Prošlo je punih 365 dana kada mi je ukazano povjerenje da stanem na čelo 44. Vlade. Iako, istina neobično, u zoru tog jutra s glasovima 46 poslanika izabrana je Vlada koja svoju prvu godinu slavi dvotrećinskom podrškom - to je snažnija Vlada, najstabilnija ikada. Sa tom Vladom svanula je i nova nada u evropsku perspektivu, bolji kvalitet života i pravedniju Crnu Goru za sve građane - kazao je premijer Milojko Spajić na svečanosti povodom obilježavanja godinu rada Vlade. Svjestan je, kako je naveo u Sportsko-kulturnom centru Univerziteta Crne Gore, da u datim okolnostima ulažu i posljednji atom snage i dobre namjere da odluke budu u interesu svakog građanina Crne Gore - pravedne i bez izuzetaka. - Ali da nam rijeći ne budu plahe, neka naša djela sude o nama. Za mene će to biti najveća čast. Vrijeme će, kao majstorsko rešeto, sa neke pristojnije distance dati jasan sud o tome ko smo bili i kako smo radili, tome se unaprijed radujemo - poručio je Spajić. Crna Gora, prema njegovim riječima, nije društvo u kome je, barem u javnom poslu, lako biti svoj. - Očekivanja su nerijetko prevelika, kalupi često mali za nove ideje, predrasude čvrše od krša. No ni mi nijesmo ljudi koji se plaše izazova. Prošle godine 31. oktobra postavili smo jasne ciljeve: Da Crna Gora postane 28. članica Evropske unije do 2028, da ojačamo ekonomski standard građana za dostojanstven život svakog pojedinca, da osnažimo vladavinu prava kao suštinski temelj društvenog i ukupnog razvoja. To je jedina prava agenda Vlade koju predvodim - rekao je Spajić. Drugačije govore, kako je kazao, "samo oni koji politiku vide iz perspektive ličnog interesa", dok u korist istine najbolje govore rezultati. - U srijedu je objavljen izvještaj Evropske komisije najbolji do sada. Prethodne smo čekali sa zebnjom, ovaj sa nestrpljenjem. Konstatovan je napredak u 33 poglavlja. Izvjesno je da ćemo do kraja godine zatvoriti više poglavlja nego što su sve vlade u posljednjih 12 godina zajedno zatvorile - naveo je Spajić. Ruka Vlade je, kako ističe, pružena svima koji vjeruju u evropsku perspektivu Crne Gore, da se pridruže novoj evropskoj platformi i daju doprinos cilju. - Da zajedno to možemo dokazao je popis, kao svojevrsna pobjeda građanske Crne Gore. Bilans povjerenja EU prema ovoj Vladi, i pored pozitivnog IBAR-a i izvještaja o napretku, iskazaćemo i u brojkama: 112 miliona eura bespovratnih sredstava za rekonstrukciju željeznice, 100 miliona eura za drugu dionicu auto-puta, 393,5 miliona eura kroz reformsku agendu, odnosno više od pola milijarde eura direktne podrške projektima koji će transformisati Crnu Gori i, uz reforme koje ćemo sprovesti, učiniti je 28. članicom EU - istakao je Spajić. Ovakav rezultat, kako dodaje, ne bi bio moguć bez ispunjavanja minimuma standarda EU u oblasti vladavine prava. - Uz snažnu podršku i odlučnost parlamentarne većine odblokirali smo ključne procese u pravosuđu - izabrali sudije Ustavnog suda, vrhovnog državnog tužioca i članove Sudskog savjeta. Paralelno, posvećeno radimo na stvaranju boljih uslova za rad Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, jer nemamo dilemu da njihove napore treba maksimalno podržati kako bi Crna Gora bila bezbjednije i bolje mjesto za život i odrastanje naše djece - rekao je Spajić. Dodaje da čak 106 procesuiranih članova viroskorizičnih kriminalnih grupa koji su danas iza rešetaka najbolje govori o magnitudi kriminala koji se prethodnih decenija ukorijenio u našem društvu, ali i o njihovoj odlučnosti da mu se suprotstave. - Ove godine je prvi put odvojeno više od dva odsto BDP-a za odbranu - naveo je Spajić. Danas, 1. novembra, kako ističe, primljene su i prve uvećane zarade u okviru programa Evropa sad 2. - Najveću korist od ovog programa osjetiće naši sugrađani sa minimalnom zaradom, odnosno najugroženiji. Povećanjem minimalne zarade prosječna plata iznosiće 1.000 eura - rekao je Spajić. Kada je 2021. godine govorio o tome, kako je dodao, smijali su mu se. - Od januara ove godine minimalna penzija je povećana na 450 eura i to za više od 74.000 penzionera, a od idućeg januara sve ostale penzije rašće prosječno od 50 do 60 eura - precizirao je Spajić. Kažu, prema njegovim riječima, da će ovo finansirati iz zaduženja. - Ali razočaraćemo ih. Nećemo. Zaduženja će se koristiti za otplatu starih, nepovoljnih kredita i finansiranje infrastrukturnih projekata. Za sve drugo nemamo potrebu ni da se zadužujemo, jer će sve tekuće obaveze finansirati tekući prihodi. Stanje u budžetu je takvo da nemamo ni potrebu. Dok je u trezoru oko 600 miliona eura, vraćeno je 500 miliona eura starih dugova, od čega je 250 miliona eura vraćeno iz tekućih prihoda, ne iz zaduženja. Suficit u budžetu za prvih devet mjeseci, do 30. septembra, iznosi 85 miliona eura ili, čak, 1,2 odsto BDP-a - naglasio je Spajić. Osnovna teza, prema njegovim riječima, ta je da povećanje plate stvara inflaciju. - To je još jedna besmislica protiv koje se borimo rezultatima. Jedina istina je da je mjerama Vlade godišnja inflacija svedena na nivo od jedan odsto i najniža je od marta 2021. U septembru je zabilježena čak i deflacija, odnosno pad cijena od 0,4 odsto u odnosu na avgust, dok su cijene hrane smanjenje za 1,7 odsto - rekao je, pored ostalog, Spajić i dodao da su postavili temelje za jake javne finansije. Govoreći o podacima iz popisa koji ukazuju na starenje našeg društva naveo je da jedan od prioriteta mora biti podsticaj porodici i mladima. - Jedan od takvih projekat biće i Velje brdo, u okviru kojeg će 42.000 naših sugrađana po najpovoljnijim uslovima riješiti jedno od osnovnih egzistencijalnih pitanja. Do tada moramo nastaviti ulaganje u obrazovanje, nauku i inovacije, jer su to investicije koje se višestruko i dugoročno isplate. Rekonstruisano je na desetine obrazovnih objekata, opredijeljeno je 88 miliona eura za dodatnu rekonstrukciju i izgradnju novih škola, više od šest miliona eura uloženo je u računarsku opremu i nabavljeno 26 vozila za učenički prevoz - precizirao je, između ostalog, Spajić. Kao izraz brige o studentskoj populaciji uvećane su stipendije i kredite, kao i naknade za pripravničku praksu sa 450 na 600 eura. - Rekordan budžet od šest miliona eura oprijedijeljen je za podršku sportskim savezima. Ipak ovu mladost, koja večeras punog grla kliče "Majko naša Crna Goro", zaslužuje mnogo više - istakao je Spajić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241101221116_726753268d31814da53147c73b59aba8b6717e1e20f1e74c9eccf2f262506a5d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241101221116_726753268d31814da53147c73b59aba8b6717e1e20f1e74c9eccf2f262506a5d" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Milojko Spajić tokom izvođenja himne"> </figure>  Govoreći o ulaganjima u zdravstveni sektor, dodaje da su završeni ili se realizuju projekti u vrijednosti od 140 miliona eura. - Vlada je uložila maksimalne napore da sačuva Institut "Simo Milošević", a do kraja novembra očekujemo da bude gotov plan rekonstruiranja kako bi sačuvali ovaj simbol crnogorskog zdravstvenog turizma - kazao je Spajić. Tačno je, prema njegovim riječima, da je kazao da ašov očekuje u septembru ove godine. - I za to nije postojala nijedna prepreka jer je Vlada obezbijedila novac da samostalno uđemo u realizaciju ovog projekta. Ipak, volja naših evropskih partnera koji su odlučili da sa 300 miliona eura podrže ovaj projekat podrazumijevala je da odustanem od svog obećanja na nekoliko mjeseci. Što sam, lišen bilo kakve sujete, i uradio. Ako zarad obezbjeđivanja 300 miliona eura za ovaj projekat treba da snosim grijeh zbog odlaganja od nekoliko mjeseci. Neka budem grešan. I opet bih po stotinu puta - istakao je Spajić. Početkom naredne godine kada krenu radovi na dionici Mateševo - Andrijevica stvoriće se, kako je rekao, nove perspektive razvoja sjevera.&nbsp; - A sa realizacijom svih 18 koridora, ukupne dužine 500 kilometara autoputeva i brzih cesti, otvoriće se i nove perpektive za cijelu Crnu Goru. Posebno na planu razvoja turizma, privrede i poljoprivrede što će biti signal novim turistima i novim investitorima da posjete i ulažu u Crnu Goru - naveo je Spajić. - Ne želim da ostanu prećutani izazovi ili da nismo svjesni što je moglo bolje. Ova Vlada krojena je po mjeri cijelog života sa zadatkom da odgovori na tri jasno postavljena cilja, a oni su zajednički interes svih nas - bolji standard, jednakost pred zakonom i članstvo u EU. Svjestan da neke reforme nijesu došle brze, da su neke reakcije zakašnjele, a pojedine odluke možda i pogrešne, budite sigurno da su izraz našeg nastojanja da budemo bolji. Zato nas kritikujte prije nego nas osudite. Dajte svoj doprinos da istinski mijenjamo loše prakse i postanemo odgovornije i bolje društvo za generacije koje dolaze. Ali ja nikada neću interes Crne Gore i vaše djece podrediti ikome i ičemu. To vam garantujem. Uzdignute glave čekamo da vrijeme i istorija donesu sud o tome ko sam bio i kako sam radio - poručio je Spajić. Imamo istorijsku priliku da Crna Gora 2028. postane članica EU. - Svi napori Vlade su usmjereni ka tom cilju. Vjerujem u enorman građanski karakter Crne Gore. Evropska unijo, stižemo. Hvala vam na podršci u proteklih 365 dana. Nastavljamo još jače, da je vječna Crna Gora - kazao je Spajić.

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić: Nikada interese Crne Gore neću podrediti nikome i ničemu, neka naša djela sude o nama

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan je podnio tužbu protiv lidera opozicije i protiv gradonačelnika Istanbula zbog klevetničkih i uvredljivih opaski koje su navodno iznijeli dan ranije tokom protestnog skupa, prenijela je novinska agencija Anadolija.
Dvije odvojene žalbe usmjerene su na lidera socijaldemokratske CHP, najveće opozicione partije u Parlamentu, Ezgura Ezela, kao i gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua, zvaničnika te stranke.
Ezel je optužen da je „javno vrijeđao predsjednika“ i „počinio zločin protiv ugleda i časti predsjedničke funkcije“.
Imamoglu je optužen za „neosnovane optužbe, uključujući klevetu, čime su prekršena Erdoganova prava“ i da je „postupio sa ciljem da ponizi predsjednika pred javnošću“.
Dvije tužbe traže odštetu od milion turskih lira (oko 27.000 eura) od svakog od optuženih, navodi Anadolija.
Dvojica opozicionara su ta djela navodno učinila u četvrtak tokom mitinga u istanbulskom okrugu Esenjurt, dan poslije hapšenja gradonačelnika CHP Ahmeta Ezera, optuženog za terorizam.
Lider CHP Ezgur Ezel, koji je preuzeo čelo stranke prije godinu, brzo je reagovao i rekao novinarima da Erdogan „tvrdi da je uvrijeđen bez ikakve uvrede i pokušava da se predstavi kao žrtva (…) kao da nije on uvrijedio i viktimizirao čitav okrug Esenjurt“ hapšenjem njegovog gradonačelnika.
Ekrem Imamoglu, izabran za gradonačelnika Istanbula 2019. godine, čime je okončana 25 godina dominacije Erdogana i njegove stranke nad tim turskim megagradom, često se predstavlja kao najveći politički rival Erdogana i očekuje se da će se kandidovati na predsjedničkim izborima 2028. godine.
Prije dvije godine osuđen je na više od dvije i po godine zatvora i zabranu bavljenja politikom jer je „idiotima“ nazvao one koji su poništili izbore za gradonačelnika Istanbula tri mjeseca ranije 2019.
Imamoglu, koji se žalio na ovu odluku, zadržao je mjesto gradonačelnika.

Erdogan tužio opozicionog lidera i gradonačelnika Istanbula zbog uvrede i klevete

Američke obavještajne službe u petak su optužile "ruske aktere za uticanje" da su napravili video snimak koji navodno prikazuje imigranta s Haitija koji tvrdi da je više puta glasao u američkoj saveznoj državi Džordžiji.
Tri obavještajne agencije - Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe (ODNI), Federalni istražni biro (FBI) i Agencija za sajber bezbjednost i infrastrukturnu bezbjednost (CISA) izdale su zajedničko saopštenje o snimku, prenijela je redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Na snimku se vidi kako neko ko tvrdi da je imigrant s Haitija govori o tome kako namjerava da glasa više puta u dva okruga u Džordžiji za potpredsjednicu Kamalu Haris.
Džordžija je jedna od sedam ključnih država na predsjedničkim izborima 5. novembra na kojima učestvuju Haris i bivši predsjednik Donald Tramp.
Državni sekretar Džordžija Bred Rafensperger rekao je u četvrtak da je video "očigledno lažan" i da su ga vjerovatno proizvele "ruske farme trolova... pokušavajući da posiju razdor i haos uoči izbora".
Rafensperger je rekao da je njegova kancelarija saznala za video koji navodno prikazuje imigranta s Haitija sa više ličnih dokumenata iz Džordžije tvrdeći da je glasao više puta 31. oktobra.
- To je lažno i primjer je ciljanih dezinformacija koje smo vidjeli na ovim izborima. Vjerovatno je strano miješanje koje pokušava da sije razdor i haos uoči izbora - naveo je on u saopštenju.
Zvaničnici obavještajnih službi su to ponovili u zajedničkom saopštenju, navodeći da su video napravili "ruski akteri za uticanje" i da je dio "širih napora Moskve da postavi neosnovana pitanja o integritetu američkih izbora i podstakne podjele među Amerikancima".
Ruski akteri su takođe napravili video u kojem se lažno optužuje osoba povezana s kandidatima za predsjednika i potpredsjednika iz Demokratske partije za uzimanje mita od američkog zabavljača, navodi se u saopštenju.
U saopštenju se navodi da je zaključak zasnovan na informacijama dostupnim obavještajnoj zajednici "i prethodnim aktivnostima drugih ruskih aktera za uticanje, uključujući video snimke i druge aktivnosti dezinformisanja".
Američka obavještajna zajednica mjesecima procjenjuje da su ruske operacije za uticanje na izbore usmjerene na raspirivanje polarizujućih narativa i promovisanje podrške Trampu, što je Rusija negirala.

SAD kažu da su ruski akteri napravili lažne video snimke o glasanju u Džordžiji

Najmanje 14 osoba poginulo je u današnjoj teškoj nesreći u Novom Sadu, kada se teška betonska nadstrešnica na ulazu u svježe renoviranu Željezničku stanicu obrušila na građane koji su ispod nje sjedjeli. Među stradalima je i jedno šestogodišnje dijete.
Još troje građana - jedna muškarac, kome su amputirane noge, i dvije žene - primljeni su u Urgentni centar KC Vojvodine i u životnoj su opasnosti.&nbsp;
Do momenta slanja ovog izvještaja raščićeno je tek nešto više od polovine obrušene nadstrešnice, koja se protezala s kraja na kraj prednje fasade stanice, pa je vrlo vjerovatno, a to je istakao i ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić, da pod ruševinama ima još stradalih. On je naglasio i da je priroda nesreće takva da ima više mrtvih nego povrijeđenih.
Nadstrešnica se srušila nešto prije 12 časova, a kako se moglo vidjeti na jednom snimku sigurnosne kamere - ona je bukvalno odjedanput pala, kao da je ništa nije držalo. Neki građani su poslije nesreće rekli da su više puta prijavljivali oštećenja na zgradi, ali da su nadležni u Novom Sadu ostali gluvi. Ono šta je izvjesno je da je ta zgrada u poslednjih nekoliko godina renovirana čak dvaput, toliko puta je i svečano otvarana - uoči izbora 2022. i ove godine, kada je rečeno da je u rekonstrukciju uloženo 16 miliona eura.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić istakao je da, suprotno medijskim napisima i tvrdnjama građana da su videli radove, nadstrešnica nije rekonstruisana, i da će se utvrditi zašto je do tog propusta došlo.
Ono šta je indikativno je da su mnogi mediji objavili u vreme radova, da je tom prilikom rekonstruisana i nadstrešnica, a sada su pažljivi posmatrači uočili da ti mediji menjaju svoje stare tekstove i "brišu" tragove izveštavanja o rekonstrukciji nadstrešnice.
Vlada Srbije proglasila je subotu, 2. novembar, za dan žalosti, a u Novom Sadu biće tri dana žalosti - od sjutra do 4. novembra.

Bilans stravične nesreće u Novom Sadu sve crnji: Do sada potvrđeno 14 smrtnih slučajeva

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Jedna osoba je podlegla povredama nakon saobraćajne nesreće koja se sinoć dogodila u mjestu Mateševo u Kolašinu - potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Kako su precizirali, do saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala dva vozila, došlo je sinoć oko 21:20 sati.
Povrijeđeno je pet osoba, od kojih je jedna podlegla povredama.

Stradala jedna osoba u saobraćajnoj nesreći u Kolašinu

Opština Zeta zatražila je od generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića i predsjednika Savjeta te medijske kuće Veselina Drljevića „da pokrenu hitnu istragu u vezi sa postupanjem novinara Saše Radovića“ tokom izvještavanja sa manifestacije „Dani zetskih kolača i priganica“, u sklopu koje je organizovan koncert Jelene Karleuše.
Radovićevo javljanje uživo postalo je viralno na društvenim mrežama, a on je u razgovoru sa v.d. direktoricom Turstičke organizacije Zeta Tatjanom Bojanić kada je ona kazala kako se nadaju da će Karleuša „povećati promociju naše zemlje i opštine Zeta“, ukazao da ona između ostalog pjeva i o kokainu i pitao sagovornicu ide li kokain s priganicama, na što je ona odgovorila: „pa, ne ide samo uz priganice“.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dt9qjGSzPrpM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Iz Opštine Zeta, u obraćanju Raoniću i Drljeviću navode da je izvještavanje Radovića „u najmnaju ruku skandalozno i nedopustivo“.
- Pomenuta persona ni u jednom momentu nije uvažila svoju sagovornicu, aktere manifestacije kao i samu Opštinu Zeta, pa s tim u vezi tražimo da odmah reagujete i da protiv istog pokrenete disciplinski postupak jer njegovo ponašanje i shvatanje medijske profesije se kosi sa svim moralnim načelima kao i etičkim normama, pa Vas molimo da postupite u skladu sa zakonom i pravilnikom, jer istom nije prvi put da pravi slične incidente koji omalovažavaju, u ovom slučaju, Zećane i aktere ove tradicionalne manifestacije – navode u obraćanju iz zetske opštine.
Iz Opštine Zeta su naveli da će medije, Delegaciju EU u Crnoj Gori i sve relevantne adrese upoznati sa postupanjem Saše Radovića, koji, kako oni smatraju, „u kontinuitetu sije mržnju i pokušava da diskredituje ljude koji imaju karijeru o kojoj on vjerovatno može samo da sanja“.
U nastavku obraćanja, iz Opštine Zeta su otišli i korak dalje pa su za novinara, prepoznatog po svojstvenom satiričnom stilu, izrazili sumnju da je on „u trenutku intervjuisanja naše koleginice bio možda pod dejstvom tih istih opijata“.
Potom, opštinari patetično izražavaju žalost što „jedan zetski potomak“ daje sebi za pravo da „vrijeđa i nas i naše goste, pa s tim u vezi Vas i obavještavamo što se Opštine Zeta tiče ta persona i mi kao lokalna samouprava sigurno više nikad nećemo imati nikakvu saradnju“.

Karleuša, priganice i kokain razljutili opštinare: Sporan im prilog RTCG-a, u obraćanju vrijeđali novinara

Službenica u Specijalnom državnom tužilaštvu Jovanka Krunić, koja je radila sve ekonomske analize u predmetimima organizovanog kriminala i korupcije, na saslušanju 4. oktobra pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem, a u istrazi koja je vođena protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, ispričala je da se sjeća da je vidjela papir na kojem je pisalo da nekadašnji policajac Ljubo Milović ima - 40 miliona eura u kriptovalutama. Milović je nedostupan crnogorskim vlastima i njegovo ime je na više optužnica zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, krijumčarenja, nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516" data-rendition-name="original" width="760" height="631" loading="lazy" alt="Ljubo Milović, slika sa Skaj aplikacije"> </figure>  Tereti se da je radio za kavačku kriminalnu grupu i da je interese državne službe podredio mafijaškom klanu na čijem je čelu, prema evidencijama bezbjednosnih službi, Radoje Zvicer. TRANSAKCIJE I POSREDOVANJE&nbsp; Krunić je u svojstvu svjedokinje objasnila da joj je specijalni tužilac Zoran Vučinić dao odštampan dokument sa „Skaj“ aplikacije na kojoj se vidjelo da Milović posjeduje milione u kriptovalutama. -Na tom dokumentu, odnosno fotografiji, nigdje nije pisalo ime Ljuba Milovića, već mi je tužilac Vučinić rekao da se odnosi na njega –objasnila je Krunić. <blockquote>Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović.</blockquote> Na pitanje Katnića, ona je navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori. -Tu mi nije dat nalog da vršim bilo kakvu provjeru, već da se prate transakcije u smislu da li će zaista doći do kupovine banke. Iz same sadržine mog izvještaja se vidi da nijesam radila sveobuhvatnu analizu računa Ljuba Milovića, već sam sačinila izvještaj iz javno dostupnih izvora. Po nalogu tužioca Vučinića, provjerila &nbsp;sam sa kojeg računa su evidentirana novčana sredstva koja su prikazana u kripto valutama – rekla je svjedokinja Krunić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="Ilustracija: Euri "> </figure>  Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović. -Ja te 2019. godine nijesam znao ko je Ljubo Milović. Sve ove podatke sam dobio na flešci. Miloviću je na račun leglo 10 do15 miliona eura, a možda i 20 miliona. Ovo Saša Čađenović nije znao, u to sam siguran i on Jovanki Krunić nije mogao dati flešku sa ovim podacima. Tu flešku sam joj dao ja, i u to sam siguran 99 posto, a jedan posto ostavljam mogućnost da joj je dao Dragan Radonjić. Do trgovine nije došlo i novac sa računa Ljuba Milovića je vraćen u matičnu banku. Za taj novac smo preko partnerskih službi utvrdili da se radi o legalnom novcu – ispričao je Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac je ponovio da se on nije saglasio sa odlukom tužioca Čađenovića da ne preduzima gonjenje protiv službenika policije Petra Lazovća i Ljuba Milovića, već je naglasio da je tu odluku - on (Katnić) sam donio. -Meni je Saša Čađenović rekao: „Šefe ja mislim da ovdje predmet treba riješiti službenom zabilješkom, ali Vi odlučite“ i ja sam na osnovu njegovog nacrta odluke i onoga što sam vidio u izjavama Dragana Radonjića i viskopozicioniranog službenika policije Milorada Žižića i u predmetima koji su formirani na osnovu informacija Petra Lazovića, a posebno predmete cetinjske i budvanske grupe Kavčana odlučio da predmet treba da se riješi službenom zabilješkom – ispričao je Katnić. On je između ostalog naveo da je službenu zabilješku potpisao u srijedu ili četvrtak a da je nije ni gledao, kao što nije gledao ni zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć koji je potpisao. <blockquote>Krunić je na pitanje Katnića, navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori.</blockquote> Nakon toga je, prema riječima Katnića, Čađenović u poneđeljak došao kod njega i saopštio mu da bi saslušao Milovića u svojstvu građanina na sve okolnosti koje se pominju u nekad zaštićenoj skaj aplikaciji. Bivši glavni specijalni tužilac je predočio da je od prijatelja koji je radio u BIA-i dobio podatke o Miloviću, ali da ih nikom nije saopštio jer se radilo o strogo tajnim podacima koje je čuvao za sebe. Siguran je da Čađenoviću nije saopštio informacije koje je dobio o Miloviću, dok ostavlja mogućnost da je o tome upoznao Radonjića. BIA I TAJNE VEZE -Ljubo Milović je na aerodromu Beograd sačekivan od posebnog, tajnog odjeljenja BIA, tajno je vožen blindiranim zatamnjenim vozilom, tamo je boravio u tajnim prostorijama i sa njima je išao u tajne lokale. Moj prijatelj koji mi je prenio ove informacije vjerovao je da se radi o ruskom oficiru koji priprema terorizam. Takođe, sam uz Ljuba Milovića imao osobu koja mu je bila bliska i koja je trebalo da bude svjedok saradnik. Dakle, kao i u drugim predmetima tako i u ovom sam radio na tome da ta osoba postane svjedok saradnik – ispričao je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854" data-rendition-name="original" width="656" height="655" loading="lazy" alt="Logo BIA "> </figure>  Iz tih razloga, kako je objasnio, u poneđeljak - kada je tužilac Čađenović rekao da bi uzeo izjavu od Milovića – glavni specijalni tužilac Katnić mu je rekao da stane sa tim iz razloga koje je naveo, te i da će ga obavijestiti kada će prema njemu biti potrebno da se preduzmu „radnje“. Pritvoreni Katnić je ponovio da ta svoja saznanja o Miloviću nije predočio Čađenoviću. On je istakao da bi predmet Ljuba Milovića realizovao da nije 17. februara nasilno razriješen sa funkcije glavnog specijalnog tužioca a u prilog toj tezi je naveo da je već došao do osobe koja bi bila svjedok saradnik u tom postupku. Protiv Katnića i Lazovića je specijalni državni tužilac Miloš Šoškić u petak, dva dana prije isteka pritvora dugog šest mjeseci, podnio optužni akt koji ih tereti za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Optužnicom Lazoviću se na teret stavlja i pranje novca. &nbsp;Viši sud je prihvatio prijedlog tužioca Šoškića pa je Katniću pritvor produžen zbog opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela, a Lazoviću zbog opasnosti od bjekstva i naročito „teškog izvršenja krivičnog djela“. &nbsp;Svjedočenje Katnića o Ljubu Miloviću izgleda nije bilo interesantno za specijalnog tužioca Šoškića, kao ni neka druga svjedočenja, naročito o vezama pojedinih novinara sa vrhom Specijalnog državnog tužilaštva o kojima će Portal ETV izvijestiti uskoro.&nbsp; &nbsp;

Tag: godina-rada

Spajić: Nikada interese Crne Gore neću podrediti nikome i ničemu, neka naša djela sude o nama

Spajić: Nikada interese Crne Gore neću podrediti nikome i ničemu, neka naša djela sude o nama

Erdogan tužio opozicionog lidera i gradonačelnika Istanbula zbog uvrede i klevete

SAD kažu da su ruski akteri napravili lažne video snimke o glasanju u Džordžiji

Bilans stravične nesreće u Novom Sadu sve crnji: Do sada potvrđeno 14 smrtnih slučajeva

PRATITE TVe UŽIVO