Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija (WFP) upozorio je danas da bi u djelovima Kameruna glad mogla dostići katastrofalne nivoe ako se ne ispuni cilj finansiranja od najmanje 57,5 miliona eura.
Predstavnik WFP za Kamerun i Sao Tome i Prinsipe Đanluka Ferera rekao je u Jaundeu, glavnom gradu Kameruna, da bi napredak postignut u borbi protiv gladi mogao biti poništen bez adekvatnog finansiranja.
- Bez ovog finansiranja, većina aktivnosti koje WFP i partneri sprovode moraće da se zaustave, što donosi niz rizika- rekao je Ferera.
Prema izvještaju Norveškog savjeta za izbjeglice od početka ove godine, kriza raseljavanja u Kamerunu je najviše zapostavljena u svijetu.
Zemlja se suočava sa nekoliko ozbiljnih kriza: pobunom džihadista Boko Harama na sjeveru, separatističkim ustankom u dva regiona engleskog govornog područja, i prilivom izbjeglica iz Centralnoafričke Republike na istoku.
Te krize, u kombinaciji sa klimatskim šokovima, stvorile su krizu raseljavanja i pogoršale opasnost od gladi.
Preko 3,3 miliona ljudi treba humanitarnu pomoć, a više od dva miliona je interno raseljeno, prema podacima WFP.
Ferera je rekao da zbog nedostatka sredstava počev od januara više od 52.000 djece neće dobijati školske obroke.
WFP će takođe smanjiti operacije, zbog čega će možda zatvoriti pet kancelarija u Kamerunu.
To će dovesti preko pola miliona ljudi u opasnost od gubitka pomoći u hrani.
- Dakle, možda ćemo se vratiti unazad umjesto da idemo naprijed- rekao je Ferera.
WFP je 2022. dobio finansiranje u vrijednosti od oko 91 milion eura za Kamerun, ali ove godine taj iznos je samo 17 miliona eura.
Manjak u finansijama nastao je nakon što je Trampova administracija ukinula velika sredstva za stranu pomoć, koja je 2023. iznosila oko 55 milijardi eura.
To je i posljednja godina sa dostupnim podacima o američkoj stranoj pomoći.
Za Trampovu administraciju, zatvaranje Agencije za međunarodni razvoj (USAID) bio je razlog za slavlje.
U julu ove godine, državni sekretar Marko Rubio rekao je da USAID od kraja Hladnog rata ima malo toga što može da predstavi kao uspjeh.
Međutim, u istraživanju u medicinskom časopisu "Lanset" istog mjeseca, naučnici su naveli da su programi USAID samo u prve dvije decenije spriječili 91 milion smrtnih slučajeva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svjetski program za hranu UN: Kamerunu prijeti katastrofalna glad ako se ne obezbijedi 57 miliona eura

Ujedinjene nacije zvanično su proglasile glad u gradu Gazi, što je prvi takav slučaj na Bliskom istoku. Drugdje, ovakvi primjeri su već zabilježeni. Sve su češći i glasniji pozivi na krivično gonjenje izgladnjivanja kao namjerne strategije u oružanim sukobima, piše Dojče vele. - Glad je ratno oružje, koje se trenutno koristi širom svijeta. To mora prestati jer se time krši međunarodno humanitarno pravo - izjavila je nedavno za Dojče vele glavna savjetnica za Sudan u američkoj organizaciji za sprečavanje masovnih zločina PAEMA Šejna Luis. Govorila je o gradu Al Fašir u Sudanu, koji je pod opsadom već godinu. Tamo je zarobljeno oko 30.000 ljudi, koji više nemaju hrane.&nbsp; - To je međunarodni zločin i kao takav se mora procesuirati - rekla je Luis. Organizacije za ljudska prava poput Amnestija i Hjuman rajts voča izdale su slična saopštenja o izraelskom djelovanju u Pojasu Gaze: vojsci se prebacuje da blokira isporuku pomoći i hrane. - Izrael izgladnjuje Gazu. To je genocid. To je zločin protiv čovječnosti. To je ratni zločin - rekao je specijalni izvjestilac Ujedinjenih nacija za pravo na hranu Majkl Fakri nedavno za list Gardijan. <h2>Izgladnjivanje kao oružje u ratu</h2> Sve su češći zahtjevi da se smrt civila od gladi tretira kao ratni zločin. Jedan od razloga za to je što sukobi sve češće izazivaju glad. - Glad je drevna pojava, koju strane u sukobu koriste vjekovima - kaže pravna savjetnica u projektu „Odgovornost za izgladnjivanje“ holandske fondacije GRC Rebeca Bakos Blumental.&nbsp; Posebno u posljednjih deset godina ova taktika se sve češće primjenjuje, kaže ona. U protekloj deceniji do gladi izazvane sukobima došlo je u Nigeriji, Somaliji, Južnom Sudanu, Sudanu, Siriji i Jemenu. Stručnjaci smatraju da bi ruski napadi na ukrajinsku poljoprivredu mogli biti pravno okarakterisani kao pokušaji korišćenja blokade hrane kao oružja u ratu. - Iako se globalna sigurnost hrane generalno poboljšava, broj gladnih raste. Globalna sigurnost hrane je nejednako raspoređena. To ukazuje na to da se glad koristi kao oružje - napisao je profesor na Univerzitetu Tufts u SAD Aleks de Val.&nbsp; Ako neka strana u sukobu namjerno uskraćuje hranu ili druge osnovne potrepštine civilnom stanovništvu, to se smatra ratnim zločinom u mnogim državama, ali i prema Ženevskoj konvenciji ili Rimskom statutu koji primjenjuje Međunarodni krivični sud. Međutim, do sada počinioci koji koriste ovo „oružje“ nikada nisu bili procesuirani isključivo zbog toga: ratni zločin izgladnjivanja nikada nije bio zasebno iznijet pred međunarodni sud, već samo kao dio oko dvadeset tipova ratnih zločina. Procjena izgladnjivanja kao zločina je složena: činjenica da civili gladuju u sukobu ne znači nužno i da je zločin počinjen. - Jedna od važnih pravnih stavki je pitanje namjere. Ratni zločin izgladnjivanja podrazumijeva da je počinilac djelovao s namjerom - objašnjava De Val za Dojče vele.&nbsp; Većina pravnih stručnjaka ipak smatra da može postojati i indirektna namera - kada je jasno da bi moglo doći do gladi, ali se ništa ne preduzima da se to spriječi. <h2>Novi pogledi na glad</h2> Do prije nekoliko godina, glad se uglavnom smatrala razvojnim ili humanitarnim problemom, kaže Blumental iz GRC-a. Sada se sve više pažnje posvećuje njenoj kriminalnoj dimenziji.&nbsp; - Stvari se pokreću - rekao je De Val.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250825140832_597729a6b4d6a2f79ccd8e8bb75bea57d69c6e85df418af33c729cde7a37e4e9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250825140832_597729a6b4d6a2f79ccd8e8bb75bea57d69c6e85df418af33c729cde7a37e4e9" data-rendition-name="original" width="1110" height="624" loading="lazy" alt="Katastrofa u Al Fašeru u Sudanu"> <figcaption>Katastrofa u Al Fašeru u Sudanu(Photo: UNICEF/Xinhua/picture alliance)</figcaption> </figure>  Savet bezbjednosti UN je 2018. jednoglasno usvojio Rezoluciju 2417, kojom se osuđuje izgladnjivanje civila kao „metoda ratovanja“. Godine 2019. izmijenjen je Rimski statut. Od tada se izgladnjivanje smatra ratnim zločinom ne samo u međunarodnim, već i u oružanim sukobima unutar jedne zemlje. Takođe su formirane istražne komisije UN za sukobe u Južnom Sudanu i Etiopiji, koje su se posebno bavile izgladnjivanjem kao ratnim zločinom, podsjeća Blumental. - Sve više međunarodnih i lokalnih organizacija za ljudska prava osuđuje ovu praksu. Upečatljivi primjeri, poput trenutne situacije u Gazi, značajno su podigli svijest o ovom zločinu - ističe ona. Vjeruje da su „istorijska prekretnica“ nalozi za hapšenje, koje je Međunarodni krivični sud izdao protiv izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta u novembru 2024. godine. U njima se izričito navodi optužba za izgladnjivanje kao ratni zločin. Prvi put su izdati međunarodni nalozi za hapšenje zbog navodnog izgladnjivanja kao zasebnog zločina. Međunarodni krivični sud takođe vodi istragu u Sudanu. Ni Izrael, ni režim u Sudanu, niti njegovi protivnici ne priznaju nadležnost tog suda. Tema izgladnjivanja je nesumnjivo dobila na pažnji u posljednjih deset godina, kaže De Val.&nbsp; - Pravni okvir postoji. Nedostaje politička volja za djelovanje - rekla je ona. <h2>Pravna obrada i dalje neizvesna</h2> I dalje postoje pravni izazovi, kaže De Val za Dojče vele.&nbsp; - Ali sam uvjeren da je moguće izreći presude. Samo treba dovesti optužene pred sud - dodaje ona. Blumental je saglasna.&nbsp; - Postoje nesporazumi u vezi s tim i mnogi ljudi misle da je glad neizbježan dio rata, ali naša istraživanja pokazuju da su ti obrasci vrlo jasni i da se u mnogim situacijama može prepoznati svjesna strategija - rekla je ona. Pokazuje oprezni optimizam da će oni koji namjerno izgladnjuju civile jednog dana odgovarati pred sudom.&nbsp; - To je svakako naša nada, na tome svi radimo - poručila je Blumental.

1084x550

Glad kao oružje

Šezdeset troje ljudi je u proteklih nedjelju dana umrlo od gladi u okupiranom gradu El Fašer u Sudanu, saopštio je danas zvaničnik ministarstva zdravlja te zemlje.
 
Zvaničnik je dodao da su većina umrlih žene i djeca.
Grad El Fašer u regionu Sjeverni Darfur je proteklih godinu dana pod opsadom odmetnute vojne jedinice Snage za brzu podršku (RSF), koja s Vojskom od aprila 2023. godine ratuje za vlast u Sudanu.
Glad je u tom gradu proglašena iste godine, a u kampu blizu njega od gladi svakodnevno umire između petoro i sedmoro djece.
El Fašer je skoro potpuno izolovan, a hrana je izrazito skupa te jedan kilogram brašna košta 16 eura.
Oko 40 odsto djece mlađe od pet godina u ovom gradu je akutno neuhranjeno, a 11 odsto je u teškom zdravstvenom stanju, tvrdi Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija (WFP).
Smatra se da u Sudanu oko 25 miliona ljudi teško dolazi do hrane.

Sudan: 63 ljudi umrlo od gladi za nedjelju dana u okupiranom gradu El Fašer

Ministarstvo zdravlja u Gazi saopštilo je danas da je još sedam Palestinaca, uključujući jedno dijete, umrlo od gladi i pothranjenosti.
Nove smrti, zabilježene u posljednja 24 sata, povećale su ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih s glađu od oktobra 2023. godine na 169, uključujući 93 djece, navodi se u saopštenju.
Ministarstvo je upozorilo da se humanitarna kriza u Gazi pogoršava i ponovo pozvalo međunarodnu zajednicu i humanitarne organizacije da odmah intervenišu kako bi se okončala patnja i dostavila hitna pomoć, prenosi Anadolija.

1250x600

Gaza: Od gladi umrlo 169 ljudi

U subotu ujutro palestinske bebe Hud Arafat i šestomjesečna Zainab Ahmed Abu Haleeb umrle su zbog nedostatka bebi formule. Izrael blokira ulazak ove hrane u Pojas Gaze koja je neophodna za preživljavanje beba.
O smrtima je izvijestila novinska agencija Vafa, a beba Zainab je umrla u medicinskom kompleksu Nasser.
U ažuriranom izvještaju navodi se da je u posljednja 24 sata zabilježeno pet novih smrtnih slučajeva kao posljedica pothranjenosti.
Navodi se da se time ukupan broj smrtnih slučajeva od pothranjenosti popeo na 127 od početka rata, uključujući 85 djece.
Izrael ne dozvoljava ulazak babi formule u Gazu, a britanski doktor Nick Maynard koji je četiri sedmice proveo u Gazi opisao je kako izraelski vojnici iz torbi doktora oduzimaju samo babi formulu i da je tome lično svjedočio.
Izrael ne dozvoljava ulazak dovoljnih količina pomoći u Gazu i onemogućava rad UN-ovih agencija pod izgovorom da Hamas krade hranu. Izvještaji američkih zvaničnika i priča New York Timesa je negirala ove navode.
Pomoć u Gazi se dijelu preko organizacije Humanitarna fondacija za Gazu gdje je do sada ubijeno 1.000 Palestinaca, a postoje svjedočanstva o namjerno ubijanju i ranjavanju očajnih ljudi.
Izrael koji izgladnjuje djecu i ostale osobe u Gazi sada tvrdi da će strane zemlje moći dostaviti pomoć Gazi putem vazdušnih desanta u narednim danima, a Jordan i UAE će vjerovatno provesti ovu posljednju rundu – ali detalji o tome kada i kako će se desanti dogoditi još nisu dostupni.

Gaza: Šestomjesečna beba umrla od gladi

Žene Evropskog saveza smatraju da je povlačenje predloga o skraćenju porodiljskog odsustva sa 12 na 10 mjeseci uslijedilo nakon snažne reakcije javnosti i brojnih primjedbi koje su ukazale na značaj ovog pitanja, saopšteno je iz ES.
- Ovaj prijedlog izazvao je opravdanu zabrinutost među majkama i porodicama, jer porodiljsko odsustvo predstavlja jedno od temeljnih prava i važan segment podrške porodici. Tek kada su se žene, civilni sektor i javnost digli na noge, shvatilo se ono što je moralo biti jasno od početka: porodiljsko odsustvo nije luksuz, već osnovno pravo- navodi se u saopštenju.
Iz Žena Evropskog saveza poručuju da očekuju otvorenu komunikaciju i odgovoran pristup kada su u pitanju politike koje se tiču majki i djece.
- Smatramo da je važno da se u budućnosti ovakva pitanja razmatraju kroz široke konsultacije i uz uvažavanje stručne i javne rasprave. Prava žena i majki nijesu teren za testiranje loših politika, niti ćemo dozvoliti da se ovakvi predlozi ponovo pojavljuju ‘ispod radara’. Svaka eventualna izmjena mora biti pažljivo analizirana i zasnovana na najboljem interesu porodica- zaključuje se u saopštenju.

Forum žena ES: Prava žena i majki nijesu teren za testiranje loših politika

Četvrt vijeka nakon odlaska iz Bijele kuće, Bil Klinton i Hilari Klinton svjedočiće u kongresnoj istrazi o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu, nakon što su republikanci u Predstavničkom domu zaprijetili postupkom zbog nepoštovanja Kongresa.
Saslušanja su zakazana u Čapakvi u saveznoj državi Njujork. Istragu vodi Odbor za nadzor kojim predsjedava Džejms Komer. Klintonovi su u početku nudili pisane izjave, ali su na kraju pristali da svjedoče.
Prema navodima medija, Bil Klinton je više puta putovao Epstinovim privatnim avionom i fotografisan je u njegovom društvu, kao i sa Gislejn Maksvel. Protiv njega nije podignuta optužnica, a njegov portparol tvrdi da je prekinuo kontakte s Epstinom prije hapšenja 2019. godine. Hilari Klinton je izjavila da nikada nije upoznala Epstina.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 918px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fip.index.hr%2Fremote%2Fbucket.index.hr%2Fb%2Findex%2Fc29b359c-dbdb-4583-bce3-7f52c1bf9f55.png%3Fwidth%3D765&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div>Bil Klinton i Džefri Epstin</div>
Teme saslušanja obuhvataju vođenje savezne istrage, okolnosti Epstinove smrti, borbu protiv trgovine ljudima i moguće etičke propuste javnih funkcionera. Saslušanja će biti snimana i naknadno objavljena.
Dio demokrata podržao je pokretanje postupka protiv Klintonovih, ističući da niko ne smije biti iznad zakona. Žrtve Epstina poručuju da je važno da svi koji su bili povezani s njim sarađuju s Kongresom, naglašavajući da svjedočenje ne znači i krivicu.

Bil i Hilari Klinton će svjedočiti o vezama s Epstinom nakon prijetnje sankcijama

Sistematsko i plansko uništavanje javnog servisa RTCG hitno se mora zaustaviti, kazao je funkcioner Evropskog saveza Ammar Borančić.
Prema njegovim riječima, Javni servis je, očigledno, postao leglo bezakonja i javašluka.
- A uzurpator položaja direktora RTCG, oktroisani g. Raonić, vrh je tog ledenog brijega. Umjesto reakcije države, svjedočimo prećutnom odobravanju od strane Skupštine i nadležnih institucija Crne Gore, koje su postale saučesnici neviđenog bezakonja, bahaćenja, uništavanja crnogorske kulture, ali i igranja sa ljudskim sudbinama onih koji ne žele da ćute - naveo je Borančić.&nbsp;
Kako dodaje, nakon čak tri nelegalna imenovanja Raonića za direktora, on sa te pozicije, uprkos sudskoj odluci, nastavlja sa netransparentnim trošenjem desetina miliona eura novca građana iz državne kase i nelegalnim postavljanjem podobnih na uredničke pozicije, što takođe mora biti predmet revizije nakon brzog završetka Raonićeve uzurpacije.&nbsp;
- Javnom servisu su potrebne suštinske, radikalne promjene, a ne još jedno kadriranje od strane Mandića. Vrijeme je da se na to stavi tačka konačnim odlaskom generalnog direktora Raonića i kompletnog Savjeta RTCG, koji su sebe stavili u poziciju iznad svih zakona i institucija Crne Gore, te izborom profesionalnih i dokazanih novinara na pozicije u RTCG. Ako se ovako nastavi još neko vrijeme, bojim se da će najveća prepreka na putu članstva Crne Gore u EU biti upravo „jedan čovjek“, a za čiji interes, to će vrijeme ubrzo pokazati - zaključuje Borančić.

Borančić: Sistematsko i plansko uništavanje RTCG hitno se mora zaustaviti, Raonić vrh ledenog brijega bezakonja i javašluka

Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) stavila je potpis na "zelenu dozvolu" za projekat na lokaciji koja se, prema navodima mještana, suštinski razlikuje od one za koju je uopšte podnijet zahtjev i za koju je prethodno donijeto rješenje o potrebi izrade elaborata. Upravo to, uz brojne druge pravne i proceduralne "vratolomije", desilo se u slučaju izdavanja rješenja o saglasnosti na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu vjetroelektrane Bijela (Šavnik) i dalekovoda dugog oko 80 kilometara, saopštili su iz Građanske inicijative "Spasimo Brezna".
- Zbog težine povreda zakonskih i proceduralnih normi u davanju 'zelene dozvole' za Vjetro park Bijela, imamo osnovanu sumnju na nezakonite uticaje, zloupotrebu položaja i druga djela koja mogu biti predmet krivičnog gonjenja, zbog čega ćemo podnijeti i krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) - navode iz GI "Spasimo Brezna".
Mještani pivskih sela Brezna u opštini Plužine i Duži u opštini Šavnik podnijeli su žalbu na rješenje Agencije za zaštitu životne sredine br. 03-UPI-2482/33 od 26.12.2025. godine.
U žalbi, kojom se traži poništenje rješenja o saglasnosti, navodi se da pobijano rješenje tretira suštinski različitu lokaciju od one za koju je Agencija svojim rješenjem br. 03-UPI-2482/7 od 20.12.2024. utvrdila potrebu za izradom elaborata i koja je bila na javnoj raspravi u maju 2025. godine.
- U obrazloženju rješenja, Agencija navodi da je usvojila zahtjev investitora firme Alcazar Energy Partners (Vjetro park Bijela) za promjenom trase u selima Duži i Brezna, što bi, i da se radilo samo o tome, takođe bilo nezakonito. Detaljna analiza promjena u obuhvatu projekta, zasnovana na uporednom pregledu javno objavljenog obuhvata za javnu raspravu (maj 2025), pobijanog rješenja (26.12.2025) i ‘inoviranog’ elaborata (decembar 2025), pokazuje da je radikalno izmijenjen obuhvat katastarskih parcela u svim katastarskim opštinama na prvobitno predstavljenoj lokaciji vjetrogeneratora i dalekovoda, te da su, čak, ubačene dvije nove katastarske opštine. U rješenju o saglasnosti koje je izdala EPA, pojavljuje se najmanje 142 potpuno novih katastarskih parcela kojih nema u rješenju o potrebi izrade elaborata -navode iz GI "Spasimo Brezna".
Agencija je, kako navode, u skladu sa zakonskom regulativom, bila dužna da sprovede novu proceduru odlučivanja o potrebi izrade elaborata za ovako izmijenjen projekat, da novi obuhvat dostavi javnosti na uvid i organizuje novu javnu raspravu.&nbsp;
Umjesto toga, dodaju, radikalno izmijenjenu lokaciju projekta pokušala je da 'zabašuri' rečenicom o prihvatanju 'malih izmjena' na zahtjev investitora", dodaju iz Građanske inicijative.
<h3>Negativan izvještaj Komisije se "zagubio"</h3>
Komisija za procjenu uticaja, formirana po čl. 21 Zakona, 22.06.2025. godine sačinila je Izvještaj o ocjeni elaborata, kojim elaborat nije prihvatila, uz uvažavanje svih primjedbi mještana Brezana.
Agencija, međutim, ističu, nije obavijestila mještane Brezana kao podnosioce primjedbi o zaključcima Komisije, niti je objavila Izvještaj Komisije i razloge prihvatanja ili odbijanja primjedbi, suprotno čl. 22 i čl. 24 st. 5 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, ističu iz GI.
- Jedna od primjedbi bila je da je investitor Alcazar Energy u svoj elaborat uvrstio brojna privatna imanja na trasi dalekovoda i naveo da je sa svima sklopio ugovore o zakupu. U tom momentu, ne samo da nije imao ugovore o zakupu, nego niko od mještana nije znao ništa o projektu niti o tome da je neko ‘prisvojio’ njihovu imovinu - navodi se u saopštenju.
Dodaju da se u elaboratu na koji je Agencija dala saglasnost, ponovo nalaze brojne privatne parcele koje su uvrštene bez znanja i saglasnosti vlasnika da njihova imovina bude dio elaborata.
- Time se elaborat i rješenje zasnivaju na lažnoj pretpostavci da su imovinsko-pravni odnosi riješeni ili se mogu smatrati riješenim, što je suprotno Zakonu i obavezi da se utvrde stvarne, a ne hipotetičke činjenice i da se sagledaju stvarni uticaji na imovinu i stanovništvo - navode iz Građanske inicijative.
Iz GI "Spasimo Brezna" ističu da se žalba zasniva na brojnim radnjama i propuštanjima radnji Agencije, u ovom slučaju obrađivača Milana Vlahovića, za koje smatraju da nijesu u skladu sa zakonom, te da očekuju da rješenje koje je zasnovano na brojnim povredama bude poništeno.
Podsjećaju da se skoro godinu dana bore da spriječe uništenje svojih imanja i domova gradnjom međunarodnog energetskog čvorišta i brojnih dalekovoda koji se "crtaju" kroz naseljena mjesta, preko njihovih imanja, kuća i turističkih objekata, u skladu sa željama i interesima investitora.
Podsjećaju i da je, kako tvrde, Alcazar Energy Partners, odnosno njihova crnogorska firma Vjetro park Bijela, pokušala da sakrije svoj projekat, dalekovod i svoje namjere od mještana, da je pokušala da javne rasprave prođu ispod radara lokalne zajednice, slala geometre da premjeravaju imanja bez znanja vlasnika, kao i emisare kod najranjivijih mještana da ih ubjeđuju i zastrašuju tvrdnjama da će im zemlja biti oduzeta eksproprijacijom ukoliko je sami ne ustupe.
U maju prošle godine, mještani su, kako navode, otkrili da je Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) u dokumentaciji dostavljenoj Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) prikazao netačne i obmanjujuće podatke o lokaciji i okruženju planiranog energetskog čvorišta, tvrdeći da u krugu od 2 km od planirane lokacije nema nijedna kuća, na osnovu kojih je odobrena kreditna podrška za 400kV trafostanicu kao centar međunarodnog energetskog čvorišta u centru sela koje živi od turizma i poljoprivrede. U toku je žalbeni postupak pred nezavisnim EBRD tijelima IPAM i OCCO.
- Moraju znati da nećemo dozvoliti da nam unište selo, imovinu, živote i budućnost. Ukoliko bi napravili to što su isplanirali, to bi za nas značilo tihi genocid i faktičko prisilno raseljavanje cijele ljudske zajednice u Breznima. Takva energetska čvorišta, kakvo nam sprema CGES, zajedno sa dalekovodima privatnih energetskih kompanija koje mještani doživljavaju kao tajkunske projekte, u civilizovanim državama prave se na otvorenim morima i potpuno pustim predjelima – a mi ćemo i životima braniti naš goli opstanak -poručuju iz Građanske inicijative "Spasimo Brezna".

Tag: glad