<p>Poslanik Evropskog parlamenta <b>Paulo Nasimento Kabral </b>dao je punu podršku procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, izrazivši očekivanje da će Portugal, čim se steknu uslovi za to, ratifikovati ugovor o pristupanju, saopšteno je iz Skupštine Crne Gore.</p>
<p>Ovo je on kazao na sastanku sa poslanikom <b>Gordanom Stojovićem</b> u Funšalu, gdje je 25. i 26. januara održan Odbor za energiju, životnu sredinu i vodu Parlamentarne Skupštine Unije za Mediteran.</p>
<p>Posebna pažnja tokom njihovog razgovora, kako se navodi u saopštenju, posvećena je evropskom putu Crne Gore.</p>
<p>- Sagovornici su se osvrnuli i na pitanje očuvanja veza sa starijim iseljeničkim zajednicama, imajući u vidu specifično iskustvo Azora, odakle Kabral dolazi, čije brojno iseljeništvo decenijama živi u Sjedinjenim Američkim Državama i Južnoj Americi. Poslanici su razmijenili mišljenja i iskustva o pristupima jačanju odnosa sa tom kategorijom dijaspore, koja se razlikuje od novijih migracionih tokova, uz naglasak da bi ulazak Crne Gore u EU mogao dodatno motivisati starije iseljeništvo na ulaganja i snažnije povezivanje kroz ekonomske, kulturne i bilateralne veze - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Sjednica Odbora za energiju, životnu sredinu i vode je, kako je precizirano u saopštenju, bila posvećena modelima zaštite živog svijeta i načinima borbe protiv degradacije kopnenih i morskih ekosistema u mediteranskom regionu. </p>
<p>Predsjednica Zakonodavne skupštine Autonomne regije Madeira <b>Rubina Leal </b>istakla je da je položaj Madeire takav da sa sobom nosi velike mogućnosti, ali i velike odgovornosti, misleći prvenstevno na očuvanje ekosistema od kojih su mnogi jedinstveni na svijetu, te u tom pravcu ukazala na značaj međunarodne saradnje u borbi sa izazovima iz oblasti zaštite životne sredine.</p>
<p>Istraživač u Centru za klimatsku otpornost i Odjeljenju za klimatske promjene Tehnološkog centra Katalonije (Eurecat) <b>Nuno Kajola</b> je govorio o adaptaciji na klimatske promjene kroz revitalizaciju mediteranske obale, uz poseban osvrt na aktuelne projekte Evropske Unije koji se sprovode na teritoriji Portugala sa ciljen poboljšanja otpornosti priobalnog područja. </p>
<p>Viša istraživačka saradnica i rukovoditeljka Mediteranskog instituta za studije životne sredine pri Naučno-istraživačkom centru Koper <b>Jerneja Penca</b> skrenula je pažnju prisutnima na značaj transformativne promjene u upravljanju biodiverzitetom, naglašavajući da za postizanje vidljivih i trajnih rezultata u očuvanju biodiverziteta mora postojati saradnja različitih grupa aktera. </p>
<p>Direktor Odsjeka za klimatske akcije i održivost u Regionalnom direktroratu za životnu sredinu i more <b>Pedro Sepulveda</b> je u svom izlaganju dao osvrt na strategije prilagođavanja klimatskim promjenama na Madeiri, te aktivnostima koje je preduzimaju sa ciljem zaštite biodiverziteta.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kabral sa Stojovićem: Puna podrška procesu pristupanja Crne Gore EU

<p>Poslanik Evrope sad <b>Gordan Stojović </b>naglasio je kako je saglasan sa stavom princa <b>Nikole Petrovića </b>kako je uklanjanje termina 'aneksija' iz zakona neprihvatljivo i opasno.</p>
<p>Stojović smastra kako je posrijedi pokušaj revizije istorije Crne Gore.</p>
<p>- Aneksija Crne Gore iz 1918. godine je istorijska činjenica, potvrđena brojnim domaćim i međunarodnim izvorima. Ne može se brisati političkom voljom ili administrativnim izmjenama - kaže on.</p>
<p>Pokušaji da se ta odrednica ukloni, dodaje Stojović, direktan su udar na istinu, državno dostojanstvo i borbu crnogorskog naroda za slobodu i nezavisnost.</p>
<p>- Istina o aneksiji mora biti zapisana, jer narod koji pristaje na zaborav sopstvene istorije - pristaje i na gubitak svog identiteta - zaključio je on.</p>

Stojović: Aneksija Crne Gore iz 1918. je istorijska činjenica

<p>Poslanik Pokreta Evropa sad <b>Gordan Stojović </b>oglasio se povodom protivljenja građana i dijela parlamentarne većine izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.</p>
<p>- Ako se stavimo u poziciju Evropske unije, gotovo je nemoguće objasniti kako jedna država godinama ne realizuje projekat koji joj je dodijeljen kroz bespovratni grant, a koji se direktno odnosi na zaštitu životne sredine, ekologiju i zdravlje građana. Takav odnos prema poklonjenim sredstvima i sopstvenim obavezama šalje poruku neodgovornosti i ozbiljno dovodi u pitanje kredibilitet države- poručio je Stojović na mreži X.</p>
<p>Još je teže, kaže, razumjeti otpor dijela javnosti prema rješenju koje znači čistiju okolinu, zdravije uslove života i dugoročnu korist za cijelu zajednicu.&nbsp;</p>
<p>“Umjesto argumentovane rasprave zasnovane na činjenicama, svjedočimo pokušajima manipulacije građanima i širenju straha, što ne može i ne smije biti osnova za donošenje odluka od javnog interesa-kazao je Stojović.</p>
<p>Naglasio je kako postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda nema alternativu.&nbsp;</p>
<p>- Njegova realizacija nije pitanje izbora, već nužnost i obaveza Crne Gore prema svojim građanima, prirodnim resursima i evropskom putu. Odbijanje ili odlaganje ovog projekta znači direktno ugrožavanje životne sredine i propuštanje jedinstvene prilike koja nam je pružena kroz podršku Evropske unije- upozorava Stojović.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffilatelijan%2Fstatus%2F2003820025547784214&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Kaže kako posebno zabrinjava činjenica da se organizovani otpor ovom projektu vodi uz ozbiljne indicije da građani nijesu informisani na istinit i potpun način.&nbsp;</p>
<p>- Otvara se legitimno pitanje po čijem nalogu i u čijem interesu se vrše pritisci i opstrukcije, te da li nadležne institucije ispituju motive onih koji svjesno rade protiv javnog dobra- navodi Stojović.</p>
<p>Poručuje kako Crna Gora nema luksuz da odbija projekte koji štite zdravlje ljudi i životnu sredinu.&nbsp;</p>
<p>- Vrijeme je da se prekine sa politizacijom i manipulacijama, te da se odgovorno i odlučno krene u realizaciju projekta koji je u interesu sadašnjih i budućih generacija- zaključuje on.</p>

Stojović upitao: Po čijem nalogu se vrši opstrukcija gradnje postrojenja u Botunu

<p>Predsjednik Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Nikšić, <b>Boris Muratović</b>, oglasio se na mreži X povodom reakcije poslanika Pokreta Evropa sad <b>Gordana Stojovića </b>na odlazak <b>Nikole Janovića </b>iz DPS-a.&nbsp;</p>
<p>Stojović je ranije ocijenio da je Janovićeva ostavka „udarac koji se više ne može sakriti ispod tepiha“.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 59.798%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fposlanici-pes-a-o-ostavci-janovica-partijski-brod-tone-zbog-sopstvenih-godinama-nagomilanih-gresaka-i-ignorisanja-realnosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Treba biti realan – tačno je da je ostavka Nikole Janovića gubitak za našu partiju, jer se radi o kvalitetnoj osobi, ostvarenom čovjeku i velikom kapitenu - naveo je Muratović na društvenim mrežama.</p>
<p>Potom se osvrnuo na Stojovićevu izjavu, poručujući da su, kako je rekao, upravo oni koji su „trčali za funkcijama“ doprinijeli tome da se DPS pročisti i reformiše.</p>
<p>- Ali nasuprot tome - Stojoviću, ti i tebi slični, ste trčeći za funkcijama pomogli da se DPS pročisti i reformiše - poručio je Muratović.</p>

Muratović Stojoviću: Ti i tebi slični ste trčeći za funkcijama pomogli da se DPS pročisti i reformiše

<p>Poslanici Pokreta Evropa sad<b> Miodrag Laković</b> i<b> Gordan Stojović</b> oglasili su se na mreži X povodom odluke <b>Nikole Janovića</b> da napusti Demokratsku partiju socijalista (DPS).</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikola-janovic-napustio-dps&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Kad se u politici bira teži put to je dokaz političke hrabrosti, kao i vjere u sopstvene principe, ideje i stavove. Uvaženom kolegi Nikoli Janoviću želim puno uspjeha u daljem radu i da još mnogo toga uradi za našu Crnu Goru - poručio je Laković.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1996651201782587881%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996651201782587881%7Ctwgr%5Ef296ea465d311b56197accb940bf6679e559bce0%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Stojović je ocijenio da DPS, nekada dominantna politička sila, "danas sve očiglednije prolazi kroz fazu ozbiljnog samouništenja". </p>
<p>- Ostavka <b>Drite Lolle</b>, praćena otvorenim kritikama na račun funkcionisanja partije, bila je prvi alarm koji je rukovodstvo pokušalo da ignoriše. Međutim, današnji odlazak Nikole Janovića – jednog od najvećih sportskih autoriteta Crne Gore, nekadašnjeg kapitena vaterpolo reprezentacije i čovjeka čija riječ ima težinu predstavlja udarac koji se više ne može sakriti ispod tepiha - naveo je Stojović.</p>
<p>Unutrašnje slabosti, potisnute afere i odsustvo iskrene samokritike sada, kako kaže Stojović, izlaze na vidjelo sa neumoljivom jasnoćom.</p>
<p>- Kada ličnost Janovićevog kredibiliteta odluči da okrene leđa DPS-u, mnogi s pravom zaključuju da partijski brod ne samo da tone, već tone zbog sopstvenih, godinama nagomilanih grešaka i ignorisanja realnosti - zaključio je Stojović.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffilatelijan%2Fstatus%2F1996638075301077016%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996638075301077016%7Ctwgr%5Ef296ea465d311b56197accb940bf6679e559bce0%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>

Poslanici PES-a o ostavci Janovića: Partijski brod tone zbog sopstvenih, godinama nagomilanih grešaka i ignorisanja realnosti

<p>Uputio sam poziv da gospodin Ibrahim Čikić bude gost Anketnog odbora, saopštio je poslanik PES<b> Gordan Stojović</b> na mreži Iks.</p>
<p>- Država Crna Gora je gurnula u ponor Ibrahima Čikića i brojne Bošnjake, a rasvjetljavanje tog zločina do danas nije ni počelo. Niko od onih koji su 1994. naredili i izvršili montirano hapšenje rukovodstva i članova SDA, brutalna premlaćivanja, mučenja i pokušaje da slome tijelo i dostojanstvo – nije odgovarao - naveo je on u objavi.</p>
<p>Policijska akcija “Lim”, smatra on, ostaje jedna od najsramotnijih rana savremene Crne Gore, rana koju decenijama niko ne želi da pogleda, a kamoli da je zacijeli.</p>
<p>- Ovim činom želimo ispraviti ogromnu nepravdu i kršenje ljudskih prava - poručuje Stojović.</p>

Stojović pozvao Čikića da bude gost Anketnog odbora: Policijska akcija “Lim” rana koju niko ne želi da pogleda

<p>Danas se oglasio i princ<b> Nikola Petrović Njegoš</b>. Njegove riječi podsjećaju sve nas da je revizija ovog zakona postala neophodna jer prethodne vlasti nikada nijesu ispunile ono što su potpisale. Najvažnija obaveza — dodjeljivanje rezidencije porodici Petrović Njegoš — ostala je mrtvo slovo na papiru više od decenije, kazao je nekadašnji ambasador Crne Gore u Argentini i poslanik Pokreta Evropa sad <b>Gordan Stojović.</b></p>
<p>Stojović je u objavi na Iks mreži naveo podsjećanje princa Nikole u kojem kaže da je "proces koji je doveo do donošenja Zakona iz 2011. trajao sedam godina – sedam godina teških pregovora čiji je najbitniji rezultat bio moralna i istorijska rehabilitacija dinastije Petrović-Njegoš“.</p>
<p>Prema riječima Stojovića, i tada, kao i danas, polemike o terminima pokušavaju da zasjene suštinu.&nbsp;</p>
<p>- A suština je jednostavna: pravda se ne mjeri riječima, već djelima. &nbsp;Za princa, riječ „aneksija“ ostaje istorijska činjenica – ona koja je Crnu Goru izbrisala sa mapa i njegovu porodicu bacila u izgnanstvo. Ali današnji zakon nije o brisanju istorije, već o vraćanju dostojanstva - poručuje Stojović.&nbsp;</p>
<p>Kako je dodao, dinastija Petrović Njegoš ne traži privilegije – već poštovanje.</p>
<p>- I zato je dobro da se princ oglasio - zaključuje Stojović.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprinc-nikola-aneksija-ostaje-istorijska-cinjenica-mnogo-vise-brinem-o-buducnost-crne-gore-nego-o-njenoj-bolnoj-proslosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Stojović: I princ pozdravlja zakon koji ispravlja nepravdu

<p><b>Dragutin Papović</b>, istoričar i funkcioner DPS-a, odgovorio je poslaniku PES-a <b>Gordanu Stojoviću, </b>nakon što ga je Stojović na mreži X prozvao zbog autorskog teksta o nasilnoj aneksiji Crne Gore 1918. godine.</p>
<p>Papović je poručio da se Stojović &nbsp;pogubio pa je pobrkao aneksiju i agresiju.</p>
<p>- Eto koliko je njegovo znanje o pitanju nasilne aneksije Crne Gore 1918. i eto koliko mu je stalo do semantike. Umjesto da objasni zašto je pokrenuo nenaučnu reviziju istorijskih činjenica, on je skrenuo priču na partijske rejtinge i policijske akcije. Zaludu se trudi i očito bježi od teme jer nema argumente. Pokazao je da ne poznaje istorijske dokumente iz 1918., pa ni cijelu zbirku najvažnijih istorijskih izvora koja se zove „Uloga Francuske u nasilnoj aneksiji Crne Gore“- navodi Papović.</p>
<p>Neznanje se, kaže, može razumjeti, ali je poslije ovakve reakcije sigurno da Stojoviću termin „nasilna aneksija“ nije zapeo zbog neznavenosti ili jezičke pedanterije, već zbog toga što mu istorijska istina smeta da glatko pređe u bjelaško-četnički tabor.</p>
<p>- Ova magla-rabota ne može sakriti činjenicu da je Stojović kao i cijeli PES obavio transfer u ideološki tabor Adrije Mandića i da se priključio onima koji slave tzv. Podgoričku skupštinu. U tome je suština kvaziistorijske revizije koju su izveli pomorac Stojović i menadžer Pižurica- zaključuje Papović.</p>

Papović: Kada pomorac zaluta u istorijske vode

<p>Izvjesno pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji donosi neporecive direktne koristi koje će osjetiti građani i privreda, poručio je poslanik Pokreta Evropa Sad <b>Gordan Stojović</b>.</p>
<p>- Za porodice i pojedince to znači: niže kamatne stope na kredite, jeftinije proizvode u prodavnicama, stabilnije cijene, veći izbor i fer tržišnu utakmicu bez monopola- kazao je Stojović.</p>
<p>Za privredu, nastavio je Stojović, to znači pristup velikom evropskom tržištu, lakši izvoz, nove investicije i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;Na raspolaganju će, kaže, biti i milijarde iz evropskih fondova za razvoj infrastrukture, poljoprivrede, energetike i digitalizacije.&nbsp;</p>
<p>- Danas građani i privreda Crne Gore plaćaju više kamate i skuplje proizvode od stanovnika u EU državama. Članstvom u Uniji izjednačavamo uslove i obezbjeđujemo bolji standard za sve- poručio je.</p>
<p>&nbsp;Evropska unija znači stabilnost, podsjetio je Stojović, sigurnost i priliku za brži ekonomski razvoj.&nbsp;</p>
<p>- Zato je članstvo u EU naš društveno-politički prioritet i strateški cilj jer vodi ka modernoj, prosperitetnoj i pravednoj Crnoj Gori- zaključio je Stojović.</p>

Stojović: Koristi izvjesnog pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji neporecive

<p>Ako se neko pita do kojih granica može ići politička bezidejnost i ljudska bestidnost, dovoljno je da pročita novo reagovanje bivšeg ambasadora iz vremena DPS-a, a današnjeg poslanika PES-a <b>Gordana Stojovića</b>, poručila je portparolka DPS-a i poslanica u Skupštini, <b>Sonja Popović</b>, reagujući na jučerašnje izjave poslanika Stojovića.</p>
<p>- Prvo, da poslanik Stojović zna za osjećaj sramote, kao lider u ćutanju u Skupštini Crne Gore makar bi se zacrvenio što uredno svakog mjeseca primi platu koju mu isplaćuju građani Crne Gore- kazala je Popović.</p>
<p>Drugo, dodala je ona, da poslanik Stojović zna šta znače principi i principijelnost, ne bi se od veljeg zaštitnika najboljih interesa Crne Gore, za kakvog se predstavljao, srozao do izvršioca Mandićevih naloga.&nbsp;</p>
<p>Treće, kako je kazala Popović, da poslanik Stojović zna šta znači odanost državi, nikada ne bi, moguće i u trgovini za novo ambasadorsko mjesto, postao saučesnik u pokušaju kriminalizacije projekta kakav je crnogorska nezavisnost.&nbsp;</p>
<p>- Najzad, odlično zna nekadašnji ambasador, iako po diktatu danas priča drugačije, da DPS i partnerske partije koje su činile vlast do 2020. godine nijesu kriminalne nego državotvorne političke partije koje su obnovile crnogorsku nezavisnost uprkos Mandiću, Kneževiću i mnogim stojovićima koji su prije preleta na velikosrpsku trpezu, dugo uživali razne blagodeti ranije vlasti na koju sada bacaju kamenje- poručila je Popović.</p>
<p>Na kraju, zaključila je Popović, ne znam šta poslanik Stojović vidi kad se pogleda u ogledalo, ali znam šta vidi crnogorska javnost kad god joj se obrati – preletača spremnog na sve – zarad bilo koje i bilo kakve fotelje.</p>

Popović: Ne znam šta Stojović vidi kad se pogleda u ogledalo, ali znam šta vide građani – tipičnog preletača

<p>Udruženje međunarodnih prevoznika tereta Crne Gore, koje i danas nastavlja blokade teretnog saobraćaja na graničnim prelazima i u Luci Bar, do kraja protesta će kontrolisano propuštati prevoznike koji prevoze naftne derivate za javne ustanove.</p>
<p>Predstavnik Udruženja<b> Đorđije Lješnjak</b> rekao je da su prevoznike ovih dana optuživali da su nesavjesni, te odbacio takve navode.</p>
<p>- Nećemo ugroziti rad javnih ustanova. Mi smo na vrhu ljestvice društvene odgovornosti. Zalažemo se za bolji rad sistema u državi i dajemo tome puni doprinos. Dozvolićemo da se voze goriva neophodna za funkcionisanje javnih ustanova - naveo je Lješnjak, prenosi RTCG.</p>
<p>&nbsp;Od danas će da propuštaju one koji voze naftne derivate za škole, vrtiće, bolnice i domove zdravlja.</p>
<p>&nbsp;- To ćemo činiti tako što će dobavljači da nas kontaktiraju i da dostave dan unaprijed informaciju i da nam daju broj tablica tih ljudi koji mogu da prođu. Samo da nas obavijeste i prolaz kamiona će biti omogućen - kazao je Lješnjak. &nbsp;</p>
<p>&nbsp;Blokada teretnog sabraćaja na graničnim prelazima i u Luci Bar, počela je u ponedjeljak, a danas je nastavljena jer nadležni nijesu odgovorili na njihove zahtjeve.</p>
<p>&nbsp;Iz Udruženja su poručili da su i dalje spremni na razgovor sa Vladom, ali da će protest biti produžen ukoliko ne dođe do konkretnog dogovora.</p>
<p>&nbsp;Predsjednik Udruženja <b>Vesko Šljivančanin</b> kazao je u ponedjeljak da su već podnijeli zahtjev Upravi policije za produženje protesta i nakon isteka odobrenog roka.</p>
<p>&nbsp;- Za sada nemamo konkretnih obećanja i riješili smo da stupimo u ovaj protest. Raspoloženi smo i pozivamo Vladu na razgovor kako bismo došli do rješenja, jer protest nije nikome u interesu - naveo je Šljivančanin.</p>
<p>&nbsp;Veliki broj kamiona u ponedjeljak je parkiran pored magistralnog puta Nikšić – Trebinje, dok su bile blokade i na drugim lokacijama. Šljivančanin je ponovio da je razlog protesta dugogodišnje nezadovoljstvo stanjem u drumskom transportu i izostanak reakcije nadležnih institucija.</p>
<p>&nbsp;- Ovaj protest nema politički karakter. Borimo se da naša preduzeća budu konkurentna u odnosu na region i da obezbijedimo egzistenciju porodicama, jer smo dovedeni na rub - &nbsp;poručio je Šljivančanin.</p>
<p>&nbsp;Prevoznici zahtijevaju izmjene visine akcize čiji povrat dobijaju po litru goriva, brži povrat poreza na dodatu vrijednost, duži rad graničnih carinskih i fitosanitarnih inspekcija, promjene ETIAS sistema, kao i beneficirani radni staž.</p>
<p>&nbsp;Protest je dio i regionalnog nezadovoljstva prevoznika iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, zbog ograničavanja boravka i rada profesionalnih vozača u zemljama Šengena na najviše 90 dana u periodu od šest mjeseci.</p>
<p>&nbsp;Uprava policije odobrila je proteste prevoznika na 72 sata, odnosno do četvrtka u podne, dok iz Udruženja poručuju da će blokade trajati do ispunjenja zahtjeva.</p>

Dozvoljen prolaz onima koji dopremaju naftne derivate za javne ustanove

<p><b>Leon Vajntraub</b> još se živo sjeća dana kada su nacisti 9. septembra 1939. godine umarširali u njegov rodni grad Lođ u Poljskoj.</p>
<p>- Bile su to naizgled beskrajne kolone visokih, zdravih, mladih vojnika u zelenim uniformama Vermahta. Od pomisli na zvuk njihovih okovanih čizama po kaldrmi i dalje mi se širi jeza niz kičmu. Zračili su ogromnom snagom, zdrobili bi sve što bi im se našlo na putu - ispričao je on za Dojče vele.</p>
<p>Imao je tada 13 godina i nije imao pojma kakve će užase doživjeti. Živio je u najsiromašnijem dijelu grada sa svoje četiri sestre i majkom, koja je vodila mali vešeraj. Njegov otac je umro kada je imao godinu i po, ali mala porodica ostala je zajedno. Leon je bio bistar i živahan dječak.</p>
<p>- Čitanje knjiga i gledanje filmova bilo je za mene kao nekakva ključaonica, kao kapija u drugi svijet - kaže on.&nbsp;</p>
<p>Zahvaljujući stipendiji, mogao je da upiše gimnaziju.</p>
<h2>Zatvoren u getu</h2>
<p>Ali školovanje nije mogao da nastavi. U februaru 1940. godine, on i njegova porodica prisilno su preseljeni u geto Licmanštat - što je bilo ime u koje su Njemci preimenovali Lođ. Tamo je bilo natrpano oko 160.000 Jevreja. Svako ko bi pokušao da pobjegne bio bi strijeljan. Ljudi su bili primorani na ropski rad. Leon je radio u električarskoj radionici u metalskom odjeljenju. Iz Jevrejskog savjeta su mu rekli da oni koji su korisni nacistima imaju veće šanse za preživljavanje. (Jevrejski savjeti bile su obavezne organizacije koje su nacisti osnovali na okupiranim teritorijama da bi upravljali jevrejskom zajednicom, gdje su djelovale kao posrednici između zajednice i njemačkih okupatora, prim.ur.)</p>
<p>Ipak, mnogi su umrli u getu od bolesti i gladi.&nbsp;</p>
<p>- Riječ "glad" ima veoma posebno mjesto u mom rječniku, u mom mozgu, u mom biću - kaže Vajntraub.&nbsp;</p>
<p>Danas možda neko kaže da je uveče gladan ako je preskočio ručak, ali „to nije glad, to je pojačan apetit".&nbsp;</p>
<p>- Pet godina, sedam mjeseci i tri nedjelje, sa samo jednim izuzetkom, bukvalno sam umirao od gladi. Nisam mogao da zaspim zbog bola u stomaku, a s tim sam se i budio. Moja jedina misao bila je kako da nađem nešto za jelo da napunim stomak - ispričao je Vajntraub.</p>
<h2>Deportacija u Aušvic-Birkenau</h2>
<p>U ljeto 1944. geto je likvidiran. Regionalni predsjednik, Fridrih Ibelhee, još 1939. godine poslao je cirkularni dopis nacističkom rukovodstvu, u kojem je napisao: „Osnivanje geta je, naravno, samo privremena mjera. Zadržavam pravo da odlučim kada i na koji način će geto i grad Lođ biti očišćeni od Jevreja. Krajnji cilj, u svakom slučaju, mora biti da potpuno iskorijenimo tu gnojnu ranu“.</p>
<p>Međutim, stanovnicima geta cinično je obećano da će moći da nastave da rade negdje drugdje - „za dobro Trećeg rajha“.</p>
<p>Leon Vajntraub, kao i mnogi drugi, deportovan je u logor smrti Aušvic-Birkenau. Nacisti su tvrdili da je to samo još jedan geto.&nbsp;</p>
<p>- Onda je došao teretni voz, namijenjen više za stoku nego za ljude. Bili smo natrpani unutra tako gusto da ste mogli samo da stojite. Vrata su bila zaključana, nije bilo hrane i ničega za piće. Pala je noć, pa opet dan, pa opet noć. Smrad iz kante koja se koristila za nuždu nadjačavao je sve - opisao je Vajntraub.</p>
<p>U nekom trenutku vrata su se otvorila i neko je povikao: „Napolje, napolje!“.&nbsp;</p>
<p>Vajntraub kaže da još nije shvatao gdje su to nacisti odveli ljude. Doviknuo je majci: „Vidimo se tamo“. Ali je brzo shvatio da nije završio u nekom drugom getu. Krajičkom oka vidio je da je bodljikava žičana ograda pod strujom. Na takozvanoj „selekciji“ na ozloglašenoj „rampi“, taj tada osamnaestogodišnjak posljednji put je vidio svoju majku. Esesovci su odlučivali ko će živjeti.</p>
<p>- Palac gore udesno - nesposoban za rad. Palac gore lijevo - brza smrt - priča Vajntraub. Njegova majka umrla je u gasnoj komori istog tog dana.</p>
<p>Za Leona, palac gore pokazao je udesno.&nbsp;</p>
<p>- A onda je počeo postupak dehumanizacije - sjeća se. Ljudi su bili svučeni, tuširani, obrijani i dezinfikovani.&nbsp;</p>
<p>- Bili smo lišeni svake ljudske volje. Kontrolisali su nas i nismo imali drugog izbora osim da izvršavamo naređenja - ističe Vajntraub.</p>
<h2>Bjekstvo iz gasne komore</h2>
<p>Kad Leon Vajntraub pomisli na Aušvic, najviše mu, kaže, pada na pamet miris spaljenog mesa.&nbsp;</p>
<p>- Ali nisam imao pojma da su ti visoki dimnjaci, taj gusti, crni dim, da su to spaljeni ljudi - priča on.&nbsp;</p>
<p>Osjećao se usamljeno, jedva je prepoznavao lica ljudi koja je ranije znao.&nbsp;</p>
<p>- Okružio sam se kao nekakvom čaurom, vjerovatno iz zaštitnog instinkta, da bih spriječio da me sva ta nesreća dosegne. U suprotnom ne bih izdržao - kaže Vajntraub.</p>
<p>Pukim slučajem je preživio logor za istrebljenje. Uprava logora već je bila odredila da mladi zatvorenici iz Bloka 10, gdje je i on bio smješten, imaju da budu odvedeni u gasnu komoru. Kada u blizini nije bilo stražara, Vajntraub se pomiješao s grupom golih zatvorenika koji su poslati na rad u logor Gros-Rozen. U tom trenutku su im upravo tetovirali brojevi zatvorenika.&nbsp;</p>
<p>- Kada su nas zatim odveli u magacin sa odjećom mene srećom nisu provjeravali – inače bih bio mrtav - priča Vajntraub.</p>
<p>Posljednja slika Aušvica koju je ponio sa sobom bilo je tijelo žene koja visi na električnoj ogradi. Izvršila je samoubistvo.</p>
<h2>Apokaliptične slike - i bjekstvo</h2>
<p>Sljedeće stanice za mladog Leona bili su koncentracioni logori Gros-Rozen, Flosenbirg i Nacvajler-Štruthof. Slike nacističkih sadističkih zločina urezane su mu u sjećanje: brutalna batinanja zatvorenika u prolazu, poniženja, vješanja.&nbsp;</p>
<p>- Svaki put kada dođem u Flosenbirg, noge mi drhte. Smrznem se na nekoliko sekundi jer ponovo vidim sebe po zimi, na tom hladnom vjetru. I čitavu gomilu ljudi koja se kreće preko poligona za postrojavanje. To je apokaliptična slika - naglasio je Vajntraub.</p>
<p>Neposredno prije kraja rata, on i drugi zatvorenici ukrcani su u voz koji je trebalo da bude potopljen u Bodenskom jezeru. To se nije dogodilo: lokomotivu je pogodio francuski lovac-bombarder, voz je stao, a Leon je pobjegao. Na kraju se suočio licem u lice s francuskim vojnikom i znao je: njegove muke su okončane. U tom trenutku devetnaestogodišnjak je težio samo 35 kilograma i bolovao je od tifusa. Bio je živ, ali je bio bez porodice - sve dok sasvim slučajno nije saznao da su tri njegove sestre preživjele koncentracioni logor Bergen-Belzen.&nbsp;</p>
<p>- Tada sam postao čovjek. Bio je početak puta nazad u život - priča Vajntraub,</p>
<h2>Živi i pamti</h2>
<p>Odlučio je da postane ginekolog i akušer.</p>
<p>- Prije svega, zato što sam se tako blisko suočio s bolešću i smrću. Želio sam da pomognem da se na svijet donese novi život - rekao je Vajntraub.</p>
<p>Godine 1946, britanska vojna komanda obezbijedila mu je da studira u Getingenu - od svih mjesta, baš u Njemačkoj, zemlji počinilaca. Kao ljekar, znao je: „Nacionalsocijalistička rasna ideologija nema nikakvu naučnu osnovu. Tkivo izgleda isto kod svih – bez obzira na boju kože“.</p>
<p>U domovinu se vratio 1950. godine, a 1969. emigrirao je u Švedsku, jer se u Poljskoj sve više širio antisemitizam. I počeo je da se bori protiv zaborava. Za njega je to obaveza prema ubijenim članovima porodice i milionima nevinih žrtava.&nbsp;</p>
<p>- Dozvoliti da sjećanje izblijedi isto je kao da im po drugi put oduzmemo život - upozorava Vajntraub.</p>
<p>Zato je i sebe ovjekovječio kao hologram.&nbsp;</p>
<p>- Jedva da je prošao jedan ljudski život, a već mnogi mladi ljudi više ne znaju šta je Holokaust. I strašno je što danas ponovo postoje ljudi koji pozivaju na pogrome, što se ljudi plaše da izađu na ulicu noseći kipu - ističe Vajntraub.</p>
<p>Ali on je i optimista.</p>
<p>- Uvjeren sam da će na kraju zdrav razum prevladati, da će čovječanstvo shvatiti da je vrijeme da se okonča međusobno optuživanje i borba i da se zajedno izgradi mirna budućnost - zaključio je Vajntraub.</p>

Preživio je Holokaust i svjedoči: "Bili smo dehumanizovani"

<p>Uprava policije preduzima mjere iz svoje nadležnosti povodom prijetnji poslaniku Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Ivanu Vukoviću</b> na društvenim mrežama da je „stasao za gepek“.</p>
<p>To je Portalu ETV potvrđeno nezvanično.</p>
<p>Nezvanično nam je rečeno i da je izdato naređenje o prikupljanju obavještenja, te da je sa ovim slučajem upoznato podgoričko Osnovno državno tužilaštvo.</p>
<p>Vuković je juče u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) objavio skrinšot spornog komentara i pozvao policiju da reaguje.</p>
<p>- „Ništa roba“ i „lupež“ su, valjda, uvrede koje neko ko se bavi politikom ima obavezu da istrpi pa, makar, prethodno prosto čestitao zatvaranje poglavlja u pregovorima s EU. „Stasao za gepek“ nisam baš siguran - kazao je Vuković u objavi.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.6234%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvukovicu-nista-roba-i-lupez-uvrede-su-koje-moram-istrpiti-stasao-za-gepek-nijesam-siguran&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tužilaštvo obaviješteno o prijetnjama Vukoviću, policija izdala naređenje o prikupljanju obavještenja

<p>U Osnovnoj školi "Pavle Rovinski" na Starom aerodromu jutros je izbio požar koji je podgorička Služba zaštite i spašavanja ugasila za šest minuta.</p> <p>U objavi na društvenim mrežama naveli su da je danas u 10.56 sati izbio požar u ovoj obrazovnoj ustanovi.</p> <p>- Na teren su odmah upućena dva vatrogasna vozila sa osam pripadnika Službe zaštite i spašavanja - istaknuto je u objavi.</p> <p>Požar je, dodaju, lokalizovan i ugašen za svega šest minuta, a niko od učenika i osoblja nije bio ugrožen.</p> <p>- Ljudski životni nijesu bili ugroženi - ističu iz Službe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012712014_498fa6843bfaa9598dedd0518c86a41ab8bd32b6ed4753dc8b8bca3abf18d5a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026012712014_498fa6843bfaa9598dedd0518c86a41ab8bd32b6ed4753dc8b8bca3abf18d5a2" data-rendition-name="original" width="481" height="759" loading="lazy" alt="Intervencija"> </figure>

Tag: gordan-stojovic