Croatia’s Minister of Foreign and European Affairs Gordan Grlić Radman said last night, for the Croatian public broadcaster (HRT), that in order to close the benchmarks in Chapter 23 it is necessary for Montenegro to implement court rulings related to property confiscated from families in Tivat, adding that he has received assurances from the Montenegrin side that pressure will be exerted on the Mrčevac cadastral office in Tivat.
- Here I have good promises and good news. I can say that I have very good cooperation with my colleague Ibrahimović, and in general I have always had good cooperation with all governments of Montenegro. I believe we are on the right path toward resolving open issues. These include the Agreement on compensation for former detainees, which is in fact linked to, or tied to, the change of the name of the swimming pool named after Zoran Gopčević, who was once a guard at the notorious Morinj camp. There are certain assurances that the name of the pool could be changed -- Grlić Radman said.
And, of course, as he added, the confiscated property remains unresolved.
- This falls under the rule of law - judiciary and fundamental rights. That is covered by Chapter 23. Therefore, in order to close the restitution benchmark, this issue must be resolved - he emphasized.
He also said that he had received an assurance.
- That now, together with representatives of those families from Tivat, the Ministry of Foreign Affairs would submit their names and case numbers, so that pressure could be applied from their side on the Mrčevac cadastral office - the Croatian minister stated.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Grlić Radman: Montenegro must implement court rulings related to property confiscated from families in Tivat

Ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman saopštio je sinoć, gostujući na HRT-u, da je za zatvaranje mjerila u poglavlju 23 neophodno da Crna Gora sprovede u djelo sudske odluke u vezi sa oduzetom imovinom tivatskim porodicama, te da je sa crnogorske strane dobio obećanje da će izvršiti pritisak na katastarsku opštinu Mrčevac u Tivtu.
- Tu imam dobrih obećanja i vijesti. Ja mogu reći da imam sa kolegom Ibrahimovićem jako dobro saradnju, a i uopšte, uvijek sam imao sa svim vladama Crne Gore dobru saradnju. Mislim da smo na dobrom putu rješavanja otvorenih pitanja. To su Sporazum o odšteti logoraša, koji je spojen zapravo, vezan, uz promjenu imena bazena, nazvanog po Zoranu Gopčeviću, koji je nekada bio stražar zloglasnog logora Morinj. Tu postoje određena obećanja da bi se to ime bazena promijenilo - kazao je Grlić Radman.
I naravno, kako je dodao, oduzeta imovina čeka.
- Ona je vladavina prava - pravosuđe i temeljna prava. To se nalazi u 23. poglavlju. Znači, za zatvaranje mjerila restitucije treba se riješiti to pitanje - naglasio je on.
Dobio je, navodi, i obećanje.
- Da sada, skupa sa predstavnicima tih tivatskih porodica, Ministarstvo vanjskih poslova pošalje njihova imena i broj predmeta, kako bi oni sa svoje strane izvršili pritisak na katastarsku opštinu Mrčevac - poručio je hrvatski ministar.

Grlić Radman: Potrebno da Crna Gora primijeni sudske odluke u vezi sa oduzetom imovinom tivatskim porodicama

Croatian Minister of Foreign and European Affairs Gordan Grlić Radman said it is important for the two countries to start discussions regarding the training ship „Jadran“.
The Croatian Government recently established a commission for the return of the ship „Jadran“ and other military property from Montenegro, which was also one of the reasons Croatia withheld its consent for Montenegro to close the foreign policy chapter in EU accession negotiations. The commission is led by Grlić Radman.
- It is important for Montenegro to form a commission and for talks on this issue to begin. I am heading the Croatian commission, and we will see whom the Government of Montenegro appoints, if it will be Dragan Krapović - what matters is that we start these discussions and present the arguments from both sides - Grlić Radman told journalists in Kotor, where he is staying on the occasion of the Day of the Croatian People.
He also said he does not understand why the memorial plaque in Morinj is controversial, stressing that it serves as a reminder of a difficult period - the breakup of the former state - and of more than 300 people who were forcibly subjected to suffering, abuse, and torture.
- One person was killed before even arriving in Morinj, and two or three others died as a result of severe abuse, mistreatment, and torture. Many others later died prematurely, even after the camp was closed, due to the consequences of the torture - Grlić Radman emphasized.
Speaking about Lora, the Croatian minister said it was a military prison in the former state and later as well.
- There were individuals who committed crimes, and it is certain that some are still serving their sentences. Ultimately, Croatia also had to confront the rule of law and the prosecution of war crimes, and we fulfilled everything that was required of us. We are still searching for 13 or 14 missing persons, and we therefore expect a response from Montenegro regarding this issue - Grlić Radman said.
Addressing Montenegro’s path toward the European Union, Grlić Radman said he would not speak of blockades, but rather of whether obligations have or have not been fulfilled.
- Just as Croatia worked on closing chapters under the new methodology - once we fulfilled everything, we concluded the negotiations. In that sense, it is a strategic and national interest to have a stable, secure, and prosperous Montenegro as a neighbor - Grlić Radman said.
He reiterated that Croatia strongly supports the reform process and all steps that contribute to Montenegro’s rapprochement with the EU.
- There remain certain open bilateral issues resulting from the breakup of the former state. These are not only bilateral in nature, but also civilizational and universal issues - Grlić Radman stated.
He emphasized Croatia’s support for Montenegro’s European and NATO perspective, noting that the two countries represent a good example of loyal members of the Alliance.
- NATO membership is an expression of transatlantic connectivity that links Europe and North America into a single security and defense alliance. We share common values in this, strengthening defense through the military industry, innovation, and other institutions, because the key to security lies precisely in investment in the defense industry, given the volatility of geopolitics and the strategic environment - Grlić Radman added.
He said that earlier today he met with representatives of 51 families from Tivat whose property, as he stated, had been confiscated. According to Grlić Radman, they are now unable to register their property in the Mrčevac cadastral municipality because, he said, there is no political will to implement several court rulings from Kotor, Podgorica, and elsewhere.
- At one point, registration in the Mrčevac cadastral municipality began, and then it stopped. Today we have „emancipated“ this topic, and I believe that through cooperation between the two governments, that is, the judicial authorities, we will make progress. After all, this is the rule of law - Chapter 23, fundamental rights, and a condition for closing the benchmarks on restitution - Grlić Radman emphasized.
He thanked the Government of Montenegro and his Montenegrin counterpart Ervin Ibrahimović for the decision to transfer the „Josip Marković“ Cultural Center in Donja Lastva to the Government of Croatia, calling the move a major step forward.
- We are pleased that the people of Boka Kotorska have woven Croatian cultural heritage into the unified heritage of Montenegro, contributing to multiculturalism and coexistence, and that Croats in Montenegro contribute to the country’s prosperity - Grlić Radman said.
Ibrahimović: We must relieve future generations of the burden of the past
Ibrahimović congratulated the Day of the Croatian People, stating that the date carries great symbolism and confirms centuries-long good cooperation between the two countries.
- I have always advocated placing emphasis on minority rights in Montenegro, because there can be no high-quality and prosperous Montenegro without a visible and important pillar made up of minorities - Ibrahimović said.
He added that Croatia helps strengthen good-neighborly relations and that the country is a reliable partner to Montenegro on its path toward the European Union.
- And all those skeptics who try to confuse the public by claiming that Croatia did not support us, including on NATO, after today’s meeting I can say that Croatia supports Montenegro’s EU path even more strongly and that we can count on their support - Ibrahimović emphasized.
On the other hand, he said, Montenegro is also aware that it has obligations toward Croatia and future generations.
- We must relieve future generations of the burden of the past, and we must do so through concrete actions, not populism. We are already working on this. We have made significant steps forward. Bilateral consultations resumed after five years. After seven years, the joint committee is working again. We are working and taking positive steps - Ibrahimović said.

Tamara Klikovac

Grlić Radman: It is important to start discussions about the ship „Jadran“, I expect progress in resolving the issue of confiscated property

Hrvatski ministar vanjskih posloa Gordan Grlić Radman kazao je da je važno da dvije države započnu razgovore o školskom brodu Jadran.
Hrvatska vlada nedavno je osnovala komisiju za povrat Jadrana i druge vojne imovine od Crne Gore, što je bio i jedan od razloga zbog kojeg je Hrvatska u pregovorima o pristupanju uskratila saglasnost Crnoj Gori za zatvaranje poglavlja o vanjskoj politici. Na čelu te komisije je Grlić Radman.
- &nbsp;Važno je da Crna Gora formira komisiju i da se počne razgovarati o tom pitanju. Na čelu hrvatske komisije sam ja, a vidjećemo koga će Vlada Crne Gore odrediti, ako to bude Dragan Krapović - naravno, važno je da krenemo u te razgovore i određeno prezentovanje argumentacije s jedne i druge strane - istakao je Grlić Radman novinarima u Kotoru gdje boravi povodom Dana hrvatskog naroda.
On je kazao i da ne zna zbog čega je sporna ploča u Morinju, ističući da podsjeća na jedan teški period - raspad bivše države i preko 300 onih koji su prisilino izloženi patnjama, zlostavljanju i torturu.
- Jedna osoba je, prije samog dolaska u Morinj ubijena, a dvije tri-osobe su preminule uslijed teškog zlostavljanja, mučenja i torture. Mnogi su i kasnije, nakon raspuštanja logora, zbog posljedica mučenja, ranije preminuli - naglasio je Grlić Radman.
Govoreći o Lori, hrvatski ministar je rekao da to bio vojni zatvor u bivšoj državi i kasnije.
- Postoje pojedinci koji su počinili zločin, sigurno je da neki i dalje služe kaznu. Na kraju i Hrvatska se suočavala sa vladinom prava i procesuiranjem ratnih zločina, tako da smo ispunili sve što se od nas tražilo. Još potražujemo 13-14 nestalih, tako da očekujemo odgovor Crne Gore što je sa tim pitanjem - istakao je Grlić Radman.
Govoreći o crnogorskom putu ka Evropskoj uniji, Grlić Radman je rekao da ne bi govorio o blokiranju, već o tome da li su ili ne ispunjene obaveze.
- Jednako kao što je Hrvatska radila na zatvaranju poglavlja po novoj metodologiji - onog trenutka kada smo sve ispunili, završili smo pregovore. U tom smislu je strateški i nacionalni interes imati za susjeda stabilnu, sigurnu, prosperitne Crnu Goru - poručio je Grlić Radman.
On je ponovio da Hrvatska snažno podržava reformski proces i sve iskorake koji doprinose približavanju Crne Gore EU.
- Ostaju otvorena određena bilateralna pitanja koja su rezultat raspada bivše države. Ona nijesu samo bilateralne prirode, nego su i civilizacijska, univerzalna pitanja - naveo je Grlić Radman.
On je istakao podršku Hrvatske evropskoj i NATO perspektivi Crne Gore, ističući da dvije države predstavljaju dobar primjer lojalnih članica Alijanse.
- Članstvo u NATO-u je izraz transatlantske povezanosti koji spaja Evropu i Sjevernu Ameriku u jedan jedinstveni bezbjednosni i odbrambeni savez i u tome dijelimo zajedničke vrijednosti, gdje jačamo odbranu kroz vojnu industriju, inovacije, kroz druge institucije, jer ključ bezbjednosti je upravo ulaganje u odbrambenu industriju s obzirom na promjenljivost geopolitike i strateške okoline - dodao je Grlić Radman.
On je kazao da se danas sastao s predstavnicima 51 tivatske porodice kojima je, kako je naveo, oteta imovina. Oni se, ističe Grlić Radman, sada ne mogu uknjižiti u katastarsku opštinu Mrčevac jer, kako kaže, ne postoji volja da se sprovede odluka nekoliko suda u Kotoru, Podgorici...
- U nekom trenutku se započelo upisivanje u katastarku opštinu Mrčevac, a onda se prestalo s tim. Danas smo "emancipirali" tu temu i mislim da ćemo kroz saradnju dviju Vlada, odnosno pravosudnih organa, napraviti napredak. To je, na kraju krajeva, vladavina prava, Poglavlje 23, temeljna prava i uslov za zatvaranje mjerila o restituciji - naglasio je Grlić Radman.
On se zahvalio Vladi i crnogorskom kolegi Ervinu Ibrahimoviću na odluci da se Dom za kulturu "Josip Marković" u Donjoj Lastvi preda Vladi Hrvatske, nazivajući taj potez velikim iskorakom.
- Drago nam je da su Bokelji uvezli hrvatsku kulturnu baštinu u jedinstvenu baštinu Crne Gore i da pridonosi multietičnosti i suživotu i da Hrvati u Crnoj Gori doprinose prosperitetu države - istakao je Grlić Radman.
<h2>Ibrahimović: Buduće generacije moramo rasteretiti prošlosti</h2>
Ibrahimović je čestitao Dan hrvatskog naroda, navodeći da ovaj datum nosi veliku simboliku i da je potvrda viševjekovne dobre saradnje dvije države.
- Uvijek sam se zalagao da stavimo akcenat na pravi manjina u Crnoj Gori jer ne može biti kvalitetne i prosperitetne Crne Gore ukoliko u njoj nema zapaženog i važnog stuba koji čine manjine - kazao je Ibrahimović.
On je dodao da Hrvatska pomaže u jačanju dobrosusjednih odnosa, te da je ta zemlja pouzdan partner Crnoj Gori na putu ka Evropskoj uniji.
- I svi oni skeptici koji pokušavaju da zbune javnost da Hrvatska nije ona koja nas je podržavala i za NATO, nakon današnjeg sastanka mogu reći da ta zemlja još snažnije podržava Crnu Goru na putu u EU i da može da računamo na njihov podršku - naglasio je Ibrahimović.
Sa druge strane, kako je rekao, i Crna Gora je svjesna da ima obavezu prema Hrvatskoj i budućim generacijama.
- Moramo buduće generacije da rasteretimo prošlosti, a to možemo raditi konkretno, a ne populizmom. I mi već radimo na tome. Napravili smo značajne iskorake. Počele su bilateralne konsultacije nakon pet godina. Poslije sedam godina radi mješoviti odbor. Radimo, pravimo pozitivne korake - poručio je Ibrahimović.

Grlić Radman: Važno krenuti u razgovore o brodu Jadran, očekujem napredak u rješavanju pitanja otete imovine

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović sastaće se sjutra sa ministrom vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordanom Grlićem-Radmanom na Svečanoj akademiji Bokeljske mornarice u Kotoru.
Sastanak je, kako su saopštili iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), planiran za 12 sati.
- Nakon sastanka, u 12.30 časova, predviđene su izjave za medije dvojice ministara - dodali su u saopštenju.

Ibrahimović na Svečanoj akademiji Bokeljske mornarice

Hrvatski analitičar Davor Đenero ocijenio je da je opasna odluka da ministar odbrane Dragan Krapović, po dogovoru sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, predvodi crnogorsku delegaciju u pregovorima sa Hrvatskom.
On je u izjavi za Antenu M ocijenio da je Krapović namjerno pravio probleme u odnosima sa Hrvatskom.
Na pitanje kako komentariše to što je odluka donijeta u saglasnosti sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, Đenero kaže da je teško procijeniti što se dešava iza zatvorenih vrata i koliki je manevarski prostor Ibrahimovića.
- Bilo kakvo oslanjanje na Demokrate, na Bečića i Krapovića i te ljude oko njih, koji su na kratkoj uzici Beograda, iza kojih stoji "Vučićeva nevidljiva ruka", za Crnu Goru je strašno veliki rizik, pogotovo u godini koja je jedna od najosjetljivijih u njenoj novijoj istoriji - smatra Đenero.
Govoreći o brodu Jadran, za koji je Krapović ponovio da je legalno ilegitimno vlasništvo Crne Gore, Đenero podsjeća da je Hrvatska formirala komisiju za povrat školskog broda i sukcesiju vojne imovine, te da je na njenom čelu šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman.
- Garantujem vam da tu komisiju čine neki od najboljih ljudi u Hrvatskoj javnoj upravi, to su ljudi koji savršeno poznaju teme kojim se bave. Ideja da politikante bez ozbiljnog obrazovanja, bez ozbiljne posvećenosti pristupanju EU, postave sa crnogorske strane, kao kontra strana takvoj ekipi, za Crnu Goru može biti silno opasno - ističe sagovornik Antene M.

Đenero: Oslanjanje na Demokrate, iza kojih stoji Vučićeva skrivena ruka, veliki je rizik za Crnu Goru

Hapšenje ratnog zločinca u Crnoj Gori na zahtjev Hrvatske korak je prema rješavanju otvorenih pitanja s Podgoricom, što je važno za njen evropski put - rekao je danas hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman.
Grlić Radman pozdravio je hapšenje Milorada Kovačevića, te dodao da se ono temelji na angažovanosti crnogorskih institucija, ali da je i rezultat dogovora i pritiska hrvatske diplomatije.
- Hrvatska snažno podržava evropski put Crne Gore. Ovo je jedan dokaz saradnje s nadležnim institucijama i tijelima u Crnoj Gori jer je važno sva otvorena pitanja riješiti prije samog ulaska u Evropsku uniju - rekao je novinarima Grlić Radman.
Ministar, koji je rekao da je danas prijepodne dva puta razgovarao s crnogorskim kolegom Ervinom Ibrahimovićem o hapšenju, dodao je da su dobrosusjedski odnosi temelj stabilnosti i prosperiteta Crne Gore, ali i "natkrovljujuće načelo" EU.&nbsp;
Poručio je da Hrvatska očekuje nastavak rješavanja svih otvorenih pitanja, ali i onih koja nisu samo bilateralne prirode, poput vladavine prava i pravosuđa.
- Odšteta logorašima, promjena imena bazena u Kotoru koji je bio nazvan po komandiru straže zloglasnog logora Morinj, a tu je isto tako i vojna sukcesija simboličnim povratkom hrvatskog školskog broda Jadran - naveo je kao primjere Grlić Radman.
Rekao je da je zabilježen "stanoviti napredak" što se tiče povratka otete imovine, spomenuvši da je 51 tivatskoj porodici ona vraćena te da je zahvaljujući pritisku hrvatske diplomatije te naporima lokalnih i zakonodavnih vlasti "nekoliko porodica već upisano u katastar".
Požalio se, međutim, da nema pomaka kada je riječ o povratu imovine porodicama Tripković i Dabinović iz Dobrote, pri čemu se posebno osvrnuo na porodicu Dabinović za koju je kazao da je nakon 10 godina napokon dobila ročište, no 25. decembar kada Hrvati katolici slave Božić, dodajući da to nije na čast crnogorskom sudstvu.
- Sigurno su mogli postupiti taktičnije i odrediti neki drugi datum ročišta, ali se kako god nadamo pozitivnom ishodu - rekao je Grlić Radman.
Naglasio je da je to pitanje koje vlast u Crnoj Gori "sigurno mora riješiti prije ulaska u EU", dodajući da u crnogorskom rukovodstvu vidi želju za rješavanjem otvorenih pitanja.

Grlić Radman: U crnogorskom rukovodstvu vidim želju za rješavanjem otvorenih pitanja

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman pozdravio je hapšenje Milorada Kovačevića (61), po zahtjevu Republike Hrvatske kao i saradnju nadležnih tijela dviju država na ovom slučaju.
On je podsjetio da se uhapšeni Kovačević tereti za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika na dubrovačkom području 1991. godine.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fgrlicradman%2Fstatus%2F2004582228420895008&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- U stalnom smo kontaktu s crnogorskim institucijama u vezi s njegovim izručenjem. Ovime se potvrđuje kako ratni zločini iz Domovinskog rata ne zastarijevaju te da će Vlada Hrvatske nastaviti dosljedno sarađivati sa svim partnerima na njihovu procesuiranju i kažnjavanju, gdje god se nalazili - naveo je Grlić Radman na mreži X.
Kovačević je lociran u Zeti na osnovu međunarodne potjernice i priveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici na dalje postupanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.5625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fu-zeti-uhapsen-drzavljanin-hrvatske-kojeg-ta-drzava-potrazuje-za-ratne-zlocine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Grlić Radman o hapšenju u Zeti: Potvrda da ratni zločini iz Domovinskog rata ne zastarijevaju

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je za Javni servis da Vlada Crne Gore ima, kako kaže, „šizofrenu politiku“ prema Hrvatskoj, te da njihov odnos prema toj državi nije konzistentan.
- Idete od jednog do drugog ekstrema. Prošle godine od rezolucije o Jasenovcu, koja je bila u potpunosti nepotrebna, do jednog ponašanja koje obesmišljava i ugrožava naše državno dostojanstvo- kazao je on gostujući na Televiziji Crne Gore.
Ocijenio je i da izjave hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana „ne idu u smjeru dobrosusjedskih odnosa“.
- Mislim da izjave koje dolaze od hrvatskog ministra spoljnih poslova ne idu u smjeru dobrosusjedskih odnosa. Taj čovjek svaki put kad dođe u Crnu Goru, dođe sa nekim zahtjevom, a naš ministar vanjskih poslova (Ervin Ibrahimović) ne radi dovoljno u kontekstu zaštite našeg državnog dostojanstva- poručio je Milatović.
Vanda Babić Galić, posebna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana, na pitanje da prokomentariše izjave predsjednika Milatovića, za Antenu M kaže da ih ne želi komentarisati.
- Ja ne bih željela, niti želim komentarisati izjave predsjednika Crne Gore. Ma kakve one bile, pa i ovakve kakve jesu- ističe Babić Galić.
Babić Galić napominje da su dvojica kolega, ministri Grlić Radmin i Ibrahimović, juče učestvovali na ministarskom sastanku Berlinskog procesa u Belfastu.
- Tamo je ministar Grlić Radman još jednom naglasio važnost trajnog pomirenja kao ključnog za stabilnost Jugoistočne Europe. Istakao je potrebu ulaganja dodatnih napora svih zemalja Zapadnog Balkana kako bi se to pomirenje i postiglo. Također, što je vrlo važno za odnose i Hrvatske i Crne Gore, istakao je da Hrvatska ostaje predana konstruktivnom dialogu sa svojim susjedima kako bi se rješila sva otvorena pitanja na temelju međusobnog poštovanja i povjerenja s ciljem postizanja trajnog pomirenja. Dakle, to sve se odnosi i na Crnu Goru- rekla je ona.
Šefovi diplomatije Crne Gore i Hrvatske, kako navodi Babić Galić, rade na otvorenim pitanjima i to uz potporu predsjednika svojih vlada, što se, kako dodaje, može vidjeti i po učestalosti susreta.
- Dakle, ne bave se povicima, nego državno dostojanstvo štite odgovornim djelovanjem i to u korist građana Crne Gore, u korist građana Republike Hrvatske, i u krajnjem, u korist građana Europe- naglašava Babić Galić.
Podrška na evropskom putu, navodi, zavisi isključivo od Crne Gore.
- Hrvatska je od početka otvorena i prijateljska prema Crnoj Gori. Hrvatska od početka daje sve moguće resurse i ulaže u Crnu Goru na sve moguće načine, ne bi li joj olakšala put, iako mnogi to žele prikazati na drugačiji način. Ali ovo što sam vam rekla govori samo za sebe, a to je da radimo, ne vičemo, štitimo državno dostojanstvo obje zemlje, ali smo odgovorni i neka pitanja moramo proći i riješiti. Nisu ugodna, ali su potrebna- ističe Babić Galić.
Komentarišući saopštenje Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore u vezi sa nedavno upućenom diplomatskom notom Hrvatske u kojoj traže da se riješi pitanje povrata imovine hrvatskoj zajednici, da će preduzeti korake i obavijestiti drugu stranu o konkretnom upitu u skladu sa pravilima diplomatske korespondencije, Babić Galić kaže da je uvjerena da će Crna Gora i MVP Crne Gore to pitanje riješiti na najbolji mogući način kako bi zaštitili i hrvatsku manjinu u Crnoj Gori. Na ovaj način se, kako zaključuje, štiti i pravo na vlasništvo, koje je temeljno pravo svakog čovjeka.

Babić Galić: Ne vičemo, štitimo državno dostojanstvo i Hrvatske i Crne Gore, ali neka pitanja moramo proći i riješiti

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da Vlada ima „šizofrenu politiku“ prema Hrvatskoj, te da njihov odnos prema toj državi nije konzistentan.
- Idete od jednog do drugog ekstrema. Prošle godine od rezolucije o Jasenovcu, koja je bila u potpunosti nepotrebna, do jednog ponašanja koje obesmišljava i ugrožava naše državno dostojanstvo - kazao je on gostujući na Televiziji Crne Gore (TVCG).
Ocijenio je i da izjave hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana „ne idu u smjeru dobrosusjedskih odnosa“.
- Mislim da izjave koje dolaze od hrvatskog ministra spoljnih poslova ne idu u smjeru dobrosusjedskih odnosa. Taj čovjek svaki put kad dođe u Crnu Goru, dođe sa nekim zahtjevom, a naš ministar vanjskih poslova (Ervin Ibrahimović) ne radi dovoljno u kontekstu zaštite našeg državnog dostojanstva - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.0153%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-o-situaciji-u-ustavnom-sudu-parlamentarna-vecina-ima-isti-modus-operandi-zarobljavanje-vaznih-institucija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Vlada ima šizofrenu politiku prema Hrvatskoj, izjave Grlić Radmana nijesu na fonu dobrosusjedskih odnosa

The Police Directorate is taking measures within its jurisdiction following threats made on social media against Democratic Party of Socialists (DPS) Member of Parliament Ivan Vuković, stating that he is „ripe for a trunk“ („stasao za gepek“ - a phrase which implies a threat of violence).
This was unofficially confirmed to Portal ETV.
It was also unofficially stated that an order to collect information has been issued and that the Podgorica Basic State Prosecutor’s Office has been informed of the case.
Yesterday, Vuković posted a screenshot of the disputed comment on the social media platform X (formerly Twitter) and called on the police to respond.
- „Worthless goods“ and „thief“ are, apparently, insults that someone involved in politics is expected to endure, especially after simply congratulating the closing of a chapter in the EU accession negotiations. „Ripe for a trunk“ - I’m not so sure - Vuković said in the post.

Prosecutor’s Office informed of threats against Vuković, police issued an order to collect information

Udruženje međunarodnih prevoznika tereta Crne Gore, koje i danas nastavlja blokade teretnog saobraćaja na graničnim prelazima i u Luci Bar, do kraja protesta će kontrolisano propuštati prevoznike koji prevoze naftne derivate za javne ustanove.
Predstavnik Udruženja Đorđije Lješnjak rekao je da su prevoznike ovih dana optuživali da su nesavjesni, te odbacio takve navode.
- Nećemo ugroziti rad javnih ustanova. Mi smo na vrhu ljestvice društvene odgovornosti. Zalažemo se za bolji rad sistema u državi i dajemo tome puni doprinos. Dozvolićemo da se voze goriva neophodna za funkcionisanje javnih ustanova - naveo je Lješnjak, prenosi RTCG.
&nbsp;Od danas će da propuštaju one koji voze naftne derivate za škole, vrtiće, bolnice i domove zdravlja.
&nbsp;- To ćemo činiti tako što će dobavljači da nas kontaktiraju i da dostave dan unaprijed informaciju i da nam daju broj tablica tih ljudi koji mogu da prođu. Samo da nas obavijeste i prolaz kamiona će biti omogućen - kazao je Lješnjak. &nbsp;
&nbsp;Blokada teretnog sabraćaja na graničnim prelazima i u Luci Bar, počela je u ponedjeljak, a danas je nastavljena jer nadležni nijesu odgovorili na njihove zahtjeve.
&nbsp;Iz Udruženja su poručili da su i dalje spremni na razgovor sa Vladom, ali da će protest biti produžen ukoliko ne dođe do konkretnog dogovora.
&nbsp;Predsjednik Udruženja Vesko Šljivančanin kazao je u ponedjeljak da su već podnijeli zahtjev Upravi policije za produženje protesta i nakon isteka odobrenog roka.
&nbsp;- Za sada nemamo konkretnih obećanja i riješili smo da stupimo u ovaj protest. Raspoloženi smo i pozivamo Vladu na razgovor kako bismo došli do rješenja, jer protest nije nikome u interesu - naveo je Šljivančanin.
&nbsp;Veliki broj kamiona u ponedjeljak je parkiran pored magistralnog puta Nikšić – Trebinje, dok su bile blokade i na drugim lokacijama. Šljivančanin je ponovio da je razlog protesta dugogodišnje nezadovoljstvo stanjem u drumskom transportu i izostanak reakcije nadležnih institucija.
&nbsp;- Ovaj protest nema politički karakter. Borimo se da naša preduzeća budu konkurentna u odnosu na region i da obezbijedimo egzistenciju porodicama, jer smo dovedeni na rub - &nbsp;poručio je Šljivančanin.
&nbsp;Prevoznici zahtijevaju izmjene visine akcize čiji povrat dobijaju po litru goriva, brži povrat poreza na dodatu vrijednost, duži rad graničnih carinskih i fitosanitarnih inspekcija, promjene ETIAS sistema, kao i beneficirani radni staž.
&nbsp;Protest je dio i regionalnog nezadovoljstva prevoznika iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, zbog ograničavanja boravka i rada profesionalnih vozača u zemljama Šengena na najviše 90 dana u periodu od šest mjeseci.
&nbsp;Uprava policije odobrila je proteste prevoznika na 72 sata, odnosno do četvrtka u podne, dok iz Udruženja poručuju da će blokade trajati do ispunjenja zahtjeva.

Dozvoljen prolaz onima koji dopremaju naftne derivate za javne ustanove

Leon Vajntraub još se živo sjeća dana kada su nacisti 9. septembra 1939. godine umarširali u njegov rodni grad Lođ u Poljskoj.
- Bile su to naizgled beskrajne kolone visokih, zdravih, mladih vojnika u zelenim uniformama Vermahta. Od pomisli na zvuk njihovih okovanih čizama po kaldrmi i dalje mi se širi jeza niz kičmu. Zračili su ogromnom snagom, zdrobili bi sve što bi im se našlo na putu - ispričao je on za Dojče vele.
Imao je tada 13 godina i nije imao pojma kakve će užase doživjeti. Živio je u najsiromašnijem dijelu grada sa svoje četiri sestre i majkom, koja je vodila mali vešeraj. Njegov otac je umro kada je imao godinu i po, ali mala porodica ostala je zajedno. Leon je bio bistar i živahan dječak.
- Čitanje knjiga i gledanje filmova bilo je za mene kao nekakva ključaonica, kao kapija u drugi svijet - kaže on.&nbsp;
Zahvaljujući stipendiji, mogao je da upiše gimnaziju.
<h2>Zatvoren u getu</h2>
Ali školovanje nije mogao da nastavi. U februaru 1940. godine, on i njegova porodica prisilno su preseljeni u geto Licmanštat - što je bilo ime u koje su Njemci preimenovali Lođ. Tamo je bilo natrpano oko 160.000 Jevreja. Svako ko bi pokušao da pobjegne bio bi strijeljan. Ljudi su bili primorani na ropski rad. Leon je radio u električarskoj radionici u metalskom odjeljenju. Iz Jevrejskog savjeta su mu rekli da oni koji su korisni nacistima imaju veće šanse za preživljavanje. (Jevrejski savjeti bile su obavezne organizacije koje su nacisti osnovali na okupiranim teritorijama da bi upravljali jevrejskom zajednicom, gdje su djelovale kao posrednici između zajednice i njemačkih okupatora, prim.ur.)
Ipak, mnogi su umrli u getu od bolesti i gladi.&nbsp;
- Riječ "glad" ima veoma posebno mjesto u mom rječniku, u mom mozgu, u mom biću - kaže Vajntraub.&nbsp;
Danas možda neko kaže da je uveče gladan ako je preskočio ručak, ali „to nije glad, to je pojačan apetit".&nbsp;
- Pet godina, sedam mjeseci i tri nedjelje, sa samo jednim izuzetkom, bukvalno sam umirao od gladi. Nisam mogao da zaspim zbog bola u stomaku, a s tim sam se i budio. Moja jedina misao bila je kako da nađem nešto za jelo da napunim stomak - ispričao je Vajntraub.
<h2>Deportacija u Aušvic-Birkenau</h2>
U ljeto 1944. geto je likvidiran. Regionalni predsjednik, Fridrih Ibelhee, još 1939. godine poslao je cirkularni dopis nacističkom rukovodstvu, u kojem je napisao: „Osnivanje geta je, naravno, samo privremena mjera. Zadržavam pravo da odlučim kada i na koji način će geto i grad Lođ biti očišćeni od Jevreja. Krajnji cilj, u svakom slučaju, mora biti da potpuno iskorijenimo tu gnojnu ranu“.
Međutim, stanovnicima geta cinično je obećano da će moći da nastave da rade negdje drugdje - „za dobro Trećeg rajha“.
Leon Vajntraub, kao i mnogi drugi, deportovan je u logor smrti Aušvic-Birkenau. Nacisti su tvrdili da je to samo još jedan geto.&nbsp;
- Onda je došao teretni voz, namijenjen više za stoku nego za ljude. Bili smo natrpani unutra tako gusto da ste mogli samo da stojite. Vrata su bila zaključana, nije bilo hrane i ničega za piće. Pala je noć, pa opet dan, pa opet noć. Smrad iz kante koja se koristila za nuždu nadjačavao je sve - opisao je Vajntraub.
U nekom trenutku vrata su se otvorila i neko je povikao: „Napolje, napolje!“.&nbsp;
Vajntraub kaže da još nije shvatao gdje su to nacisti odveli ljude. Doviknuo je majci: „Vidimo se tamo“. Ali je brzo shvatio da nije završio u nekom drugom getu. Krajičkom oka vidio je da je bodljikava žičana ograda pod strujom. Na takozvanoj „selekciji“ na ozloglašenoj „rampi“, taj tada osamnaestogodišnjak posljednji put je vidio svoju majku. Esesovci su odlučivali ko će živjeti.
- Palac gore udesno - nesposoban za rad. Palac gore lijevo - brza smrt - priča Vajntraub. Njegova majka umrla je u gasnoj komori istog tog dana.
Za Leona, palac gore pokazao je udesno.&nbsp;
- A onda je počeo postupak dehumanizacije - sjeća se. Ljudi su bili svučeni, tuširani, obrijani i dezinfikovani.&nbsp;
- Bili smo lišeni svake ljudske volje. Kontrolisali su nas i nismo imali drugog izbora osim da izvršavamo naređenja - ističe Vajntraub.
<h2>Bjekstvo iz gasne komore</h2>
Kad Leon Vajntraub pomisli na Aušvic, najviše mu, kaže, pada na pamet miris spaljenog mesa.&nbsp;
- Ali nisam imao pojma da su ti visoki dimnjaci, taj gusti, crni dim, da su to spaljeni ljudi - priča on.&nbsp;
Osjećao se usamljeno, jedva je prepoznavao lica ljudi koja je ranije znao.&nbsp;
- Okružio sam se kao nekakvom čaurom, vjerovatno iz zaštitnog instinkta, da bih spriječio da me sva ta nesreća dosegne. U suprotnom ne bih izdržao - kaže Vajntraub.
Pukim slučajem je preživio logor za istrebljenje. Uprava logora već je bila odredila da mladi zatvorenici iz Bloka 10, gdje je i on bio smješten, imaju da budu odvedeni u gasnu komoru. Kada u blizini nije bilo stražara, Vajntraub se pomiješao s grupom golih zatvorenika koji su poslati na rad u logor Gros-Rozen. U tom trenutku su im upravo tetovirali brojevi zatvorenika.&nbsp;
- Kada su nas zatim odveli u magacin sa odjećom mene srećom nisu provjeravali – inače bih bio mrtav - priča Vajntraub.
Posljednja slika Aušvica koju je ponio sa sobom bilo je tijelo žene koja visi na električnoj ogradi. Izvršila je samoubistvo.
<h2>Apokaliptične slike - i bjekstvo</h2>
Sljedeće stanice za mladog Leona bili su koncentracioni logori Gros-Rozen, Flosenbirg i Nacvajler-Štruthof. Slike nacističkih sadističkih zločina urezane su mu u sjećanje: brutalna batinanja zatvorenika u prolazu, poniženja, vješanja.&nbsp;
- Svaki put kada dođem u Flosenbirg, noge mi drhte. Smrznem se na nekoliko sekundi jer ponovo vidim sebe po zimi, na tom hladnom vjetru. I čitavu gomilu ljudi koja se kreće preko poligona za postrojavanje. To je apokaliptična slika - naglasio je Vajntraub.
Neposredno prije kraja rata, on i drugi zatvorenici ukrcani su u voz koji je trebalo da bude potopljen u Bodenskom jezeru. To se nije dogodilo: lokomotivu je pogodio francuski lovac-bombarder, voz je stao, a Leon je pobjegao. Na kraju se suočio licem u lice s francuskim vojnikom i znao je: njegove muke su okončane. U tom trenutku devetnaestogodišnjak je težio samo 35 kilograma i bolovao je od tifusa. Bio je živ, ali je bio bez porodice - sve dok sasvim slučajno nije saznao da su tri njegove sestre preživjele koncentracioni logor Bergen-Belzen.&nbsp;
- Tada sam postao čovjek. Bio je početak puta nazad u život - priča Vajntraub,
<h2>Živi i pamti</h2>
Odlučio je da postane ginekolog i akušer.
- Prije svega, zato što sam se tako blisko suočio s bolešću i smrću. Želio sam da pomognem da se na svijet donese novi život - rekao je Vajntraub.
Godine 1946, britanska vojna komanda obezbijedila mu je da studira u Getingenu - od svih mjesta, baš u Njemačkoj, zemlji počinilaca. Kao ljekar, znao je: „Nacionalsocijalistička rasna ideologija nema nikakvu naučnu osnovu. Tkivo izgleda isto kod svih – bez obzira na boju kože“.
U domovinu se vratio 1950. godine, a 1969. emigrirao je u Švedsku, jer se u Poljskoj sve više širio antisemitizam. I počeo je da se bori protiv zaborava. Za njega je to obaveza prema ubijenim članovima porodice i milionima nevinih žrtava.&nbsp;
- Dozvoliti da sjećanje izblijedi isto je kao da im po drugi put oduzmemo život - upozorava Vajntraub.
Zato je i sebe ovjekovječio kao hologram.&nbsp;
- Jedva da je prošao jedan ljudski život, a već mnogi mladi ljudi više ne znaju šta je Holokaust. I strašno je što danas ponovo postoje ljudi koji pozivaju na pogrome, što se ljudi plaše da izađu na ulicu noseći kipu - ističe Vajntraub.
Ali on je i optimista.
- Uvjeren sam da će na kraju zdrav razum prevladati, da će čovječanstvo shvatiti da je vrijeme da se okonča međusobno optuživanje i borba i da se zajedno izgradi mirna budućnost - zaključio je Vajntraub.

Preživio je Holokaust i svjedoči: "Bili smo dehumanizovani"

Uprava policije preduzima mjere iz svoje nadležnosti povodom prijetnji poslaniku Demokratske partije socijalista (DPS) Ivanu Vukoviću na društvenim mrežama da je „stasao za gepek“.
To je Portalu ETV potvrđeno nezvanično.
Nezvanično nam je rečeno i da je izdato naređenje o prikupljanju obavještenja, te da je sa ovim slučajem upoznato podgoričko Osnovno državno tužilaštvo.
Vuković je juče u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) objavio skrinšot spornog komentara i pozvao policiju da reaguje.
- „Ništa roba“ i „lupež“ su, valjda, uvrede koje neko ko se bavi politikom ima obavezu da istrpi pa, makar, prethodno prosto čestitao zatvaranje poglavlja u pregovorima s EU. „Stasao za gepek“ nisam baš siguran - kazao je Vuković u objavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.6234%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvukovicu-nista-roba-i-lupez-uvrede-su-koje-moram-istrpiti-stasao-za-gepek-nijesam-siguran&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: gordan-grlic-radman