Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je na Dubrovnik Forumu da je nužno izmijeniti Izborni zakon u Bosni i Hercegovini kako bi se osigurala ravnopravnost Hrvata, naglasivši da bez tog načela Hrvati nikada ne bi potpisali Dejtonski sporazum.
- Da su Hrvati tada znali da se načela Dejtonskog sporazuma neće primjenjivati u praksi, nikada ne bi potpisali taj sporazum zato što sada nisu ravnopravni. Hrvati u BiH žele biti ravnopravni s drugim konstitutivnim narodima - poručio je Grlić Radman tokom panela "Zapadni Balkan i euroatlantski put: Povjerenje, transparentnost, transformacija".
Podsjetio je da je cilj Dejtonskog sporazuma bio osigurati ravnopravnost triju konstitutivnih naroda i spriječiti dominaciju bilo kojeg od njih, istakavši da je izmjena izbornog zakona ključna za vraćanje tog balansa.
Na istom panelu, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković upozorio je na sveprisutni ruski uticaj u Bosni i Hercegovini, navodeći da je predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik "potpuno pod kontrolom Moskve", ali i dodao da opozicija u tom entitetu pokazuje sve izraženiju proevropsku orijentaciju.
Visoki predstavnik za BiH Kristijan Šmit istakao je da ured kojeg predvodi ostaje garant stabilnosti u Bosni i Hercegovini.
- Građani moraju imati osjećaj da, ako stvari krenu loše, postoji neko ko će pomoći - rekao je Šmit, naglasivši da iako se odgovornost sve više prebacuje na Evropu, Sjedinjene Američke Države ne bi smjele napustiti svoju ulogu u BiH.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Grlić Radman: Hrvati nikada ne bi potpisali Dejtonski sporazum da su znali da neće biti ravnopravni u BiH

Ovo je važan civilizacijski iskorak sa ovim domom i mislim da sada možemo otvoriti put i za sva ostala otvorena pitanja koja opterećuju naše odnose, a zapravo su više nasljeđe prošlosti - kazao je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman nakon što je ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem stavio potpis na ugovor o poklanjanju Doma kulture "Josip Marković" u Tivtu.
On je, odgovarajući na pitanje novinara, istakao da je, kada je u pitanju hrvatska podrška evropskom putu Crne Gore, ona bezuslovna u smislu njihovih zalaganja, vrijednosti integracije i svega onoga što zapravo odražava naš evropski put.
- To su dobrosusjedski odnosi, integracija u punom smislu i kulturološka, ali i u svim aspektima dijeljenja evropskih vrijednosti - vladavine prava, ljudskih prava, temeljnih slobodi - naveo je Grlić Radman.
Na pitanje da li to znači da će Hrvatska 27. juna deblokirati zatvaranje poglavlja 31 odgovorio je da nikada ne govore u tim kategorijama blokade i deblokade.
- Mi smo do sada Crnoj Gori snažno pokazivali spremnost kada je u pitanju evropski put. Sjećate da smo se snažno zalagali za članstvo u NATO-u, za vrijeme hrvatskog predsjedavanja 2020. otvoreno je posljednje poglavlje (8), a zatvorena su tri poglavlja.. S naše strane podrška je bezuslovna. Sve ostalo treba gledati u vrijednosnim kategorijama, a ne određenoj matematičkoj veličini, jer ulaziti u jedan klub zahtijeva i određeni napor. Kao što je Hrvatska prolazila taj put pregovora sa EU, jer morate ispuniti određene uslove, tako ćemo pomoći i Crnoj Gori na tom putu - poručio je Grlić Radman.
Hrvatska, kada je u pitanju opredijeljenost Crne Gore, kako je istakao, podržava proevropske snage i proevropske političke lidere, prije svega ovu Vladu na čelu sa Milojkom Spajićem, kao i suverenističke lidere koji su okrenuti prema evropskom putu.
- A evropski put je logično da ide preko Hrvatske, jer smo posljednja članica koja je prije 12 godina ušla u EU. Raspolažemo znanjem, iskustvom i ekspertizom i mi već sada pomažemo Crnoj Gori na tom putu. Hrvatska će nastaviti podržavati Crnu Goru. Pitanje datuma i poglavlja - ne treba sada time da se okupiramo ili bavimo, to nije nikakva ni prekretnica niti nešto što bi trebalo zamarati političku javnost, ali i građane - ocijenio je Grlić Radman.
Crnogorski građani, prema njegovim riječima, moraju biti svjesni da imaju aktivnog zagovornika i prijatelja, a to je Hrvatska.
Na pitanje na čemu će Hrvatska još insistirati odgovorio je da pregovaraju o svim pitanjima koja su nasljeđe prošlosti.
- Postoji katalog pitanja. Ustanovili smo zajednički pregovaračke grupe i komisije. S naše strane to vodi državni sekretar Frano Matušić. Komisije se redovno sastaju, imali su već tri sastanka u Hrvatskoj, jedan u Crnoj Gori. Sa tim ćemo nastaviti. Tu je i povrat školskog broda "Jadran". Mislim da je i u interesu grada Kotora i Crne Gore i zbog budućih prvenstava u vaterpolu da se promijeni ime bazena, jer nas podsjeća na jedno teško i traumatično razdoblje, s obzirom na to da je aktuelno ime vezano za zloglasni logor Morinj - naveo je Grlić Radman.
Odgovarajući na pitanje da li su blizu dogovora vezano za isplate za logoraše Morinja, te da li je tačno da se radi o sumi od 17 miliona, kazao je da je Hrvatskoj najmanje važan iznos.
- Hrvatskoj je važno priznanje i satisfakcija logoraša preživjelih i njihovih porodica. Oni su bili od 30. rujna 1991. do 18. kolovoza 1992. godine zatočeni u tom logoru, koji je bio sabirni centar. Znači neko je njih doveo. To je bila agresija na Republiku Hrvatsku, to su potvrdili međunarodni sudovi. Znate kako je stradao grad Dubrovnik. Uvijek to ističem, dužan sam za neke koji se možda ne sjećaju, ali mi koji znamo to i svjedoci su stradanja dubrovačkog primorja, pljačkanja.. O svim tim stvarima moramo otvoreno govoriti i suočiti se s prošlošću, da bismo mogli graditi bolju budućnost - kategoričan je Grlić Radman.
Nove generacije, kako dodaje, moraju biti upoznate s onim što je bilo, kako se tako nešto ne bi ponovilo.
- Mi smo naslonjeni jedni na druge. Sudbinski naš put ide prema Evropi. Hrvatska je ostvarila sve svoje vanjsko-političke ciljeve. Želimo stabilnost Crne Gore i Zapadnog Balkana. Sve ovo što radimo s Vladom Crne Gore zapravo je poruka i Zapadnom Balkanu, jer je dobar primjer saradnje, prepoznat u Briselu i ova naša saradnja dobija podrška i EU - naveo je Grlić Radman.
U Hrvatskoj se, kako je rekao, nadaju da je Crna Gora predvodnik svim zemljama Zapadnog Balkana, te da je najviše predana ispunjavanju svih kriterijuma i mjerila i najbolji primjer zemljama regiona kako se može napredovati i ostvariti članstvo.
Ibrahimović je na pitanje o odšteti logorašima i potencijalnom iznosu istakao važnost toga što su uspjeli poslije pet godina da počnu političke i biletaralne konsultacije.
- Šteta što smo pet godina propustili da nastavimo političke konsultacije, ali smo od januara već napravili ogroman pomak. Jedan razlog je to što smo i danas ovdje. Kada je u pitanju obeštećenje, gledam to s druge strane - da Crna Gora ima jasnu evropsku viziju da bude sljedeća članica EU. Dio toga je suočavanje s prošlošću i dobri bilateralni odnosi. Vjerujem da ovdje ne treba da se opterećujemo da li je Vlada spremna ili ne. Vlada na čelu sa Spajićem je poslala jasnu poruku - da treba da unapređujemo odnose sa nama prijateljskom državom Hrvatskom - istakao je Ibrahimović.
Važnije od toga je, prema njegovim riječima, da imamo vrlo jasne poruke za građane obje države, te da će se ostalo za stolom dogovoriti.
Na pitanje da li postoji spremnost da se promijeni ime bazena u Kotoru, koji je sporan za Hrvatsku, odgovorio je da misli da imaju dobar ritam.
- Mislim da je Vlada jasna - doći ćemo do svih rješenja na dobrobit obje države - rekao je Ibrahimović.
Odgovarajući na pitanje o školskom brodu "Jadran" naveo je da on dolazi sa sjevera, te da je mnogo bolji na kopnu nego na moru.
- Ovo odgovaram u duhu ovog lijepog dana - naravno da sam optimističan da ćemo i tu naći rješenje. Crna Gora ima svoj pogled na to, Hrvatska ima, ali vjerujem da u dobrom duhu da sva pitanja možemo riješiti i vjerujem da će "Jadran" imati istu sudbinu - kazao je Ibrahimović.
Na pitanje da li Dom kulture "Josip Marković" potpisivanjem ugovora dobija eksteritorijalnost Grlić Radman je rekao da se to smatra kada postoji otvoreno diplomatsko predstavništvo, a da je ovaj objekat dom i ima posebnu namjenu.
- Prethodi uknjižba, ali je u ugovoru navedeno da postoji obaveza davanja hrvatskoj autohtonoj manjini na korišćenje i raspolaganje, poštujući crnogorske zakone - naveo je Grlić Radman i dodaje da je eksteritorijalnost u međunarodnom pravu drugačije regulisano.

Jasmina Beharovic

Grlić Radman: Mislim da sada možemo otvoriti put i za sva ostala otvorena pitanja koja opterećuju naše odnose; Ibrahimović: Doći ćemo do svih rješenja na dobrobit obje države

Crna Gora je danas ponovo pokazala da baštini građanski, međuetnički i međuvjerski sklad kao temeljne vrijednosti koje pokazuje da naša država zaslužuje da bude naredna članica Evropske unije - kazao je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović nakon potpisivanja ugovora između vlada Crne Gore i Hrvatske o poklanjanju Doma kulture "Josip Marković" u Tivtu.
Potpisivanjem ovog ugovora Crna Gora je, kako je istakao, jasno pokazala da želi da njeguje i gradi prijateljske i partnerske odnose, ali i povjerenje sa našom prijateljskom državom Hrvatskom.
- Hrvatska jeste naš saveznik, a isto tako hrvatska zajednica u Crnoj Gori neodvojivi je dio mozaika našeg društva - istakao je Ibrahimović.
Sve manjine su, prema njegovim riječima, neodvojivi dio Crne Gore, sva njihova kultura, identitet i jezik su bogatstvo Crne Gore.
Hrvatskoj manjinskoj zajednici želi da se u Domu kulture "Josip Marković" u Tivtu okupljaju i tu stvaraju dobre stvari za njihovu zajednicu, ali i za Crnu Goru i da još brže stignemo do Brisela.
- Kao što su do sada bili vjerni čuvari Crne Gore, ali i najbolji most prema našoj prijateljskoj državi Hrvatskoj - naveo je Ibrahimović.
Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman rekao je da je ovo istorijski čin, te da je dobro podsjetiti da Hrvati u Crnoj Gori decenijama pokušavaju regulisati imovinsko-pravni status ovog važnog objekta koji je simbol njihovih predaka, očeva i đedova koji su od 1920. do 1922. gradili ovaj objekat.
- U istorijskom kontekstu i burnoj prošlosti različith režima i državnih zajednici, konačno je uspjelo ovoj Vladi na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem i posebnom zalaganju kolege Ibrahimovića. Ovo je civilizacijski iskorak, zahvaljujem Vladi Crne Gore što je omogućila Hrvatima Crne Gore i Boke da konačno ovdje aktivno mogu njegovati kulturni sadržaj, voditi sve aktivnosti, jer ne treba zaboraviti da su Hrvati Boke autohtona, starosjedilačka zajednica, hrvatska manjina koju Vlada Hrvatske snažno podržava - istako je Grlić Radman.
Drago im je što će ovaj Dom kulture biti prostor za čitaonice i radionice, te da će podsjećati na minula vremena.
- Svakako da bi njihovi preci bili srećni da vide da je ovaj objekat ponovo vraćen u njihove ruke - naveo je Grlić Radman.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ftomislavsokol%2Fstatus%2F1936364547419353259%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ibrahimović: Crna Gora pokazala da zaslužuje da bude naredna članica EU, Grlić Radman: Ovo je civilizacijski iskorak

Crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i njegov hrvatski kolega Gordan Grlić Radman potpisaće danas ugovor između vlada Crne Gore i Hrvatske o poklanjanju Doma kulture „Josip Marković“, u Tivtu.
Kako je saopšteno iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova, ugovor će dvojica ministara potpisati u 11 sati u Domu kulture „Josip Marković“.
Vlada Crne Gore je u četvrtak usvojila izvještaj o završenim pregovorima za zaključivanje ugovora između crnogorske i hrvatske vlada i o poklanjanju Doma kulture „Josip Marković“.
Oni su naveli da usaglašeni ugovor predviđa da Vlada Crne Gore hrvatskoj Vladi, bez ikakvih dodatnih saglasnosti i odobrenja, poklanja navedenu nepokretnost, shodno čemu će biti izvršen upis u odgovarajućim registrima.

Danas potpisivanje ugovora o poklanjanju Doma kulture Josip Marković

Ministri vanjskih poslova (MVP) Crne Gore i Hrvatske, Ervin Ibrahimović i Gordan Grlić Radman, potpisaće sjutra u Tivtu ugovor kojim se Dom kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi zvanično poklanja Republici Hrvatskoj, saopšteno je iz MVP.&nbsp;
Riječ je o objektu čije je ustupanje Hrvatska tražila ranije, a Vlada Crne Gore je krajem prošle godine donijela odluku da se ovaj kulturni prostor prenese u vlasništvo susjedne države.
Dom kulture će, kako je predviđeno, služiti za realizaciju kulturnih programa i aktivnosti, te očuvanje identiteta i nasljeđa hrvatske zajednice u Crnoj Gori. Time će, poručeno je ranije iz nadležnih institucija, biti dodatno osnažena saradnja i prijateljstvo između dvije zemlje.
Ugovor će biti potpisan u okviru zvanične posjete hrvatskog šefa diplomatije Tivtu.

Vlada Crne Gore sjutra će Hrvatskoj pokloniti Dom kulture "Josip Marković"

Delegacija Vlade Republike Hrvatske na čelu sa ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom boraviće u subotu u Crnoj Gori.
Prema informacijama Televizije E, planirano je da crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović tokom susreta u Tivtu svečano uruči hrvatskom kolegi na potpisivanje ugovor kojim se, bez ikakvih dodatnih saglasnosti i odobrenja, poklanja Dom kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi.
Prema izvještaju sa današnje sjednice Vlade Crne Gore, nakon što bude upisana kao vlasnik objekta, Vlada Hrvatske se shodno ugovoru obavezuje da će poklonjenu nepokretnost koristiti za okupljanje i promociju kulturnih sadržaja i očuvanja nasljeđa autohtone hrvatske manjine u Crnoj Gori.
Potez Vlade Milojka Spajića je istovremeno i pokušaj da, nakon svega, Hrvatska odblokira zatvaranje Poglavlja 31 - vanjska bezbjednost i odbrambena politika.
Usvajanje Rezolucije o Jasenovcu, kao i niz nedemokratskih izjava povodom sporenja oko sportskog broda "Jadran", uslovilo je da Republika Hrvatska blokira zatvaranje ovog Poglavlja.
Izvori Televizije E ističu da je ustupanje Doma kulture u Tivtu pozitivan pomak Crne Gore, ali da problem predstavljaju nove, vrlo uredljive poruke iz državnog vrha Crne Gore prema hrvatskim predstavnicima u Evropskom parlamentu, posebno nedavne salve uvreda prema Tomislavu Sokolu.
T.K.

Grlić Radman i Ibrahimović u Tivtu potpisuju ugovor o poklanjanju Doma kulture „Josip Marković“

Postoji snažna volja i uzajamno povjerenje da se kroz prijateljski dijalog dođe do trajnog rješenja otvorenih pitanja i svaki susret, na svim nivoima, pa i ovaj korak je bliže tom cilju - ocijenjeno je na sastanku ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa hrvatskim ministrom vanjskih i evropskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom.
Ibrahimović se, kako se navodi u objavi na mreži Iks (X), sastao sa Radmanom tokom NATO ministarskog sastanka u Antaliji u Turskoj.
&nbsp;Ovaj susret je, kako je istaknuto, bio je prilika za otvoren i prijateljski razgovor.&nbsp;
- Dvije države vežu prijateljski odnosi, NATO partnerstvo i zajednička budućnost u EU. Hrvatska, kao članica EU, dala je i daje punu podršku evropskom putu evropske Crne Gore - naglasio je Ibrahimović.

Ibrahimović sa Radmanom: Postoji snažna volja da se dođe do trajnog rješenja otvorenih pitanja

Aktuelna vlast u više prilika je potvrdila da baštini, njeguje i afirmiše političke ideje koje su bile pogonsko gorivo za učešće Crne Gore u Dubrovačkom ratištu, ocijejnio je za Antenu M istoričar Adnan Prekić.
Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman kazao je nedavno da je agresija na Dubrovnik izvršena sa crnogorske strane, pa bi rezolucija kojom se osuđuju ona i svi počinjeni zločini – bila dobar gest prema Hrvatskoj.
Prekić za Antenu M komentarisao je da li bi Crna Gora trebalo da usvoji rezoluciju o Dubrovniku.
- Nijesam siguran da aktuelna parlamentarna većina ima svijest o potrebi suočavanja sa prošlošću i kritičkim odnosom prema jednoj od najmračnijih stranica savremene crnogorske istorije - kazao je Prekić.
On je isključuje mogućnost da možda pod međunarodnim, ili nekom drugom vrstom pritiska dođemo do rezolucije koja bi bila predstavljena kao uslov daljeg napretka na evropskom putu.
- Stoga mislim da je realnija opcija, da ukoliko dođemo do te situacije, da usvojimo jednu takvu rezoluciju koja bi bila jedna vrsta trgovine ili političkog kompromisa, a ne suštinske potrebe crnogorskog društva da se kritički odnosi prema epizodama iz prošlosti, naročito onim najtamnijim kao što je sigurno učešće Crne Gore u operacijama na Dubrovniku - ocjenjuje Prekić.

Prekić: Aktuelna vlast afirmiše ideje koje su bile pogonsko gorivo za učešće Crne Gore u Dubrovačkom ratištu

Nije prvi put da predsjednik Skupštine Andrija Mandić koristi neki od modaliteta u pokušaju da zaštiti premijera Milojka Spajića od neugodnih pitanja. Ne znači da će neka druga neugodna pitanja biti preskočena iz Brisela, koji sve vidi i konstatuje političku krizu. Ta politička kriza ima svoj izraz i u nemogućnosti dijaloga, koji bi trebalo da nas okupi makar kada je riječ o pristupanju Evropskoj uniji - kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
<h2>Aktuelizovanje „Lore“</h2>
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je, tokom prvog dana zvanične posjete Podgorici, u Vili Gorica odgovarao na pitanja o „Lori“, dok je poslanik Demokrstake naordne partije Milan Knežević tražio da se hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman proglasi za personu non grata. Pitao je Knežević premijera Milojka Spajića za stav Vlade o tome da li su u logoru „Lora“ počinjeni ratni zločini nad Crnogorcima i Srbima i, pored ostalog, poručio: „Ovi mučenici pošli su na ratište da bi branili Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji je brutalno napala Hrvatska, krenuvši u jednostrani secesionizam i separatizam.“
Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević kaže da je manipulativno i ružno kada se određeni slučajevi ratnih zločina koriste za dnevno poltičke poene.
- Nesumnjivo je „Lora“ jedan od njih. Tamo su neki ljudi mučeni, ubijani. To do danas nije adekvatno procesuirano. Odgovorno bi bilo, dosljedno insistirati na utvrđivanju činjenica i kažnjavanju odgovornih, a ne to stavljati u kontekst nekakvih političkih obračuna i na taj način unižavati žrtve. Ovo ne iznenađuje kada je riječ o poslaniku Kneževiću. On je i sam, iz mnogih razloga, persona non grata u Republici Hrvatskoj - podsjeća Uljarević.
Objašnjava i da Kneževićeva poruka ima još jedan manipulativni nivo.
- Nije se Hrvatska jednostrano otcijepila. Tome je prethodilo mnogo štošta, uključujući i ono što je na kraju bila posljedica srpske hegemonističke politike, koja je državu, koja je bila velika i okupljala veliki broj različitih nacionalnosti, svela na ono što je današnja Srbija - istakla je Uljarević.
<h2>Parlament</h2>
Premijerski sat obilježile su žustre riječi, kao i to što većina poslanika opozicije nije imala pravo da premijeru postavlja pitanja. Riječ je o poslanicima kojima je predsjednik Skupštine Andrija Mandić u februaru izrekao "mjeru udaljenja" (zbog toga što su sprječavali održavanje sjednica parlamenta, nakon što je Ustavni odbor preuzeo nadležnost Ustavnog suda u proceduri penzionisanja sudija tog suda). Uljarević je ocijenila da svjedočimo brojnim zabrinjavajućim praksama, u trenutku kada Crna Gora treba da pokaže zrelost za vođenje dijaloga i institucionlanu učinkovitost.
- Skupština tu u mnogo čemu prednjači. Izgubila je svoju kontrolnu ulogu, čime ne čini uslugu ni izvršnoj vlasti, a posebno ne sebi, kao instituciji. Ono što smo imali priliku da vidimo kada je riječ o učešću, odnosno, neučešću opozicionih poslanika, zapravo, dokazuje da se zloupotrebom nečega što je tehnička odrednica u Poslovniku Skupštine Crne Gore, ograničava ono što je suština demokratije. Poslovnik ne treba da služi za ograničavanje političkog dijaloga, već treba da uredi politički dijalog. Ako Poslovnik koristite tako što marginalizujete opoziciju, spriječavate inkluzivan dijalog, onda govorimo o nepoznavanju ili namjernom kršenju demokratskih principa - naglasila je Uljarević.
Podsjeća da nije prvi put da predsjednik Skupštine Andrija Mandić koristi neki od modaliteta kako bi pokušao da zaštiti premijera Milojka Spajića od, kako kaže, neugodnih pitanja
- Ono što bi mogla da budu neugodna pitanja koja bi premijer Spajić i ministri dobili od opozicije, ne znači da će biti preskočena neka druga neugodna pitanja iz Brisela, koji sve to vidi i koji sigurno konstatuje političku krizu. Ta politička kriza svoj izraz ima i u nemogućnosti dijaloga, koji bi trebalo da nas okupi, makar kad je riječ o pristupanju Evropskoj uniji. Veoma je važno da se ta vrsta političke kohezije vidi iz vana, upravo zbog šansi koje nam se otvaraju u smislu dinamike procesa pristupanja - istakla je Uljarević.
<h2>Vlada, investitori i zaduženja</h2>
Brojni su indikatori koju ukazuju na to da Vlada nije transparentna i da je sve otuđenija od građnaki i građana, napominje izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje. Uljarević podsjeća da empirijski podaci CG pulsa, zajedničke inicijative CGO-a i DAMAR-a, s početka marta, pokazuju da više od 56 odsto građana misli da je Vlada okrenuta partijskim interesima, a da je 60 odsto onih koji misle da su ministri više posvećeni ličnoj promociji, nego poslu koji im je u nadležnosti.
- Vidimo da su u slučaju koji se odnosi na tender za zakup plaža građani i privrednici praktinčno preskočeni. Vidimo i da se investitor, koji je trebalo da na privilegovan način uđe u to polje, našao u vrlo neugodnoj situaciji i da intenzivno pokušava da sanira medijsku i drugu štetu. Poslata je poruka i brojnim drugim investitorima, koji misle da bi možda prečicom kroz poznanstvo sa premijerom ili nekim drugim donosiocem odluka, mogli dobiti određene privilegije - da to može da im se obije o glavu. Negativan imidž u tako velikim investicijama je posljedna poželjna stvar - naglasila je Uljarević.
Kontinuitet neodgovornog finansijskog upravljanja kroz emitovanje obveznica od 850 miliona eura, odnosno, najveće zaduženje koje je Crna Gora imala nije, kaže Uljarević, iznenađenje. Podsjeća da je premijer Spajić, dok je bio ministar, inicirao i sproveo proces zaduženja, od tada rekordnih 750 miliona eura.
- To je do dana današnjeg ostalo pod velom netransparentnosti i kontroverzi, koje su problematizovali ekonomski stručnjaci. Prošle godine, u martu, imali smo zaduženje od 680 miliona eura, a sada imamo ovo od 850 miliona. Nas je Milojko Spajić, bilo kao premijer u ovih godinu i po, ili u kratkom periodu kad je bio ministar finansija, zadužio skoro dvije milijarde i 300 miliona eura. Bilo bi zanimljivo dvije stvari utvrditi – prvo, koliko je eura na te dvije milijarde i 300 miliona došlo investicija, a drugo – na što ide ta potrošnja. Jer, ako smo zemlja u tolikom problemu, pa moramo da idemo u ovu vrstu zaduženja, zašto nam treba najglomaznija Vlada na svijetu? Zašto se tako nemilice i svakodnevno troši na potpuno nepotreban luksuz, na beneficije koje imaju najviši državni funkcioneri i brojni drugi funkcioneri u ovom sistemu - pita Uljarević.
<h2>Sporazum i velika očekivanja</h2>
Govoreći o Sporazumu koji je sa premijerom Spajićem potpisala opozicija, uz pokroviteljstvo EU, a koji podrazumijeva povratak opozicionih poslanika u Parlament, kao i uvažavanje mišljenja Venecijanske komisije (o ustavnosti prestanka funkcije sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović), Uljarević podsjeća da su očekivanja svih bila da će doći do institucionalnog dijaloga, uz puno uvažavanje obje strane. Međutim, to očekivanje je, kaže, brzo razbio upravo predsjednik Skupštine kada je uskratio mogućnost predstavnicima opozicije da na premijerskom satu Spajiću postavljaju pitanja.
- Faktički, atmosfera nije mnogo drugačija od perioda koji je prethodio Sporazumu, u smislu tenzija, neprimjerenog rječnika i ponašanja... Način na koji se premijer obraćao u Parlamentu pokazuje u kojoj mjeri on prezire taj dom, ne poštuje tu instituciju. Mislim da ne treba imati velika očekivanja od tog Sporazuma. Vidjećemo šta će donijeti mišljenje Venecijanske komisije, kako na pravnom, tako i na političkom planu. Biće to poseban test za poslanike vladajuće većine. Podsjetila bih i da ne bi bio prvi put da vladajuća većina ne ispoštuje mišljenje Venecijanske komisije. Ali, ovog puta je mnogo osjetljivije kada je riječ o pristupanju Evropskoj uniji, posebno imajući u vidu da je obraćanje Venecijanskoj komisiji na neki način predložila komesarka Marta Kos - naglasila je Uljarević.
<h2>Podrivanje građanskog koncepta Crne Gore</h2>
Centar za građansko obrazovanje najoštrije je osudio izjavu sekretara Udruženja novinara Crne Gore Ivana Miloševića, koji je gostujući na lokalnom javnom servisu, rekao da je nepristojno da vanjsku politiku vodi predstavnik nacionalne manjine. Miloševićev ispad nije, podsjeća Uljarević, jedini
- Jedan od skandala zabilježen je tokom predizborne kampanje za lokalne izbore u Podgorici, Milošević je bio autor neslavne kolumne o islamizaciji Podgorice, u kojoj je reflektovao na nosioca liste DPS-a Nermina Abdića. Sada imamo novu dimenziju, jer je Milošević govorio na javnom servisu - Gradskoj televiziji, koju plaćaju svi građani i građanke Podgorice, nezavisno od toga koje su nacionalne i vjerske pripadnosti. Nijesmo dobili adekvatnu reakciju novinara, što je poslalo poruku da je to dio nekakve uređivačke politike. Sve to šalje poruku da mi na djelu imamo podrivanje građanskog koncepta Crne Gore. Na to moramo svi da reagujemo i da pokušamo institucionalno neke stvari da istjeramo na čistac. Vidjećemo kako će se samoregulatorno tijelo Gradske televizije opredijeliti, ovo je pitanje i za njihov uređivački kolegijum, kao i za Savjet, jer nije riječ o malom propustu - smatra Uljarević.
Dodaje i da su razočaravajuće poruke gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, koji je na iftaru koji je priredio u ime Glavnog grada, kazao da su pripadnici islamske vjeroispovjesti "ukras" Podgorice, da ih doživljava blisko, "najmanje blisko kao svoju pravoslavnu braću".
- Njegova izjava je razočaravajuća, čak i da je nespretno konstruisana. Ne možete takvu nespretnost izbaciti ukoliko to nije došlo iz nekog načina razmišljanja. Nacionalne manjine, ali i sve druge manjine su integralni dio ovoga društva… Vidjećemo kako će se Mujović izvući iz ove situacije. Napravio je grešku koja je velika. Umjesto da se bavi praktičnim poslovima uređenja u ovom gradu, on je u pokušaju da bude veći političar, doveo u pitanje kapacitet i za ovaj posao koji trenutno ima - zaključila je Uljarević.

Uljarević: Na djelu podrivanje građanskog koncepta Crne Gore

Gordan Grlić Radman treba da zna da su u „Lori“ ljudi ubijani i mučeni po klasičim NDH metodama iz jasenovačkih logora i da nijesu pošli tamo jer im se ratovalo i što su im se puške uzimale u ruke, nego jer ih je u taj rat za mir poslao poslao Milo Đukanović - rekao je poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević postavljajući pitanje premijeru Milojku Spajiću jesu li po stavu Vlade u logoru „Lora“ počinjeni ratni zločini nad Crnogorcima i Srbima.
On je ocijenio da bi hrvatskog ministra vanjskih poslova trebalo proglasiti personom non grata.
- Sljedeći put kad bude pomenuo žrtve iz Lore treba da ga proglasite za personu non grata i da mu se nikad više ne dozvoli da uđe u Crnu Goru. Ja ću prvi da ga sačekam i vratim sa Debeloga brijega kad se bude ismijavao ljudima koji su branili Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije - naveo je on.
- Ja se stalno preispitujem što smo mi to uradili Hrvatskoj i Hrvatima. Kakvo smo im zlo nanijeli. 1914. ušli smo u rat sa dva velika carstva da bi njih oslobodili.&nbsp;
Ocijenio je da Grlić Radman bezuspješno pokušava da opere prošlost iz 41. i 45. godine, u akciji Oluja i Bljesku...
- I da se predstavi tutorom na Balkanu... A sve što je uradio u prethodnih nekoliko mjeseci ga kandiduje za personu non grata - naveo je Knežević.
<h2>Staviti tačku na prošlost, sudovi ustvrdili ratne zločine</h2>
Spajić je u odgovoru poručio da je važno staviti tačku na prošlost i &nbsp;do kraja istražiti sve navode ratnih zločina.
- To je, cijenim, preduslov za napredak - moramo da poštujemo žrtve i dobijemo sudski epilog svih zločina. Crna Gora želi pravdu za sve i spremna je do kraja istrajati na procesuiranju zločina i obeštećenju žrtava. Ratni zločini ne zastarijevaju, a zločini u „Lori“ su potvrđeni kroz osuđujuće presude (pred hrvatskim sudovima) za šefa zatvora i čuvara. Nažalost, još nijesu sudski epilog dočekala svjedočenja o crnogorskim državljanima, koji su tamo zarobljeni i ubijeni - ti slučajevi nikada nijesu ni procesuirani - naveo je Spajić.
Ukazao je da je Državno tužilaštvo Crne Gore, u odnosu na krivična djela ratnih zločina, ima uspostavljenu kontinuiranu saradnju sa Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske.
- Pripremljen je Sporazum o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida kao i Sporazum o razumijevanju i saradnji u oblasti podrške svjedocima, oštećenima i žrtvama radi njihovog učešća u krivičnom postupku za ratne zločine, koji je u cilju usaglašavanja teksta proslijeđen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske - naveo je Spajić.
Vjeruje, kaže, da će pomenuti sporazumi doprinijeti efikasnijem, djelotvornijem i proaktivnijem procesuiranju ratnih zločina.
Zaključio je da su se u Lori desili ratni zločini - što su potvrdili i hrvatski sudovi.

Knežević: Grlić Radmana treba da proglasite personom non grata, ja ću prvi da ga vratim sa Debelog brijega

Iranske vlasti su amputirale ruke trojici muškaraca osuđenih za krađu, saopštilo je tamošnje pravosuđe, prenosi N1.
Takva kazna se rijetko izriče, ali je predviđena iranskim krivičnim zakonom i generalno se primjenjuje na ponovljene prestupe.
- Kazna amputacije ruku trojici profesionalnih lopova koji su počinili više krađa izvršena je u provinciji Zapadni Azerbejdžan- na sjeverozapadu Irana, objavio je veb-sajt pravosuđa Mizan Onlajn.
Prema tom sajtu, osuđenici su uhapšeni prije nekoliko godina i bili su predmet desetina žalbi u nekoliko provincija.
Mizan Onlajn je precizirao da je presuda izvršena nakon što je Vrhovni sud potvrdio kazne i odbijanje osuđenika da vrate ukradene predmete, uglavnom zlatni nakit.
Nevladine organizacije za ljudska prava osudile su izvršenje kazne amputacijom u Iranu posljednjih godina.

Iran: Tri osuđenika za krađu kažnjena amputacijom ruku

Fudbaleri Dečića u drugom kolu kvalifikacija završili su nastup u Ligi konferencije. 
 
Dečić je u Beču, u revanš meču, poražen od Rapida 4:2. 
 
Austrijski predstavnik prvi duel dobio je 2:0. 
 
Do pobjede pred svojim navijačima vodili su ga Piter Dal u 17, Andrija Radulović u 27, Dominik Veikselbraun u 68. i Klaudi Embuji u 71. minutu. 
 
Strijelci za Dečić bili su Vuk Striković u 60. i Petar Sekulović u 82. minutu. 
 
Dečić je u prvom kolu eliminisao Sileks iz Kratova.

I Dečić zaustavljen u drugom kolu kvalifikacija za Ligu konferencije

U jutarnjoj emisiji Ljetnjeg programa na Televiziji E govorimo o estetskoj medicini i važnosti povjerenja između ljekara i pacijenta. Naša gošća biće dr Ema Koljenović.&nbsp;
Sa Tenerifa nam se uživo javlja Ana Vujadinović, uspješna frizerka koja je kreativnost iskoristila za kreiranje garderobe i danas se može pohvaliti karijerom modne kreatorke.&nbsp;
Kada "DA" nije važeće zbog zablude jednog od supružnika pitamo advokaticu Dinu Šabotić.&nbsp;
Da li je top forma nakon porođaja lako ostvariva pitamo fitness instruktorku Milicu Drakulović.&nbsp;
Sa Ivanom i Kostom Petrovićem družimo se tokom pripreme doručka a među temama kojima se bavimo je i važnost &nbsp;poznavanja engleskog jezika i posjećenost ski centra Kolašin 1600.&nbsp;
Upoznajemo se i sa Ivom Kristić, instruktorkom kajt surfinga, koja je zbog ljubavi prema kajtu počela novi život na crnogorskoj obali.
Pratite jutarnji ljetnji program na Televiziji E od 08 do 10 sati.

Ljetnji program na TV E: Saznajte kako vratiti formu poslije porođaja, zašto je važno poznavati engleski jezik i kada se sudbonosno ''DA'' ne važi

Rad Skloništa za napuštene životinje na Kufinu, na polju zaštite i udomljavanja napuštenih pasa, u proteklih šest mjeseci pokazao je da zajedno sa humanim i odgovornim sugrađanima možemo učiniti mnogo, saopštili su iz opštine Bar. 
 
Kako navode čak 120 napuštenih jedinki, od ukupno 160 koje su primljene u Sklonište u tom periodu, udomljeno je i dobilo novu porodicu i dom. 
 
Ovi rezultati govore u prilog predanom radu zaposlenih u Skloništu i posvećenosti da svim pristiglim životinjama bude obezbijeđen kvalitetan medicinski tretman, koji obuhvata veterinarski pregled, vakcinaciju, sterilizaciju i čipovanje, adekvatan boravak i socijalizaciju. 
 
- Sklonište na Kufinu jedan je od nasavremenijih objekata ovog tipa kako u Crnoj Gori, tako i u region. Sadrži moderno opremljenu veterinarsku ambulantu sa operacionom salom, odvojene boksove, prostorije za izolaciju i oporavak, kuhinju i prostor za šetnju životinja, uz savremeni sistem za evidenciju i kontrolu zdravlja životinja- poručuju iz opštine Bar. 
 
Trenutno u Skloništu boravi 14 pasa o kojima se svakodnevno brine stručno osolje i koji čekaju priliku za odlazak u novi dom. U namjeri da što veći broj pasa nađe novog vlasnika, zainteresovani građani Sklonište mogu obići utorkom i četvrtkom u periodu od 11 do 13h, a iz Opštine Bar pozivaju da zaintersovane da to urade što skorije, jer su šanse da će među ovim životinjama pronaći novog najboljeg prijatelja - ogromne. 
 
- Ujedno apelujemo i na odgovorno ponašanje naših sugrađana – redovnu vakcinaciju, čipovanje i sterilizaciju ljubimaca, kao i postupanje u skladu sa Odlukom o kućnim ljubimcima na teritoriji opštine Bar- zaključuje se u saopštenju.

Opština Bar: Zahvaljujući radu Skloništa za napuštene životinje na Kufinu novi dom dobilo čak 120 pasa u 2025. godini

U Crnoj Gori se, po svemu sudeći, rađa novi oblik cenzure — onaj koji ne dolazi iz institucija, već putem masovnih prijava i manipulacija algoritmima društvenih mreža. Meta: svi koji se usude da postave javno pitanja o postupcima i poslovanju Danijele Mujović, supruge gradonačelnika Saše Mujovića. Posljednji u nizu primjera jeste suspenzija naloga na mreži Iks (X) nakon što je Portal ETV, navodeći i taj profil kao izvor informacije, objavio informacije o firmi kojom upravlja Danijela Mujović. Iako su navodi u potpunosti zasnovani na javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, profil m je suspendovan bez obrazloženja. I nije prvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Društvene mreže, koje bi trebale biti platforme za slobodu izražavanja, postaju oružje za uklanjanje sadržaja koji je javno dostupan, precizan i ne vrijeđa nikog. Šokirani korisnici nazivaju ovakvo ponašanje “privatnom diktaturom” i “digitalnim progonima”, u kojima se bilo kakva kritika supruge gradonačelnika tretira kao prijetnja koja se mora ućutkati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642" data-rendition-name="original" width="1206" height="1590" loading="lazy" alt="Danijela"> </figure>  Još drastičniji je slučaj poslanika Socijaldemokrata i funkcionera Evropskog saveza, Nikole Zirojevića. Njegovi privatni profili na Facebooku i Instagramu misteriozno su nedavno suspendovani neposredno nakon, kako sam navodi, “korektne komunikacije” sa Danijelom Mujović. Zirojević otvoreno sumnja na organizovanu kampanju digitalnog progona. – Gospođa koja je ozbiljno osilila treba da zna da mene ućutkati ne može. U narednom periodu, zbog ovakvih mučkih pokušaja da mi se stavi brnjica, udariću još jače. Njene i aktivnosti njenog supruga biće pod posebnom pažnjom – poručio je Zirojević. Ovo više nije izolovan incident, već uzorak. Opravdano se postavlja pitanje: da li se Crna Gora kreće ka modelu u kojem su gradonačelnik i njegova supruga izvan svakog oblika javne kritike? Ako je istina zabranjena, a pitanja kažnjiva — onda je riječ o sistemskoj cenzuri, a ne o “slučajnim suspenzijama”. I svi koji vjeruju u slobodu izražavanja treba da budu zabrinuti.

Digitalna diktatura: Svaka kritika Danijele Mujović brutalno se briše sa mreža

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su danas, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u prostorije Agencije za sprječavanje korupcije i izuzeli dio dokumentacije vezan za odluke vršioca dužnosti ASK-a Dušana Drakića i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, na osnovu više prijava čelnik ASK-a Drakić se tereti da je nereagovanjem na nezakonitosti načinio štetu budžetu u iznosu od 44 hiljada eura. Prijavom obuhvaćen je i predsjednik Savjeta Ćupić. &nbsp; Na upit Televizije E i Portala ETV, da se dobije zvanična informacija o razlozima ulaska SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, nije bilo odgovora ni iz Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora"> <figcaption>VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DRAKIĆENA POTVRDA &nbsp; Potvrda je, iako posredna, stigla od vršioca dužnosti direktora ASK-a Dušana Drakića. &nbsp;Istakao je da ne želi da komenatriše, ali i napomenuo da dio Savjeta i dio zaposlenih, koji su bili dio prošlog menadžmenta podnose prijave. &nbsp; -Mi odgovaramo, u skladu sa tim prijavama i u skladu sa zakonom. I to je jedini komentar koji imamo. Bez reprekusija, bez ikakvog pritiska prema njima, bez želje da se nešto svetimo, svako ima pravo da iznese svoje sumnje za bilo koju stvar i mi smo tu da odgovorimo, odnosno da učinimo sve transparentnim i javnim - kazao je Drakić . Na ponovljeno pitanje što su službenici SPO izuzeli od dokumentacije Drakić je rekao da je ,,ovo jedino što može reći”. &nbsp; RAZLIČITI ARŠINI Za razliku od akcije tokom hapšenja direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović, kada je angažovano više od dvadeset policajaca sa fantomkama i dugim cijevima, ovog puta potraga za dokumentacijom sprovedena je diskretno, bez spektakularnih objava za medije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Inače, Upravni sud &nbsp;je 16. maja poništio odluku Savjeta ASK-a kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice, a ta presuda objavljena je na sajtu ovoga suda 30. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku. &nbsp; &nbsp;Savjet je, međutim, smislio način kako da se riješe nevolje u koju su upali nezakonitim odlukama, pa su odlučili da sačekaju da Perović istekne mandat 24. jula i samim tim, kako oni smatraju, više ne moraju da brinu o presudi Upravnog suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović"> <figcaption>ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SATISFAKCIJA ZA JELENU PEROVIĆ &nbsp;- Odluka Savjeta ASK-a je potvrdila da je moja funkcija direktorice trajala do formalnog isteka petogodinjeg mandata, odnosno 24. jula. Upravni sud je poništio njihovu odluku o mom razrješenju kao nezakonitu, a samim tim prema Zakonu o upravnom sporu i Zakonu o upravnom postupku, koji propisuju pravne poslijedice poništene odluke, stanje se vraća u vrijeme prije donijete nezakonite odluke. Izvrtanje činjenica od predsjednika i dijela članova Savjeta je poslužilo svrsi - obmana javnosti zarad sada već ogoljenih političkih interesa, uklanjanje neistomišljenika, kako bi ASK u daljem radu prikrivao koruptivne radnje pojedinih javnih funkcionera i korupciju u javnim preduzećima – kategorična je Perović u nedavnoj izjavi za Portal ETV. Jelena Perović žrtva je brutalne odmazde proruskih i prosrpskih crnogorskih vlasti čiji je jedan od prioriteta još od njihove prve vlade nakon izbora 2020. godine bilo ne samo njeno uklanjanje iz Agencije, već i hapšenje. &nbsp; ULOGA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA &nbsp; Ideju je u djelo sprovelo Specijalno državno tužilaštvo ma čijem je čelu Vladimir Novović, a čija je supruga Lidija Novović preko Nevladine organizacije MANS godinama gonila Perović. Specijalno tužilaštvo nalog za njeno hapšenje izdalo je 17. aprila prošle godine, kada su u spektakularnoj akciji maskirani specijalci, sa dugim cijevima upali u ASK i sa lisicima na rukama izveli Perović. Tokom ove skandalozne akcije inspektori su u njenom porodičnom stanu maltretirali i njeno maloljetno dijete. Dva dana kasnije ona je puštena na slobodu, pošto je sud odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva da joj se odredi pritvor. U novembru prošle godine protiv Perović je podignuta optužnica. Sudski postupak je u toku. Do koje granice doseže beskrupuloznost i bahatost i crnogorskih vlasti i njihovog glavnog specijalnog tužioca razobličio je upravo slučaj Jelene Perović - njen predmet u slučaju tužbe za nezakonito razrješenje svojevremeno dopao je u ruke Novovićeve supruge Lidije Novović, sutkinje Upravnog suda. Ipak, reagovao je predsjednik ovog suda Miodrag Pešić koji je usvojio zahtjev zastupnika Perović, advokata Nikole Martinovića za izuzeće Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja“. &nbsp;

SPO ušao u ASK, provjeravaju dokumentaciju o odlukama Drakića i Savjeta Agencije

Crnogorske vlasti raspisale su nacionalu i međunarodnu potjernicu za lažnim američkim diplomatom Stevanom Simijanovićem, optuženim za flasifikovanje isprava, i to nakon dvije godine i devet mjeseci od podizanje optužnog prijedloga i čak četiri godine i pet mjeseci nakon što je on februara 2021. uhapšen u Nikšiću a potom nesmetano napustio Crnu Goru preko Graničnog prelaza Dobrakova - potvrđeno je Portal ETV iz Osnovnog suda u Nikšiću. - Uprava policije obavijestila je postupajućeg sudiju da je raspisala nacionalnu i međunarodnu potjernicu za okrivljenim Stevanom Simijanovićem, pri čemu sud ukazuje da se protiv okrivljenog vodi postupak za krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 stav 2 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda Sanje Nikić dostavljenim Portalu ETV. Iz suda ukazuju da je rješenjem Osnovnog suda od 24. juna usvoje prijedlod Osnovnog državnog tužilašta da se optuženom sudi u odsustvu. Na pitanja Portala ETV, da li nam mogu saopštiti da li je održano ročište 16. jula saopšteno nam je da jeste da je prisustvovao tužilac i branilac Simijanovića po službenoj dužnosti i da su predstavljeni materijalni dokazi. - Kako nije bilo saglasnosti stranaka da se pročitaju iskazi službenika Uprave policije saslušanih u prethodnom postupku, sud je donio rješenje da će se naredno ročište glavnog pretresa održati 29. septembra – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda u Nikić. Podsjećamo, Simijanović je, nakon političkih promjena 2020. godine, u Crnoj Gori napravio čvrste konekcije sa liderom URE Dritanom Abazovićem, tadašnjim potpredsjednikom Vlade, ali i sa kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. Osim ovih veza, lažni američki doiplomata je u Ministarstvu odbrane kojim je rukovodila Olivera Injac pregovarao o uvozu oružja jedne američke kompanije na čijem su čelu Rusi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410" data-rendition-name="original" width="900" height="586" loading="lazy" alt="Miodrag Daka Davidović"> <figcaption>Miodrag Daka Davidović(Photo: NP)</figcaption> </figure>  Boravak Simijanovića i srpske „zavetnice“ Olge Havrilov u Podgorici, u hotelu Ambasador, plaćala je URA. On je uhapšen odmah nakon sastanka sa Davidovićem koji je održan u sjedištu kompanije Neksan, a tada je kod njega pronađen lažni diplomatski pasoš SAD. Tokom boravka u Crnoj Gori Simijanović je, prema Skaj komunikacijama koje je objavio portal Librtas u junu prošle godine, dogovarao i poslove šverca cigareta. Njegov zadatak je bio da nagovori Davidovića da što prije uđu u lanac krijumčarenja cigareta, a ako mu to ne uspije, da ga „pritisne“ preko Abazovića. U skaj komunikacija osim Abazovića koji ima nadimak ,,Kudravi“ „Maradona“, pominje i Daka Davidović pod kodnim imenom, Vampir“. Nakon objave transripata, uhapšen je Ilija Vasović nekadašnji šef kriminalističke policije u Baru. Protiv njega je podignuta optužnica i u toku je postupak i on je kategorično negirao navode optužnice. Ostali akteri i njihove uloge za sada nijesu bili „interesantne“ Specijalnom državnom tužilaštvu ali su nakon podizanja optužnice protiv Vasovića saopštili da nastavljaju istragu i da njegovom procesuiranjem nije stavljena tačka na taj slučaj.

Raspisana nacionalna i međunarodna potjernica za Simijanovićem

Prema najnovijim istraživanjima agencije IPSOS, koja je analizirao Portal ETV, povjerenje građana u premijera Milojka Spajića drastično je opalo – sa 14 odsto u februaru na svega 10 odsto u julu.
Ovaj pad dolazi u trenutku kada sve više građana i medija ističe da Spajić ne ispunjava svoja politička obećanja. Njegove ranije izjave o projektima, investicijama i rješenjima – koje je obećavao gotovo u svakom obraćanju – sve češće se na društvenim mrežama dijele kao primjer nerealizovanih planova. Na Spajićev sve gori rejting sigurno utiče i stanje u državi i to što aktuelna vlast žmuri na nagomilane problema građana.
Iako je formalno “najpouzdaniji” političar, Spajiću danas vjeruje tek 10 odsto ispitanika. Zabrinjavajuće je da čak 33 odsto građana ne vjeruje nijednom političaru, dok 16 odsto ne zna kome da vjeruje.
Drugo mjesto po povjerenju zauzeo je bivši predsjednik države Milo Đukanović sa 6 odsto. Na trećem mjestu po povjerenju, sa po 5 odsto nalaze se Dritan Abazović, Milan Knežević i predsjednik države Jakov Milatović.
Poređenja radi, u februaru je Spajić uživao povjerenje 14 odsto građana, a iza njega su tada bili Đukanović (6,1%), Abazović i Knežević, dok je Milatović bio na petom mjestu.
Građani očigledno sve jasnije prepoznaju raskorak između političkih obećanja i stvarnosti. Povjerenje nestaje, a prazne riječi više ne prolaze.

Tag: gordan-grlic-radman