Prostor Zapadnog Balkana, čija se populacija može procijeniti na oko 20 miliona ljudi, pod rizikom je da ostane bez izvora informacija koje su emitovali strani mediji, a koji nisu pod uticajem vodećih političkih snaga u državama regije, piše Radio Slobodna Evropa.
Početni udarac je zadat otkazivanjem donacija iz budžeta nekadašnjeg USAID-a, a posljednje iznenađenje bilo je gašenje regionalnog projekta katarske Al Jazeere Balkans.
Bez posla je ostalo više od 200 ljudi ove medijske mreže, a konkretni razlozi za zatvaranje, kako je navedeno u saopštenju mreže Al Jazeera, proizlaze iz odluke koja je "dio šire strategije jačanja digitalnog prisustva i širenja na nove medijske platforme".
USAID (Američka agencija za međunarodni razvoj), koja je pomagala mnoge nezavisne medije preko grantova, u praksi više ne postoji. Glas Amerike od marta ništa ne objavljuje, Radio Slobodna Evropa se već četiri mjeseca bori za sredstva, dok se smjenjuje uprava vlasnika televizija N1 i Nova.
Viša pravna savjetnica u Evropskom centru za slobodu štampe i medija (ECPMF) Fljutura Kusari upozorava da će bez nezavisnih medija "ljudi biti manje informisani ili pogrešno informisani, jer neprovjeren sadržaj sa društvenih mreža i drugih neprovjerenih izvora popunjava prazninu".
Dodala je da mediji širom regiona posluju u teškom okruženju, između ostalog, "zbog političkih pritisaka, fizičkih i onlajn prijetnji, pravnih napada, finansijskih poteškoća i loših uslova rada".
- Istraživačko novinarstvo postaje sve rjeđe, a samo novinarstvo se više ne smatra atraktivnom profesijom zbog rizika sa kojima se novinari suočavaju - naglasila je Kusari.
<h2>Kako je počelo?</h2>
"Lavina" problema za regionalne nezavisne medije je počela kada je američki predsjednik Donald Tramp, ubrzo nakon što je došao na vlast tokom januara, naredio zamrzavanje većeg dijela američke pomoći u inostranstvu.
Ovo se odnosilo i na USAID, koji je prema podacima iz 2023. podržavao više od 6.200 novinara u inostranstvu i 707 medijskih organizacija u više od 30 zemalja.
Nema tačnih podataka o broju medija koje je USAID pomagao na Zapadnom Balkanu.
Početkom jula, ova agencija je i zvanično raspuštena, te će u budućnosti američkom stranom pomoći koordinisati Stejt department.
- Finansiranje USAID-a omogućilo je novinarima da proizvode nezavisne, detaljne izvještaje i omogućilo medijskim organizacijama da pokrivaju teme koje mejnstrim mediji obično previđaju, kao što su ljudska prava, LGBTI pitanja i manjinske zajednice - kazala je Kusari.
Novi udar je uslijedio u martu, kada je Tramp potpisao izvršnu uredbu kojom se predviđa drastično smanjenje zaposlenih, ali i izdvajanja za sedam saveznih agencija, uključujući i Američku agenciju za globalne medije (USAGM), koja, između ostalog, nadzire rad Glasa Amerike (VOA) i Radija Slobodna Evropa (RSE).
VOA od marta ne emituje sadržaj, dok RSE objavljuje, ali uporedo vodi spor sa USAGM pred sudom u SAD.
RSE je preduzeo i drastične mjere smanjenja troškova, uključujući slanje dijela zaposlenih na prinudni odmor i otkazivanje ugovora honorarnim radnicima.
Istovremeno, čelni ljudi Junajted (United) grupe, u okviru koje posluju regionalne televizije N1 i Nova, smijenjeni su tokom juna, zbog čega su urednici ovih medija izrazili zabrinutost zbog mogućeg političkog uticaja.
Junajted grupa ima operacije u: Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Grčkoj, Bugarskoj. Vlasnik kompanije je investiciono preduzeće Bi-Si Partneri (BS Partners), sa sjedištem u Londonu, koja je od 2019. godine otkupila većinsko vlasništvo u Junajted grupi.
Predstavnici vlasti u Srbiji, predvođeni predsjednikom Aleksandrom Vučićem, godinama etiketiraju medijske kuće u okviru Junajted grupe, a početkom jula su novinari N1 na adresu redakcije dobili prijetnje smrću.
<h2>O posljedicama u BiH</h2>
Direktor Media Centra u Sarajevu Boro Kontić ističe za RSE da je teško predvidjeti kako će izgledati budućnost medija na Zapadnom Balkanu.
On smatra da je za opstanak nezavisnih medija potrebno da se angažuje i medijska zajednica, ali i država. Mediji su, ističe, jedan od stubova demokratskog društva.
- Nemoguće je bilo šta raditi ako ne postoji jedna jaka medijska zajednica, novinarstvo profesionalno, koje je kritički raspoloženo i koje zapravo predstavlja na neki način glas javnosti - kazao je Kontić.
Upozorava da će i oni koji likuju nad situacijom ubrzo uvidjeti koliko je ona pogubna po društvo. Sa nestankom velikih nezavisnih medija gubi se i medijska zajednica, dodaje Kontić.
- Njenim postojanjem vi održavate nešto što u svakom društvu jeste normalno, da imate kritičke glasove, da imate istraživanja. Jer u tom slučaju ne može svako da radi šta god hoće - zaključuje Kontić.
<h2>Povratak države u medije u Srbiji i regionu</h2>
Profesorka Fakulteta političkih nauka u Beogradu Snježana Milivojević kaže za RSE da je gašenje dobrog, kvalitetnog medija uvijek gubitak za sve.
- Izvan te grupe profesionalnih novinara koji ostaju bez posla, što predstavlja poseban udar za novinarsku profesiju ovde, gubitak za opštu javnost svodi se na gubitak medija koji je držao visoko profesionalne standarde, imao raznovrstan program i doprinosio medijskom pluralizmu - naglasila je Milivojević.
Pojašnjava da su regionalne medije na Balkanu, uglavnom, osnivali strani vlasnici, ali da su otpori bili preveliki.
- Paralelno sa procesom egzodusa stranih vlasnika, događa se i jedna vrsta povratka države u medije – bar u Srbiji je to očigledno, preko državnog Telekoma, i čitavog niza njihovih kanala, među kojima su i neki koji glume tu regionalnu dimenziju - istakla je Milivojević.
Navodi da je snažan politički pritisak protiv medija doveo do toga da se "sektor međunarodne medijske pomoći, takoreći, raspadne pred našim očima".
- Mediji koji imaju ili ozbiljne ambicije da informišu o stanju u regionu, ili ozbiljne ambicije da podignu profesionalne standarde, sada su ostali u procepu između velikog političkog pritiska domaćih vlasti i nezainteresovanosti ili nespremnosti međunarodne demokratske javnosti da im pomogne - naglasila je Milivojević.
<h2>Znatno drugačija medijska scena u Crnoj Gori</h2>
Ovo je zabrinjavajući trend, kaže za RSE Milka Tadić Mijović, direktorica crnogorskog Centra za istraživačko novinarstvo.
- Svi ovi mediji bili su od izuzetnog značaja ne samo za nas u Crnoj Gori nego i za region. Radi se o 'legacy' medijima koji su, zaista, imali izuzetan značaj i važnost i u najcrnjim godinama 90-ih - rekla je Tadić Mijović.
Ističe da se radi o medijima "koji su imali određenu distancu prema svim vlastima na Balkanu, koji tradicionalno žele da kontrolišu i zarobe medije".
- Ovi su nam nezavisni glasovi bili jako bitni, značajni i bojim se da će nakon gašenja ovih medija naša medijska scena biti znatno drugačija - ocijenila je Tadić Mijović.
Direktorica CIN Crna Gora upozorava da se sada na Zapadnom Balkanu otvara prostor "autoritarnim vođama i korumpiranim biznis elitama da kontrolišu medije".
- Sa druge strane, u tim zemljama imamo nereformisane javne servise i jako puno tabloidnih medija. I još jedna stvar je velika opasnost - imamo društvene mreže preko kojih se nevjerovatno, svjetlosnom brzinom šire dezinformacije - dodala je Tadić Mijović.
<h2>Kosovo – najlošije po slobodi medija</h2>
Kusari upozorava da je "uglavnom zbog djelovanja vlade i vladajuće stranke Samoopredjeljenje" došlo do pogoršanja slobode medija na Kosovu.
- Vlada je usvojila neustavni zakon o medijima, koji je kasnije poništio Ustavni sud. Novinari, medijske kuće i aktivisti suočavaju se sa verbalnim napadima i ciljanim uznemiravanjem političara, uključujući premijera Aljbina Kurtija - navela je Kusari.
Ističe da je na Kosovu postalo "gotovo nemoguće dobiti pristup javnim dokumentima", da je transparentnost na rekordno niskom nivou, a da vladajuća stranka redovno vrši pritisak na regulatore i odbore javnih emitera.
Prema njoj, Kosovo rizikuje da pređe iz lidera u slobodi medija u jedan od najalarmantnijih slučajeva pada u regionu, ukoliko Vlada u Prištini nastavi ovim putem.
U posljednjem izvještaju o slobodi medija organizacije Reporteri bez granica (RSF), za 2025. godinu, Kosovo je najniže rangirano na Zapadnom Balkanu, i to na 99. poziciji.
Tri pozicije ispred je Srbija, deset pozicija BiH, dok je najbolja u regionu Crna Gora, na 37. mjestu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kontić: Sa nestankom velikih nezavisnih medija gubi se i medijska zajednica

Administracija predsjednika SAD-a Donalda Trampa stavila je na prodaju zgradu koja je već 71 godinu dom za Glas Amerike, medij kojeg je ovaj političar označio kao metu od dolaska u Bijelu kuću.
Zgrada Vilbur J. Koen je tako i zvanično postavljena na prodaju, te je tako Trampova administracija nastavila s politikom prodaje nekretnina koje smatra “nepotrebnim.”
Pored toga, ove sedmice je čak 600 zaposlenih Glasa Amerike izgubilo posao, čime je Tramp potencijalno prekršio naredbu suda u SAD-u, koji je odlučio da se treba osigurati opstanak ovog medija.
Među 600 zaposlenih koji su dobili otkaz, prema pisanju Gardijana, većina su novinari, ali je bilo nekoliko i administrativnih službenika. Ukupno je dobilo otkaz trećina radne snage u ovom mediju.
Među otpuštenima su i novinari iz autoritarnih zemalja koji se sada suočavaju s deportacijom, jer su njihove vize vezane za posao na Glasu Amerike.
- Danas je izuzetno težak dan jer su otpušteni mnogi naši saradnici koji su se posvetili ispunjavanju kongresno definisane misije Glasa Amerike – pružanja tačnog, uravnoteženog i sveobuhvatnog novinarstva svijetu- naveli su novinari kampanje SaveVOA.
Grupa je saopštila da tim razmatra naredne korake i da ostaje “posvećen cilju vraćanja svih zaposlenih na njihove pozicije.”
Administracija je kao opravdanje za otpuštanja navela “povodljivost vlade”, iskoristivši status radnika kao ugovornih saradnika, a ne punopravnih saveznih zaposlenih.
Direktor Glasa Amerike, Majkl Abramovic nazvao je ovaj potez “neobjašnjivim” i rekao da je “slomljenog srca” u emailu upućenom osoblju.
Obavještenje zaposlenima navodi da će otpušteni radnici biti razriješeni dužnosti od 30. maja i upućuje ih da do tada vrate svoje novinarske akreditacije, identifikacione značke i drugu imovinu Glasa Amerike.

Trampova administracija na prodaju stavila sjedište Glasa Amerike

Grupa od šest novinara Glasa Amerike (VOA) podnijela je tužbu protiv administracije američkog predsjednika Donalda Trampa i drugih zvaničnika optužujući ih za nezakonito gašenje nekoliko javno finansiranih medija.
Donald Tramp je 14. marta potpisao izvršnu uredbu čiji je cilj smanjenje nekoliko saveznih agencija, uključujući i USAGM, kao i nekoliko drugih saveznih emitera. Naredba je teško pogodila sedam saveznih agencija, među kojima je bila Agencija za globalne medije (USAGM), kojoj je naređeno da "smanji učinak svojih funkcija određenih statutom i povezanog osoblja, na minimalno prisustvo i funkciju propisanu zakonom."
Nekoliko sati nakon donošenja ove naredbe, osoblje Glasa Amerike, čiji je USAGM matična kuća, stavljeno je na administrativni odmor, a njihove prostorije su zatvorene.
Tužba je podnijeta juče u Njujorku, a u njoj se navodi da je Trampova administracija koristila "motornu testeru" u pristupu Američkoj agenciji za globalne medije (USAGM) putem izvršne naredbe.
Vršilac dužnosti direktora USAGM, Viktor Morales, i specijalna savjetnica Kari Lejk navedeni su u tužbi, koja u kojoj se ističe da su potezi Trampove administracije u vezi sa zatvaranjem USAGM-a kršenje prava zaposlenih u Glasu Amerike prema Prvom amandmanu o slobodi govora.
Od suda se traži da se obnovi finansiranje medija koji koriste grantove USAGM, među kojima su Radio Slobodna Evropa (RFE), Radio Slobodna Azija (RFA) i Bliskoistočna radiodifuzna mreža (MBN). Tim medijima su ukinuti grantovi istog dana kada je Glas Amerike zatvoren.
- Optuženi su prekršili sve ove zakone zatvaranjem USAGM-a i potpunim prekidom posla prikupljanja i objavljivanja vijesti i stavova putem VOA i njegovog sestrinskog servisa, Radio Marti, kao i drugih primalaca grantova, RSE, RFA i MBN. Postupci optuženih su neustavni, nezakoniti i moraju odmah da prestanu - navodi se u tužbi.
U sastavu agencije USAGM nalaze se medijske kuće kao što su RSE (RFE), Glas Amerike (VOA), Radio Slobodna Azija, Kancelarija za emitovanje na Kubi (Radio Marti), bliskoistočna mreža MBN i Fond za otvorenu tehnologiju.

Grupa novinara Glasa Amerike tužila administraciju SAD zbog nezakonitog gašenja medija

Vladina agencija SAD koja vodi "Glas Amerike" (VOA) odlučila je danas da raskine višedecenijske ugovore sa agencijom Asošiejted pres, Rojtersom i agencijom Frans pres, i rekla svojim novinarima da prestanu da koriste njihov materijal.
Kari Lejk, bivša radio-novinarka koja je postala republikanska političarka, a predsjednik Donald Tramp ju je odabrao da vodi „Glas Amerike“, procijenila je da će se time uštedjeti 53 miliona dolara.
Nova administracija SAD je brzo potvrdila svoj autoritet u „Glasu Amerike“ koji je zemljama širom svijeta prenosio vijesti iz američke perspektive. Dok je čekala zvanično odobrenje za preuzimanje, Lejk je imenovana za specijalnu savjetnicu u Agenciji SAD za globalne medije koja nadgleda „Glas Amerike“ i sestrinske organizacije poput „Radija Slobodna Evropa“.
Ona je u četvrtak putem društvenih mreža objavila da prekida „skupe i nepotrebne ugovore“ s novinskim agencijama.
- Ne bi trebalo da plaćamo drugim novinskim organizacijama da nam kažu šta su vijesti- rekla je Lejk koja se neuspješno kandidovala za guvernerku Arizone. „Sa budžetom od skoro milijardu dolara, trebalo bi da sami proizvodimo vijesti. A ako to nije moguće, američki poreski obveznici treba da zahtijevaju zašto je tako“, rekla je ona.
Na današnjem sastanku zaposlenima VOA je rečeno da prestanu da koriste materijal agencija za svoje izvještaje, kažu novinari koji su govorili pod uslovom da im se ne objave imena.
U mnogim novinskim organizacijama, audio, video i tekstualni izvještaji agencija se koriste kao dopuna izvještajima sopstvenih novinara.
AP, Rojters i AFP su odbili da daju komentar.
Ovaj potez VOA dolazi usred napetih odnosa između štampe i Bijele kuće. Asošiejted pres je tužio Bijelu kuću jer je zabranila njegovim novinarima da dolaze, Pentagon je uklonio nekoliko novinara sa dugogodišnjih mjesta, a novinske agencije su bile i na meti tužbi i istraga.
U drugom postu na društvenim mrežama, Lejk je rekla da utvrđuje stanje i poručila: „Čovječe, nalazim mnogo gluposti koje američki poreski obveznici ne bi trebalo da plaćaju!“.

Glas Amerike raskinuo ugovore sa agencijama Asošiejted pres, Rojters i Frans Pres

Multimilijarder i saveznik američkog predsjednika Donalda Trampa, Ilon Mask, saglasio se sa posebnim Trampovim izaslanikom za specijalne misije Ričardom Grenelom, koji je rekao da bi trebalo ugasiti Glas Amerike i Radio Slobodnu Evropu (RSE).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.3074%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fgrenel-zeli-da-ugasi-voa-i-rse-te-medijske-kuce-su-pune-aktivista-krajnje-ljevice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Radio Slobodna Evropa i Glas Amerike su mediji koje plaćaju američki poreski obveznici. To su državni mediji. Te kuće su pune aktivista krajnje ljevice. S tim novinarima radim decenijama. To je relikt prošlosti. Ne trebaju nam mediji koje plaća država - rekao je Grenel.
Mask se, u objavi na društvenoj mreži Iks, čiji je i vlasnik, saglasio sa njim.&nbsp;
- 1. Evropa je sada slobodna (ako ne računamo gušeću birokratiju). Halo?? 2. Niko ih više ne sluša. 3. To su samo radikalni ljevičari koji pričaju sami sa sobom dok troše milijardu dolara godišnje od novca američkih poreskih obveznika - napisao je Mask.

Mask se saglasio sa Grenelom: Ugasiti Glas Amerike i Radio Slobodnu Evropu, to su samo radikalni ljevičari

Evropska komisija (EK) saopštila je danas da bi onlajn platforme morale da preduzmu dodatne mjere u borbi protiv sajber-nasilja, koje pogađa jedno od šestoro djece i izaziva sve veću zabrinutost zbog mentalnog zdravlja mladih.
Plan Komisije uključuje i pokretanje aplikacije na nivou Evropske unije (EU) koja će žrtvama omogućiti da prijave nasilje na internetu, sačuvaju i pošalju dokaze, kao i da dobiju podršku.
Zakon o digitalnim uslugama (DSA), koji obavezuje platforme da više rade na suzbijanju ilegalnog i štetnog sadržaja, uključuje smjernice za zaštitu maloljetnika. Ove mjere omogućavaju djeci da blokiraju i isključe bilo kog korisnika, kao i da ne mogu biti dodati u onlajn grupe bez svog pristanka.
EK je navela da će se ovaj zakon ažurirati kako bi se pojačale mjere koje platforme moraju da preduzmu kako bi maloljetnici bili zaštićeni od štetnog sadržaja i mogli jednostavno da ga prijave. Takođe će biti ažurirana i Direktiva o audiovizuelnim medijskim uslugama, koja reguliše televiziju, emitere i platforme za dijeljenje video-sadržaja, kako bi se obuhvatilo i pitanje sajber-nasilja.
- Borba protiv sajber-nasilja znači spasavanje života, jer ono nanosi bol, povređuje i ponekad oduzima ljude koje volimo. To je pandemija koju moramo da riješimo - izjavio je komesar EU za omladinu, kulturu i sport Glen Mikalef.
Plan akcije Komisije uključuje i pokretanje aplikacije na nivou EU koja će žrtvama omogućiti da prijave sajber-nasilje nacionalnoj liniji za pomoć, sačuvaju i pošalju dokaze, kao i da dobiju podršku.
Inicijativa EU protiv sajber-nasilja dolazi dok se zemlje širom svijeta odlučuju na ograničavanje pristupa djece društvenim mrežama zbog posljedica po njihovo zdravlje i bezbjednost.

EU pokreće akciju protiv sajber-nasilja: Aplikacija za prijavu i stroža pravila za platforme

U Podgorici je danas počelo 78. Prvenstvo Crne Gore u šahu, saopšteno je iz Šahovskog saveza Crne Gore.
Na ceremoniji otvaranja prisutnima se obratio legendarni velemajstor Božidar Bonja Ivanović, počasni predsjednik Šahovskog saveza Crne Gore, koji učestvuje i na ovogodišnjem prvenstvu.
Kako je saopšteno, glavni favoriti turnira opravdali su očekivanja i ostvarili pobjede u prvom kolu. Branilac titule, velemajstor Nikita Petrov, kaznio je rizičnu igru mladog Ilije Milovića, koji je predao partiju nakon neodbranjivih materijalnih gubitaka. Denis Kadrić je preciznim napadom primorao Dimitrija Vujovića na predaju, dok je velemajstor Nikola Đukić crnim figurama nadigrao Dragoljuba Abramovića.
Pobjede su ostvarili i Oleg Jaksin protiv Miloša Bujišića, Blažo Kalezić protiv Milojka Kandića, kao i reprezentativac Nemanja Vukčević protiv Dalibora Šćepanovića. Velemajstor Božidar Ivanović savladao je Mateju Popovića.
U prvom kolu nije bilo većih iznenađenja, a zabilježena su i četiri remija. Osmi nosilac turnira, fide majstor Miloš Pečurica, remizirao je sa Alvirom Sijarićem, dok je neriješenim rezultatom završena i partija između velemajstora Nebojše Nikčevića i Mitra Đukanovića.
Prvenstvo se igra po švajcarskom sistemu u 11 kola. Drugo kolo na programu je sjutra od 16 časova, a prema rasporedu izdvajaju se dueli: Nikita Petrov – Miljan Šuković, Aleksandar Vujošević – Denis Kadrić, Nikola Đukić – Predrag Nikač, Ilija Đurović – Oleg Jaksin, Blažo Kalezić – Goran Šćekić.
Pokrovitelj Prvenstva je Ministarstvo sporta i mladih, a ukupni nagradni fond iznosi 15.000 eura.

Favoriti opravdali uloge na startu Prvenstva Crne Gore u šahu

Demonstranti su se večeras sukobili sa policijom u albanskoj prijestonici Tirani, kada su se hiljade ljudi okupile zahtijevajući ostavku potpredsjednice vlade zbog navodne korupcije.
Kako prenosi N1, demonstranti su bacali Molotovljeve koktele na zgradu vlade, a policija je odgovorila vodenim topovima, u okviru najnovijeg u nizu protesta koji predstavljaju prijetnju stabilnosti dugogodišnje vlasti premijera Edija Rame, koji je na funkciju stupio 2013. godine.
Političke tenzije eskaliraju od decembra, nakon što je specijalno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv Ramine zamjenice Belinde Baljuku zbog navodnog miješanja u postupak javne nabavke za velike infrastrukturne projekte u korist određenih kompanija, što Baljuku negira.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fin_gr%2Fstatus%2F2021306198872490009%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2021306198872490009%7Ctwgr%5E113c7a7e9727e4b1a70d8876f10f8a33e7f8300b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Hiljade ljudi je na glavnom trgu u Tirani mahala zastavama i uzvikivala: „Rama, idi kući, ova korumpirana vlada treba da podnese ostavku“.
Interventna policija štitila je zgradu vlade.
Specijalno tužilaštvo, zaduženo za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, zatražilo je da parlament ove nedjelje ukine imunitet Baljuku kako bi mogla biti uhapšena.

Tirana: Demonstranti bacili Molotovljeve koktele na zgradu vlade, policija odgovorila vodenim topovima

Generalni direktor BBC-ja Tim Dejvi upozorio je da će svjetski servis te kuće za sedam nedjelja ostati bez finansiranja, pošto nije sklopljen nijedan novi ugovor sa britanskom vladom.
Tim Dejvi je, u dopisu upućenom britanskom Forin ofisu, naveo da je neizvjesnost nastala zbog smanjenog međunarodnog izvještavanja novinskih organizacija, poput Vašington posta, dok dezinformacije „nevjerovatnom brzinom preplavljuju digitalnu sferu“, piše Gardijan.
Za Dejavija je obezbjeđivanje novog ugovora za finansiranje svjetskog servisa jedan od prioriteta prije napuštanja funkcije u aprilu.
On i drugi čelnici BBC-ja ranije su upozoravali na opasnosti od smanjenja obima svjetskog servisa, a istraživanja BBC-ja ukazuju na rast povjerenja u državne emitere iz Rusije i Kine širom svijeta.
Govoreći na događaju posvećenom globalnoj bezbjednosti medija, Dejvi je rekao da je budućnost svjetskog servisa sada „u središtu“ diskusija o obnovi kraljevske povelje o BBC-ju, koja je na snazi do kraja 2027. Takođe je upozorio na hitnost obezbjeđivanja finansiranja.
- Trenutni aranžman o finansiranju sa Ministarstvom spoljnih poslova ističe krajem marta. Za sedam nedjelja. Čekamo da čujemo ishod dogovora- naveo je Dejvi.
Veći dio budžeta svjetskog servisa, koji iznosi oko 400 miliona funti, dolazi od naknade za licencu, iako je Ministarstvo spoljnih poslova prošle godine doprinijelo budžetu sa 137 miliona funti.
- Pozivam vladu da podrži Svjetski servis, da djeluje odlučno i samouvjereno u vezi s onim što možemo postići u ovoj oblasti i da reaguje uskoro- poručio je Dejvi.
Dugoročno gledano, Dejvi se zalaže za veća ulaganja poreskih obveznika u ovu službu, imajući u vidu odluku Donalda Trampa o ukidanju finansiranja američkih javnih medija koji posluju u inostranstvu, kao i najavljena smanjenja finansiranja u vodećim svjetskim medijima.
Istraživanje BBC-ja pokazalo je da je nivo povjerenja uglavnom nepromijenjen u odnosu na prije četiri godine i iznosi 78 odsto. Istovremeno, kako navode iz BBC-ja, poraslo je povjerenje u medije koje finansiraju Rusija i Kina.
Ministri su ranije bili naklonjeni stavu da je svjetski servis snažan instrument „meke moći“. Ipak, finansiranje u cijeloj britanskoj vladi i dalje je izuzetno ograničeno, navodi Gardijan.
- Rad koji Svjetski servis obavlja kao nezavisni i pouzdani emiter, predstavljajući Ujedinjeno Kraljevstvo, našu kulturu i naše vrijednosti širom svijeta, ova vlada visoko cijeni. Finansiranje putem grantova za naredne tri godine za Svjetsku službu biće određeno kroz proces raspodjele FCDO-a. Konačne ukupne raspodjele FCDO-a biće izvršene blagovremeno, prije početka fiskalne 2026–27. godine- rekao je Kris Elmor ministar u Forin ofisu.
BBC-jev svjetski servis najveći je svjetski emiter informativnog programa. Emituje radijski, televizijski i onlajn program na više od 40 jezika.

Direktor BBC-a: Svjetski servis za sedam nedjelja ostaje bez finansiranja

Kolumne

Život u zanimljivim vremenima

Nedić i ostali Lompari

Hronika

Društvenim mrežama kruži novi snimak na kojem je navodno Medenica: "Vršite pritisak i ucjenjujete ljude s namjerom da ženu pošaljete u pritvor jer nijeste bili u stanju mene da uhapsite"

Tag: glas-amerike