Ministri iz Nove srpske demokratije (NSD), Socijalističke narodne partije (SNP), kao i iz Albanskog foruma, glasali su za izbor Lazara Šćepanovića za vršioca dužnosti direktora Uprave policije u još jednom mandatu, saznaje Portal ETV.
Vijesti su ranije objavile, a mediji prenijeli da ministri iz navedenih partija nijesu glasali za izbor Šćepanovića.
Međutim, kako saznaje Portal ETV, za Šćepanovića su glasali NSD ministri Slaven Radunović i Simonida Kordić, te potpredsjednik Budimir Aleksić, ministar Vladimir Joković iz SNP-a, te Nik Đeljošaj i Maraš Dukaj iz Albanskog foruma. Neki od ministara dali su podršku nakon što je sjednica zaključena, a nakon što je on dobio već potreban broj glasova.
Podrška Šćepanoviću data je na Whatsapp grupi Vlade Crne Gore.
Ministarka iz Demokrateke narodne partije Maja Vukićević i potpredsjednik Vlade iz iste partije nijesu glasali za Šćepanocića, iz razloga što je, kako kažu izvori Portala ETV, sjednica već bila zaključena.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ministri iz NSD-a, SNP-a i Albanskog foruma glasali za Šćepanovića, DNP nije glasao

Skupština opštine Berane juče je, glasovima odbornika koji čine lokalnu vlast, usvojila budžet Opštine projektovan na skoro 16 miliona eura.
Amandman Kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS), kojim se traži besplatan vrtić u školskoj 2025-2026. godini za sve predškolce u tom gradu, nije prošao.
Ono što je privuklo pažnju jeste način na koji se glasalo o ovom amandmanu. Glasanje je sprovedeno dizanjem ruku prisutnih odbornika, ali je prilikom prebrojavanja zanemaren uzdržani glas odbornice Nove srpske demokratije Jelene Božović, koja je bila nositeljka liste koalicije "Za budućnost Berana" na lokalnim izborima.
Kako se vidi na snimku sa sjednice, Božović u dva navrata diže ruku na pitanje: "Ko je uzdržan", ali predsjednica lokalnog parlamenta Vida Ivanović, koja takođe dolazi iz redova NSD-a , tretira njen glas kao protiv.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FhNM7lBcadqU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Objavljujem da Skupština sa dva glasa za i 24 glasa protiv i bez glasova uzdržanih nije prihvatila amandman broj 3 - konstatovala je Ivanović.
Iako opredjeljenje Božović po pitanju ovog amandmana ne bi ništa promijenilo, iz Kluba odbornika DPS-a upozoravaju da ovakvi propusti bacaju sumnju na regularnost prebrojavanja glasova i narušavaju demokratski proces odlučivanja.
- Pregledaćemo sve snimke i tražićemo od Službe Skupštine opštine da se neregularnosti isprave i apelovati da se ovakvi skandali više ne ponavljaju - rekao je za Portal ETV šef Kluba odbornika DPS-a Branislav Jokić.
Odbornici DPS-a su na početku jučerašnje sjednice napustili skupštinsku salu, nakon što nije prihvađen njihov zahtjev da se zasijedanje odloži zbog smrti člana porodice jednog od njihovih odbornika.&nbsp;
- Tražili smo na Kolegijumu SO da se odloži sjednica za ponedjeljak, ali naš zahtjev nije prihvaćen. Kao šef Kluba odbornika na početku sjednice sam tražio proceduru i obavijestio da nećemo prisustvovati zasijedanju jer se nije udovoljilo našem zahtjevu, a smatrali smo da bi &nbsp;bilo ljudski da ga podrže predsjednica Skupštine i šefovi odborničkih klubova. Zatim smo izašli iz sale - rekao je Jokić za naš portal.
Budžet Opštine Berane juče su podržali odbornici koalicija Pokret Evropa sad – Socijalistička narodna partija, "Za budućnost Berana", i Demokratske Crna Gora i odbornici Bošnjačke stranke. Odbornici Grupe građana "Zato što volim Berane" bili su protiv.
Takođe, lokalni parlament je juč za potpredsjednicu Opštine izabrao Milosavu Paunović iz redova SNP-a i Boža Premovića iz Demokratske Crne Gore.

Tamara Klikovac

VIDEO: Kad se uzdržani glas Jelene Božović računa kao protiv; Jokić: Skandal koji se ne smije ponavljati

Poslanici opozicije neće biti u skupštinskoj sali kada se bude izglasavao budžet za ovu godinu, potvrđeno je Portalu ETV.
Kako nam je rekao izvor iz najjače opozicione stranke - Demokratske partije socijalista, niko iz opozicije nije osporavao potrebu da se usvoji budžet.
- Već nijesmo željeli da pristanemo na vještački isforsiranu dilemu koja je ponižavajuća: hoćete li budžet i pare ili Ustav i demokratiju? Jer i jedno i drugo, po njima, ne ide ruku pod ruku. Na to ne pristajemo. A mi kao državotvorna stranka, nećemo lomiti inventar po Skupštini, kao što su to radili Mandić i njegove kolege, koji sad glume mirotvorce. Imamo obavezu više u odnosu na stranke vlasti, čak i kad smo u opoziciji - istakao je izvor Portala ETV.
Opozicija je bojkotovala sjednice Skupštine od 17. decembra zbog preuzimanja u parlamentu ingerencija Ustavnog suda kada je parlamentarna većina usvojila zaključke da se raspiše oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda koje bira Skupština, a potom predsjednik Skupštine Andrija Mandić konstatovao prestanak funkcije sutkinji Dragani Đuranović.
Tražili su poništenje ove odluke, ali njihov zahtjev nije uslišen. Umjesto toga, Mandić je većini poslanika opozicije izrekao mjeru udaljenja 15 dana zasijedanja.&nbsp;
Istog dana kad je izrekao mjere, Mandić je nastavio sjednicu Skupštine usvajanjem dnevnog reda na kojem je jedna od tačaka budžet za ovu godinu.&nbsp;
Poručio je da je, nakon skoro dva mjeseca, odblokiran rad parlamenta.
Od poslanika opozicije kojima nije izrečena mjera udaljenja, zasijedanju je prisustvovao Boris Mugoša iz Socijaldemokrata, koji je konstatovao da se u parlamentu dešava slom demokratije.
- Ovo je bilo fingiranje dijaloga, scenario koji je odavno pripremljen. U petak na sjednici Kolegijuma, kad je PES rekao da je raspoložen da razgovara i o stvarima koje se tiču podjela u Crnoj Gori, poslanik Mandić je naprasno prekinuo sjednicu kolegijuma, da bi disciplinovao parlamentarnu većinu. Kad se čulo da mi pripremamo ponudu sporazum koji je uključivao i Venecijansku komisiju, naprasno sinoć u 9 sati Mandić najavljuje sjednicu Kolegijuma i na zahtjev da se odloži za utorak, on izričito zahtijeva da se održi danas. Takođe, predstavnici PES-a govore da jesu za nastavak i onda se dešava ovo danas, da se ne razgovara o nasatvku dijaloga, da se ne sluša ponuda opozicije i onda se izriče mjere. Ovo je ento antidemokratsko ponašanje Mandića. Njemu se ne obraćam, krivi su poslanici PES-a i iz partija manje brojnih naroda - naglasio je tada Mugoša.

Opozicija ne dolazi na glasanje o budžetu: "Nećemo lomiti inventar po Skupštini kao oni koji sad glume mirotvorce"

Prilikom današnjeg glasanja o zaključcima Skupštine Prijestonice povodom tragičnom događaja u tom gradu u kojem je život izgubilo 13 građana, desio se tehnički problem zbog koga nije prikazan i saopšten tačan broj odbornika koji se izjasnio o ovoj tački dnevnog reda vanrednog zasijedanja, saznaje Portal ETV. Iako je predsjednica lokalnog parlamenta Milena Vujačić na početku sjednice konstatala da sjednici prisustvuje 30 odbornika, a ekranu monitora je zabilježeno njih 24. Nakon glasanja je saopšteno da su zaključke, među kojima su zahtjev za smjenu kompletnog rukovodstva bezbjednosnog sektora, sprovođenje nezavisne međunarodne istrage, transformisanje Odjeljenja bezbjednosti u Centar bezbjednosti Cetinje, podržala 23 odbornika, a da je jedan bio protiv.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250110090136_206fd0efb5d20c7f1890ea3ee7528d0916420bc40bdf2e57b0ae1447db5eaf5f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250110090136_206fd0efb5d20c7f1890ea3ee7528d0916420bc40bdf2e57b0ae1447db5eaf5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Glasanje za zaključke"> <figcaption>Glasanje za zaključke(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Međutim, prema informacijama našeg portala iz lokalnog parlamenta, od prisutvnih 30 odbornika izjasnilo se njih 27 i svi glasali za zaključke koje je saopštio potpredsjednik lokalnog parlamenta Mirko Stanić iz redova Socijaldemokratske partije (SDP). To su potvrdili ubrzo i iz Skupštine Prijestonice. - Na osnovu obavještenja dostavljenih predsjednici Skupštine Prijestonice Cetinje od strane četiri odbornika konstatovano je d aje došlo do tehničke greške prilikom glasanja, odnosno da glasovi nijesu elektronski evidentirani, kao i da je jedan odbornik izjavio da je greškom pritisnuo taster protiv. Obavještavamo vas da je konačan broj odbornika koji su glasali za zaključke 27. Tri odbornika, od prisutnih 30 nije glasalo - navedeno je u njihovom obraćanju. Prema našim informacijama, nijesu glasali odbornici Demokratske Crne Gore, iz čijih redova su ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade i koordinatora sektora bezbjednosti Aleksa Bečić, čije se ostavke traže. Vanredna sjednica Skupštine Prijestonice Cetinje, sazvana je i održana na zahtjev gradonačenika Cetinja Nikole Đuraškovića.

Duško Mihailović

Zaključke cetinjskog parlamenta podržalo 27 odbornika, Demokrate nijesu glasale

Većina biračkih mjesta na izborima u Beranama zatvoreno je u 20 sati, dok je na dva mjesta, iz tehničkih razloga, glasanje produženo za 45 minuta. 
 
Prema podacima Opštinske izborne komisije (OIK), biračko pravo do 19 sati iskoristilo je 56,7 odsto birača. 
 
Predsjednik beranskog OIK-a Admir Zejnilović kazao je agenciji MINA da je da izborni dan protekao mirno i da je glasanje na dva biračka mjesta produženo za 45 minuta, zbog tehničkih razloga. 
 
U Beranama pravo glasa imalo je 23.645 birača, a na izborima je učestvovalo deset lista. 
 
U izbornoj trci učestvuju koalicija Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije, koalicija Za budućnost Berana, koju čine Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Ujedinjena i Prava Crna Gora, Demokratska partija socijalista, Stranke pravde i pomirenja i Slobodna Crna Gora. 
 
Na izborima u Beranama učestvovale su i lista grupe građana „Živimo za mladost - Milanko Šćekić“, Evropskog saveza, Demokratske Crne Gore, Bošnjačke stranke, kao i Građanski pokret „Zato što volim Berane“. 
(kraj) sel

Portal ETV

Glasanje na dva biračka mjesta produženo za 45 minuta

Predsjednik SAD Džozef Bajden iskoristio je mogućnost ranijeg glasanja na predsjedničkim izborima i glasao u Vilmingtonu, u saveznoj američkoj državi Delaver, emitovala je američka televizija.
Bajden je ranije danas posjetio biračko mjesto u Vilmingtonu, gdje je čekao u redu za glasanje, prenijela je RIA Novosti.
Izbori u SAD biće održani u utorak, 5. novembra.
Bajden je ranije odustao od kandidature, a kandidat Demokratske stranke će umjesto njega biti Kamala Heris. Kandidat Republikanske stranke je Donald Tramp.
TASS je objavio da je mogućnost ranijeg glasanja do sada iskoristilo 43,3 miliona Amerikanaca.

Bajden iskoristio mogućnost ranijeg glasanja, fotografisan kako čeka u redu

Lokalni izbori u Kiseljaku, Kreševu, Fojnici i Konjicu, opštinama u Bosni i Hercegovini koje su početkom oktobra pogodile katastrofalne poplave i odgodile izbore, održavaju se danas.
Odgođeni izbori načelnike/gradonačelnike, kao i opštinska vijeća, sprovode se na 118 biračkih mjesta, a pravo glasa ima 54.379 registrovanih birača.
Najviše glasača je u Konjicu, skoro 22.000, a najmanje u Kreševu, 3.940.
Kako je ranije saopšteno iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH, pomoću obrazaca dobijenih iz MUP-a će moći da glasaju i osobe kojima su uništena lična dokumenta, dok će na određenim lokacijama biti i mobilni timovi.
Nakon što su ove opštine pogođene poplavama i klizištima u noći sa 3. na 4. oktobar, u njima je odgođeno održavanje izbora, koji su se u većini zemlje održali 6. oktobra.
U hercegovačkoj opštini Jablanica, koja je najteže pogođena poplavama, još se čekaju uslovi za održavanje izbora.
Ukupno, u poplavama je nastradalo 27 osoba.
Prema podacima CIK BiH na lokalnim izborima je bilo ovjereno 296 političkih subjekata, od čega 110 političkih stranaka, a one su se borile za glasove 3,4 miliona glasača.
Na izborima su birana 142 gradonačelnika, odnosno načelnika opština, te isti broj skupština opština/gradova.
Građani su birali i novi saziv Skupštine Brčko distrikta BiH, kao posebne administrativne jedinice u BiH. Prema Izbornom zakonu, ovo tijelo naknadno bira gradonačelnika.

Danas izbori u četiri opštine u BiH koji su bili odgođeni zbog poplava

Komentarišući izlazak predstavnika Bošnjačke stranke i albanskih partija sa sjednice Vlade na kojoj je data saglasnost za podizanje spomen obilježja mitropolitu Amfilohiju Radoviću u Beranama - ali ne i iz same izvršne vlasti, građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić je ocijenila da se desilo “upravo ono što je bilo očigledno na dan rekonstrukcije 44. Vlade”.
Ona je za Antenu M kazala da manjinske nacionalne partije i pojedinci iz manjinskih naroda u kvazi-građanskim vladajućim partijama nemaju uticaj na dešavanja, te da nijesu korektivni faktor.
- Bošnjačka stranka nije u stanju da zaustavi ni jednu odluku vladajuće desničarske koalicije. Tako će ostati do kraja mandata ove Vlade, a ministri iz manje brojnih naroda su ornament u vlasti. Njihovo mišljenje ne zanima njihove koalicione partnere - istakla je Bajramspahić.
Naglasila je da je teško da će konstituenti nove vlasti poštovati partnere iz partija koje zastupaju manje brojne narode, kada ih vide kao “lažne ljude, lažne vjere”.
- Vladajuća većina baštini te koncepte. To se potvrdilo juče spomenikom koji će nas zauvijek na to podsjećati. Bošnjačka stranka i ostali su saučesnici u tome i svemu što dolazi jer su dali podršku nacionalističkoj politici - zaključila je Bajramspahić.

Bajramspahić: BS i ostale partije manje brojnih naroda su saučesnici u svemu što dolazi

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore i član Odbora za ljudska prava i slobode Mirsad Nurković (BS) smatra da treba povesti računa kako će u konačnom izgledati zakon o amnestiji, kao i ko i pod kojim okolnostima, nakon usvajanja, može i treba biti amnestiran.&nbsp;
On je to izjavio za Portal RTCG nakon najave pritvorenika Uprave za izvršenje krivičnih sankcija da će sa svojim porodicama bojkotovati sve predstojeće izbore ukoliko se zakon ne usvoji. Njihov advokat Damir Lekić kaže da su ipak spremni da revidiraju taj stav ukoliko bi im se neko obratio.
Zatvorenici i njihove porodice najavili su juče bojkot predstojećih izbora ukoliko nadležni ne pokrenu proces usvajanja zakona o amnestiji.
Pritvorenici Uprave za izvršenje krivičnih sankcija juče su u pismu dostavljenom Portalu RTCG kazali da skupštinska zasijedanja prolaze, a taj zakon niko ne pominje iako su im prije prethodnih izbora davali razna obećanja.
- Prethodila su određena obećanja političara, koji su sad visokim političkim funkcijama, da će im oni, zarad određenih glasova to omogućiti. Međutim, to je u duži vremenski period ništa se ne dešava. Mi ne tražimo sad i odmah, ne tražimo nešto na silu, nećemo da ništa iznudimo, ali jednostavno tražimo fer tretman - kazao je Lekić za Radio CG.
Nurković za Portal RTCG kaže da je informisan o zahtjevu pritvorenika vezano za Zakon o amnestiji.
- I kao pripadnik stranke (BS) koja se zalaže za jedan od svojih prvih političkih ciljeva, a to su manjinska i ljudska prava, samim tim razumijemo i pritvorenike koji traže ostvarenje svojih prava u smislu zakona o amnestiji - kazao je Nurković.
Ipak, naglašava da je to osjetljivo pitanje i da se toj problematici treba pristupiti sa posebnom pažnjom.
- Jer ni svi pritvorenici nisu počinioci jednakih krivičnih djela pa samim i tim treba povesti računa i kakav će zakon u konačnom izgledati ali i od sprovodilaca zakona, to jest donosilaca odluka sjutra o odluci ko i pod kojim okolnostima može i treba biti amnestiran - kazao je Nurković.
Lekić kaže da su zatvorenici spremni da revidiraju svoj stav ako bi se barem neko javio, dao neku izjavu, preduzeo nešto.
- Zna se kako je praksa bila prije, da se obuhvate maltene sva dijela i da neko dobije, tačno se propiše zakonom kako što, ili dva, ili tri, ili pet, ili 25 odsto, to zakon o amnestiji definiše - kazao je Lekić.
On smatra da po pravilo ne treba da postoji kategorija koja ne obuhvata amnestiju, ali da sve zavisi o zakonu u amnestiji.
- Intencije je da se, recimo, teška ubistva ne daju, ali mi zagovaramo da se on da u punom obimu i da obuhvati i teška ubistva - kazao je Lekić.
Pritvorenici su više puta prijetili štrajkom, ali ipak su se odlučili za bojkot izbora.
Poručili su da oni i niihove šire i uže porodice, neće izaći na glasanja koja su zakazana za kraj septembra ako se odmah ne obrati pažnja na njih i dok se ne preduzmu konkretne mjere i radnje u vezi sa usvajanjem zakona.

Nurković: Treba povesti računa ko i kako može biti amnestiran

U cilju racionalizacije poslovanja i zbog smanjene potrebe za poštanskim uslugama tokom avgusta, Pošta Crne Gore obavijestila je građane da će u periodu od 1. do 31. avgusta godine doći do privremenih izmjena u radu pojedinih poštanskih jedinica Regionalnog centra Podgorica.
Kako su saopštili, privremeno izmijenjeno radno vrijeme odnosi se za dane od ponedeljaka do subote, kada će pošte raditi u periodu od 8 do 14:40 časova na sljedećim lokacijama: Pošta 81106 – ul. 27. mart br. 34 (Zabjelo), Pošta 81108 – ul. Bratstva i jedinstva bb, Pošta 81113 – ul. Nikole Tesle A8 (Zagorič), Pošta 81118 – ul. Vasa Raičkovića br. 24, Pošta 81119 – ul. Jovana Popovića Lipovca br. 13 (Blok 9) i Pošta 81121 – ul. Skopska bb (Aroma Masline).
Pošta u The Capital Plazi, ul. Sheikh Zayed br. 19/10 u danima od ponedljeka do subote radiće u vremesnkom intervalu od 8 do 14;30 časova.
Iz Pošte Crne Gore su naveli da su privremeno zatvorene poštanske jedinice: Pošta 81101 – ul. Vuka Karadžića br. 16 (Uprava lokalnih javnih prihoda), Pošta 81115 – Trg nezavisnosti b (Glavni grad), Pošta 81116 – ul. Zmaj Jovina bb (Aroma Stari Aerodrom), Pošta 81122 – ul. 13. jula br. 4 (Osnovni sud) i Pošta 81126 – ul. Branka Ćopića br. 6 (Dom zdravlja Zlatica).

Pošte u Podgorici tokom avgusta mijenjaju režim rada

Vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti rekao je 1. avgusta da će ukinuti postojeću carinsku stopu od 10 odsto na robu iz Sjedinjenih Američkih Država.
- Od sada, svi proizvodi porijeklom iz Sjedinjenih Američkih Država imaće carinu od nula odsto prilikom ulaska u našu zemlju. Kosovo pozdravlja američke proizvode na svom tržištu i čvrsto vjerujemo da će ovo doprinijeti povećanju trgovinske razmjene i rastu investicija - rekao je Kurti na početku sjednice.
Naveo je da ovaj potez potvrđuje dobre odnose između dvije zemlje i pokazuje da Kosovo želi da postigne sporazum o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Državama.
Odluka dolazi dan nakon što je američki predsjednik Donald Tramp predstavio nove carine prema 69 zemalja s kojima SAD trguje, uz obrazloženje da su te zemlje bile nepravedne prema američkoj ekonomiji.
U odluci objavljenoj iz Bijele kuće ističe se da će roba iz svake zemlje koja nije uključena u aneks naredbe biti predmet poreza od 10 odsto, na osnovu izvršne naredbe iz aprila.
Tom naredbom, Kosovo je pogođeno recipročnom carinom od 10 odsto, isto kao i Albanija i Crna Gora.
Prema novom režimu carina, koji će stupiti na snagu 7. avgusta, ostale zemlje Balkana pogođene su još većim carinama: Sjeverna Makedonija sa 15 odsto, Bosna i Hercegovina sa 30 odsto i Srbija sa 35 odsto.
Na globalnom nivou, zemlje najteže pogođene carinama su Sirija, Laos i Mijanmar, s carinama koje idu do 41 odsto.
Tramp je prvobitno najavio carine u aprilu, ali ih je zatim odložio na 90 dana kako bi omogućio vođenje pregovora sa zainteresovanim stranama.
Kada su carine prvi put spomenute, stručnjaci na Kosovu su ocijenili da će one imati značajan uticaj zbog velike zavisnosti zemlje od uvoza.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani zatražila je od tadašnje kosovske vlade da suspenduje taksu, ali ona je ostala na snazi.
Osmani je izjavila da je njen kabinet pripremio zakon koji bi omogućio ukidanje carine od 10 odsto na američku robu, ali da je za njegovo usvajanje neophodno konstituisanje novog saziva Skupštine - što se još uvijek nije dogodilo, iako je bilo više od 50 pokušaja.
Ekonomske organizacije na Kosovu ističu da je od 2019. godine zabilježen rast ukupnog izvoza Kosova u SAD.
To potvrđuju i podaci Carine Kosova, prema kojima je izvoz 2019. iznosio tri miliona eura, a tri godine kasnije, 2022. godine, premašio 131 milion eura.
Proizvodi koje Kosovo izvozi u SAD uključuju prehrambene artikle, sokove, tekstil, madrace, te proizvode od drveta i plastike.
Prije nekoliko dana, Ambasada SAD-a u Prištini navela je za Radio Slobodna Evropa da Sjedinjene Države vjeruju kako postoje značajne mogućnosti za ekonomski angažman s Kosovom u više strateških sektora i da će uklanjanje trgovinskih barijera dodatno ojačati te veze.
- Ohrabrujemo i javni i privatni sektor na Kosovu da nastave da traže ekonomske prilike i investicije na američkom tržištu, te da Vlada promoviše transparentno i stabilno poslovno okruženje za američke kompanije koje žele proširiti svoje poslovanje na Kosovu - navedeno je, između ostalog, u odgovoru.

Kosovo ukida carine na američku robu

Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije osveštao je temelje budućeg hrama na Veruši, koji će biti posvećen Svetom despotu Stefanu Visokom (Lazareviću).
On je kazao da ljepota hrama ne treba da se ogleda samo u kamenu i građevini, već i u duhovnoj izgradnji vjernika, navode na sajtu MCP.
- Važno je da se i naša srca pripreme da budu hramovi Boga živoga. Da ovaj hram podižemo u međusobnoj slozi i ljubavi, jer jedino tako gradnja može biti istinski blagoslovena- rekao je on.
Joanikije je dodao da je "Gospod izabrao ovo mjesto kako bi se na njemu slavilo ime božije".

Počela izgradnja hrama na Veruši, Joanikije osveštao temelj

Predsjednik Anketnog odbora Andrija Nikolić očekivao je da se na saslušanje pozove i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović koji je nedavno u parlamentu iznio operativna saznjanja da je Ivan Delić 2000. godine izvršio ubistvo Gorana Žugića, tada savjetnika šefa države.
Podsjetimo, iz ZBCG su danas na Anketnom odboru predložili saslušanje spuških pritvorenika, između ostalog Damira Mandića, Ljuba Bigovića, Sašu Boretu te Ivana Delića, povodom slučajeva koji su predmet rada Odbora.
Odbor je taj prijedlog prihvatio.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.7455%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fanketni-odbor-prihvatio-prijedlog-knezevica-za-saslusanje-spuskih-pritvorenika-uputice-dopis-ministarstvu-pravde&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ja sam očekivao da ćete vi predložiti saslušanje ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da provjerite da li za takozvane operativne informacije koje je iznio ima materijalno pokriće ili je uvođenje tih informacija tokom ministarskog sata bilo u funkciji preusmjeravanja pažnje sa teme bezbjednosne situacije u zemlji, odnosno pritiska na tužilastvo. Znamo šta su operativne informacije, posebno kad se to tiče velikog obuhvata porodica koje su spomenute. Riječ je potezu koji nosi visoki rizik i po ministra i po pitanje bezbjednosnog sektora - kazao je Nikolić.
Dodao je da neće potpisati taj zahtjev.
- Jer dovoditi lica iz Spuža na saslušanje u Skupštinu bilo bi suprotno zakonu o parlamentarnoj istrazi, i u tom slučaju, mi ćemo preispitati naše dalje učestvovanje u Anketnom odboru. Skupština nije tužilaštvo. To nije pitanje hrabrosti, nego pitanje smisla, odnosno besmisla - zaključio je Nikolić.

Nikolić neće potpisati zahtjev za saslušanje zatvorenika iz Spuža: Trebalo pozvati Šaranovića povodom informacija koje je iznio o Deliću i Žugiću

U Crnoj Gori se, po svemu sudeći, rađa novi oblik cenzure — onaj koji ne dolazi iz institucija, već putem masovnih prijava i manipulacija algoritmima društvenih mreža. Meta: svi koji se usude da postave javno pitanja o postupcima i poslovanju Danijele Mujović, supruge gradonačelnika Saše Mujovića. Posljednji u nizu primjera jeste suspenzija naloga na mreži Iks (X) nakon što je Portal ETV, navodeći i taj profil kao izvor informacije, objavio informacije o firmi kojom upravlja Danijela Mujović. Iako su navodi u potpunosti zasnovani na javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, profil m je suspendovan bez obrazloženja. I nije prvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Društvene mreže, koje bi trebale biti platforme za slobodu izražavanja, postaju oružje za uklanjanje sadržaja koji je javno dostupan, precizan i ne vrijeđa nikog. Šokirani korisnici nazivaju ovakvo ponašanje “privatnom diktaturom” i “digitalnim progonima”, u kojima se bilo kakva kritika supruge gradonačelnika tretira kao prijetnja koja se mora ućutkati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642" data-rendition-name="original" width="1206" height="1590" loading="lazy" alt="Danijela"> </figure>  Još drastičniji je slučaj poslanika Socijaldemokrata i funkcionera Evropskog saveza, Nikole Zirojevića. Njegovi privatni profili na Facebooku i Instagramu misteriozno su nedavno suspendovani neposredno nakon, kako sam navodi, “korektne komunikacije” sa Danijelom Mujović. Zirojević otvoreno sumnja na organizovanu kampanju digitalnog progona. – Gospođa koja je ozbiljno osilila treba da zna da mene ućutkati ne može. U narednom periodu, zbog ovakvih mučkih pokušaja da mi se stavi brnjica, udariću još jače. Njene i aktivnosti njenog supruga biće pod posebnom pažnjom – poručio je Zirojević. Ovo više nije izolovan incident, već uzorak. Opravdano se postavlja pitanje: da li se Crna Gora kreće ka modelu u kojem su gradonačelnik i njegova supruga izvan svakog oblika javne kritike? Ako je istina zabranjena, a pitanja kažnjiva — onda je riječ o sistemskoj cenzuri, a ne o “slučajnim suspenzijama”. I svi koji vjeruju u slobodu izražavanja treba da budu zabrinuti.

Digitalna diktatura: Svaka kritika Danijele Mujović brutalno se briše sa mreža

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su danas, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u prostorije Agencije za sprječavanje korupcije i izuzeli dio dokumentacije vezan za odluke vršioca dužnosti ASK-a Dušana Drakića i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, na osnovu više prijava čelnik ASK-a Drakić se tereti da je nereagovanjem na nezakonitosti načinio štetu budžetu u iznosu od 44 hiljada eura. Prijavom obuhvaćen je i predsjednik Savjeta Ćupić. &nbsp; Na upit Televizije E i Portala ETV, da se dobije zvanična informacija o razlozima ulaska SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, nije bilo odgovora ni iz Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora"> <figcaption>VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DRAKIĆENA POTVRDA &nbsp; Potvrda je, iako posredna, stigla od vršioca dužnosti direktora ASK-a Dušana Drakića. &nbsp;Istakao je da ne želi da komenatriše, ali i napomenuo da dio Savjeta i dio zaposlenih, koji su bili dio prošlog menadžmenta podnose prijave. &nbsp; -Mi odgovaramo, u skladu sa tim prijavama i u skladu sa zakonom. I to je jedini komentar koji imamo. Bez reprekusija, bez ikakvog pritiska prema njima, bez želje da se nešto svetimo, svako ima pravo da iznese svoje sumnje za bilo koju stvar i mi smo tu da odgovorimo, odnosno da učinimo sve transparentnim i javnim - kazao je Drakić . Na ponovljeno pitanje što su službenici SPO izuzeli od dokumentacije Drakić je rekao da je ,,ovo jedino što može reći”. &nbsp; RAZLIČITI ARŠINI Za razliku od akcije tokom hapšenja direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović, kada je angažovano više od dvadeset policajaca sa fantomkama i dugim cijevima, ovog puta potraga za dokumentacijom sprovedena je diskretno, bez spektakularnih objava za medije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Inače, Upravni sud &nbsp;je 16. maja poništio odluku Savjeta ASK-a kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice, a ta presuda objavljena je na sajtu ovoga suda 30. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku. &nbsp; &nbsp;Savjet je, međutim, smislio način kako da se riješe nevolje u koju su upali nezakonitim odlukama, pa su odlučili da sačekaju da Perović istekne mandat 24. jula i samim tim, kako oni smatraju, više ne moraju da brinu o presudi Upravnog suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović"> <figcaption>ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SATISFAKCIJA ZA JELENU PEROVIĆ &nbsp;- Odluka Savjeta ASK-a je potvrdila da je moja funkcija direktorice trajala do formalnog isteka petogodinjeg mandata, odnosno 24. jula. Upravni sud je poništio njihovu odluku o mom razrješenju kao nezakonitu, a samim tim prema Zakonu o upravnom sporu i Zakonu o upravnom postupku, koji propisuju pravne poslijedice poništene odluke, stanje se vraća u vrijeme prije donijete nezakonite odluke. Izvrtanje činjenica od predsjednika i dijela članova Savjeta je poslužilo svrsi - obmana javnosti zarad sada već ogoljenih političkih interesa, uklanjanje neistomišljenika, kako bi ASK u daljem radu prikrivao koruptivne radnje pojedinih javnih funkcionera i korupciju u javnim preduzećima – kategorična je Perović u nedavnoj izjavi za Portal ETV. Jelena Perović žrtva je brutalne odmazde proruskih i prosrpskih crnogorskih vlasti čiji je jedan od prioriteta još od njihove prve vlade nakon izbora 2020. godine bilo ne samo njeno uklanjanje iz Agencije, već i hapšenje. &nbsp; ULOGA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA &nbsp; Ideju je u djelo sprovelo Specijalno državno tužilaštvo ma čijem je čelu Vladimir Novović, a čija je supruga Lidija Novović preko Nevladine organizacije MANS godinama gonila Perović. Specijalno tužilaštvo nalog za njeno hapšenje izdalo je 17. aprila prošle godine, kada su u spektakularnoj akciji maskirani specijalci, sa dugim cijevima upali u ASK i sa lisicima na rukama izveli Perović. Tokom ove skandalozne akcije inspektori su u njenom porodičnom stanu maltretirali i njeno maloljetno dijete. Dva dana kasnije ona je puštena na slobodu, pošto je sud odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva da joj se odredi pritvor. U novembru prošle godine protiv Perović je podignuta optužnica. Sudski postupak je u toku. Do koje granice doseže beskrupuloznost i bahatost i crnogorskih vlasti i njihovog glavnog specijalnog tužioca razobličio je upravo slučaj Jelene Perović - njen predmet u slučaju tužbe za nezakonito razrješenje svojevremeno dopao je u ruke Novovićeve supruge Lidije Novović, sutkinje Upravnog suda. Ipak, reagovao je predsjednik ovog suda Miodrag Pešić koji je usvojio zahtjev zastupnika Perović, advokata Nikole Martinovića za izuzeće Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja“. &nbsp;

SPO ušao u ASK, provjeravaju dokumentaciju o odlukama Drakića i Savjeta Agencije

Crnogorske vlasti raspisale su nacionalu i međunarodnu potjernicu za lažnim američkim diplomatom Stevanom Simijanovićem, optuženim za flasifikovanje isprava, i to nakon dvije godine i devet mjeseci od podizanje optužnog prijedloga i čak četiri godine i pet mjeseci nakon što je on februara 2021. uhapšen u Nikšiću a potom nesmetano napustio Crnu Goru preko Graničnog prelaza Dobrakova - potvrđeno je Portal ETV iz Osnovnog suda u Nikšiću. - Uprava policije obavijestila je postupajućeg sudiju da je raspisala nacionalnu i međunarodnu potjernicu za okrivljenim Stevanom Simijanovićem, pri čemu sud ukazuje da se protiv okrivljenog vodi postupak za krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 stav 2 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda Sanje Nikić dostavljenim Portalu ETV. Iz suda ukazuju da je rješenjem Osnovnog suda od 24. juna usvoje prijedlod Osnovnog državnog tužilašta da se optuženom sudi u odsustvu. Na pitanja Portala ETV, da li nam mogu saopštiti da li je održano ročište 16. jula saopšteno nam je da jeste da je prisustvovao tužilac i branilac Simijanovića po službenoj dužnosti i da su predstavljeni materijalni dokazi. - Kako nije bilo saglasnosti stranaka da se pročitaju iskazi službenika Uprave policije saslušanih u prethodnom postupku, sud je donio rješenje da će se naredno ročište glavnog pretresa održati 29. septembra – navodi se u odgovorima predsjednice Osnovnog suda u Nikić. Podsjećamo, Simijanović je, nakon političkih promjena 2020. godine, u Crnoj Gori napravio čvrste konekcije sa liderom URE Dritanom Abazovićem, tadašnjim potpredsjednikom Vlade, ali i sa kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. Osim ovih veza, lažni američki doiplomata je u Ministarstvu odbrane kojim je rukovodila Olivera Injac pregovarao o uvozu oružja jedne američke kompanije na čijem su čelu Rusi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730110756_f2c492b36657c3c5f99d3475d85904f1f24a8fc3d61fa9c6aa033fcfc7e21410" data-rendition-name="original" width="900" height="586" loading="lazy" alt="Miodrag Daka Davidović"> <figcaption>Miodrag Daka Davidović(Photo: NP)</figcaption> </figure>  Boravak Simijanovića i srpske „zavetnice“ Olge Havrilov u Podgorici, u hotelu Ambasador, plaćala je URA. On je uhapšen odmah nakon sastanka sa Davidovićem koji je održan u sjedištu kompanije Neksan, a tada je kod njega pronađen lažni diplomatski pasoš SAD. Tokom boravka u Crnoj Gori Simijanović je, prema Skaj komunikacijama koje je objavio portal Librtas u junu prošle godine, dogovarao i poslove šverca cigareta. Njegov zadatak je bio da nagovori Davidovića da što prije uđu u lanac krijumčarenja cigareta, a ako mu to ne uspije, da ga „pritisne“ preko Abazovića. U skaj komunikacija osim Abazovića koji ima nadimak ,,Kudravi“ „Maradona“, pominje i Daka Davidović pod kodnim imenom, Vampir“. Nakon objave transripata, uhapšen je Ilija Vasović nekadašnji šef kriminalističke policije u Baru. Protiv njega je podignuta optužnica i u toku je postupak i on je kategorično negirao navode optužnice. Ostali akteri i njihove uloge za sada nijesu bili „interesantne“ Specijalnom državnom tužilaštvu ali su nakon podizanja optužnice protiv Vasovića saopštili da nastavljaju istragu i da njegovom procesuiranjem nije stavljena tačka na taj slučaj.

Raspisana nacionalna i međunarodna potjernica za Simijanovićem

Prema najnovijim istraživanjima agencije IPSOS, koja je analizirao Portal ETV, povjerenje građana u premijera Milojka Spajića drastično je opalo – sa 14 odsto u februaru na svega 10 odsto u julu.
Ovaj pad dolazi u trenutku kada sve više građana i medija ističe da Spajić ne ispunjava svoja politička obećanja. Njegove ranije izjave o projektima, investicijama i rješenjima – koje je obećavao gotovo u svakom obraćanju – sve češće se na društvenim mrežama dijele kao primjer nerealizovanih planova. Na Spajićev sve gori rejting sigurno utiče i stanje u državi i to što aktuelna vlast žmuri na nagomilane problema građana.
Iako je formalno “najpouzdaniji” političar, Spajiću danas vjeruje tek 10 odsto ispitanika. Zabrinjavajuće je da čak 33 odsto građana ne vjeruje nijednom političaru, dok 16 odsto ne zna kome da vjeruje.
Drugo mjesto po povjerenju zauzeo je bivši predsjednik države Milo Đukanović sa 6 odsto. Na trećem mjestu po povjerenju, sa po 5 odsto nalaze se Dritan Abazović, Milan Knežević i predsjednik države Jakov Milatović.
Poređenja radi, u februaru je Spajić uživao povjerenje 14 odsto građana, a iza njega su tada bili Đukanović (6,1%), Abazović i Knežević, dok je Milatović bio na petom mjestu.
Građani očigledno sve jasnije prepoznaju raskorak između političkih obećanja i stvarnosti. Povjerenje nestaje, a prazne riječi više ne prolaze.

Tag: glasanje