Bivši ministar u Vladi Srbije Goran Vesić danas je prvi put dao iskaz pred tužiocem u okviru istrage u slučaju pronevjere novca tokom rekonstrukcije željezničke pruge Novi Sad-Kelebija, a koja je podrazumijevala i renoviranje stanične zgrade u Novom Sadu.
Crna škoda jutros je stala tačno ispred Tužilaštva za organizovani kriminal. Iz nje izašao je bivši ministar građevinarstva Goran Vesić u pratnji advokata i to je prvi put da je viđen u javnosti poslije gotovu godinu dana.
Kako nezvanično saznaje N1, iznio je odbranu u svojstvu osumnjičenog i odbio da odgovara na bilo koje pitanje tužioca.
Posljednji put je viđen prošlog novembra, kada ga iz policijske marice bez lisica na rukama dovode u novosadsko tužilaštvo. Bio je uhapšen po njihovom nalogu zbog sumnje da je izvršio teško krivično djelo protiv opšte sigurnosti. Nije proveo dugo u pritvoru, počeo je štrajk glađu, poslije šest dana mu je pozlilo i prebačen je u bolnicu. Određen mu je kućni pritvor.
Poslije toga Tužilaštvo za organizovani kriminal pokreće novu istragu protiv bivših ministara građevinarstva Vesića i Tomislava Momirovića, ali i još 12 drugih osoba. Tereti ih da su oštetili budžet za 115 miliona dolara prilikom rekonstrukcije pruge Novi Sad-Kelebija.
- Ovdje se ne vodi finansijska istraga. Ovdje se vodi istraga naredbom o pokretanju istrage. Da bi se vodila finansijska, to je druga naredba i ona se pokreće naredbom o pokretanju finansijske istrage, a to je opet vezano za onu Udarnu grupu, zato je ta grupa i povučena. Da se ne bi išlo do detalja kako su se novčani tokovi odvijali, gdje je novac završavao, upravo iz tih razloga je i povučena- kaže viša javna tužiteljka u penziji Jasmina Paunović.
U velikoj policijskoj akciji 1. avgusta Vesić nije bio uhapšen, jer je dan uoči hapšenja primljen u bolnicu zbog lošeg zdravstvenog stanja, kako su prenijeli prorežimski mediji.
Iako mu je odmah određen pritvor, a ubrzo zamijenjen blažom mjerom kućnog pritvora uz nošenje nanogice, Vesić je sve vrijeme bio na bolničkom liječenju do skoro sredine oktobra.
Zbog toga je saslušan tek tri i po mjeseca kasnije.
Zbog Vesićevog zdravstvenog stanja, istraga je stala. Budući da on nije bio saslušan, tužilaštvo nije moglo da saslušava ni svjedoke. Što znači da bi sada istraga mogla da se nastavi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Goran Vesić pred tužilaštvom: Odbio da odgovara na pitanja

Viši sud u Novom Sadu odbio je prijedlog tužilaštva da odredi pritvor za 13 osumnjičenih u slučaju koji se vodi zbog pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra prošle godine kada je poginulo 16 osoba, a jedna osoba teško povrijeđena i Goranu Vesiću odredio kućni pritvor, a za 12 osoba tu mjeru produžio za tri mjeseca.
Sud je Vesiću odredio kućni pritvor uz primjenu elektronskog nadzora uz zabranu korišćenja telefona i interneta i primanja drugih lica u stan u trajanju od tri mjeseca, saopšteno je iz tog suda.
Takođe, sud je u odnosu na Anitu Dimoski, Jelenu Tanasković, Nebojšu Šurlana, Slobodana Naumovića, Ljiljanu Milić Marković, Marinu Gavrilović, Dejana Todorovića, Milana Jelkića, Zoricu Slavković Marjanović, Dušana Jankovića, Milana Spremića i Jasnu Stojiljković Milić za tri mjeseca produžio trajanje mjere zabrane napuštanja stana uz primjenu elektronskog nadzora, uz zabranu korišćenja telefona i interneta i primanja drugih lica u stan.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je pre dva dana podiglo optužnicu protiv 13 osoba među kojima je i Vesić, a kada je sudu predložilo da im svima odredi pritvor.
Podignutom Optužnicom oni se terete za krivična djela kojima je omogućena upotreba javnog objekta – stanične zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu, krila B, iako su u toku bili građevinski radovi i za koji objekat nije izdata upotrebna dozvola, zbog krivičnog djela u vezi sa prethodnim neodržavanjem konstrukcije objekta stanične zgrade, zbog krivičnih djela u fazi projektovanja i izvođenja radova prilikom renoviranja stanične zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu.
Protiv Vesića, bivšeg ministra Tomislava Momirovića i još nekoliko osoba je pokrenuta i istraga zbog sumnje da su vršenjem koruptivnih krivičnih djela prilikom projekta „Modernizacija i rekonstrukcija mađarsko-srpske željezničke pruge na relaciji Novi Sad- Subotica-državna granica (Kelebija)“, oštetili budžet Srbije za više od 115 miliona američkih dolara.
I u tom predmetu je Vesiću određen kućni pritvor.

Goranu Vesiću određen kućni pritvor od tri mjeseca

Viši sud u Novom Sadu odbio je prijedlog Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu da se bivšem ministru građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Goranu Vesiću odredi pritvor, a nakon podizanja optužnice protiv trinaest osoba, uključujući i njega, kojem se optužnicom stavlja na teret izvršenje krivičnog dela teško delo protiv opšte sigurnosti u vezi sa krivičnim delom izazivanje opšte opasnosti.
Odlukom suda se, između ostalog, ukazuje i da je 27. novembra 2024. godine, tada osumnjičenom Goranu Vesiću ukinut pritvor zbog nepostojanja sumnje da je izvršio krivično delo koje mu se i sada optužnicom stavlja na teret, da je optužnica sada u fazi ispitivanja osnovanosti Zakonika o krivičnom postupku.&nbsp;
Navodi se da je prijedlog javnog tužioca za određivanjem pritvora u ovoj fazi postupka, a prema okrivljenom Goranu Vesiću ostao nejasan i neobrazložen, posebno imajući u vidu da tužilac ne navodi nove činjenice i okolnosti koje bi potkrepile njegov prijedlog.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je 30. decembra optužnicu protiv 13 osoba, uključujući bivšeg ministra saobraćaja Gorana Vesića i bivšu direktorku Infrastrukture željeznice Srbije Jelene Tanasković, zbog pada nadstrešnice na ulazu u Željezničku stanicu Novi Sad, u kom je poginulo 15 osoba.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu saopštilo je da je povodom tragičnog događaja od 1. novembra ove godine, kada je došlo do obrušavanja nadstrešnice zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu, kada je život izgubilo 15 osoba, a dvije osobe su teško povrijeđene, podiglo optužnicu protiv trinaest okrivljenih.

610x380

500x500

Viši sud NS: Odbijen prijedlog da se odredi pritvor Goranu Vesiću

Apelacioni sud u Novom Sadu ukinuo je rješenje Višeg suda u tom gradu, kojim je odbijen predlog za određivanje pritvora bivšem ministru građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Goranu Vesiću.
Ovaj sud je uvažio žalbu Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu i vratio predmet prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje.
Krivično vanpretresno vijeće Višeg suda u Novom Sadu donijelo je 31. decembra 2024. rješenja kojima je u odnosu na okrivljenog Gorana Vesića, kao i Anitu Dimoski i Jelenu Tanasković odbijen prijedlog za određivanje pritvora, saopštio je Viši sud.
- Okrivljenim Dimoski i Tanasković je produženo trajanje mjera zabrane napuštanja stana. U odnosu na okrivljene Nebojšu Šurlana, Slobodana Naumovića, Ljiljanu Milić Marković, Marinu Gavrilović, Dejana Todorovića, Milana Jelkića, Zoricu Slavković Marjanović, Dušana Jankovića, Milana Spremića i Jasnu Stojiljković Milić usvojen je prijedlog VJT i produžen pritvor - navelo se tada u saopštenju.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je 30. decembra optužnicu protiv 13 osoba, uključujući bivšeg ministra saobraćaja Gorana Vesića i bivšu direktorku Infrastrukture željeznice Srbije Jelene Tanasković, zbog pada nadstrešnice na ulazu u Željezničku stanicu Novi Sad, u kom je poginulo 15 osoba.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu saopštilo je da je povodom tragičnog događaja od 1. novembra ove godine, kada je došlo do obrušavanja nadstrešnice zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu, kada je život izgubilo 15 osoba, a dvije osobe su teško povrijeđene, podiglo optužnicu protiv trinaest okrivljenih.

Ponovo će se odlučivati o pritvoru Goranu Vesiću

Krivično vanpretresno vijeće Višeg suda u Novom Sadu odbilo je prijedlog tužioca za određivanje pritvora bivšem ministru građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Goranu Vesiću, njegovom nekadašnjem pomoćniku u Ministarstvu Aniti Dimoskoj i bivšem direktoru preduzeća “Infrastruktura Železnica” Jeleni Tanasković.
Dimoskoj i Tanaskovićevoj produženo je trajanje mjera zabrane napuštanja stana, saopštio je Viši sud u Novom Sadu.
- U odnosu na okrivljene Nebojšu Šurlana, Slobodana Naumovića, Ljiljanu Milić Marković, Marinu Gavrilović, Dejana Todorovića, Milana Jelkića, Zoricu Slavković Marjanović, Dušana Jankovića, Milana Spremića i Jasnu Stojiljković Milić usvojen je predlog tužioca i njima je produžen pritvor - navodi se u saopštenju suda.
Protiv ovih rješenja Više javno tužilaštvo u Novom Sadu, okrivljeni i njihovi branioci imaju pravo žalbe Apelacionom sudu u Novom Sadu.
Sud će u daljem toku postupka odlučivati o optužnici, koja je juče podnesena protiv 13 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada je stradalo 15, a teško povrijeđeno dvoje ljudi, prenosi Srna.

Odbijen predlog za određivanje pritvora Vesiću, Dimoski i Tanasković

Novosadska opozicija najavila je novu blokadu zgrade novosadskog suda i tužilaštva, kako su rekli, zbog toga što nije pokrenuta istraga o zlostavljanju Ilije Kostića, ali i zbog toga što su aktivisti još u pritvoru.
Prije najavljene blokade, ispred zgrade Višeg suda u Novom Sadu postavljena je metalna ograda, javlja reporterka N1.
Tu su i pripadnici žandarmerije koji obezbjeđuju zgradu, a zaposleni za sada nesmetano ulaze.
Žandarmerija, kako javlja reporterka N1, od jutros blokira ulaz zgrade suda u Novom Sadu. Postavljena je i ograda Parking servisa, tako da se ulazu ne može prići. Žandarmerija propušta zaposlene u sudu. Unutar zgrade se takoɗe nalazi policija.

Nova blokada suda u Novom Sadu: Stepenice ograđene, zgradu obezbjeđuju žandarmerija i policija

Bivšem ministru građevinarstva Srbije Goranu Vesiću ukinut je pritvor, saopštio je Viši sud u Novom Sadu.
- Vanpretresno vijeće Višeg suda u Novom Sadu je rješavajući o žalbama VJT i branioca osumnjičenog, ukinulo pritvor osumnjičenom Goranu Vesiću, nalazeći da iz naredbe o sprovođenju istrage kao ni iz dokaza koje je Više javno tužilaštvo u Novom Sadu dostavilo u spisima predmeta, za sada ne proizilazi osnovana sumnja da je izvršio krivično djelo teško djelo protiv opšte sigurnosti iz čl. 288 st. 2 KZ u vezi sa krivičnim djelom izazivanje opšte opasnosti iz čl. 278 st. 3 u vezi sa st. 2 KZ, a što je neophodan uslov da bi se prema bilo kom licu mogao odrediti pritvor - saopštili su iz Višeg suda,
Kako su naveli, istraga se pokreće protiv lica za koje postoje osnovi sumnje da je učinilo krivično djelo, odnosno skup činjenica koje posredno ukazuju da je učinjeno krivično djelo ili da je određeno lice učinilac krivičnog djela. Međutim, pritvor se može odrediti samo protiv lica za koje postoji osnovana sumnja da je učinilo krivično djelo, što je skup činjenica koje neposredno ukazuju da je određeno lice učinilac krivičnog djela.
- Dakle, da bi se prema nekom licu mogao odrediti pritvor neophodno je da postoji viši stepen sumnje u odnosu na stepen sumnje koji je dovoljan za pokretanje istrage. Imajući u vidu da javni tužilac za svoje tvrdnje navedene u naredbi za sprovođenje istrage za sada nije priložio dokaze koji ukazuju na postojanje osnovane sumnje, veće je stava da u ovom momentu nema osnovane sumnje za postojanje uzročno-posledične veze, između, od strane tužioca opisanih radnji i propuštanja osumnjičenog Gorana Vesića, sa nastupelom posljedicom - naveli su.
Kako je prilikom odlučivanja o pritvoru sud dužan da na prvom mjestu utvrdi da li postoji osnovana sumnja da je lice za koga se pritvor predlaže izvršio krivično djelo, a što u konkretnom slučaju za sada ne proizilazi, to je veće ocjenilo da su bez značaja žalbeni navodi VJT u pravcu postojanja uticaja na svjedoke i drugih bojazni koje ZKP propisuje u čl.211 st.1 u tač.1 do 4, pa je osumnjičenom Goranu Vesiću ukinuo pritvor i naložio da se odmah pusti na slobodu, istakli su.
Dodaju i da ukidanje pritvora ne utiče na dalje vođenje istrage.
Podsjetimo, pad nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu dogodio se nešto prije 12 časova, 1. novembra. Na licu mjesta stradalo je 14 osoba, prošle nedjelje je 15. žrtva podlegla teškim povredama. Zbog pada nadstrešnica uhapšeno je 13 osoba, među kojima i Goran Vesić, Jelena Tanasković, Nebojša Šurlan.
Goran Vesić bio je uhapšen 21. novembra, a Viši sud u Novom Sadu mu je 25. novembra odredio pritvor do 30 dana. Zbog naglog pogoršanja zdravstvenog stanja, Vesić je 26. novembra prebačen u Institut u Sremskoj Kamenici.

Ukinut pritvor Goranu Vesiću

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije u ostavci Goran Vesić jutros je prevezen vozilom Hitne pomoći u Institut za kardiovaskularne bolesti u Sremskoj Kamenici na osnovu odluke zavodske Službe za zdravstvenu zaštitu, a zbog pogoršanja njegovog zdravstvenog stanja, saznaje N1.
Sva pritvorena i osuđena lica iz Okružnog zatvora u Novom Sadu se inače upućuju na dijagnostiku u Institut u Sremskoj Kamenici kad god za to postoje medicinski razlozi i u ovom momentu se već jedno lice nalazi na liječenju u toj ustanovi.
Kako saznaje N1, Vesića u bolnici obezbjeđuju pripadnici Službe za obezbjeđenje što je dio redovne procedure tokom liječenja pritvorenog lica u civilnoj bolnici.
Vesić je u pritvoru zbog nesreće na željezničkoj stanici u Novom Sadu u kojoj je 15 ljudi izgubilo život a dvije su teško povrijeđene.

Vesić iz pritvora prebačen u bolnicu zbog pogoršanja zdravstvenog stanja

Tužilac Osnovnog javnog tužilaštva u Novom Sadu Slobodan Josimović zatražio je od premijera Srbije Miloša Vučevića i Vlade Srbije da ukinu imunitet ministru građevinarstva u ostavci Goranu Vesiću.
On je to zatražio istog dana kada je Vesić i uhapšen - prije dva dana.
Vesić se sumnjiči za krivično djelo teško djelo protiv opšte sigurnosti iz člana 288 stav 2 Krivičnog zakonika Srbije u vezi sa krivičnim djelom Izazivanje opšte opasnosti iz člana 278 stav 3 u vezi sa stavom 2 Krivičnog zakonika, a procesuiran je zbog urušavanja nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu u kojoj je stradalo 15 osoba.
Viši sud u Novom Sadu danas mu je odredio pritvor do 30 , dok je Jeleni Tanasković i Aniti DImovski određen kućni pritvor.
Predlog za određivanje pritvora je podnijet zbog postojanja okolnosti da bi boravkom na slobodi mogli ometati postupak uticanjem na svjedoke i saučesnike, da bi mogli ponoviti krivično djelo, kao i zbog uznemirenja javnosti.

Tužilac traži Vučeviću da ukine imunitet Goranu Vesiću

Beogradski mediji javljaju da je Goran Vesić, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, nakon što je juče uhapšen, započeo štrajk glađu. 
 
Svi uhapšeni zbog tragedije na željezničkoj stanici, njih 12, nalaze se u novom policijskom pritvoru u Radničkoj ulici, u Policijskoj upravi Stari Grad u Novom Sadu.
Kako i Danas nezvanično saznaje, jedan od uhapšenih, ministar u ostavci Goran Vesić započeo je štrajk glađu, a dolazila je hitna pomoć da ga pregleda.
Rok od 48 sati pritvora ističe sjutra u 11 sati, do kada bi svi trebalo da budu izvedeni pred tužioca.

Beogradski mediji: Vesić počeo štrajk glađu

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 3,02 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.&nbsp;
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem prošlo 3,02 miliona vozila

Ministarka turizma Simonida Kordić kazala je da su pripreme za zimsku turističku sezone uveliko traju. Napominje da je Ministarstvo turizma u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom ove godine osiguralo podsticajne mjere – od podrške manifestacijama i unapređenju ponude, do marketinških aktivnosti.
- Kada je zimska sezona u pitanju, svjesni smo da klimatske promjene posljednjih godina otežavaju bilo kakve precizne prognoze, ali upravo zato smo veliku pažnju posvetili razvoju raznovrsnije ponude, kako bi naši centri mogli da funkcionišu i ostvaruju prihode i u danima kada nema obilnih sniježnih padavina. Kada govorimo o Skijalištu Kolašin 1600, žičare i liftovi su remontovani, staze su spremne, a pristupni put je saniran. Obezbijedili smo i 150 hiljada eura za hitnu sanaciju stuba broj 4 žičare K7, kako bi ove zime Kolašin 1600 i Kolašin 1450 ponovo nesmetano funkcionisali kao jedinstvena cjelina - kazala je Kordić za Media Biro.
Podsjetila je da će Kolašin od 12. do 14. decembra biti domaćin otvaranja zimske turističke sezone.
- Za svečano otvaranje zimske sezone pripremljen je bogat trodnevni program – od bazara i nastupa lokalnih umjetnika do večernjih koncerata regionalnih zvijezda, kao i besplatne vožnje žičarom i degustacije lokalnih specijaliteta. Prevoz prema skijalištu Kolašin 1600 i ove godine organizuju lokalne turističke organizacije iz Kolašina, Podgorice i Berana u saradnji sa Privrednom komorom. U tom nekom periodu očekujemo i početak sezone na Žabljaku, gdje smo za ovu zimu prvi put obezbijedili vještačko osnježavanje na Plavoj stazi, što je važan korak u modernizaciji durmitorskog skijaškog centra - istakla je Kordić.
Kordić kao priliku za privlačenje velikog broja turista iz regiona takođe navodi kvalitetan praznični program.
- U prazničnom periodu očekujemo zaista veliki priliv gostiju. Naši gradovi, i na jugu i na sjeveru, pripremili su bogat i raznovrstan program ne samo za doček Nove godine, već i za dane koji prethode praznicima. Uvjereni smo da će region tradicionalno doći u velikom broju, i želimo da poručimo svima: dobrodošli u Crnu Goru. Čeka vas autentična atmosfera, raznovrsna ponuda, vrhunski događaji i osjećaj gostoprimstva po kojem smo prepoznati - poručila je ministarka.
&nbsp;Kordić se osvrnula i na pozitivne rezultate ostvarene u postsezoni.
- Postsezona je zaista premašila sva naša očekivanja i sa punim pravom možemo reći da je bila izuzetno uspješna. Samo u oktobru smo, u poređenju sa rekordnom 2019. godinom, zabilježili rast broja turista od čak 23,46%, dok su noćenja porasla za impresivnih 46,76 odsto. To je jasan signal da se turistički kalendar Crne Gore širi, da našu zemlju prepoznaju kao cjelogodišnju destinaciju i da kvalitet ponude raste iz godine u godinu.Ove rezultate potvrđuju i podaci Aerodroma Crne Gore – prvi put u istoriji, kroz aerodrome Podgorica i Tivat prošlo je tri miliona putnika u jednoj godini. To je snažna poruka da Crna Gora postaje sve dostupnija i sve atraktivnija na međunarodnom tržištu - rekla je Kordić.
Ona je ukazala da bi dobra avio-povezanost mogla dovesti do još boljih rezultata u narednoj sezoni.
- Podgorica će biti povezana sa oko 70 destinacija, Tivat sa oko 60, što značajno povećava dostupnost Crne Gore i osnažuje razvoj cjelogodišnjeg turizma.Posebno se izdvaja velika vijest da niskobudžetna avio kompanija - Wizz Air će od marta 2026. otvoriti svoju prvu stalnu bazu u Podgorici, sa dva aviona i čak 14 novih linija, što nam donosi potpuno novi nivo povezanosti sa ključnim evropskim gradovima.A od narednog ljeta Crna Gora dobija i najprestižniju avioliniju do sada: British Airways uvodi rutu London–Tivat i prvi put u istoriji uspostavlja direktan saobraćaj prema našoj zemlji. To je važan iskorak ka britanskom tržištu i snažna potvrda našeg turističkog potencijala.Zbog svega navedenog, potpuno je realno očekivati da unapređenje avio-dostupnosti donese još konkretnije rezultate i da naredne sezone privučemo još veći broj gostiju iz cijelog svijeta. Crna Gora se jasno pozicionira kao moderna, dobro povezana i atraktivna destinacija tokom svih 12 mjeseci, i to je pravac kojim nastavljamo - saopštila je Kordić.&nbsp;

Kordić: Postsezona premašila očekivanja, pred nama bogat praznični program

Francuski predsjednik Emanuel Makron zaprijetio je uvođenjem tarifa Kini u narednim mjesecima, ukoliko Peking ne smanji trgovinski deficit sa Evropskom unijom, prenose francuski mediji.
Prema njegovim riječima, EU će morati da razmotri protekcionističke mjere ako se Kina brzo i konkretno ne obaveže da će zaustaviti disbalans, što je od ključnog značaja za Evropu, prenosi Figaro.
Makron je poslije zvanične posete Kini zaoštrio svoj stav i poručio da će Evropa preduzeti snažne mjere protiv te zemlje ako ne bude smanjen rastući trgovinski deficit sa EU, prenosi Tanjug.
- Rekao sam im da ako ne budu reagovali, mi Evropljani bićemo primorani u veoma bliskoj budućnosti da preduzmemo odlučne mjere, kao i SAD, i da uvedemo tarife na kinesku robu - rekao je francuski lider po povratku iz posjete Kini i susreta sa tamošnjim zvaničnicima.
Makron je dodao da Kina ugrožava srce evropskog modela industrije i inovacija, koji je istorijski zasnovan na proizvodnji automobila i mašinskih alata.
Prema njegovim riječima, povećane tarife koje je američki predsjednik Donald Tramp uveo Kini samo pogoršavaju situaciju.
- To pogoršava naše probleme pošto Kinezi preusmjeravaju robu na naše tržište - ukazao je Makron, dodajući da je to pitanje života ili smrti za evropsku industriju.
Tokom posjete Kini, francuski predsjednik je naglasio da Evropa, da bi smanjila trgovinski deficit, mora da prihvati kineska ulaganja.
- Mi ne možemo konstantno da uvozimo, kineske kompanije moraju da dođu u Evropu - poručio je Makron.
On je dodao da kineske investicije u Evropi, međutim, ne smiju da imaju za cilj uspostavljanje hegemonije i stvaranje zavisnosti.
U pitanju je desetak sektora, kao što su proizvodnja baterija i električnih vozila, prerada litijuma, energija vetra, elektronski uređaji, tehnologije reciklaže, industrijska robotika, vazdušne pumpe i proizvodnja modernih komponenata, navodi Figaro.
Makron je dodao da vjeruje da EU mora da u najosetljivijim sektorima, kao što je automobilska industrija, zaštiti sebe od kineskih električnih vozila, i da se istovremeno ponovo angažuje u sferi konkurentnosti.
- To zahtijeva pojednostavljivanje i jačanje jedinstvenog tržišta, ulaganje u inovacije, fer zaštitu naših granica, kao i dovršavanje formiranja carinske unije i prilagođenu monetarnu politiku - zaključio je Makron.

Makron zaprijetio tarifama Kini ako ne smanji trgovinski deficit sa EU

Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu saopštio je da je sporazum o okončanju rata u Ukrajini „zaista blizu“ i da sada zavisi od rješavanja dvaju glavnih neriješenih pitanja – budućnosti ukrajinskog regiona Donbas i nuklearne elektrane Zaporožje.
Rusija je pokrenula veliku invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, nakon osam godina borbi između separatista koje podržava Rusija i ukrajinskih trupa u Donbasu, koji čine Donjecka i Luganska oblast. Rat u Ukrajini predstavlja, nakon Drugog svjetskog rata, evropski sukob sa najviše žrtava, a izazvao je i najdublju konfrontaciju između Rusije i Zapada od perioda hladnog rata.
Specijalni američki izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog, koji bi sa te funkcije trebalo da odstupi u januaru, izjavio je na Rejganovom nacionalnom odbrambenom forumu da su napori uloženi u rješavanje sukoba ušli u „posljednjih 10 metara“, što je, kako je istakao, uvijek najteža dionica.
- Gotovo smo na cilju. Zaista smo veoma, veoma blizu - rekao je Kelog.
Dva glavna neriješena pitanja, naveo je Kelog, odnose se na teritoriju – prije svega na budućnost Donbasa – i na status ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožje, najveće u Evropi, koja je pod ruskom kontrolom.
- Ako riješimo ta dva pitanja, mislim da će se ostatak stvari prilično dobro riješiti. Gotovo smo na cilju. Zaista smo veoma, veoma blizu - rekao je Kelog u subotu u Predsjedničkoj biblioteci i muzeju Ronalda Rejgana u Dolini Simi u Kaliforniji.
Prema prvobitnim američkim prijedlozima, nuklearna elektrana Zaporožje, čiji su reaktori trenutno zatvoreni i u hladnom pogonu, bila bi ponovo pokrenuta pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), a proizvedena električna energija ravnomjerno bi se dijelila između Rusije i Ukrajine.

Trampov čovjek za Ukrajinu: Jako smo blizu dogovoru, ostala su samo dva pitanja

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Tag: goran-vesic