Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se danas na Cetinju sa predsjednicom Republike Sjeverne Makedonije Gordanom Siljanovskom-Davkovom, koja boravi u drugoj posjeti Crnoj Gori, a u fokusu sastanka bile su evropske integracije i unapređenje saradnje između dvije države, saopšteno je iz kabineta Predsjednika.
Predsjednica Siljanovska-Davkova pohvalila je napredak Crne Gore na evropskom putu, naglasivši da je korak naprijed za Crnu Goru korak naprijed za cijeli region.
Predsjednik Milatović je kazao da je Crna Gora snažno posvećena dobrosusjedskoj saradnji kao jednom od ključnih prioriteta naše vanjske politike te da ga raduje svaki napredak naših susjeda na evropskom putu.
Evropska budućnost i regionalna stabilnost ocijenjene su kao zajednički cilj dvije države.
Poručio je da će Samit EU–Zapadni Balkan, koji će Crna Gora organizovati u junu 2026. godine biti najvažniji politički događaj za region u narednom periodu i da je cilj da Zapadni Balkan bude jasno pozicioniran na evropskoj agendi.
- Na Samitu želimo da pošaljemo jedinstvenu poruku – da reforme napreduju, da očekujemo vidljive korake EU prema našem članstvu. Crna Gora kao predvodnica na evropskom putu će nastaviti da podržava ostale zemlje kandidate- poručio je predsjednik Milatović.
Crna Gora i Sjeverna Makedonija nemaju otvorenih pitanja i ostvaruju odličnu saradnju kao saveznici u okviru NATO-a , ali i u brojnim oblastima, od odbrane i bezbjednosti do kulture, obrazovanja i lokalne samouprave.
Posebna pažnja posvećena je ekonomskim temama. Sagovornici su se saglasili da je neophodno da ekonomska saradnja prati razvoj političkih odnosa, te da bi održavanje zajedničke sjednice dvije vlade i definisanje novih zajedničkih projekata bio značajan iskorak u saradnji.
Kao preduslov za bolju saradnju istaknuta je saobraćajna povezanost. Razmatrane su mogućnosti za uspostavljanje sezonske avio-linije između dvije države, što bi značajno doprinijelo jačanju ekonomske i turističke razmjene.
- Na kraju sastanka potvrđeno je da će dvije države nastaviti redovan politički dijalog i zajednički rad na projektima koji neposredno doprinose boljitku građana, sa posebnim akcentom na ekonomiju, infrastrukturnu povezanost i evropsku agendu. Siljanovska-Davkova pozvala je predsjednika Milatovića u zvaničnu posjetu Sjevernoj Makedoniji- zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović sa Siljanovskom-Davkovom: Održavanje zajedničke sjednice dvije vlade, bolja avio i saobraćajna povezanost preduslovi za bolju saradnju

Crnogorci će biti prepoznati izmjenama Ustava Sjeverne Makedonije. Niko ih ne negira, svi smo bili zajedno dugo i u dobru i u zlu, poručila je predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska - Davkova koja boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Siljanovska - Davkova je na današnjoj konferenciji za medije kazala da su izmjene Ustava duži proces u toj državi, te da su oni "rekorderi po izmjenama Ustava u posljednjih 30 godina".
Istakla je da joj je drago što je na Cetinju, navodeći kako je taj grad simbol crnogorske državnosti.
"Zašto prva posjeta Crnoj Gori? Crna Gora je u ovom momentu predvodnica u procesu reintegracije regije tamo gdje nam je istinsko mjesto - u EU. Geografski, istorijski i kulturno oduvijek smo bili dio EU - istakla je ona.
Milatović je rekao da Crna Gora i Sjeverna Makedonija dijele zajednički cilj integracije u EU, navodeći i da je pitanje o uspostavljanju avio linije između Crne Gore i Sjeverne Makedonije.
- Vjerujem da ćemo rezultate tog rada imati na proljeće naredne godine - rekao je Milatović.
Milatović je na kraju poručio da Crna Gora ostaje veliki prijatelj Sjevernoj Makedoniji.
Milatović je na pitanje makedonskih novinara kazao da je Crna Gora u ovom trenutku najnaprednija i da bi uspješna priča Crne Gora bila primjer drugm kandidatima.
- Čini mi se da Crna Gora zbog određenih postupaka i sadašnje Vlade i skupštinske većine klizi ka kompleksnim odnosima sa određenim zemljama članicama EU, a konkretno mislim na Hrvatsku. Nažalost prošle godine smo mislili da ćemo do kraja ove godine zatvoriti deset poglavlja, a sada su sve prilike da ćemo zatvoriti samo četiri, i postavlja se pitanje o dinamici kako bismo postigli ovaj cilj - kazao je Milatović.

Siljanovska-Davkova: Crnogorci će biti u Ustavu; Milatović: Zbog postupaka Vlade i većine klizimo ka kompleksnim odnosima sa Hrvatskom

Predsjednica Republike Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska Davkova boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Siljanovsku Davkovu je u Rezidenciji na Cetinju uz najviše državne i vojne počasti dočekao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. - Nakon upisivanja u knjigu gostiju i sastanka delegacija, dvoje predsjednika će imati izjave za javnost - najavljeno je iz Milatovićevog kabineta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112813110_1b8d52eea922a5e4160625222215eb0bd33a1c0d7aa9bedb60a1a85e4c253d78.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024112813110_1b8d52eea922a5e4160625222215eb0bd33a1c0d7aa9bedb60a1a85e4c253d78" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Siljanovska Davkova i Milatović"> <figcaption>Siljanovska Davkova i Milatović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>

Predsjednica Sjeverne Makedonije u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori

Predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova boraviće danas u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv crnogorskog predsjednik Jakova Milatović. 
 
Iz Milatovićevog kabineta saopšteno je da je posjeta Siljanovska - Davkove potvrda odličnih i prijateljskih odnosa dvije države. 
 
- Posjeta predstavlja potvrdu posvećenosti predsjednika Crne Gore jačanju dobrosusjedskih odnosa, jednom od ključnih vanjskopolitičkih prioriteta naše države - naveli su u saopštenju. 
 
Dodaje se da će Milatović i Siljanovski - Davkova posaditi drvo prijateljstva u dvorištu Rezidencije na Cetinju.

Siljanovska-Davkova u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori

Predsjednica Republike Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova boraviće u četvrtak 28. novembra u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Siljanovska-Davkova će, kako se navodi u saopštenju, u našoj državi boraviti na poziv Milatovića, koji će je dočekati u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti, nakon čega će uslijediti razgovor dvoje zvaničnika.
- Nakon upisivanja u knjigu gostiju i sastanka dvije delegacije, dvoje predsjednika će imati izjave za javnost. Odmah poslije konferencije za medije, predsjednik Crne Gore i predsjednica Sjeverne Makedonije posadiće drvo prijateljstva u dvorištu Rezidencije na Cetinju - precizirano je u saopštenju.
Na kraju dana, Milatović će prirediti svečanu večeru u čast predsjednice Sjeverne Makedonije.
- Predstojeća posjeta predsjednice Siljanovske-Davkove Crnoj Gori potvrda je odličnih i prijateljskih odnosa dvije države i predstavlja potvrdu posvećenosti predsjednika Crne Gore jačanju dobrosusjedskih odnosa, jednom od ključnih vanjskopolitičkih prioriteta naše države - kazali su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Klub sjedeće odbojke Set iz Pljevalja treći put uzastopno pobjednik je tradicionalnog memorijalnog turnira "Dragan Vučić" u Laktašima.
Pljevaljski sastav do trofeja došao je sa maksimalnim učinkom - pobjedama u sva tri meča i bez izgubljenog seta.
Savladao je na startu Brezu 2:0 (25:16 i 25:17), u drugom kolu bio je bolji od Kneževa 2:0 (25:16 i 25:16), a u trećem od domaćeg sastava Laktaši 2:0 (25:17 i 25.23).
Kao drugoplasirana, sa dva trijumfa i porazom, završilo je Kneževo, treće mjesto zauzeli su Laktaši (1-2), dok je bez pobjede nastup završila ekipa Breze.

Set treći put uzastopno najbolji u Laktašima

Organizacija za evropsku bezbhednost i saradnju (OEBS) mogla bi da igra veliku ulogu u praćenju prekida vatre između Rusije i Ukrajine, izjavio je danas švajcarski ministar spoljnih poslova Injasio Kasis.
- Već postoje konkretna razmatranja u tom pogledu. Organizacija je sposobna da rasporedi nekoliko desetina ljudi u veoma kratkom roku. OEBS bi mogao da posmatra prekid vatre, prati liniju prekida vatre, posmatra izbore i druga pitanja - rekao je Kasis, čija će zemlja predsjedavati OEBS-om 2026. godine.
Kasis je za švajcarski nedjeljnik ZontagBlik (SonntagsBlick) rekao da se "linija fronta trenutno proteže na 1.300 kilometara".
- Sam OEBS je premali da bi pratio cijelu njenu dužinu. To bi zahtijevalo značajnu posvećenost država učesnica. Moj cilj je da OEBS bude spreman. Čim se postigne sporazum, želimo da budemo u mogućnosti da počnemo sa radom - dodao je Kasis.
Istražna misija bi stoga mogla prvobitno da bude poslata u Ukrajinu kako bi se procijenila situacija, poslije čega bi OEBS mogao brzo da preduzme sljedeće korake, rekao je on.
Švajcarski list je dodao da tri dana razgovora u američkoj saveznoj državi Floridi između ukrajinskih i američkih zvaničnika nisu donijela značajan napredak.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je da će nastaviti pregovore ka "pravom miru", dok je Rusija nastavila napade dronovima i raketama na Ukrajinu.

Švajcarska se zalaže da OEBS igra ključnu ulogu u praćenju primirja u Ukrajini

Slovenac Domen Prevc pobjednik je takmičenja u skijaškim skovima, koje je za Svjetski kup danas održano u poljskoj Visli.
Prevc, koji je &nbsp;je slavio i juče u Visli, nakon prve serije bio je četvrti, a do 11.pojedinačnog trijumfa u Svjetskom kupu došao je skokovima od137 i 132 metra, za koje je dobio 283,3 boda.
Novom pobjedom u Visli preuzeo je vođstvo u generalnom portku Svjetskog kupa.
Japanac Rjoju Kobajaši, vodeći nakon prve serije, završio je na drugom mjestu skokovima od 130,5 i 129,5 metara i zbirom od 281,4 boda.
Njemac Filip Rajmund, juče drugoplasirani, kompletirao je pobjednički podijum skokom od 131,5 i 129 metara, za koje je sakupio 276,8 bodova.
Kao četvrtoplasirani završio je Japanac Ren Nikaido (133/130,5), peti je bio Poljak Kasper Tomasiak (129,5/125), a šesti Vladimir Zografski iz Bugarske (129,5/130).
Slovenac Anže Lanišek, vodeći do danas, završio je na osmom mjestu (123,5/125)
Prevc je vodeći u Svjetskom kupu sa &nbsp;470 bodova.
Lanišek je drugi sa 438, dok treće mjesto zauzima Kobajaši sa 406 bodova.

Prevc ponovo najbolji u Visli

Edukativni centar Skupštine Crne Gore organizovaće naredna dva dana program simulacije rada parlamenta pod nazivom Parlament mladih, u kojem će učestvovati učenici iz devet crnogorskih srednjih škola.
Iz Skupštine je saopšteno da će dvodnevni program otvoriti predsjednik parlamenta Andrija Mandić.
&nbsp;- U programu će učestvovati 41 učenik i učenica iz devet srednjih škola iz Crne Gore, koji će kroz praktičan rad i simulaciju parlamentarne procedure steći uvid u način funkcionisanja najvišeg zakonodavnog doma - rekli su iz Skupštine.
&nbsp;Kako su naveli, Parlament mladih predstavlja jednu u nizu aktivnosti Edukativnog centra, kroz koju se učenicima omogućava praktično upoznavanje sa parlamentarnim procesima, doprinoseći boljem razumijevanju principa demokratskog odlučivanja i višem stepenu transparentnosti i otvorenosti rada Skupštine Crne Gore.

Srednjoškolci naredna dva dana u parlamentu

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Tag: gordana-siljanovska-davkova

Milatović sa Siljanovskom-Davkovom: Održavanje zajedničke sjednice dvije vlade, bolja avio i saobraćajna povezanost preduslovi za bolju saradnju

Siljanovska-Davkova: Crnogorci će biti u Ustavu; Milatović: Zbog postupaka Vlade i većine klizimo ka kompleksnim odnosima sa Hrvatskom

Predsjednica Sjeverne Makedonije u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori

Siljanovska-Davkova u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori

Predsjednica Sjeverne Makedonije u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori

Set treći put uzastopno najbolji u Laktašima

Švajcarska se zalaže da OEBS igra ključnu ulogu u praćenju primirja u Ukrajini

Prevc ponovo najbolji u Visli

Srednjoškolci naredna dva dana u parlamentu

PRATITE TVe UŽIVO