Pozivamo Skupštinu Crne Gore da bez odlaganja stavi na dnevni red donošenje Zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Ako neko misli da ovaj zakon nije prioritet neka to, dodaje on, jasno kaže građanima i porodicama žrtava.
- Ono što je sigurno jeste da vremena za čekanje više nema - decidan je Milatović.
Danas je 34 godine od kada je Skupština Crne Gore usvojila Deklaraciju o osudi kršenja ljudskih prava i zloupotrebe vlasti. Deklaracija je, ističe Milatović, obećanje države da će ispraviti veliku nepravdu prema ljudima koji su bili proganjani, mučeni i osuđeni bez suđenja zbog političkog stava.
- Nažalost, trideset četiri godine kasnije, država nije ispunila obećanje. Nema rehabilitacije, nema pravde za ljude i njihove porodice kojima je oduzeto dostojanstvo. Nema izvinjenja, ni ispravljanja nepravde koja traje osam decenija. Neodgovoran odnos institucija šalje poruku da se nepravda isplati ako dovoljno dugo traje - naveo je on.
Predsjednik Jakov Milatović je 26. februara 2025. godine podnio Skupštini Crne Gore inicijativu za donošenje Zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora. Njegovu inicijativu su podržali potomci Golootočana, kao i veliki broj predsjednika opština i skupština opština u Crnoj Gori.
- Naglašavamo da ovo nije politička tema. Ovo je pitanje ljudskog dostojanstva i elementarne pravde u državi. U uređenoj Crnoj Gori zakoni moraju biti jači od ćutanja, straha i starih navika da se stvari guraju pod tepih - zaključio je Milatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Milatović: Skupština da na dnevni red stavi obeštećenje političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih...

Inicijativa za donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora, koju je prošle sedmice crnogorskim parlamentarcima uputio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, čini se da za sada nije privukla značajnu reakciju javnosti i opozicionih političara.
Iako je upit Pobjede ovim povodom proslijeđen svim predstavnicima političkih subjekata u zemlji, pozitivne reakcije i podrška predsjednikovoj inicijativi za sada stiže iz redova Demokratske Crne Gore i Nove srpske demokratije, dok je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić za list kazao da ta partija ne želi da razmatra bilo kakve prijedloge koji dolaze od strane Milatovića.
Portparol Demokratske Crne Gore Mitar Paunović je kazao da ta stranka snažno podržava rehabilitaciju svih nevino stradalih i politički progonjenih na Golom otoku, Svetom Grguru i drugim zatvorima, gdje su ljudi mučeni samo zato što su mislili drugačije, govorili slobodno i sanjali pravednije društvo.
- Nema budućnosti bez istine, nema pomirenja bez pravde. Država koja ne prizna bol svojih građana ostaje zarobljena u prošlosti. Zbog toga se zalažemo da svaka nepravda dobije ime, svaka žrtva dostojanstvo, a svaki potomak istinu. Jer samo na istini možemo graditi društvo u kojem se nikada više neće desiti Goli otok - dodali su u odgovoru Pobjedi.
Paunović je kazao da se na ovaj način ne traži osveta, već pravda.
- Ne dižemo ruku na prošlost, već ruku pomirenja prema budućnosti. I zato ćemo uvijek biti na strani onih koji su patili i onih koji čekaju da njihova patnja bude priznata. Danas, dok slobodno govorimo, dok slobodno biramo, dugujemo onima koji su ćutali u lancima. Dugujemo im da nikada više niko ne bude zatvoren zbog misli, da nikada više strah ne bude zakon - zaključuje se u odgovoru Paunovića.
Potpredsjednik Vlade i funkcioner NSD-a Budimir Aleksić, takođe, smatra da je riječ o dobroj inicijativi koju treba podržati i koja bi trebalo da okuplja crnogorsko društvo i sve aktere političkog života.
- Ovdje je riječ o pokušaju zadovoljenja pravde i da se bar na određeni način „odužimo“ stradalnicima tih logora, a njihovim porodicama pokažemo da zaslužuju poštovanje i sjećanje - kazao je Aleksić.
On je ocijenio da bi na širem društvenom aspektu ovom temom trebalo da se bave svi učesnici javnog života, a posebno Crnogorska akademija nauka i umjetnosti kroz organizaciju raznih panela i naučnih susreta na kojima bi se govorilo o temama koje „bole“ crnogorsko društvo.
Prema podacima bivšeg saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove SFRJ, na Golom otoku i u ostalim zatvorima bilo je 16.101 zatvorenik, od čega su čak 3.390 bili iz Crne Gore što je, ako govorimo u procentima, najveći broj u odnosu na broj stanovnika.
Obrazlažući tekst inicijative, predsjednik Milatović je rekao da bi njenim prihvatanjem Crna Gora počela važan proces suočavanja s prošlošću i ispravljanja istorijskih nepravdi.

1250x600

Pozitivno odgovorili NSD i Demokrate, DPS ni ne zanimaju Milatovićeve ideje

Predsjednik države Jakov Milatović podnio je Skupštini Crne Gore inicijativu za donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora.
Ovim činom, kako je naveo, počinju važan proces suočavanja s prošlošću i ispravljanja istorijskih nepravdi.&nbsp;
- Crna Gora, kao demokratska i pravno utemeljena država, ne smije zanemariti činjenicu da su mnogi naši sugrađani, zbog svojih stvarnih ili pretpostavljenih političkih uvjerenja, bili izloženi represiji, fizičkom i psihičkom nasilju, bez pravičnog suđenja i bez mogućnosti da ikada dokažu svoju nevinost. Donošenjem ovog zakona, Crna Gora bi priznala njihovu patnju i omogućila im moralnu i pravnu rehabilitaciju i obeštećenje - poručio je Milatović.
&nbsp;On je, kako se navodi u saopštenju, kazao da ova inicijativa nije usmjerena protiv bilo koga – već da je “za sve nas”.
&nbsp;- Za žrtve koje nijesu imale glas, za njihove porodice koje su decenijama nosile teret stigme i tišine, i za Crnu Goru koja mora pronaći snagu da se suoči sa svojom prošlošću i izgradi društvo zasnovano na pravdi i poštovanju ljudskih prava. Kao što sam javno obećao prošle godine, danas preduzimam konkretne korake da ispravimo ovu tamnu mrlju iz naše istorije. Zato pozivam sve poslanike, bez obzira na njihove političke razlike, da podrže ovu inicijativu, da podrže ovaj zakon. Time ćemo zajedno potvrditi da Crna Gora jeste i da mora biti država koja stoji na braniku istine, pravde i dostojanstva svakog njenog građanina - istakao je Milatović.
U inicijativi piše da uvažavajući potrebu za suočavanjem s prošlošću i ispravljanjem istorijskih nepravdi treba donijeti zakon o rehabilitaciji i obeštećenju golootočkih zatvorenika osumnjičenih za podršku Rezoluciji Informbiroa iz 1948. godine.
&nbsp;- Ova inicijativa se odnosi na osobe koje su, bez pravičnog suđenja i adekvatnih dokaza, na osnovu administrativnih odluka ili i bez njih, bile zatvorene i izložene nehumanim uslovima na Golom otoku, tokom perioda političkih progona u bivšoj Jugoslaviji, zbog navodne ili pretpostavljene podrške Rezoluciji Informbiroa. Donošenje ovog zakona ne predstavlja samo pravni akt, već i moralnu odgovornost države da prizna i obešteti one koji su nepravedno patili zbog svojih stvarnih ili pretpostavljenih političkih uvjerenja. Na ovaj način, Crna Gora bi se pridružila zemljama u regionu koje su već preduzele slične korake sa ciljem suočavanja s prošlošću i zaštite ljudskih prava - navodi se u tekstu inicijative.
&nbsp;Prema dostupnim informacijama, kako se dodaje, na Golom otoku, Svetom Grguru i drugim zatvorima, u periodu između 1948. i 1956. godine, zatvoreno najmanje 16.101 osoba, od čega čak 3.390 iz Crne Gore ili 21,5 odsto, što je proporcionalno daleko najveći broj zatvorenika u odnosu na broj stanovnika tadašnjih jugoslovenskih republika.&nbsp;
Konstatuje se i da je, uprkos tome, Crna Gora ipak ostala jedina država u regionu (za razliku od Srbije, Hrvatske i Slovenije) koja još nije donijela bilo kakav pravno obavezujući akt kojim bi se omogućila rehabilitacija i obeštećenje onih koji su nepravedno stradali.
- Odsustvo zakonodavnog okvira za rehabilitaciju i obeštećenje ovih žrtava ne samo da predstavlja pravni i moralni propust države, već i ozbiljno odstupanje od osnovnih ljudskih prava i međunarodnih standarda pravde. Priznavanje patnje kroz koju su prošli zatvorenici Golog otoka i donošenje odgovarajućih mjera bilo bi ispravljanje istorijskih nepravdi i korak ka društvenom pomirenju. S obzirom na to da su mnoge žrtve u međuvremenu preminule, nužno je obezbijediti ne samo njihovu posthumnu rehabilitaciju, već i odgovarajuću satisfakciju za njihove nasljednike, koji su godinama trpjeli posljedice društvene diskriminacije i ekonomske nesigurnosti. Hitno donošenje ovog zakona omogućilo bi da se, makar sa velikim zakašnjenjem, ispoštuju osnovni principi pravde i ljudskosti - istaknuto je u inicijativi upućenoj Parlamentu.
&nbsp;Jedini zvanični akt koji je do sada donijet u Crnoj Gori, a koji se bavi pitanjem moralnog i pravnog obeštećenja političkih zatvorenika je, kako je precizirano, Deklaracija o osudi kršenja ljudskih prava i zloupotrebe vlasti, koju je usvojila Skupština Republike Crne Gore 16. januara 1992. godine.&nbsp;
- Ovom deklaracijom je Skupština osudila “grubo kršenje ljudskih prava i sloboda, hapšenja i zlostavljanja nevinih, teror nad osuđenicima na Golom otoku i drugim po zlu čuvenim logorima i zatvorima, koji je, kao svoju tragičnu posljedicu imao niz nevinih žrtava, dugovremeno etiketiranje i nezaslužen progon velikog broja ljudi” i istovremeno se obavezala da će svima njima obezbijediti “moralnu i pravnu satisfakciju” - kazali su iz Kabineta predsjednika Crne Gore. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Imajući u vidu primjere iz regiona, poput Srbije, Hrvatske i Slovenije, koje su kroz zakonodavni okvir regulisale pitanje rehabilitacije i naknade štete žrtvama političkog progona u bivšoj Jugoslaviji, Milatović smatra da je krajnje vrijeme da i Crna Gora reguliše ovo pitanje kroz donošenje posebnog zakona kojem će prethoditi široka i inkluzivna javna rasprava uz učešće stručne javnosti, predstavnika akademske zajednice, organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava i predstavnika porodica žrtava Golog otoka.&nbsp;
- Na taj način bi se osigurao transparentan proces, kojim bi se konačno omogućila rehabilitacija i obeštećenje svih žrtava političke represije, kao i ispunjenje obećanja datog još 1992. godine. Dodatno, predlažem da se kao osnov za početak rada na ovom zakonu uzme model zakona i to Nacrt Zakona o poništavanju presuda, rješenja, akata i radnji državnih organa Republike Crne Gore i FNRJ izrečenih licima osumnjičenim za podršku rezolucije Informbiroa iz 1948. godine koji dostavljam uz ovu inicijativu, a koji je još 2006. godine pripremilo Udruženje građana “Goli otok” uz dodatno razmatranje svih aspekata koji treba da budu obuhvaćeni budućim zakonom poput definicije korisnika zakona, opsega prava koja im pripadaju, procedure za rehabilitaciju žrtava i utvrđivanja njihovog statusa i visine njihovog obeštećenja - navodi se u inicijativi Milatovića.

Milatović podnio inicijativu za donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka

U jutarnjoj emisiji Budilnik na Televiziji E otvaramo važne društvene i obrazovne teme.
Bavimo se novinama u ovogodišnjem procesu eksterne provjere znanja u Ispitnom centru i objašnjavamo šta promjene znače za učenike i nastavnike.
U fokusu je i zdravstvo u kontekstu ljudskih prava – zdravstveni radnici u Crnoj Gori pokazuju spremnost za LGBT inkluzivnu praksu, ali upozoravaju da bez jasnih protokola i dodatne edukacije inkluzija ostaje samo na nivou dobre namjere.
Analiziramo i odluku Ustavnog suda kojom je ukinuta odluka o neradnoj nedjelji, te razmatramo posljedice po radnike, poslodavce i potrošače.
Donosimo i upozorenje nadležnih institucija na sve učestaliju pojavu lažnih „terapija“ i navodnih rješenja za autizam koja se plasiraju putem društvenih mreža bez ikakvog stručnog utemeljenja.
Na kraju emisije predstavljamo i nastavnicu fizike, dobitnicu nagrade „Oktoih“, koja govori o interesovanju mladih za nauku i načinima kako im približiti ovaj predmet.
Gledajte na Televiziji E od sedam do devet sati.

"Budilnik": Obrazovne promjene, zdravstvo i ljudska prava, neradna nedjelja pred sudom

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno sa uslovima za slabu mjestimičnu kišu u južnim i centralnim predjelima, uglavnom u jutarnjim i večernjim časovima.
Vjetar u jutarnjim satima još ponegdje umjeren, pretežno južni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom dana vjetar uglavnom slab, promjenljiv.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do devet stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od tri do 15 stepeni.

Sjutra oblačno, kiša mjestimično

Odluka Ustavnog suda Crne Gore da ukine neradnu nedjelju u trgovinama predstavlja klasičan primjer institucionalnog nasilja nad radničkom klasom i jasan dokaz da su ključne državne institucije potpuno potčinjene interesima krupnog kapitala - ocijenili su nevladinog organizaciji Antifašisti Cetinja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fustavni-sud-ukinuo-kao-neustavnu-neradnu-nedjelju-u-trgovinama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iza fraze „sloboda preduzetništva“ krije se, poručuju oni, brutalno pravo vlasnika trgovačkih lanaca da iz svojih radnika iscijede još jedan dan rada, još jednu smjenu i još jedan procenat profita.
- U zemlji sa masovnim siromaštvom, minimalnim platama i potpunom nesigurnošću zaposlenja, govoriti o „slobodnom izboru“ radnika je čista laž kapitalističke ideologije. Ustavni sud nije vidio nikakav problem u očiglednoj klasnoj nejednakosti između vlasnika i radnika, ali mu je zasmetala minimalna zaštita zaposlenih kroz jedan jedini zagarantovani dan odmora. Ako je neradna nedjelja „neustavna“, pitamo sudije Ustavnog suda zašto oni ne rade nedjeljom i tako smanje hiljade neriješenih predmeta? Ili se jednakost pred zakonom primjenjuje samo kada treba udovoljiti krupnom kapitalu? - naveli su Antifašisti Cetinja.
Jasno je, podvlače oni, da se ovdje radi o klasičnoj političkoj odluci u korist krupnog kapitala, naročito velikih trgovačkih lanaca, koji će sada dodatno pojačati pritisak na radnike, produžiti smjene, ukinuti slobodne dane i ucjenjivati zaposlene otkazima.
- Dok se širom Evrope vodi borba za četvorodnevnu radnu sedmicu, kraće radno vrijeme i dostojanstven život, Crna Gora se vraća u XIX vijek kapitalizma. Vraća se modelu potpunog potčinjavanja tržištu i gaženja radničkog dostojanstva. Istovremeno, država bez problema prihvata zabrane rada za brojne vjerske praznike i svece, po osnovu Temeljnog ugovora, čime se jasno pokazuje da problem nije u zabrani rada, već u tome koga država štiti. Za crkvu se ne radi jer ima moć, za kapital se radi jer ima novac. Radnik je jedini koji nema ništa, osim obaveze da ćuti i radi - naveli su Antifašisti Cetinja.
Ovo je, smatraju oni, klasna i ideološka odluka koja gazi radničku klasu.&nbsp;
- To je ista matrica autoritarnog društva u kojem se traži poslušnost u ime profita manjine. Zato zahtijevamo zakonsku zaštitu radnika u trgovinama, garantovan minimalno jedan neradni dan sedmično bez izuzetaka, jačanje inspekcijskog nadzora i radikalno skraćenje radnog vremena u skladu sa savremenim evropskim praksama - naveli su oni.
Borba protiv kapitalističke eksploatacije i klerikalnog tutorstva nad društvom je, ističu, antifašistička borba.
- Slobodna nedjelja nije krajnji cilj, već minimum ispod kojeg se ne smije ići. Radnička prava će se odbraniti samo organizovanjem, solidarnošću i klasnom borbom - zaključili su Antifašisti Cetinja.

Antifašisti Cetinja: Zašto sudije Ustavnog suda ne rade neđeljom ako je to „neustavno“?

U novom izdanju emisije "Srećan dan" na Televiziji E, gledaoci će imati priliku da saznaju više o ličnim promjenama kao procesu koji zahtijeva vrijeme, strpljenje i dosljednost.
Gošća emisije biće Aleksandra Anđelić, NLP trenerica, koja govori o unutrašnjim obrascima ponašanja, značaju malih koraka i načinima na koje se postižu trajne životne promjene.
Emisija se bavi i pitanjem povezanosti karaktera i zdravlja – kako navike, način razmišljanja i emocionalni obrasci utiču na fizičko stanje organizma i ukupno blagostanje.
U gastro segmentu, kuvarica Marija Vulić priprema pastu sa mariniranim krapom, jelo koje spaja tradicionalne ukuse sa savremenim kulinarskim pristupom.
Emisiju Srećan dan gledajte na Televiziji E, od 9 do 11 sati.

Tag: goli-otok

Milatović: Skupština da na dnevni red stavi obeštećenje političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih...

Pozitivno odgovorili NSD i Demokrate, DPS ni ne zanimaju Milatovićeve ideje

Milatović podnio inicijativu za donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka

"Budilnik": Obrazovne promjene, zdravstvo i ljudska prava, neradna nedjelja pred sudom

Sjutra oblačno, kiša mjestimično

Antifašisti Cetinja: Zašto sudije Ustavnog suda ne rade neđeljom ako je to „neustavno“?

"Srećan dan" : Kako do trajnih promjena i boljeg zdravlja

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO