Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je za Javni servis da Vlada Crne Gore ima, kako kaže, „šizofrenu politiku“ prema Hrvatskoj, te da njihov odnos prema toj državi nije konzistentan.
- Idete od jednog do drugog ekstrema. Prošle godine od rezolucije o Jasenovcu, koja je bila u potpunosti nepotrebna, do jednog ponašanja koje obesmišljava i ugrožava naše državno dostojanstvo- kazao je on gostujući na Televiziji Crne Gore.
Ocijenio je i da izjave hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana „ne idu u smjeru dobrosusjedskih odnosa“.
- Mislim da izjave koje dolaze od hrvatskog ministra spoljnih poslova ne idu u smjeru dobrosusjedskih odnosa. Taj čovjek svaki put kad dođe u Crnu Goru, dođe sa nekim zahtjevom, a naš ministar vanjskih poslova (Ervin Ibrahimović) ne radi dovoljno u kontekstu zaštite našeg državnog dostojanstva- poručio je Milatović.
Vanda Babić Galić, posebna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana, na pitanje da prokomentariše izjave predsjednika Milatovića, za Antenu M kaže da ih ne želi komentarisati.
- Ja ne bih željela, niti želim komentarisati izjave predsjednika Crne Gore. Ma kakve one bile, pa i ovakve kakve jesu- ističe Babić Galić.
Babić Galić napominje da su dvojica kolega, ministri Grlić Radmin i Ibrahimović, juče učestvovali na ministarskom sastanku Berlinskog procesa u Belfastu.
- Tamo je ministar Grlić Radman još jednom naglasio važnost trajnog pomirenja kao ključnog za stabilnost Jugoistočne Europe. Istakao je potrebu ulaganja dodatnih napora svih zemalja Zapadnog Balkana kako bi se to pomirenje i postiglo. Također, što je vrlo važno za odnose i Hrvatske i Crne Gore, istakao je da Hrvatska ostaje predana konstruktivnom dialogu sa svojim susjedima kako bi se rješila sva otvorena pitanja na temelju međusobnog poštovanja i povjerenja s ciljem postizanja trajnog pomirenja. Dakle, to sve se odnosi i na Crnu Goru- rekla je ona.
Šefovi diplomatije Crne Gore i Hrvatske, kako navodi Babić Galić, rade na otvorenim pitanjima i to uz potporu predsjednika svojih vlada, što se, kako dodaje, može vidjeti i po učestalosti susreta.
- Dakle, ne bave se povicima, nego državno dostojanstvo štite odgovornim djelovanjem i to u korist građana Crne Gore, u korist građana Republike Hrvatske, i u krajnjem, u korist građana Europe- naglašava Babić Galić.
Podrška na evropskom putu, navodi, zavisi isključivo od Crne Gore.
- Hrvatska je od početka otvorena i prijateljska prema Crnoj Gori. Hrvatska od početka daje sve moguće resurse i ulaže u Crnu Goru na sve moguće načine, ne bi li joj olakšala put, iako mnogi to žele prikazati na drugačiji način. Ali ovo što sam vam rekla govori samo za sebe, a to je da radimo, ne vičemo, štitimo državno dostojanstvo obje zemlje, ali smo odgovorni i neka pitanja moramo proći i riješiti. Nisu ugodna, ali su potrebna- ističe Babić Galić.
Komentarišući saopštenje Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore u vezi sa nedavno upućenom diplomatskom notom Hrvatske u kojoj traže da se riješi pitanje povrata imovine hrvatskoj zajednici, da će preduzeti korake i obavijestiti drugu stranu o konkretnom upitu u skladu sa pravilima diplomatske korespondencije, Babić Galić kaže da je uvjerena da će Crna Gora i MVP Crne Gore to pitanje riješiti na najbolji mogući način kako bi zaštitili i hrvatsku manjinu u Crnoj Gori. Na ovaj način se, kako zaključuje, štiti i pravo na vlasništvo, koje je temeljno pravo svakog čovjeka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Babić Galić: Ne vičemo, štitimo državno dostojanstvo i Hrvatske i Crne Gore, ali neka pitanja moramo proći i riješiti

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da Vlada ima „šizofrenu politiku“ prema Hrvatskoj, te da njihov odnos prema toj državi nije konzistentan.
- Idete od jednog do drugog ekstrema. Prošle godine od rezolucije o Jasenovcu, koja je bila u potpunosti nepotrebna, do jednog ponašanja koje obesmišljava i ugrožava naše državno dostojanstvo - kazao je on gostujući na Televiziji Crne Gore (TVCG).
Ocijenio je i da izjave hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana „ne idu u smjeru dobrosusjedskih odnosa“.
- Mislim da izjave koje dolaze od hrvatskog ministra spoljnih poslova ne idu u smjeru dobrosusjedskih odnosa. Taj čovjek svaki put kad dođe u Crnu Goru, dođe sa nekim zahtjevom, a naš ministar vanjskih poslova (Ervin Ibrahimović) ne radi dovoljno u kontekstu zaštite našeg državnog dostojanstva - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.0153%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-o-situaciji-u-ustavnom-sudu-parlamentarna-vecina-ima-isti-modus-operandi-zarobljavanje-vaznih-institucija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Vlada ima šizofrenu politiku prema Hrvatskoj, izjave Grlić Radmana nijesu na fonu dobrosusjedskih odnosa

Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman kazao je da su Crna Gora i Hrvatska blizu rješenja za odštetu logorašima iz Morinja, ističući da to nije stvar finansija, već moralna kategorija.
- Ovdje govorimo o univerzalnim vrijednosti. Odšteta logorašima iz Morinja nije stvar finansija, već moralna kategorija, kao što je pitanje nestalih osoba. Mi još tražimo 1.744 nestale osobe sa Srbijom, 14 sa Crnom Gorom... To nadilazi bilateralna pitanja, to je vladavina prava. Govorim o tome što želimo unutar EU, samo broj članica bez obzira što se u tim zemljama radi, ili vidjeti odlučnost da zaista dijelimo te vrijednosti - rekao je Grlić Radman na 2BS Forumu, na panelu „EU Membership: Breaking Barriers. Building Bridges to the Union“.
Govoreći o brodu "Jadran", kazao je da će se ugovor o sukcesiji "rješavati" nezavisno od puta Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU).
- Uvijek smo pominjali školski brod Jadran. Emocionalno smo vezani za njega, on se u Baru našao slučajno jer je išao na remont devedesete. Matična luka mu je Split, on je simbol naš - naglasio je Grlić Radman.
Sa druge strane, njegov crnogorski kolega Ervin Ibrahimović je rekao da koliko Hrvatska misli da "Jadran" pripada njima, &nbsp;jednako Crna Gora smatra da pripada nama.
- Ali pustimo da u pozitivnoj atmosferi i dobroj namjeri rješavamo ta pitanja. Dajmo šansu evropskoj priči Crne Gore. Imamo izvanrednu saradnju, naši timovi zajedno rade i vrlo su srećni - istakao je Ibrahimović.
Kako je ustvrdio, Crna Gora i Hrvatska ne biti na suprtonoj strani.&nbsp;
- Zajedno sa Hrvatskom ćemo brže stići do Brisela - poručio je Ibrahimović.
<h2>Grlić-Radman: Oteto 90 odsto parcela u Dobroti i Tivtu</h2>
Hrvatski ministar je rekao da nije znao da 90 odsto parcela u Dobroti i Tivtu oteto Hrvatima i da se neko drugi uknjižio tamo.&nbsp;
- Po međunarodnom pravu to je neotuđivo. Ne može se dogoditi da se to ne može uknjižiti, još ako postoje presude. To se mora poraviti ako želimo zajedno biti u EU. Ako ste u jednom klubu morate poštovati njena pravila, a EU je zajednica vrijednosti - poručio je Grlić Radman.
Prema njegovim riječima, samo na istini, činjenicama i priznanju se gradi budućnost i dalji odnosi, a ploča u Morinju, ističe, svjedoči tome.
- Ne možemo samo izjednačavati neku krimnju, kao što neki žele reći da je bio neki sukob. Nije bio sukob, nego agresija, znamo što se dešavalo u Dubrovniku, Konavlima... U Srbiji i Crnoj Gori nije bilo nikakvog sukoba, agresija je bila na Hrvatsku, kratko na Sloveniju, na BiH. Moramo priznati istinu, kada je priznamo možemo graditi budućnost i dalje odnose. Samo na istini, činjenicama i priznanju - i drago mi je da ploča u Morinju svjedoči tome - poručio je Grlić Radman.
On se zahvalio Ibrahimoviću na organizovanju događaja u Morinju i rekao da se tako njeguje kultura sjećanja.
- To je dobro i možemo biti ponosni što obilježavamo tu godišnjicu - kazao je Grlić-Radman.

Tamara Klikovac

1250x600

1084x550

Grlić-Radman: Blizu smo rješenja za odštetu logorašima, "Jadran" je naš simbol; Ibrahimović: Jednako mislimo da pripada nama

Moramo se boriti protiv mržnje i ideologija koje ne poštuju prijateljstvo, vrijednosti i ljude, koji bi pravili nove podjele i tenzije, što nam ne treba, poručio je šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman. Grlić Radman je sa crnogorskim kolegom Ervinom Ibrahimovićem položio jutros vijenac na spomen ploču u Morinju. Hrvatski ministar je kazao da nije zaboravljena zločinačka narav onih koji su napadali Hrvatsku bez ikakvog razloga.&nbsp; - Ovdje su bili zatočeni civili, branitelji, ali i starci i žene. Moramo se boriti protiv mržnje i ideologija koje ne poštuju prijateljstvo, vrijednosti i ljude, koji bi pravili nove podjele i tenzije, što nam ne treba - kazao je on u izjavi za medije. Grlić Radman je ponovio podršku Hrvatske evropskom putu Crne Gore. - Pomagaćemo i dalje, ali želimo vidjeti jedinstvo i istrajnost političke elite - kaže Grlić Radman.&nbsp; Hrvatskoj je neprihvatljivo, kako je rekao, da bazen u Kotoru nosi ime po zapovjedniku straže koji je zlostavljao logoraše.&nbsp; - Razgovara se i o brodu Jadran i pitanju otete imovine Hrvata u Boki Kotorskoj - dodao je Grlić Radman.&nbsp; Pitanje odštete logoraša i civilizacijska pitanja treba da budu riješena što prije, kaže šef hrvatske diplomatije.&nbsp; - Očekivali smo da na godišnjici Oluje bude NATO članica Crna Gora - rekao je Grlić Radman.&nbsp; Na pitanje kako komentariše izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da pitanje žrtava Lore treba da bude sastavni dio razgovora o otvorenim pitanjima između Crne Gore i Hrvatske, Grlić Radman kaže da tu ima dosta nepoznavanja. - U slučaju vojnog zatvora Lora hrvatsko pravosuđe je podstaklo istrage i donijelo presude i kazne. Tu postoje imena i kazne. Izjednačavanje Morinja i vojnog zatvora u Lori umanjuje žrtve u Morinju. Izjednačavanje krivice, a ne ulaženje u pravu istinu ne doprinosi jačanju dobrosusjedskih odnosa - kazao je on.&nbsp; <h2>Ibrahimović: Radimo na tome da inspiratori zločina budu privedeni pravdi</h2> Ibrahimović je rekao da su danas bili na mjestu bola, pijeteta i opominanja.&nbsp; - Dajemo počast zatočenim i mučenim u logoru Morinj. Crna Gora kao demokratska države ne smije dozvoliti da se zaboravi logor Morinj i zla koja su se u njemu dešavala. Moramo shvatiti da su ideologije devedesetih ostavile crnu mrlju i na Crnoj Gori. Zato smo kao društvo spremni da prepoznamo sve što je bilo loše i nastavimo dobru saradnju sa Hravstkom - kazao je Ibrahimović.&nbsp; Kako je istakao, Crna Gora radi na tome da inspiratori zločina budu privedeni pravdi. - Te mračne ideologije nijesu poražene do kraja, Crnoj Gori imamo i dalje one koji podržavaju ratne zločince - kazao je Ibrahimović.&nbsp; Grlić Radman položio je vijenac na spomen ploču čijem je otkrivanju prisustvovao prije tri godine, sa tadašnjim šefom crnogorske diplomatije Rankom Krivokapićem i ministrom odbrane Raškom Konjevićem.&nbsp; Uoči polaganja vijenca nedaleko od spomen ploče, na prilaznom putu ka nekadašnjem logoru Morinj, okupio se određeni broj građana, ali još nije poznato ko je organizator.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025100409100_0c3ac72cf0bbabd60157182b3f5505076178e0d9ff8570871b0eb74d99141f0d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025100409100_0c3ac72cf0bbabd60157182b3f5505076178e0d9ff8570871b0eb74d99141f0d" data-rendition-name="original" width="2048" height="1153" loading="lazy" alt="Okupčjeni građani u Morinju"> </figure>  Policija je obezbjeđivala lice mjesta i nije dozvoljavala okupljenim građanima da prođu do spomen ploče. Neki od okupljenih građana komentarisali su spomen ploču, nazivajući je lažnom i malicioznom tablom. Poručuju i da će je, ukoliko vlast to ne učini, oni ukloniti.&nbsp; U sklopu posjete ministar će učestvovati na konferenciji 2BS FORUM u Budvi te nastupiti na panelu „EU Membership: Breaking Barriers. Building Bridges to the Union“. Najavljeno je i da će se nakon održanog panela Grlić Radman sastati sa ministrom vanjskih poslova Crne Gore Ervinom Ibrahimovićem. Pravoslavno bratstvo Miholjski zbor, iza kojeg stoji kontroverzni sveštenik SPC Mijajlo Backović, pozvalo svoje pristalice da se okupe i "jasno pokažu da se neće pomiriti sa sramnim, suludim i po mir rizičnim namjerama neodgovornih ljudi u vrhu vlasti".

Grlić Radman: Ne mogu se izjednačavati Morinj i Lora; sramota da bazen u Kotoru nosi ime po zapovjedniku straže koji je zlostavljao logoraše

Organizacije za ljudska prava iz Zagreba, Osijeka i Podgorice pozvale su ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gorana Grlića Radmana da se na 2BS Forumu u Budvi založi za procesuiranje svih ratnih zločina, uključujući i one počinjene u Lori.&nbsp;
Iz Akcije za ljudska prava (HRA), organizacije Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka saopštili su da je poznato koliko procesuiranje ratnih zločina zavisi i od političke volje, iako je to u nadležnosti pravosuđa.&nbsp;
Takav stav, kako su rekli iz tih organizacije, poslao bi snažnu poruku javnosti u Crnoj Gori i Hrvatskoj da svi zločini moraju biti procesuirani i da nijedna žrtva ne smije biti zaboravljena.
“Pravosnažnim presudama u Hrvatskoj utvrđeno je da su pripadnici 72. bojne Vojne policije Hrvatske vojske civile i ratne zarobljenike, dovedene u Loru bez ikakvog pravnog osnova, ponižavali, psihički i fizički zlostavljali, mučili i tjelesno kažnjavali, sve do usmrćenja nekih od njih”, kaže se u saopštenju.&nbsp;
Navodi se da, ipak, do danas nijesu istraženi niti presuđeni svi zločini počinjeni u tom logoru.
Iz HRA, Documente i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka kazali su da Županijsko državno odvjetništvo Split (ŽDOS) već 18 godina, od 2007, istražuje stradanja zarobljenih vojnih rezervista iz Crne Gore, koji su na hercegovačkom ratištu zarobljeni 1992. i sprovedeni u vojno-istražni centar Lora u Splitu.&nbsp;
Radi se, kako su rekli iz tih organizacije, o 14 pripadnika nikšićko-šavničke grupe, čija su prava bila zaštićena Ženevskim konvencijama i zakonima Republike Hrvatske.&nbsp;
- Oni su, kao ratni zarobljenici, u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, morali biti zaštićeni od mučenja i ubistava: Radivoje Petković, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Ratko Simović, Duško Barović, Borivoje Zirojević, Dragoman Doknić, Radomir Vulić, Miloš Perunović, Ranko Vujović, Pavle Popović, Dragan Jakovljević, Luka Gazivoda i Luka Adžić - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Navodi se da još nije poznato ni da li je ŽDOS istragu proširilo i na slučaj mučenja crnogorskog državljanina Veselina Bojovića, koji je zbog torture preživljene u Lori prvi put saslušan pred nadležnim organima 2012, a potom i ove godine pred Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore, po zamolnicama ŽDOS.
Iz HRA, Documente i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka su rekli da su iz medija saznali da Grlić Radman planira da posjeti mjesto stradanja u Morinju.&nbsp;
- Pozdravljamo što će ministar sa svojim crnogorskim domaćinima položiti cvijeće kod spomenika žrtvama ratnog zločina nad civilnim stanovništvom i ratnim zarobljenicima sa dubrovačkog područja, koje su počinili bivši pripadnici Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Morinju - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Podsjeća se da je u Crnoj Gori pravosnažno utvrđeno da je u logoru Morinj vladala atmosfera terora i straha za goli život, kao i da su četvorica pripadnika JNA osuđena na zatvorske kazne zbog fizičkog i psihičkog zlostavljanja zatvorenika.
- Kao što Crna Gora mora nastaviti da se suočava sa zločinima u Morinju i na dubrovačkom ratištu, tako i Hrvatska ima obavezu da napokon u potpunosti prizna zločine počinjene u Lori i obezbijedi pravdu za sve žrtve - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Iz HRA, Documente i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava rekli su da težina jednog zločina ne može biti izgovor za relativizaciju, niti za umanjivanje patnje žrtava drugog.&nbsp;
Oni su poručili da se samo priznavanjem obje strane istine može stvoriti prostor za zajednički pijetet.&nbsp;
- Pitamo se, stoga, kada će biti stvoreni uslovi da se žrtvama zločina u Lori iskaže jednako dostojanstvo kao i žrtvama Morinja - naveli su iz organizacija iz Osijeka, Zagreba i Podgorice.
Oni su poručili da ih, istovremeno, zabrinjava što se povodom najavljenog obilježavanja u Morinju pojavljuju pozivi na proteste.&nbsp;
- Organizacija Miholjski zbor je pozvala građane da se „odlučno i istrajno usprotive“ posjeti Radmana i poručila da ne treba dozvoliti da „ljudski škart gazi obraz Boke i Crne Gore“, niti da se u „Morinju glorifikuju lažne žrtve" - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Iz Iz HRA, Documente i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava su poručili da je takva retorika, kojom se vrijeđaju i ponižavaju žrtve ratnih zločina i potpiruje neprijateljstvo, opasna i neprihvatljiva.&nbsp;
Oni su istakli da posebno osuđuju i uvrede upućene Radmanu, jer one ugrožavaju dijalog i šalju poruku netolerancije.&nbsp;
- Pijetet prema žrtvama jedne etničke pripadnosti nikada ne smije biti prepreka da se iskaže pijetet i prema drugima – samo priznavanjem svih žrtava i svih zločina moguće je graditi mirne i dobrosusjedske odnose, zasnovane na vladavini prava - ističe se u saopštenju.

NVO: Grlić Radman da se založi za procesuiranje svih ratnih zločina

Hrvatska i Crna Gora „idu u smjeru rješavanja” otvorenih pitanja nakon „dobrih razgovora” premijera i šefova diplomatija dviju država - ocijenio je ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman na Bledskom strateškom forumu.
Juče su se on i premijer Andrej Plenković sastali sa premijerom Milojkom Spajićem, a Grlić Radman je nazvao te razgovore „dobrima”, kao i svoj susret s crnogorskim ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem.&nbsp;
- Idemo u smjeru rješavanja otvorenih pitanja, te imamo njihovu spremnost i obećanje da ćemo ih vrlo skoro riješiti - rekao je Grlić Radman.&nbsp;
Hrvatski šef diplomatije naveo je da dio tih otvorenih pitanja nije samo bilateralne, nego i univerzalne naravi - poput odštete hrvatskim državljanima koji su bili zatočeni u Morinju, te promjene imena bazena koji nosi ime jednog od čuvara u tom zloglasnom logoru.&nbsp;
- Podgorica i Zagreb moraju riješiti i pitanje povratka školskog broda Jadran, a na agendi su i granična pitanja - naglasio je Grlić-Radman.

Grlić Radman: Hrvatska i Crna Gora na putu prema „skorom“ rješavanju spornih pitanja

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je na Dubrovnik Forumu da je nužno izmijeniti Izborni zakon u Bosni i Hercegovini kako bi se osigurala ravnopravnost Hrvata, naglasivši da bez tog načela Hrvati nikada ne bi potpisali Dejtonski sporazum.
- Da su Hrvati tada znali da se načela Dejtonskog sporazuma neće primjenjivati u praksi, nikada ne bi potpisali taj sporazum zato što sada nisu ravnopravni. Hrvati u BiH žele biti ravnopravni s drugim konstitutivnim narodima - poručio je Grlić Radman tokom panela "Zapadni Balkan i euroatlantski put: Povjerenje, transparentnost, transformacija".
Podsjetio je da je cilj Dejtonskog sporazuma bio osigurati ravnopravnost triju konstitutivnih naroda i spriječiti dominaciju bilo kojeg od njih, istakavši da je izmjena izbornog zakona ključna za vraćanje tog balansa.
Na istom panelu, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković upozorio je na sveprisutni ruski uticaj u Bosni i Hercegovini, navodeći da je predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik "potpuno pod kontrolom Moskve", ali i dodao da opozicija u tom entitetu pokazuje sve izraženiju proevropsku orijentaciju.
Visoki predstavnik za BiH Kristijan Šmit istakao je da ured kojeg predvodi ostaje garant stabilnosti u Bosni i Hercegovini.
- Građani moraju imati osjećaj da, ako stvari krenu loše, postoji neko ko će pomoći - rekao je Šmit, naglasivši da iako se odgovornost sve više prebacuje na Evropu, Sjedinjene Američke Države ne bi smjele napustiti svoju ulogu u BiH.&nbsp;

Grlić Radman: Hrvati nikada ne bi potpisali Dejtonski sporazum da su znali da neće biti ravnopravni u BiH

Ovo je važan civilizacijski iskorak sa ovim domom i mislim da sada možemo otvoriti put i za sva ostala otvorena pitanja koja opterećuju naše odnose, a zapravo su više nasljeđe prošlosti - kazao je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman nakon što je ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem stavio potpis na ugovor o poklanjanju Doma kulture "Josip Marković" u Tivtu.
On je, odgovarajući na pitanje novinara, istakao da je, kada je u pitanju hrvatska podrška evropskom putu Crne Gore, ona bezuslovna u smislu njihovih zalaganja, vrijednosti integracije i svega onoga što zapravo odražava naš evropski put.
- To su dobrosusjedski odnosi, integracija u punom smislu i kulturološka, ali i u svim aspektima dijeljenja evropskih vrijednosti - vladavine prava, ljudskih prava, temeljnih slobodi - naveo je Grlić Radman.
Na pitanje da li to znači da će Hrvatska 27. juna deblokirati zatvaranje poglavlja 31 odgovorio je da nikada ne govore u tim kategorijama blokade i deblokade.
- Mi smo do sada Crnoj Gori snažno pokazivali spremnost kada je u pitanju evropski put. Sjećate da smo se snažno zalagali za članstvo u NATO-u, za vrijeme hrvatskog predsjedavanja 2020. otvoreno je posljednje poglavlje (8), a zatvorena su tri poglavlja.. S naše strane podrška je bezuslovna. Sve ostalo treba gledati u vrijednosnim kategorijama, a ne određenoj matematičkoj veličini, jer ulaziti u jedan klub zahtijeva i određeni napor. Kao što je Hrvatska prolazila taj put pregovora sa EU, jer morate ispuniti određene uslove, tako ćemo pomoći i Crnoj Gori na tom putu - poručio je Grlić Radman.
Hrvatska, kada je u pitanju opredijeljenost Crne Gore, kako je istakao, podržava proevropske snage i proevropske političke lidere, prije svega ovu Vladu na čelu sa Milojkom Spajićem, kao i suverenističke lidere koji su okrenuti prema evropskom putu.
- A evropski put je logično da ide preko Hrvatske, jer smo posljednja članica koja je prije 12 godina ušla u EU. Raspolažemo znanjem, iskustvom i ekspertizom i mi već sada pomažemo Crnoj Gori na tom putu. Hrvatska će nastaviti podržavati Crnu Goru. Pitanje datuma i poglavlja - ne treba sada time da se okupiramo ili bavimo, to nije nikakva ni prekretnica niti nešto što bi trebalo zamarati političku javnost, ali i građane - ocijenio je Grlić Radman.
Crnogorski građani, prema njegovim riječima, moraju biti svjesni da imaju aktivnog zagovornika i prijatelja, a to je Hrvatska.
Na pitanje na čemu će Hrvatska još insistirati odgovorio je da pregovaraju o svim pitanjima koja su nasljeđe prošlosti.
- Postoji katalog pitanja. Ustanovili smo zajednički pregovaračke grupe i komisije. S naše strane to vodi državni sekretar Frano Matušić. Komisije se redovno sastaju, imali su već tri sastanka u Hrvatskoj, jedan u Crnoj Gori. Sa tim ćemo nastaviti. Tu je i povrat školskog broda "Jadran". Mislim da je i u interesu grada Kotora i Crne Gore i zbog budućih prvenstava u vaterpolu da se promijeni ime bazena, jer nas podsjeća na jedno teško i traumatično razdoblje, s obzirom na to da je aktuelno ime vezano za zloglasni logor Morinj - naveo je Grlić Radman.
Odgovarajući na pitanje da li su blizu dogovora vezano za isplate za logoraše Morinja, te da li je tačno da se radi o sumi od 17 miliona, kazao je da je Hrvatskoj najmanje važan iznos.
- Hrvatskoj je važno priznanje i satisfakcija logoraša preživjelih i njihovih porodica. Oni su bili od 30. rujna 1991. do 18. kolovoza 1992. godine zatočeni u tom logoru, koji je bio sabirni centar. Znači neko je njih doveo. To je bila agresija na Republiku Hrvatsku, to su potvrdili međunarodni sudovi. Znate kako je stradao grad Dubrovnik. Uvijek to ističem, dužan sam za neke koji se možda ne sjećaju, ali mi koji znamo to i svjedoci su stradanja dubrovačkog primorja, pljačkanja.. O svim tim stvarima moramo otvoreno govoriti i suočiti se s prošlošću, da bismo mogli graditi bolju budućnost - kategoričan je Grlić Radman.
Nove generacije, kako dodaje, moraju biti upoznate s onim što je bilo, kako se tako nešto ne bi ponovilo.
- Mi smo naslonjeni jedni na druge. Sudbinski naš put ide prema Evropi. Hrvatska je ostvarila sve svoje vanjsko-političke ciljeve. Želimo stabilnost Crne Gore i Zapadnog Balkana. Sve ovo što radimo s Vladom Crne Gore zapravo je poruka i Zapadnom Balkanu, jer je dobar primjer saradnje, prepoznat u Briselu i ova naša saradnja dobija podrška i EU - naveo je Grlić Radman.
U Hrvatskoj se, kako je rekao, nadaju da je Crna Gora predvodnik svim zemljama Zapadnog Balkana, te da je najviše predana ispunjavanju svih kriterijuma i mjerila i najbolji primjer zemljama regiona kako se može napredovati i ostvariti članstvo.
Ibrahimović je na pitanje o odšteti logorašima i potencijalnom iznosu istakao važnost toga što su uspjeli poslije pet godina da počnu političke i biletaralne konsultacije.
- Šteta što smo pet godina propustili da nastavimo političke konsultacije, ali smo od januara već napravili ogroman pomak. Jedan razlog je to što smo i danas ovdje. Kada je u pitanju obeštećenje, gledam to s druge strane - da Crna Gora ima jasnu evropsku viziju da bude sljedeća članica EU. Dio toga je suočavanje s prošlošću i dobri bilateralni odnosi. Vjerujem da ovdje ne treba da se opterećujemo da li je Vlada spremna ili ne. Vlada na čelu sa Spajićem je poslala jasnu poruku - da treba da unapređujemo odnose sa nama prijateljskom državom Hrvatskom - istakao je Ibrahimović.
Važnije od toga je, prema njegovim riječima, da imamo vrlo jasne poruke za građane obje države, te da će se ostalo za stolom dogovoriti.
Na pitanje da li postoji spremnost da se promijeni ime bazena u Kotoru, koji je sporan za Hrvatsku, odgovorio je da misli da imaju dobar ritam.
- Mislim da je Vlada jasna - doći ćemo do svih rješenja na dobrobit obje države - rekao je Ibrahimović.
Odgovarajući na pitanje o školskom brodu "Jadran" naveo je da on dolazi sa sjevera, te da je mnogo bolji na kopnu nego na moru.
- Ovo odgovaram u duhu ovog lijepog dana - naravno da sam optimističan da ćemo i tu naći rješenje. Crna Gora ima svoj pogled na to, Hrvatska ima, ali vjerujem da u dobrom duhu da sva pitanja možemo riješiti i vjerujem da će "Jadran" imati istu sudbinu - kazao je Ibrahimović.
Na pitanje da li Dom kulture "Josip Marković" potpisivanjem ugovora dobija eksteritorijalnost Grlić Radman je rekao da se to smatra kada postoji otvoreno diplomatsko predstavništvo, a da je ovaj objekat dom i ima posebnu namjenu.
- Prethodi uknjižba, ali je u ugovoru navedeno da postoji obaveza davanja hrvatskoj autohtonoj manjini na korišćenje i raspolaganje, poštujući crnogorske zakone - naveo je Grlić Radman i dodaje da je eksteritorijalnost u međunarodnom pravu drugačije regulisano.

Jasmina Beharovic

Grlić Radman: Mislim da sada možemo otvoriti put i za sva ostala otvorena pitanja koja opterećuju naše odnose; Ibrahimović: Doći ćemo do svih rješenja na dobrobit obje države

Crna Gora je danas ponovo pokazala da baštini građanski, međuetnički i međuvjerski sklad kao temeljne vrijednosti koje pokazuje da naša država zaslužuje da bude naredna članica Evropske unije - kazao je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović nakon potpisivanja ugovora između vlada Crne Gore i Hrvatske o poklanjanju Doma kulture "Josip Marković" u Tivtu.
Potpisivanjem ovog ugovora Crna Gora je, kako je istakao, jasno pokazala da želi da njeguje i gradi prijateljske i partnerske odnose, ali i povjerenje sa našom prijateljskom državom Hrvatskom.
- Hrvatska jeste naš saveznik, a isto tako hrvatska zajednica u Crnoj Gori neodvojivi je dio mozaika našeg društva - istakao je Ibrahimović.
Sve manjine su, prema njegovim riječima, neodvojivi dio Crne Gore, sva njihova kultura, identitet i jezik su bogatstvo Crne Gore.
Hrvatskoj manjinskoj zajednici želi da se u Domu kulture "Josip Marković" u Tivtu okupljaju i tu stvaraju dobre stvari za njihovu zajednicu, ali i za Crnu Goru i da još brže stignemo do Brisela.
- Kao što su do sada bili vjerni čuvari Crne Gore, ali i najbolji most prema našoj prijateljskoj državi Hrvatskoj - naveo je Ibrahimović.
Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman rekao je da je ovo istorijski čin, te da je dobro podsjetiti da Hrvati u Crnoj Gori decenijama pokušavaju regulisati imovinsko-pravni status ovog važnog objekta koji je simbol njihovih predaka, očeva i đedova koji su od 1920. do 1922. gradili ovaj objekat.
- U istorijskom kontekstu i burnoj prošlosti različith režima i državnih zajednici, konačno je uspjelo ovoj Vladi na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem i posebnom zalaganju kolege Ibrahimovića. Ovo je civilizacijski iskorak, zahvaljujem Vladi Crne Gore što je omogućila Hrvatima Crne Gore i Boke da konačno ovdje aktivno mogu njegovati kulturni sadržaj, voditi sve aktivnosti, jer ne treba zaboraviti da su Hrvati Boke autohtona, starosjedilačka zajednica, hrvatska manjina koju Vlada Hrvatske snažno podržava - istako je Grlić Radman.
Drago im je što će ovaj Dom kulture biti prostor za čitaonice i radionice, te da će podsjećati na minula vremena.
- Svakako da bi njihovi preci bili srećni da vide da je ovaj objekat ponovo vraćen u njihove ruke - naveo je Grlić Radman.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ftomislavsokol%2Fstatus%2F1936364547419353259%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ibrahimović: Crna Gora pokazala da zaslužuje da bude naredna članica EU, Grlić Radman: Ovo je civilizacijski iskorak

Crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i njegov hrvatski kolega Gordan Grlić Radman potpisaće danas ugovor između vlada Crne Gore i Hrvatske o poklanjanju Doma kulture „Josip Marković“, u Tivtu.
Kako je saopšteno iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova, ugovor će dvojica ministara potpisati u 11 sati u Domu kulture „Josip Marković“.
Vlada Crne Gore je u četvrtak usvojila izvještaj o završenim pregovorima za zaključivanje ugovora između crnogorske i hrvatske vlada i o poklanjanju Doma kulture „Josip Marković“.
Oni su naveli da usaglašeni ugovor predviđa da Vlada Crne Gore hrvatskoj Vladi, bez ikakvih dodatnih saglasnosti i odobrenja, poklanja navedenu nepokretnost, shodno čemu će biti izvršen upis u odgovarajućim registrima.

Danas potpisivanje ugovora o poklanjanju Doma kulture Josip Marković

Marko Parezanović, jedan od vodećih načelnika Bezbjednosno informativne agencije (BIA) Srbije smijenjen je sa te funkcije, a na njegovo mjesto postavljen je dosadašnji šef novosadskog centra BIA Nikola Vasiljević.
Kako saznaje Nova.rs, Parezanović je postavljen za savjetnika direktora BIA, što je mjesto sa mnogo manje ovlašćenja i uticaja na rad agencije.
Najavljene su još neke kadrovske promjene u BIA do nove godine.
Parezanović je, inače, poznat javnosti kao jedan od odanijih službenika BIA predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, a sa njegovim imenom povezuju se brojne kontroverze u vezi sa sumnjivim postupanjima, navodi portal.
On se pominjao u „Skaj“ porukama koje su razmjenjivala braća Šarić, u vezi sa izricanjem blaže presude uoči sjednice Apelacionog suda.
Tu se pominjao i sudija Apelacionog suda Milimir Lukić, na kog je, kako se navodilo u porukama, bilo nemoguće uticati, a do danas je ostalo nerazjašnjeno ko je "Oskar" koji se pominje u toj istoj prepisci.
Parezanović se pojavljivao i na tribinama koje su organizovale ultradesničarske organizacije.

Nova.rs: Smijenjen jedan od načelnika BIA Marko Parezanović

U Sumskoj oblasti u Ukrajini četiri osobe su povrijeđene tokom dana poslije ruskog granatiranja, uključujući i 12-godišnje dijete, izjavio je načelnik regionalne vojne administracije Oleg Grigorov.
U Zaporoškoj oblasti, tri stanovnika su takođe povrijeđena u ruskom granatiranju, prema riječima načelnika regionalne administracije Ivana Fedorova, prenio je pariski list Mond.
Ukrajinske službe za spasavanje saopštile su ranije danas da je jedan muškarac poginuo u ruskom napadu dronom u Černigovskoj oblasti. Prema navodima policije, dvije osobe su poginule i sedam je ranjeno u Harkovskoj oblasti.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je danas da je Rusija gađala Ukrajinu sa više od 1.600 jurišnih dronova, 1.200 vođenih bombi i 70 raketa u proteklih sedam dana.

Više osoba povrijeđeno poslije talasa ruskih napada u Sumskoj i Zaporoškoj oblasti

Mađarska i Slovačka će odluku o zabrani isporuke ruske nafte i gasa, koju Evropska komisija namjerava da stavi na glasanje sljedeće nedjelje, osporiti pred Sudom pravde Evropske unije, najavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.
- Brisel želi da sljedeće nedjelje stavi na glasanje zabranu uvoza ruske nafte i prirodnog gasa u Evropu, što će onemogućiti pouzdano snabdijevanje energijom naše zemlje i Slovačke, a dovešće i do naglog rasta cijena - napisao je Sijarto na Fejsbuku, prenosi Tass.
On je istakao da se radi o "velikoj pravnoj prevari, budući da je riječ o sankcijama, koje mogu da se usvoje samo jednoglasno“.
Prema njegovim riječima, namjera Evropske komisije da prihvati većinsku, a ne obaveznu jednoglasnu odluku o zabrani isporuke nafte i gasa iz Rusije, "potpuno je u suprotnosti sa Ugovorom o Evropskoj uniji“.
Podsjetio je i da se u Ugovoru o Evropskoj uniji navodi da je "energetska politika nacionalna odgovornost“.
- Zbog toga ćemo, zajedno sa Vladom Slovačke, odmah nakon usvajanje te odluke uložiti žalbu Evropskom sudu pravde i tražiti da je suspenduje do suđenja - naveo je Sijarto.

Mađarska i Slovačka pred Sudom pravde EU ako se donese odluka o zabrani isporuke ruskih energenata

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, a na sjeveru mjestimično magla ili povećana niska oblačnost.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom dana se i na sjeveru očekuje djelimično razvedravanje.&nbsp;
&nbsp;Vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno i pojačan, najčešće sjevernih smjerova.&nbsp;
&nbsp;Jutarnja temperatura vazduha od nula do deset, najviša dnevna od pet do 18 stepeni.

Sjutra pretežno sunčano, temperatura do 18 stepeni

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Tag: gordan-grlic-radman