naš ekonomski sistem.</p>
<p>- Pristup kapitalu za mala i srednja preduzeća, posebno onom koji omogućava modernizaciju, digitalizaciju i energetsku efikasnost, često ostaje jedan od glavnih ograničavajućih faktora njihovog rasta. Zbog toga je ZBIO, kao platforma koja integriše tehničku pomoć, finansijske instrumente i političku podršku, izuzetno značajan za naše tržište - rekla je Drakić.</p>
<p>Kako je navela, pristup kapitalu mora biti olakšan, a uslovi prilagođeni stvarnosti malih preduzeća – u pogledu procedure, ročnosti i fleksibilnosti, jer je to je ono što privredu može voditi naprijed.</p>
<p>Drakić je saopštila da je EU jasno postavila strateške prioritete – zelenu i digitalnu tranziciju, jačanje otpornosti, regionalnu integraciju.</p>
<p>- To su i naši prioriteti, pa je na nama da ih pretočimo u konkretne prilike za naše kompanije. PKCG će i dalje biti posvećen partner u ovom procesu, bilo kroz informisanje o dostupnim programima, umrežavanje sa međunarodnim partnerima, ili podršku u pripremi i realizaciji projekata - poručila je Drakić.</p>
<p>Zamjenik šefa Delegacije EU u Crnoj Gori, Riccardo Serri, istakao je da su preduzeća kičma ekonomije EU i Crne Gore.</p>
<p>- Mikro, mala i srednja preduzeća moraju da se razvijaju, kako bismo unaprijedili privredu svih država članica i to Unija jasno prepoznaje. Prepreke koje usporavaju razvoj preduzeća - neformalna ekonomija, administrativna opterećenja, nedostatak radne snage i finansiranja, nedovoljno učešće žena i mladih, potrebno je otklanjati, jer je to veoma važno za integraciju Crne Gore u jedinstveno tržište - kazao je Serri.</p>
<p>Prema njegovim riječima, EU mnogo radi na podršci preduzećima Zapadnog Balkana kroz ZBIO, te brojne projekte zelene ekonomije, programe koji malim i srednjim preduzećima omogućavaju da postanu efikasnija i više investiraju.</p>
<p>Tokom prvog panela, kojeg je moderirala direktorica Biznis start up centra Bar i članica crnogorskog konzorcijuma Evropske mreže preduzetništva, Ivana Tomašević, razgovaralo se o podršci mehanizma ZBIO razvoju malih i srednjih preduzeća.</p>
<p>Šef Regionalnog centra za Zapadni Balkan EIB-a, Damien Sorrell, je naveo finansijske linije i mogućnosti finansiranja koje pružaju malim i srednjim preduzećima.</p>
<p>U fokusu je podrška koja doprinosi smanjenju emisija ugljen-dioksida i negativnog uticaja na životnu sredinu, ubrazavanju digitalizacije i usvajanju tehnologije vještačke inteligencije, kao i investicije u razvoj vještina, te podrška inkluzivnijem zapošljavanju.</p>
<p>- Dakle, inkluzija i zelena tranzicija su naš fokus za budućnost koji ćemo podržati namjenskim kreditnim linijama - rekao je Sorrell.</p>
<p>Šef Kancelarije EBRD u Crnoj Gori, <b>Remon Zakaria</b>, istakao je da je glavni fokus ove međunarodne finansijske institucije na privatnom sektoru, a među ključnim prioritetima podrška njegovoj zelenoj tranziciji.</p>
<p>- Klimatske promjene su globalni izazov, a zelene investicije doprinose konkurentskoj prednosti preduzeća. Dakle, one nijesu samo dobre za planetu, već i za preduzeće, pa podržavamo zeleno i održivo - kazao je Zakaria.</p>
<p>Prema riječima predstavnika IFC za Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu (BiH), Armina Ridžalovića, ova grupacije Svjetske banke (SB) bavi se podrškom privatnom sektoru.</p>
<p>On je, između ostalog, ukazao na paradoks da je u Crnoj Gori bankarski sektor visoko likvidan, a veliki broj malih preduzeća nema pristup finansiranju.</p>
<p>- Pokušavamo podstaći finansijski sektor da preuzima rizike kako bi se zatvorio ovaj jaz prisutan na tržištu - rekao je Ridžalović.</p>
<p>Iz PKCG je saopšteno da su predstavnici crngorske privrede na drugom panelu, koji je moderirala direktorica Sektora za projekte u Komori, Tanja Radusinović, prenijeli svoja iskustva u korišćenju finansijskih mehanizama.</p>
<p>U okviru posebne sesije, razmotrena je uloga komercijalnih banaka i mikrokreditnih institucija u mehanizmu ZBIO.</p>

Predstavljene mogućnosti finansiranja kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir

<p>Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet usvojio je danas amandmane na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na nepokretnosti, koje je pripremila Zajednica opština Crne Gore, a podnijeli poslanici <b>Nikola Camaj</b>, <b>Artan Čobi </b>i<b> Ilir Čapuni</b>. Sjednici je prisustvovala i generalna sekretarka Zajednice opština <b>Mišela Manojlović</b>, navedeno je u saopštenju ZOCG.&nbsp;</p>
<p>Navode da ukoliko Skupština Crne Gore usvoji ove amandmane, konačno bi se riješio problem u vezi sa naplatom poreza na nepokretnosti na objekte u izgradnji i druge objekte, koji je nastao nakon što je Ustavni sud, na sjednici održanoj 30. aprila, usvojio inicijativu dvije advokatice iz Podgorice i Bara i donio odluku o ukidanju dijela odredbe člana 3, stav 2, alineja 2 Zakona o porezu na nepokretnosti koji se upravo odnose na oporezivanje objekata u izgradnji i drugih objekata.</p>
<p>U slučaju proglašenja ovih odredbi neustavnim, kako navode iz ZOCG, opštine bi bile prinuđene da obustave sve započete postupke naplate poreza na te objekte a ne bi imale pravni osnov za pokretanje novih postupaka. Time bi se otvorio prostor za određene advokatske kancelarije da, podnošenjem zahtjeva za izmjene rješenja, od opština potražuju višemilionske iznose.</p>
<p>Generalna sekretarka Zajednice opština Mišela Manojlović je istakla da su predloženi amandmani od presudne važnosti za svih 25 opština u državi.&nbsp;</p>
<p>Manojlović je podsjetila da je zbog ozbiljnosti situacije, Zajednica opština Crne Gore Ustavnom sudu tražila da preispita svoju presudu kako bi Skupština imala mogućnost da po hitnom postupku izmijeni Zakon kojim bi se otklonile uočene neustavnosti bez štetnih posljedica po opštine.&nbsp;</p>
<p>- Time bi se stekli uslovi da Ustavni sud obustavi postupak i izbjegne ponovni talas odliva iz budžeta koji smo po istim scenariju imali pet godina ranije - naglasila je Manojlović.</p>
<p>Ustavni sud je 16. juna donio odluku da preispita prethodnu odluku o ukidanju predmetnih odredbi.</p>
<p>Zajednica opština Crne Gore je u veoma kratkom roku pripremila amandmane na Predlog zakona koji u potpunosti štiti interese opština i istovremeno osigurava usklađenost sa Ustavom.</p>
<p>- Usvajanjem amandmana na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet oni postaju sastavni dio Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na nepokretnosti koji će se naći pred poslanicima u Skupštini Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;</p>

Manojlović: Amandmani od presudne važnosti za opštine

<p>Iz Agencija za sprečavanje korupcije sapšteno je da se odgađa 37. sjednica Savjeta zbog nedostatka kvoruma.</p>
<p>O novom terminu, kako je navedeno na sajtu, održavanja sjednice javnost će biti blagovremeno obaviještena.</p>

Odgađa se 37. sjednica Savjeta zbog nedostatka kvoruma

<p>Digitalni forenzički centar (DFC) upozorio je da se i ovog ljeta, kao i prethodnih godina, pred početak turističke sezone, intenziviraju negativni narativi o Crnoj Gori u srpskim tabloidima. Kako navode, riječ je o sistematskoj i koordinisanoj propagandnoj kampanji kojom se Crna Gora nastoji prikazati kao skupa, nesigurna i nepoželjna destinacija.</p>
<p>– Narativi su gotovo identični iz godine u godinu – visoke cijene, nesigurnost, loša usluga i opšta napetost - ističu iz DFC-a.</p>
<p>Analiza je obuhvatila više od 20 članaka objavljenih na portalima Informer, Alo, Kurir, Telegraf, Blic i Srbija Danas u prvih 20 dana juna, a prema ocjeni DFC-a, gotovo svi nose elemente medijske manipulacije i pristrasnog izvještavanja.</p>
<p>– Naslovi poput ‘Limunada k’o kilo limuna’, ‘Mini pica paprenih 10 evra’ i ‘U Crnoj Gori sve bezobrazno poskupelo’ služe isključivo da izazovu negativnu emociju kod čitalaca - ocjenjuje DFC.</p>
<p>Navodi se da se koriste izolovani primjeri iz luksuznih objekata kao da su pravilo, dok se zanemaruje širi kontekst. Pritom se tekstovima često dodaju komentari sa društvenih mreža kako bi se dodatno pojačao narativ o Crnoj Gori kao „elitističkom ljetovalištu“.</p>
<p>Pored cijena, česta tema u srpskim medijima su i navodni sigurnosni problemi – bilo kroz prikazivanje navodnog nepoštovanja zakona, prisustva opasnih životinja poput medvjeda i ajkula, ili pojedinačnih tragičnih događaja.</p>
<p>DFC navodi da su izvještaji o nezakonitom služenju prstaca, prisustvu medvjeda u planinskim oblastima ili ajkulama u Jadranu kontekstualizovani na način koji stvara paniku i širi nepovjerenje u crnogorske institucije.</p>
<p>– Informacije iz kredibilnih izvora, poput Instituta za biologiju mora, prenose se u senzacionalističkoj formi i koriste za oblikovanje percepcije o Crnoj Gori kao opasnoj destinaciji - ocjenjuje DFC.</p>
<p>Iz DFC-a upozoravaju da ovakve kampanje nijesu puki medijski senzacionalizam, već dio šireg informacionog uticaja čiji je cilj da naruši ekonomsku stabilnost i imidž Crne Gore kao evropske, stabilne i turistički atraktivne države.</p>
<p>– Ove poruke imaju jasan cilj – obeshrabrivanje turista iz Srbije, narušavanje turističke sezone i slabljenje pozicije Crne Gore na međunarodnoj sceni - zaključuju iz DFC-a.</p>

Analiza DFC: Negativni narativi o Crnoj Gori uoči turističke sezone

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: gosti