Više pokušaja izglasavanja nepovjerenja predsjednici Evropske komisije (EK), još jedna istraga korupcije i novi savezi političkih grupa obilježili su ovu godinu u Evropskom parlamentu.
Kao neke od ključnih trenutaka koji su oblikovali političke aktivnosti zakonodavnog tijela Evropske unije, briselski Juronjuz izdvojio je usvajanje mnogo oštrijeg stava o migracijama, pojednostavljivanje birokratije i regulative da bi se pomoglo evropskoj industriji, kao i udaljavanje od Zelenog dogovora.
Evropski parlament je u martu potresla velika istraga korupcije u koju su umešani evroposlanici i asistenti zbog sumnje da su dobijali novac i skupe poklone od tehnološkog giganta Huaveja, u zamjenu za povoljne političke stavove o pitanjima od interesa za tu kinesku kompaniju.
Osam osoba je optuženo za krivična djela kao što su korupcija, pranje novca i učešće u kriminalnoj organizaciji, a Odbor EP za građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove još razmatra zahtjev tužilaštva za ukidanje imuniteta za četiri poslanika.
U međuvremenu, EP je zabranio lobistima kompanije Huavej ulaz u svoje prostorije u Briselu, Strazburu i Luksemburgu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je ove godine preživela tri glasanja o nepoverenju, od koji su dva bila održana u istom danu.
Europoslanici su prvi put glasali u julu, na inicijativu poslanika iz grupe Evropskih konzervativaca i reformista zbog, između ostalog, njene tajne prepiske sa direktorom kompanije Fajzer o isporuci vakcina tokom pandemije kovida-19.
Zahtjeve za druga dva glasanja, održana u oktobru, podnijele su grupe krajnje ljevice i desnice, Levica i Patriote za Evropu, koje su najveće primjedbe imale na trgovinske sporazume EU sa SAD i grupom južnoameričkih zemalja Merkosur, nedostatak transparentnosti i neaktivnost po pitanju izraelskog rata u Gazi.
Više poslanika je u oktobru glasalo protiv prijedloga nego u julu, što je ojačalo poziciju Fon der Lajen.
Iako su glasanja završena neuspješno, Juronjuz navodi da je to bio važan gest, dodajući da je ovo „prkosan parlament, čak i među njenim konzervativnim redovima“.
Još jedan događaj koji je obilježio rad Evropskog parlamenta bila je odluka da odbije zahtev Mađarske za ukidanje poslaničkog imuniteta mađarskim poslanicima Peteru Mađaru i Klari Dobrev i italijanskoj poslanici Ilariji Salis.
Mađar, lider mađarske opozicione partije TISA i glavni rival premijera Viktora Orbana, optužen je za klevetu i da je navodno bacio telefon jednog muškarca u Dunav poslije svađe u noćnom klubu jer ga je snimao, što je on ocijenio kao politički slučaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Sjednice EP ove godine obilježila tri glasanja o nepovjerenju i nova istraga korupcije

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Poruke iz Brisela su vrlo jasne: nema vladavine prava bez zaokruženog Ustavnog suda - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u izjavi za medije tokom posjete Vašingtonu.
Njegova pozicija je po tom pitanju, ističe Milatović, bila jasna od početka.
- Obavio sam konsultacije sa svima onima koji su bili uzdržani na prvom glasanju u Skupštini i bile su izuzetno dobre. Od brojnih predstavnika političkih partija sam čuo jednu podršku koja će biti značajnije veća u drugom krugu glasanja - saopštio je Milatović dodajući da ga to ohrabruje i raduje.&nbsp;
Svima u Skupštini, kaže, želi da poruči da nakon tog glasanja moramo zaokružiti Ustavni sud.
- Ali da sačekamo glasanje iduće sedmice... Moram biti optimista. Čuo sam vrlo jasne poruke od onih koji su bili uzdržani da će glasati „za“ ovoga puta. Mislim da sam ispunio sve što je trebalo - naveo je on.
Naredne sedmice bi, podvlači on, kao zemlja morali da pošaljemo dobru poruku - prije svega našim građanima, a onda i evropskim partnerima.
Kandidati za sudije Ustavnog suda Mirjana Radović, Jovan Jovanović i Mirjana Vučinić 14. oktobra nijesu dobili neophodnu dvotrećinsku podršku, odnosno 54 glasa u Skupštini Crne Gore nakon višesatne rasprave.
Za izbor Vučinić glasalo je 16 poslanika, dok su čak 44 poslanika bila uzdržana. Za izbor Jovanovića glasalo je njih 45, jedan je bio protiv, a pet uzdržano, a za Radović su glasala 44 poslanika, jedan je bio protiv, a pet uzdržanih.
Jovanović i Radović su kandidati su za sudije po prijedlogu Ustavnog odbora, a Vučinić je za tu poziciju predložio Milatović.
Sada će za njihov izbor biti potrebna tropetinska većina glasova svih poslanika - odnosno ukupno 49.
Aktuelna ustavna kriza traje od ljeta prošle godine - kad je sudija Milorad Gogić ispunio uslove za starosnu penziju. Skupština od tada nije izabrala novog sudiju da popuni njegovo mjesto.
Osim toga, Ustavni odbor je u decembru prošle godine nezakonito i neustavno penzionisao sutkinju Draganu Đuranović.
Opozicija je na to reagovala blokadom parlamenta, nakon čega je napravljen dogovor pod pokroviteljstvom EU o rješavanju ustavne krize - odnosno odlukom da se primijene preporuke Venecijanske komisije, koja je i ocijenila da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru prilikom penzionisanja sutkinje Đuranović.

Anja Ivanović

Milatović: Nema vladavine prava bez zaokruženog Ustavnog suda, podrška će u drugom krugu glasanja biti značajnije veća

Dvodnevno glasanje na izborima za Donji dom češkog parlamenta završeno je danas, a prema preliminarnim podacima, izlaznost je bila oko 55 odsto, javila je češka državna televizija.
U izvještaju se navodi da je počelo prebrojavanje glasova i da će preliminarni rezultati biti objavljeni u popodnevnim časovima.
Prema podacima Češkog zavoda za statistiku i češke policije, tokom glasanja nisu zabilježeni ozbiljniji prekršaji.
Izbori koji će odlučivati ne samo o sastavu Donjeg doma parlamenta već i o tome koja će od 26 stranaka i koalicija biti zastupljena u budućoj vladi, počeli su juče u 14.00 časova.
Pravo glasa imalo je oko osam miliona birača na devetim izborima u istoriji nezavisne Češke Republike.

Završeni parlamentarni izbori u Češkoj, izlaznost 55 odsto

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen suočiće se sa drugim glasanjem o nepovjerenju za manje od tri mjeseca sljedeće nedjelje. Protivljenje raste, no centristički zastupnici najverojatnije će izabrati stabilnost umjesto njene smjene.
Iako su poslanici u Evropskom parlamentu uključujući neke iz njene stranke, centrističke Evropske narodne stranke sve kritičniji prema vođstvu predsjednice Komisije, vjerovatnije je da će tokom rasprave u ponedjeljak iznijeti svoje prigovore nego da će se u četvrtak pridružiti onima sa desna i lijeva u glasanju o njenoj smjeni, piše Politico.
- Postoji mnogo dobrih razloga za kritikovanje Ursule fon der Lajen - rekao je njemački čelnik Zelenih u Parlamentu, Erik Markart. No, dodao je, ne vjerujemo da bi naslednik nužno bio bolji od sadašnje predsjednice Komisije.
Neviđeno je da se čelništvo EU suočava s glasanjem o nepovjerenju u tako kratkom vremenu. Posljednje je bilo u julu.
Osim što pokazuje da Parlament sada, prvi put, ima značajne skupine političkih ekstremista koji su otkrili kako takve mere mogu koristiti za skretanje pažnje, to odražava i rastuću nelagodu u Briselu i širom Evrope oko smjera kojim ide Komisija sa Fon der Lajen na čelo.
Ovog mjeseca će biti održana dva odvojena glasanja o nepovjerenju, jedno koje je predložila krajnje desna skupina Patrioti za Evropu, a drugo od strane Lijevog bloka (koji je još levo od glavnih Socijalista i Demokrata).
Parlament broji 719 zastupnika. Za pad Fon der Lajen potrebno je da dve trećine onih koji glasaju budu protiv nje. Zajedno, Patrioti, Lijevi blok i ESN (još jedna krajnje desna skupina) imaju 158 zastupnika – stoga bi im i dalje trebalo mnogo centrističkih glasova da bi je srušili.
Iako na osnovu razgovora Politico sa 11 zastupnika i zvaničnika Parlamenta postoje naznake da se centar okreće protiv Fon der Lajen, to nije dovoljno ozbiljno da bi dovelo do njenog pada.
Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja prije ljeta, koji su podnijele poljske i rumunske delegacije iz desničarske grupe Evropskih konzervativaca i reformista, nije uspio da dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, ali je ukazao na mlaku podršku Komisiji: samo 553 od 719 poslanika Evropskog parlamenta je glasalo, od kojih je 175 bilo protiv fon der Lajen.
U julu, iako su mnogi centristički poslanici izražavali frustraciju zbog vođstva fon der Lajen, oni se nisu pojavili na glasanju (njih 86 iz redova EPP, S&amp;D, Renew i Zelenih), uzdrža no je bilo 11 ili su glasali za nju 355, jer su vjerovali da je glasanje o nepovjerenju bila krajnje desničarska zavjera s ciljem stvaranja haosa. Samo dvoje iz centrističkih grupa je glasalo protiv nje.
Ovog puta, međutim, veći broj poslanika Evropskog parlamenta osjeća se slobodno da glasa protiv fon der Lajen, piše Politico.
To uključuje čak i poslanike iz grupe Patriote, čiji lider Žordan Bardela, štićenik francuske političarke Marin Le Pen, kaže da će njegova grupa podržati prijedlog, uprkos ideološkim razlikama.
Na osnovu stavova poslanika tokom prethodnog glasanja o cenzuri i ranih signala iz poslaničkih delegacija, projekcija Politico za naredno glasanje predviđa i podršku značajnog dela desničarske grupe Evropskih konzervativaca i reformista prijedlogu za nepovjerenje.
U najgorem mogućem scenariju za fon der Lajen, toj grupi protivnika mogli bi se pridružiti i poslanici iz redova Socijalista, Renew i Zelenih koji u julu nisu glasali u njenu korist.
U tom scenariju, fon der Lajen bi mogla da se suoči sa 305 glasova protiv što je i dalje ispod 480 glasova potrebnih za dvotrećinsku većinu kojom bi bila smijenjena, ukoliko bi svi poslanici prisustvovali glasanju i glasali.
<h2>Nezadovoljstvo Zelenih i Socijalista</h2>
Jedan od primjera promijenjenog stava je francuska delegacija Zelenih. Oni nisu učestvovali u glasanju u julu, ali će ovoga puta glasati za obaranje Komisije, rekla je šefica te grupe, Mari Tusan, za Politico. Njihov prigovor odnosi se na pristup fon der Lajen trgovinskim sporazumima sa SAD-om i latinoameričkim zemljama, za koje Zeleni smatraju da su u suprotnosti sa zaštitom životne sredine.
- Apsolutno moramo pronaći način da zaustavimo ovu politiku koja se sprovodi, a koja podrazumijeva i napuštanje suvereniteta i velike ekološke nazadke - rekla je Tusan.
I među Socijalistima postoji veliko nezadovoljstvo. Iako je grupa izdala saopštenje da će stati uz fon der Lajen, neke nacionalne delegacije – ili pojedinačni poslanici – mogli bi se suprotstaviti Komisiji zbog njenog upravljanja trgovinskom politikom, sukobom u Gazi i povlačenja iz tzv. Zelenog dogovora uslijed planova za „pojednostavljenje“, za koje tvrde da razvodnjavaju klimatske zakone.
- Kada je riječ o prijedlogu koji dolazi sa Levice, postoje pitanja koja su bila predmet žestokih debata u Evropskom parlamentu. Neka od njih bi mogla mobilisati i ubediti dio članova S&amp;D da glasaju za taj prijedlog - rekao je potpredsjednik parlamenta iz redova Socijalista, Viktor Negresku.
Nakon prethodnog glasanja, kada je rukovodstvo S&amp;D vršilo pritisak na fon der Lajen do posljednjeg trenutka, ovog puta su više od nedjelju dana unaprijed već signalizirali da će je podržati.
<h2>„Igre destabilizacije“</h2>
Mnogi poslanici smatraju da bi, ukoliko bi fon der Lajen bila smenjena, vlade EU vjerovatno izabrale – po njihovom mišljenju – još lošijeg kandidata.
Za liberale i socijaliste, smjena fon der Lajen takođe bi značila i odlazak njihovih komesara, što bi potencijalno umanjilo njihov politički uticaj. Iako Komisijom dominira desni centar, u njenom sastavu su i četiri komesara iz redova socijalista i pet iz redova liberala.
Zbog toga će neki delovi liberalne grupe Renew Europe koji otvoreno ne podržavaju fon der Lajen poput njemačkog FDP-a, koji se protivi njenom drugom mandatu ipak glasati za nju zarad stabilnosti.
- Nećemo učestvovati u svjesno destabilizujućim igrama. Uprkos svim greškama koje je napravila, pogrešnoj trgovinskoj i ekonomskoj politici i neuspjehu da smanji birokratiju, kako je obećala, nećemo podržati ovakve pokušaje u trenutnim okolnostima - rekla je za Politico predsjednica FDP delegacije u Parlamentu i predsjedavajuća odbora za odbranu, Mari-Agnis Štrak-Cimerman.
U sukobu sa fon der Lajen je i irska liberalna delegacija, čiji su poslanici neki put bili uzdržani ili su glasali protiv nje. Ovog puta, konačnu odluku donijeće tek tokom nedjelje kada se bude glasalo, rekao je poslanik Beri Endrjuz.
Šef njemačke delegacije socijalista, Rene Repazi, rekao je za Politico da će glasati u korist fon der Lajen, i kritikovao upotrebu prijedloga za nepovjerenje od strane ekstremnih strana Parlamenta, rekavši da se koriste „na zapaljiv način“.

1250x600

"Protivljenje raste": Može li Ursuli fon der Lajen biti izglasano nepovjerenje naredne nedjelje?

Ministri iz Nove srpske demokratije (NSD), Socijalističke narodne partije (SNP), kao i iz Albanskog foruma, glasali su za izbor Lazara Šćepanovića za vršioca dužnosti direktora Uprave policije u još jednom mandatu, saznaje Portal ETV.
Vijesti su ranije objavile, a mediji prenijeli da ministri iz navedenih partija nijesu glasali za izbor Šćepanovića.
Međutim, kako saznaje Portal ETV, za Šćepanovića su glasali NSD ministri Slaven Radunović i Simonida Kordić, te potpredsjednik Budimir Aleksić, ministar Vladimir Joković iz SNP-a, te Nik Đeljošaj i Maraš Dukaj iz Albanskog foruma. Neki od ministara dali su podršku nakon što je sjednica zaključena, a nakon što je on dobio već potreban broj glasova.
Podrška Šćepanoviću data je na Whatsapp grupi Vlade Crne Gore.
Ministarka iz Demokrateke narodne partije Maja Vukićević i potpredsjednik Vlade iz iste partije nijesu glasali za Šćepanocića, iz razloga što je, kako kažu izvori Portala ETV, sjednica već bila zaključena.

Miraš Dušević

Ministri iz NSD-a, SNP-a i Albanskog foruma glasali za Šćepanovića, DNP nije glasao

Skupština opštine Berane juče je, glasovima odbornika koji čine lokalnu vlast, usvojila budžet Opštine projektovan na skoro 16 miliona eura.
Amandman Kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS), kojim se traži besplatan vrtić u školskoj 2025-2026. godini za sve predškolce u tom gradu, nije prošao.
Ono što je privuklo pažnju jeste način na koji se glasalo o ovom amandmanu. Glasanje je sprovedeno dizanjem ruku prisutnih odbornika, ali je prilikom prebrojavanja zanemaren uzdržani glas odbornice Nove srpske demokratije Jelene Božović, koja je bila nositeljka liste koalicije "Za budućnost Berana" na lokalnim izborima.
Kako se vidi na snimku sa sjednice, Božović u dva navrata diže ruku na pitanje: "Ko je uzdržan", ali predsjednica lokalnog parlamenta Vida Ivanović, koja takođe dolazi iz redova NSD-a , tretira njen glas kao protiv.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FhNM7lBcadqU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Objavljujem da Skupština sa dva glasa za i 24 glasa protiv i bez glasova uzdržanih nije prihvatila amandman broj 3 - konstatovala je Ivanović.
Iako opredjeljenje Božović po pitanju ovog amandmana ne bi ništa promijenilo, iz Kluba odbornika DPS-a upozoravaju da ovakvi propusti bacaju sumnju na regularnost prebrojavanja glasova i narušavaju demokratski proces odlučivanja.
- Pregledaćemo sve snimke i tražićemo od Službe Skupštine opštine da se neregularnosti isprave i apelovati da se ovakvi skandali više ne ponavljaju - rekao je za Portal ETV šef Kluba odbornika DPS-a Branislav Jokić.
Odbornici DPS-a su na početku jučerašnje sjednice napustili skupštinsku salu, nakon što nije prihvađen njihov zahtjev da se zasijedanje odloži zbog smrti člana porodice jednog od njihovih odbornika.&nbsp;
- Tražili smo na Kolegijumu SO da se odloži sjednica za ponedjeljak, ali naš zahtjev nije prihvaćen. Kao šef Kluba odbornika na početku sjednice sam tražio proceduru i obavijestio da nećemo prisustvovati zasijedanju jer se nije udovoljilo našem zahtjevu, a smatrali smo da bi &nbsp;bilo ljudski da ga podrže predsjednica Skupštine i šefovi odborničkih klubova. Zatim smo izašli iz sale - rekao je Jokić za naš portal.
Budžet Opštine Berane juče su podržali odbornici koalicija Pokret Evropa sad – Socijalistička narodna partija, "Za budućnost Berana", i Demokratske Crna Gora i odbornici Bošnjačke stranke. Odbornici Grupe građana "Zato što volim Berane" bili su protiv.
Takođe, lokalni parlament je juč za potpredsjednicu Opštine izabrao Milosavu Paunović iz redova SNP-a i Boža Premovića iz Demokratske Crne Gore.

Tamara Klikovac

VIDEO: Kad se uzdržani glas Jelene Božović računa kao protiv; Jokić: Skandal koji se ne smije ponavljati

Poslanici opozicije neće biti u skupštinskoj sali kada se bude izglasavao budžet za ovu godinu, potvrđeno je Portalu ETV.
Kako nam je rekao izvor iz najjače opozicione stranke - Demokratske partije socijalista, niko iz opozicije nije osporavao potrebu da se usvoji budžet.
- Već nijesmo željeli da pristanemo na vještački isforsiranu dilemu koja je ponižavajuća: hoćete li budžet i pare ili Ustav i demokratiju? Jer i jedno i drugo, po njima, ne ide ruku pod ruku. Na to ne pristajemo. A mi kao državotvorna stranka, nećemo lomiti inventar po Skupštini, kao što su to radili Mandić i njegove kolege, koji sad glume mirotvorce. Imamo obavezu više u odnosu na stranke vlasti, čak i kad smo u opoziciji - istakao je izvor Portala ETV.
Opozicija je bojkotovala sjednice Skupštine od 17. decembra zbog preuzimanja u parlamentu ingerencija Ustavnog suda kada je parlamentarna većina usvojila zaključke da se raspiše oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda koje bira Skupština, a potom predsjednik Skupštine Andrija Mandić konstatovao prestanak funkcije sutkinji Dragani Đuranović.
Tražili su poništenje ove odluke, ali njihov zahtjev nije uslišen. Umjesto toga, Mandić je većini poslanika opozicije izrekao mjeru udaljenja 15 dana zasijedanja.&nbsp;
Istog dana kad je izrekao mjere, Mandić je nastavio sjednicu Skupštine usvajanjem dnevnog reda na kojem je jedna od tačaka budžet za ovu godinu.&nbsp;
Poručio je da je, nakon skoro dva mjeseca, odblokiran rad parlamenta.
Od poslanika opozicije kojima nije izrečena mjera udaljenja, zasijedanju je prisustvovao Boris Mugoša iz Socijaldemokrata, koji je konstatovao da se u parlamentu dešava slom demokratije.
- Ovo je bilo fingiranje dijaloga, scenario koji je odavno pripremljen. U petak na sjednici Kolegijuma, kad je PES rekao da je raspoložen da razgovara i o stvarima koje se tiču podjela u Crnoj Gori, poslanik Mandić je naprasno prekinuo sjednicu kolegijuma, da bi disciplinovao parlamentarnu većinu. Kad se čulo da mi pripremamo ponudu sporazum koji je uključivao i Venecijansku komisiju, naprasno sinoć u 9 sati Mandić najavljuje sjednicu Kolegijuma i na zahtjev da se odloži za utorak, on izričito zahtijeva da se održi danas. Takođe, predstavnici PES-a govore da jesu za nastavak i onda se dešava ovo danas, da se ne razgovara o nasatvku dijaloga, da se ne sluša ponuda opozicije i onda se izriče mjere. Ovo je ento antidemokratsko ponašanje Mandića. Njemu se ne obraćam, krivi su poslanici PES-a i iz partija manje brojnih naroda - naglasio je tada Mugoša.

Opozicija ne dolazi na glasanje o budžetu: "Nećemo lomiti inventar po Skupštini kao oni koji sad glume mirotvorce"

Prilikom današnjeg glasanja o zaključcima Skupštine Prijestonice povodom tragičnom događaja u tom gradu u kojem je život izgubilo 13 građana, desio se tehnički problem zbog koga nije prikazan i saopšten tačan broj odbornika koji se izjasnio o ovoj tački dnevnog reda vanrednog zasijedanja, saznaje Portal ETV. Iako je predsjednica lokalnog parlamenta Milena Vujačić na početku sjednice konstatala da sjednici prisustvuje 30 odbornika, a ekranu monitora je zabilježeno njih 24. Nakon glasanja je saopšteno da su zaključke, među kojima su zahtjev za smjenu kompletnog rukovodstva bezbjednosnog sektora, sprovođenje nezavisne međunarodne istrage, transformisanje Odjeljenja bezbjednosti u Centar bezbjednosti Cetinje, podržala 23 odbornika, a da je jedan bio protiv.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250110090136_206fd0efb5d20c7f1890ea3ee7528d0916420bc40bdf2e57b0ae1447db5eaf5f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250110090136_206fd0efb5d20c7f1890ea3ee7528d0916420bc40bdf2e57b0ae1447db5eaf5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Glasanje za zaključke"> <figcaption>Glasanje za zaključke(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Međutim, prema informacijama našeg portala iz lokalnog parlamenta, od prisutvnih 30 odbornika izjasnilo se njih 27 i svi glasali za zaključke koje je saopštio potpredsjednik lokalnog parlamenta Mirko Stanić iz redova Socijaldemokratske partije (SDP). To su potvrdili ubrzo i iz Skupštine Prijestonice. - Na osnovu obavještenja dostavljenih predsjednici Skupštine Prijestonice Cetinje od strane četiri odbornika konstatovano je d aje došlo do tehničke greške prilikom glasanja, odnosno da glasovi nijesu elektronski evidentirani, kao i da je jedan odbornik izjavio da je greškom pritisnuo taster protiv. Obavještavamo vas da je konačan broj odbornika koji su glasali za zaključke 27. Tri odbornika, od prisutnih 30 nije glasalo - navedeno je u njihovom obraćanju. Prema našim informacijama, nijesu glasali odbornici Demokratske Crne Gore, iz čijih redova su ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade i koordinatora sektora bezbjednosti Aleksa Bečić, čije se ostavke traže. Vanredna sjednica Skupštine Prijestonice Cetinje, sazvana je i održana na zahtjev gradonačenika Cetinja Nikole Đuraškovića.

Duško Mihailović

Zaključke cetinjskog parlamenta podržalo 27 odbornika, Demokrate nijesu glasale

Većina biračkih mjesta na izborima u Beranama zatvoreno je u 20 sati, dok je na dva mjesta, iz tehničkih razloga, glasanje produženo za 45 minuta. 
 
Prema podacima Opštinske izborne komisije (OIK), biračko pravo do 19 sati iskoristilo je 56,7 odsto birača. 
 
Predsjednik beranskog OIK-a Admir Zejnilović kazao je agenciji MINA da je da izborni dan protekao mirno i da je glasanje na dva biračka mjesta produženo za 45 minuta, zbog tehničkih razloga. 
 
U Beranama pravo glasa imalo je 23.645 birača, a na izborima je učestvovalo deset lista. 
 
U izbornoj trci učestvuju koalicija Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije, koalicija Za budućnost Berana, koju čine Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Ujedinjena i Prava Crna Gora, Demokratska partija socijalista, Stranke pravde i pomirenja i Slobodna Crna Gora. 
 
Na izborima u Beranama učestvovale su i lista grupe građana „Živimo za mladost - Milanko Šćekić“, Evropskog saveza, Demokratske Crne Gore, Bošnjačke stranke, kao i Građanski pokret „Zato što volim Berane“. 
(kraj) sel

Glasanje na dva biračka mjesta produženo za 45 minuta

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: glasanje