Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Poruke iz Brisela su vrlo jasne: nema vladavine prava bez zaokruženog Ustavnog suda - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u izjavi za medije tokom posjete Vašingtonu.
Njegova pozicija je po tom pitanju, ističe Milatović, bila jasna od početka.
- Obavio sam konsultacije sa svima onima koji su bili uzdržani na prvom glasanju u Skupštini i bile su izuzetno dobre. Od brojnih predstavnika političkih partija sam čuo jednu podršku koja će biti značajnije veća u drugom krugu glasanja - saopštio je Milatović dodajući da ga to ohrabruje i raduje.&nbsp;
Svima u Skupštini, kaže, želi da poruči da nakon tog glasanja moramo zaokružiti Ustavni sud.
- Ali da sačekamo glasanje iduće sedmice... Moram biti optimista. Čuo sam vrlo jasne poruke od onih koji su bili uzdržani da će glasati „za“ ovoga puta. Mislim da sam ispunio sve što je trebalo - naveo je on.
Naredne sedmice bi, podvlači on, kao zemlja morali da pošaljemo dobru poruku - prije svega našim građanima, a onda i evropskim partnerima.
Kandidati za sudije Ustavnog suda Mirjana Radović, Jovan Jovanović i Mirjana Vučinić 14. oktobra nijesu dobili neophodnu dvotrećinsku podršku, odnosno 54 glasa u Skupštini Crne Gore nakon višesatne rasprave.
Za izbor Vučinić glasalo je 16 poslanika, dok su čak 44 poslanika bila uzdržana. Za izbor Jovanovića glasalo je njih 45, jedan je bio protiv, a pet uzdržano, a za Radović su glasala 44 poslanika, jedan je bio protiv, a pet uzdržanih.
Jovanović i Radović su kandidati su za sudije po prijedlogu Ustavnog odbora, a Vučinić je za tu poziciju predložio Milatović.
Sada će za njihov izbor biti potrebna tropetinska većina glasova svih poslanika - odnosno ukupno 49.
Aktuelna ustavna kriza traje od ljeta prošle godine - kad je sudija Milorad Gogić ispunio uslove za starosnu penziju. Skupština od tada nije izabrala novog sudiju da popuni njegovo mjesto.
Osim toga, Ustavni odbor je u decembru prošle godine nezakonito i neustavno penzionisao sutkinju Draganu Đuranović.
Opozicija je na to reagovala blokadom parlamenta, nakon čega je napravljen dogovor pod pokroviteljstvom EU o rješavanju ustavne krize - odnosno odlukom da se primijene preporuke Venecijanske komisije, koja je i ocijenila da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru prilikom penzionisanja sutkinje Đuranović.

Anja Ivanović

500x500

1084x550

Milatović: Nema vladavine prava bez zaokruženog Ustavnog suda, podrška će u drugom krugu glasanja biti značajnije veća

Dvodnevno glasanje na izborima za Donji dom češkog parlamenta završeno je danas, a prema preliminarnim podacima, izlaznost je bila oko 55 odsto, javila je češka državna televizija.
U izvještaju se navodi da je počelo prebrojavanje glasova i da će preliminarni rezultati biti objavljeni u popodnevnim časovima.
Prema podacima Češkog zavoda za statistiku i češke policije, tokom glasanja nisu zabilježeni ozbiljniji prekršaji.
Izbori koji će odlučivati ne samo o sastavu Donjeg doma parlamenta već i o tome koja će od 26 stranaka i koalicija biti zastupljena u budućoj vladi, počeli su juče u 14.00 časova.
Pravo glasa imalo je oko osam miliona birača na devetim izborima u istoriji nezavisne Češke Republike.

Završeni parlamentarni izbori u Češkoj, izlaznost 55 odsto

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen suočiće se sa drugim glasanjem o nepovjerenju za manje od tri mjeseca sljedeće nedjelje. Protivljenje raste, no centristički zastupnici najverojatnije će izabrati stabilnost umjesto njene smjene.
Iako su poslanici u Evropskom parlamentu uključujući neke iz njene stranke, centrističke Evropske narodne stranke sve kritičniji prema vođstvu predsjednice Komisije, vjerovatnije je da će tokom rasprave u ponedjeljak iznijeti svoje prigovore nego da će se u četvrtak pridružiti onima sa desna i lijeva u glasanju o njenoj smjeni, piše Politico.
- Postoji mnogo dobrih razloga za kritikovanje Ursule fon der Lajen - rekao je njemački čelnik Zelenih u Parlamentu, Erik Markart. No, dodao je, ne vjerujemo da bi naslednik nužno bio bolji od sadašnje predsjednice Komisije.
Neviđeno je da se čelništvo EU suočava s glasanjem o nepovjerenju u tako kratkom vremenu. Posljednje je bilo u julu.
Osim što pokazuje da Parlament sada, prvi put, ima značajne skupine političkih ekstremista koji su otkrili kako takve mere mogu koristiti za skretanje pažnje, to odražava i rastuću nelagodu u Briselu i širom Evrope oko smjera kojim ide Komisija sa Fon der Lajen na čelo.
Ovog mjeseca će biti održana dva odvojena glasanja o nepovjerenju, jedno koje je predložila krajnje desna skupina Patrioti za Evropu, a drugo od strane Lijevog bloka (koji je još levo od glavnih Socijalista i Demokrata).
Parlament broji 719 zastupnika. Za pad Fon der Lajen potrebno je da dve trećine onih koji glasaju budu protiv nje. Zajedno, Patrioti, Lijevi blok i ESN (još jedna krajnje desna skupina) imaju 158 zastupnika – stoga bi im i dalje trebalo mnogo centrističkih glasova da bi je srušili.
Iako na osnovu razgovora Politico sa 11 zastupnika i zvaničnika Parlamenta postoje naznake da se centar okreće protiv Fon der Lajen, to nije dovoljno ozbiljno da bi dovelo do njenog pada.
Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja prije ljeta, koji su podnijele poljske i rumunske delegacije iz desničarske grupe Evropskih konzervativaca i reformista, nije uspio da dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, ali je ukazao na mlaku podršku Komisiji: samo 553 od 719 poslanika Evropskog parlamenta je glasalo, od kojih je 175 bilo protiv fon der Lajen.
U julu, iako su mnogi centristički poslanici izražavali frustraciju zbog vođstva fon der Lajen, oni se nisu pojavili na glasanju (njih 86 iz redova EPP, S&amp;D, Renew i Zelenih), uzdrža no je bilo 11 ili su glasali za nju 355, jer su vjerovali da je glasanje o nepovjerenju bila krajnje desničarska zavjera s ciljem stvaranja haosa. Samo dvoje iz centrističkih grupa je glasalo protiv nje.
Ovog puta, međutim, veći broj poslanika Evropskog parlamenta osjeća se slobodno da glasa protiv fon der Lajen, piše Politico.
To uključuje čak i poslanike iz grupe Patriote, čiji lider Žordan Bardela, štićenik francuske političarke Marin Le Pen, kaže da će njegova grupa podržati prijedlog, uprkos ideološkim razlikama.
Na osnovu stavova poslanika tokom prethodnog glasanja o cenzuri i ranih signala iz poslaničkih delegacija, projekcija Politico za naredno glasanje predviđa i podršku značajnog dela desničarske grupe Evropskih konzervativaca i reformista prijedlogu za nepovjerenje.
U najgorem mogućem scenariju za fon der Lajen, toj grupi protivnika mogli bi se pridružiti i poslanici iz redova Socijalista, Renew i Zelenih koji u julu nisu glasali u njenu korist.
U tom scenariju, fon der Lajen bi mogla da se suoči sa 305 glasova protiv što je i dalje ispod 480 glasova potrebnih za dvotrećinsku većinu kojom bi bila smijenjena, ukoliko bi svi poslanici prisustvovali glasanju i glasali.
<h2>Nezadovoljstvo Zelenih i Socijalista</h2>
Jedan od primjera promijenjenog stava je francuska delegacija Zelenih. Oni nisu učestvovali u glasanju u julu, ali će ovoga puta glasati za obaranje Komisije, rekla je šefica te grupe, Mari Tusan, za Politico. Njihov prigovor odnosi se na pristup fon der Lajen trgovinskim sporazumima sa SAD-om i latinoameričkim zemljama, za koje Zeleni smatraju da su u suprotnosti sa zaštitom životne sredine.
- Apsolutno moramo pronaći način da zaustavimo ovu politiku koja se sprovodi, a koja podrazumijeva i napuštanje suvereniteta i velike ekološke nazadke - rekla je Tusan.
I među Socijalistima postoji veliko nezadovoljstvo. Iako je grupa izdala saopštenje da će stati uz fon der Lajen, neke nacionalne delegacije – ili pojedinačni poslanici – mogli bi se suprotstaviti Komisiji zbog njenog upravljanja trgovinskom politikom, sukobom u Gazi i povlačenja iz tzv. Zelenog dogovora uslijed planova za „pojednostavljenje“, za koje tvrde da razvodnjavaju klimatske zakone.
- Kada je riječ o prijedlogu koji dolazi sa Levice, postoje pitanja koja su bila predmet žestokih debata u Evropskom parlamentu. Neka od njih bi mogla mobilisati i ubediti dio članova S&amp;D da glasaju za taj prijedlog - rekao je potpredsjednik parlamenta iz redova Socijalista, Viktor Negresku.
Nakon prethodnog glasanja, kada je rukovodstvo S&amp;D vršilo pritisak na fon der Lajen do posljednjeg trenutka, ovog puta su više od nedjelju dana unaprijed već signalizirali da će je podržati.
<h2>„Igre destabilizacije“</h2>
Mnogi poslanici smatraju da bi, ukoliko bi fon der Lajen bila smenjena, vlade EU vjerovatno izabrale – po njihovom mišljenju – još lošijeg kandidata.
Za liberale i socijaliste, smjena fon der Lajen takođe bi značila i odlazak njihovih komesara, što bi potencijalno umanjilo njihov politički uticaj. Iako Komisijom dominira desni centar, u njenom sastavu su i četiri komesara iz redova socijalista i pet iz redova liberala.
Zbog toga će neki delovi liberalne grupe Renew Europe koji otvoreno ne podržavaju fon der Lajen poput njemačkog FDP-a, koji se protivi njenom drugom mandatu ipak glasati za nju zarad stabilnosti.
- Nećemo učestvovati u svjesno destabilizujućim igrama. Uprkos svim greškama koje je napravila, pogrešnoj trgovinskoj i ekonomskoj politici i neuspjehu da smanji birokratiju, kako je obećala, nećemo podržati ovakve pokušaje u trenutnim okolnostima - rekla je za Politico predsjednica FDP delegacije u Parlamentu i predsjedavajuća odbora za odbranu, Mari-Agnis Štrak-Cimerman.
U sukobu sa fon der Lajen je i irska liberalna delegacija, čiji su poslanici neki put bili uzdržani ili su glasali protiv nje. Ovog puta, konačnu odluku donijeće tek tokom nedjelje kada se bude glasalo, rekao je poslanik Beri Endrjuz.
Šef njemačke delegacije socijalista, Rene Repazi, rekao je za Politico da će glasati u korist fon der Lajen, i kritikovao upotrebu prijedloga za nepovjerenje od strane ekstremnih strana Parlamenta, rekavši da se koriste „na zapaljiv način“.

1250x600

"Protivljenje raste": Može li Ursuli fon der Lajen biti izglasano nepovjerenje naredne nedjelje?

Ministri iz Nove srpske demokratije (NSD), Socijalističke narodne partije (SNP), kao i iz Albanskog foruma, glasali su za izbor Lazara Šćepanovića za vršioca dužnosti direktora Uprave policije u još jednom mandatu, saznaje Portal ETV.
Vijesti su ranije objavile, a mediji prenijeli da ministri iz navedenih partija nijesu glasali za izbor Šćepanovića.
Međutim, kako saznaje Portal ETV, za Šćepanovića su glasali NSD ministri Slaven Radunović i Simonida Kordić, te potpredsjednik Budimir Aleksić, ministar Vladimir Joković iz SNP-a, te Nik Đeljošaj i Maraš Dukaj iz Albanskog foruma. Neki od ministara dali su podršku nakon što je sjednica zaključena, a nakon što je on dobio već potreban broj glasova.
Podrška Šćepanoviću data je na Whatsapp grupi Vlade Crne Gore.
Ministarka iz Demokrateke narodne partije Maja Vukićević i potpredsjednik Vlade iz iste partije nijesu glasali za Šćepanocića, iz razloga što je, kako kažu izvori Portala ETV, sjednica već bila zaključena.

Miraš Dušević

Ministri iz NSD-a, SNP-a i Albanskog foruma glasali za Šćepanovića, DNP nije glasao

Skupština opštine Berane juče je, glasovima odbornika koji čine lokalnu vlast, usvojila budžet Opštine projektovan na skoro 16 miliona eura.
Amandman Kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS), kojim se traži besplatan vrtić u školskoj 2025-2026. godini za sve predškolce u tom gradu, nije prošao.
Ono što je privuklo pažnju jeste način na koji se glasalo o ovom amandmanu. Glasanje je sprovedeno dizanjem ruku prisutnih odbornika, ali je prilikom prebrojavanja zanemaren uzdržani glas odbornice Nove srpske demokratije Jelene Božović, koja je bila nositeljka liste koalicije "Za budućnost Berana" na lokalnim izborima.
Kako se vidi na snimku sa sjednice, Božović u dva navrata diže ruku na pitanje: "Ko je uzdržan", ali predsjednica lokalnog parlamenta Vida Ivanović, koja takođe dolazi iz redova NSD-a , tretira njen glas kao protiv.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FhNM7lBcadqU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Objavljujem da Skupština sa dva glasa za i 24 glasa protiv i bez glasova uzdržanih nije prihvatila amandman broj 3 - konstatovala je Ivanović.
Iako opredjeljenje Božović po pitanju ovog amandmana ne bi ništa promijenilo, iz Kluba odbornika DPS-a upozoravaju da ovakvi propusti bacaju sumnju na regularnost prebrojavanja glasova i narušavaju demokratski proces odlučivanja.
- Pregledaćemo sve snimke i tražićemo od Službe Skupštine opštine da se neregularnosti isprave i apelovati da se ovakvi skandali više ne ponavljaju - rekao je za Portal ETV šef Kluba odbornika DPS-a Branislav Jokić.
Odbornici DPS-a su na početku jučerašnje sjednice napustili skupštinsku salu, nakon što nije prihvađen njihov zahtjev da se zasijedanje odloži zbog smrti člana porodice jednog od njihovih odbornika.&nbsp;
- Tražili smo na Kolegijumu SO da se odloži sjednica za ponedjeljak, ali naš zahtjev nije prihvaćen. Kao šef Kluba odbornika na početku sjednice sam tražio proceduru i obavijestio da nećemo prisustvovati zasijedanju jer se nije udovoljilo našem zahtjevu, a smatrali smo da bi &nbsp;bilo ljudski da ga podrže predsjednica Skupštine i šefovi odborničkih klubova. Zatim smo izašli iz sale - rekao je Jokić za naš portal.
Budžet Opštine Berane juče su podržali odbornici koalicija Pokret Evropa sad – Socijalistička narodna partija, "Za budućnost Berana", i Demokratske Crna Gora i odbornici Bošnjačke stranke. Odbornici Grupe građana "Zato što volim Berane" bili su protiv.
Takođe, lokalni parlament je juč za potpredsjednicu Opštine izabrao Milosavu Paunović iz redova SNP-a i Boža Premovića iz Demokratske Crne Gore.

Tamara Klikovac

VIDEO: Kad se uzdržani glas Jelene Božović računa kao protiv; Jokić: Skandal koji se ne smije ponavljati

Poslanici opozicije neće biti u skupštinskoj sali kada se bude izglasavao budžet za ovu godinu, potvrđeno je Portalu ETV.
Kako nam je rekao izvor iz najjače opozicione stranke - Demokratske partije socijalista, niko iz opozicije nije osporavao potrebu da se usvoji budžet.
- Već nijesmo željeli da pristanemo na vještački isforsiranu dilemu koja je ponižavajuća: hoćete li budžet i pare ili Ustav i demokratiju? Jer i jedno i drugo, po njima, ne ide ruku pod ruku. Na to ne pristajemo. A mi kao državotvorna stranka, nećemo lomiti inventar po Skupštini, kao što su to radili Mandić i njegove kolege, koji sad glume mirotvorce. Imamo obavezu više u odnosu na stranke vlasti, čak i kad smo u opoziciji - istakao je izvor Portala ETV.
Opozicija je bojkotovala sjednice Skupštine od 17. decembra zbog preuzimanja u parlamentu ingerencija Ustavnog suda kada je parlamentarna većina usvojila zaključke da se raspiše oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda koje bira Skupština, a potom predsjednik Skupštine Andrija Mandić konstatovao prestanak funkcije sutkinji Dragani Đuranović.
Tražili su poništenje ove odluke, ali njihov zahtjev nije uslišen. Umjesto toga, Mandić je većini poslanika opozicije izrekao mjeru udaljenja 15 dana zasijedanja.&nbsp;
Istog dana kad je izrekao mjere, Mandić je nastavio sjednicu Skupštine usvajanjem dnevnog reda na kojem je jedna od tačaka budžet za ovu godinu.&nbsp;
Poručio je da je, nakon skoro dva mjeseca, odblokiran rad parlamenta.
Od poslanika opozicije kojima nije izrečena mjera udaljenja, zasijedanju je prisustvovao Boris Mugoša iz Socijaldemokrata, koji je konstatovao da se u parlamentu dešava slom demokratije.
- Ovo je bilo fingiranje dijaloga, scenario koji je odavno pripremljen. U petak na sjednici Kolegijuma, kad je PES rekao da je raspoložen da razgovara i o stvarima koje se tiču podjela u Crnoj Gori, poslanik Mandić je naprasno prekinuo sjednicu kolegijuma, da bi disciplinovao parlamentarnu većinu. Kad se čulo da mi pripremamo ponudu sporazum koji je uključivao i Venecijansku komisiju, naprasno sinoć u 9 sati Mandić najavljuje sjednicu Kolegijuma i na zahtjev da se odloži za utorak, on izričito zahtijeva da se održi danas. Takođe, predstavnici PES-a govore da jesu za nastavak i onda se dešava ovo danas, da se ne razgovara o nasatvku dijaloga, da se ne sluša ponuda opozicije i onda se izriče mjere. Ovo je ento antidemokratsko ponašanje Mandića. Njemu se ne obraćam, krivi su poslanici PES-a i iz partija manje brojnih naroda - naglasio je tada Mugoša.

Opozicija ne dolazi na glasanje o budžetu: "Nećemo lomiti inventar po Skupštini kao oni koji sad glume mirotvorce"

Prilikom današnjeg glasanja o zaključcima Skupštine Prijestonice povodom tragičnom događaja u tom gradu u kojem je život izgubilo 13 građana, desio se tehnički problem zbog koga nije prikazan i saopšten tačan broj odbornika koji se izjasnio o ovoj tački dnevnog reda vanrednog zasijedanja, saznaje Portal ETV. Iako je predsjednica lokalnog parlamenta Milena Vujačić na početku sjednice konstatala da sjednici prisustvuje 30 odbornika, a ekranu monitora je zabilježeno njih 24. Nakon glasanja je saopšteno da su zaključke, među kojima su zahtjev za smjenu kompletnog rukovodstva bezbjednosnog sektora, sprovođenje nezavisne međunarodne istrage, transformisanje Odjeljenja bezbjednosti u Centar bezbjednosti Cetinje, podržala 23 odbornika, a da je jedan bio protiv.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250110090136_206fd0efb5d20c7f1890ea3ee7528d0916420bc40bdf2e57b0ae1447db5eaf5f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250110090136_206fd0efb5d20c7f1890ea3ee7528d0916420bc40bdf2e57b0ae1447db5eaf5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Glasanje za zaključke"> <figcaption>Glasanje za zaključke(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Međutim, prema informacijama našeg portala iz lokalnog parlamenta, od prisutvnih 30 odbornika izjasnilo se njih 27 i svi glasali za zaključke koje je saopštio potpredsjednik lokalnog parlamenta Mirko Stanić iz redova Socijaldemokratske partije (SDP). To su potvrdili ubrzo i iz Skupštine Prijestonice. - Na osnovu obavještenja dostavljenih predsjednici Skupštine Prijestonice Cetinje od strane četiri odbornika konstatovano je d aje došlo do tehničke greške prilikom glasanja, odnosno da glasovi nijesu elektronski evidentirani, kao i da je jedan odbornik izjavio da je greškom pritisnuo taster protiv. Obavještavamo vas da je konačan broj odbornika koji su glasali za zaključke 27. Tri odbornika, od prisutnih 30 nije glasalo - navedeno je u njihovom obraćanju. Prema našim informacijama, nijesu glasali odbornici Demokratske Crne Gore, iz čijih redova su ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade i koordinatora sektora bezbjednosti Aleksa Bečić, čije se ostavke traže. Vanredna sjednica Skupštine Prijestonice Cetinje, sazvana je i održana na zahtjev gradonačenika Cetinja Nikole Đuraškovića.

Duško Mihailović

Zaključke cetinjskog parlamenta podržalo 27 odbornika, Demokrate nijesu glasale

Većina biračkih mjesta na izborima u Beranama zatvoreno je u 20 sati, dok je na dva mjesta, iz tehničkih razloga, glasanje produženo za 45 minuta. 
 
Prema podacima Opštinske izborne komisije (OIK), biračko pravo do 19 sati iskoristilo je 56,7 odsto birača. 
 
Predsjednik beranskog OIK-a Admir Zejnilović kazao je agenciji MINA da je da izborni dan protekao mirno i da je glasanje na dva biračka mjesta produženo za 45 minuta, zbog tehničkih razloga. 
 
U Beranama pravo glasa imalo je 23.645 birača, a na izborima je učestvovalo deset lista. 
 
U izbornoj trci učestvuju koalicija Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije, koalicija Za budućnost Berana, koju čine Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Ujedinjena i Prava Crna Gora, Demokratska partija socijalista, Stranke pravde i pomirenja i Slobodna Crna Gora. 
 
Na izborima u Beranama učestvovale su i lista grupe građana „Živimo za mladost - Milanko Šćekić“, Evropskog saveza, Demokratske Crne Gore, Bošnjačke stranke, kao i Građanski pokret „Zato što volim Berane“. 
(kraj) sel

Glasanje na dva biračka mjesta produženo za 45 minuta

Predsjednik SAD Džozef Bajden iskoristio je mogućnost ranijeg glasanja na predsjedničkim izborima i glasao u Vilmingtonu, u saveznoj američkoj državi Delaver, emitovala je američka televizija.
Bajden je ranije danas posjetio biračko mjesto u Vilmingtonu, gdje je čekao u redu za glasanje, prenijela je RIA Novosti.
Izbori u SAD biće održani u utorak, 5. novembra.
Bajden je ranije odustao od kandidature, a kandidat Demokratske stranke će umjesto njega biti Kamala Heris. Kandidat Republikanske stranke je Donald Tramp.
TASS je objavio da je mogućnost ranijeg glasanja do sada iskoristilo 43,3 miliona Amerikanaca.

Bajden iskoristio mogućnost ranijeg glasanja, fotografisan kako čeka u redu

Dobro je da ćemo zatvoriti pet, odnosno onoliko poglavlja koliko je u posljednje vrijeme i najavljivano, ističe poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
No, kako dodaje, nema prostora niti za radovanje, niti za manipulacije da je nekome krivo što će biti zatvorena i dva poglavlja iz poljoprivrede.&nbsp;
- Nije ovo vrijeme za dnevnopolitička sitničarenja i nezrela hvalisanja. Ostalo je jos 21 poglavlje medju kojima su i najkompleksnija. Kao što sam više puta ukazivao, proces proširenja nije samo donošenje zakona, podzakonskih akata, strategija, popunjavanje upražnjenih mjesta u raznim institucijama, bez obzira na kvalitet kandidata- dodaje on.
Proces evropskih integracija, kaže Mugoša, podrazumijeva adekvatnu primjenu propisa, izgradnju institucija odnosno stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema i njegovu pripremljenost za zajedničko evropsko tržište, kao i jasnu političku volju zemalja članica.
- Ono što posebno zabrinjava je olako shvatanje nakompleksnije faze u procesu pregovaranja. To papagajisanje kako smo mi najuspješniji u regionu je daleko od dovoljnog da kompletiramo i ovu poslednju fazu EU integracionog procesa. Teza mi smo otvorili toliko a vi kad ste bili na vlasti toliko poglavlja je argument za “malu djecu” i pokazatelj odsustva odgovornosti i ozbiljnosti u mnogim segmentima sistema. Zatvaranje poglavlja ne smije da bude maska za stavljanje pod tepih brojnih izazova sa kojima se suočava naše društvo i nesprovođenje suštinskih strukturnih reformi- naveo je on.
Veoma je bitno kada ćemo, ali i kao kakva ćemo država ući u EU, smatra Mugoša.
- Zato 2026. mora biti godina suštinskih reformi i promjene mnogih loših praksi- zaključio je on. 
&nbsp;

Mugoša: Nema prostora za nezrela hvalisanja i olako shvatanje najkompleksnije faze pregovora

U Splitu je potvrđen izolovani slučaj gube, odnosno lepre, prenosei Index.hr.
Riječ je o stranom radniku iz Nepala koji već dvije godine živi u Hrvatskoj sa porodicom, a nadležni uvjeravaju kako je situacija pod kontrolom te da nema razloga za paniku. Zadnji slučaj gube u Hrvatskoj je bio 1993. godine
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a neliječena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta. Iako je stoljećima bila sinonim za stigmu i izolaciju, danas se guba uspješno liječi kombinacijom antibiotika te predstavlja izlečivu bolest. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, većina oboljelih uz pravovremeno liječenje može voditi normalan život bez rizika za okolinu.

Hrvatska: Registrovan slučaj gube kod radnika iz Nepala

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je danas da će SAD uzvratiti, nakon ubistva dva američka vojnika i jednog američkog civila u Siriji, za koja SAD krive organizaciju Islamska država.
- Ovo je napad Islamske države- rekao je američki predsjednik novinarima u Bijeloj kući uoči odlaska na fudbalsku utakmicu vojske i mornarice u Baltimoru.
On je izrazio saučešće porodicama troje ubijenih Amerikanaca i rekao da su troje ranjenih u istom napadu "dosta dobro".
Dva pripadnika američke vojske i jedan civilni prevodilac su danas ubijeni u napadu Islamske države u Siriji, kod Palmire, gdje su obavljali antiterorističke operacije, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Vašingtonu.
Tri vojnika su tada ranjena, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.
Ministar odbrane Pit Hegset je rekao da su napadača ubile "partnerske snage" - Sirije. Arapski mediji prenose da su napad izvele snage Islamske države i da ranjenih ima i među sirijskim vojnicima koji su bili u patroli zajedno sa američkim.
Ovaj napad na američke trupe u Siriji prvi je sa fatalnim ishodom, nakon svrgavanja predsjednika Bašara al Asada pijre godiu dana.
Nastradali su helikopterom prevezeni do garnizona al Tanaf blizu granice sa Irakom i Jordanom.
Nevladina Sirijska opservatorija za ljudska prava čije je sjedište u Velikoj Britaniji, objavila je da je napadač bio pripadnik sirijskih snaga bezbjednosti.
Portparol sirijskog ministarstva unutrašnjih poslova Nur al Din al Baba rekao je da napadač, povezan sa Islamskom državom, otvorio vatru na kapiji vojne postave. On je dodao da sirijske vlasti ispituju da li je napadač član Islamske države, ili je samo zastupnik njene ekstremističke ideologije. Negirao je izvještaje da je napadač pripadnik sirijskih bezbjednosnih snaga.
SAD imaju stotine vojnika u istočnoj Siriji kao dio koalicije koja se bori protiv Islamske države. Američki vojnici u Siriji su i ranije bili meta napada.

Tramp zaprijetio da će SAD uzvratiti zbog ubistva troje Amerikanaca u Siriji

Nikola Šaranović novi je član SC Derbija, saopšteno je iz podgoričkog košarkaškog kluba.
- Šaranović je visok 200 centimetara i ima 22 godine, ponikao je u mlađim kategorijama Crvene zvezde, a potom nastavio razvoj u FMP-u. Iako još veoma mlad, Nikola već dugo nastupa u ABA ligi. Sa sobom donosi jak karakter, čvrstinu i agresivnost, a odlikuje ga dobar spot-up šut i posvećena igra u službi kolektiva. Njegov profesionalni pristup i kvalitet koji posjeduje biće od velike koristi timu pred izazove koji su pred nama- piše u saopštenju.

Šaranović novo pojašanje SC Derbija

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Vraneš: Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Tag: glasanje