Fudbalska reprezentacija Crne Gore savladala je Gibraltar u pretposljednjem kolu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026.&nbsp;
Izabranici Mirka Vučinića ostvarili su večeras treći trijumf u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2026, i to na Gibraltaru – 1:2 (1:2).
'Sokoli' su do trijumfa stigli nakon preokreta u prvom dijelu, a meč je obilježila majstorija Vasilija Adžića, koji je u 33. minutu postigao prekrasan gol iz slobodnog udarca.
Duel odigran po pljusku i jakom vjetru, počeo je inicijativom Crne Gore, no do vođstva je u 20. minutu stigao Gibraltar. Skanlon je poslao odličnu loptu sa centra, a Džesop je pobjegao našoj odbrani i savladao Nikića.
Svega dva minuta kasnije, Mauro je u svom šesnaestercu srušio Adžića i sudija Papapetru pokazao je na 'bijelu tačku'. No, nakon trominutne VAR provjere, ta je odluka preinačena, te je ostalo 1:0.
Čudo je kako u 29. minutu nije bilo 1:1 - Vukotić je odlično poslao loptu u peterac, tamo je glavom zahvatio Adžić, ali je poslao pored stative.
Dva minuta kasnije, Krstović je bio u sjajnoj prilici, lopta je gotovo bila 'već viđena' u mreži, ali je izvrsno intervenisao golman Hankins.
Najzad, u 33. minutu smo poravnali, i to majstorijom Vasilija Adžića. Bio je to slobodan udarac sa ivice šesnaesterca iskosa, iz veoma teške pozicije. Adžić je uputio perfektan šut po zemlji, a lopta je završila u mreži.
U 41. minutu, nakon VAR provjere, dosuđen je penal za Crnu Goru. Bila je to provjera uz nekoliko minuta zakašnjenja, i to pošto je Janković srušen u šesnaestercu. Sa 'bijele tačke' siguran je bio Krstović i time su 'sokoli' preokrenuli prije odlaska na odmor. No, imali smo u toj situaciji sreće - golman Hankins gotovo je zaustavio loptu, ali nekako je otišla iza gol linije.
Dvije prilike u nastavku nije iskoristio Osmajić - prvo mu je šut odbranio Hankins, a u 65. minutu, nakon centaršuta Krstovića, poslao je loptu pored stative.
Do 75. minuta, Vučinić je iz igre izveo i Krstovića i Adžića i Jankovića, očito misleći i na predstojeći okršaj protiv Hrvatske.
Čudo je kako u 82. minutu nije bilo 1:3. Vukotić je povukao kontru, poslao loptu do Osmajića koji je imao zicer, ali je Hankins ponovo zaustavio njegov šut. Minut kasnije, Rubežić je nakon centaršuta Vukotića bio sam pred golom, a lopta je otišla iznad prečke.
U finišu je Hankins zaustavio još dva šuta naših reprezentativaca, tako da se rezultat nije mijenjao.
<h2>U ponedjeljak protiv 'vatrenih', karte od sjutra u prodaji</h2>
Pred našom reprezentacijom u aktuelnom kvalifikacionom ciklusu ostaje još jedan duel. U ponedjeljak veče u Podgorici će gostovati selekcija Hrvatske.
Taj duel na programu će biti u 20:45 časova, pri čemu će prodaja ulaznica početi sjutra.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Kvalifikacije za SP: Crna Gora savladala Gibraltar

Selektor fudbalske reprezentacije Crne Gore Mirko Vučinić objavio je spisak igrača za utakmice sa Gibraltarom i Hrvatskom u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, na kojem se nalaze igrači koji nastupaju u inostranim klubovima.
Gostovanje Gibraltaru zakazano je za 14. novembar (20.45), dok će se duel sa Hrvatskom odigrati 17. novembra na Gradskom stadionu u Podgorici (20.45).
Na spisku se nalaze Stevan Jovetić, Risto Radunović, Marko Janković, Igor Vujačić, Adam Marušić i Stefan Lončar, koji su zbog povreda propustili oktobarske mečeve.
Na spisku su - golmani: Danijel Petković (Lepaja, Letonija), Igor Nikić (Mirandes, Španija), Balša Popović (OFK Beograd, Srbija);
odbrambeni igrači: Stefan Savić (Trabzonspor, Turska), Adam Marušić (Lacio, Italija), Marko Vešović (Lokomotiva, Hrvatska), Igor Vujačić (Rubin, Rusija), Risto Radunović (FCSB, Rumunija), Nikola Šipčić (Asteras, Grčka), Slobodan Rubežić (Korona Kilce, Poljska), Marko Tući (Gangvon, Južna Koreja), Marko Perović (Almerija, Španija), Stefan Milić (Partizan, Srbija):
vezni igrači: Marko Janković (Karabag, Azerbejdžan), Marko Bakić (Persepolis, Iran), Driton Camaj (Astana, Kazahstan), Stefan Lončar (Akron, Rusija), Miloš Brnović (Arsenal Tula, Rusija), Milan Vukotić (Partizan, Srbija), Vasilije Adžić (Juventus, Italija), Andrija Bulatović (Lens, Francuska);
napadači: Stevan Jovetić (Omonija, Kipar), Nikola Krstović (Atalanta, Italija), Milutin Osmajić (Preston, Engleska), Viktor Đukanović (Dunajska Streda, Slovačka), Andrej Kostić (Partizan, Srbija).
Pripreme za mečeve sa Gibraltarom i Hrvatskom "hrabri sokoli" počinju u nedjelju, 9. novembra u 18 sati treningom na Trening kampu FSCG.

Vučinić objavio spisak za mečeve sa Gibraltarom i Hrvatskom

Ključ pobjede protiv Gibraltara bilo je drugo poluvrijeme - poručio je selektor Robert Prosinečki.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fsokoli-pobijedili-gibraltar-rezultatom-3-1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je rekao da je drugim zadovoljan, ali da je prvo bilo za zaborav.
- Drugo poluvrijeme je bilo jako dobro za razliku od prvog gdje smo imali neiskorištene šanse, a oni su prijetili iz prekida. Pravili smo neke faulove i dozvoljavali im prekide nepotrebne, a oni su to dobro koristili. Na kraju, treba čestitati momcima - kazao je Prosinečki.
U prvom, kaže, nijesu bili na sto odsto.
- Sigurno je bilo emotivno za sve. Moramo biti zadovoljni sa drugim poluvremenom. Poslije toga drugog gola je sve bilo riješeno i imali smo dosta prilika. Dolazili smo u situacije da damo još koji gol. Gibraltar je odradio koliko je mogao - naveo je on.
Na pitanje da prokomentariše uslove na terenu, Prosinečki je kazao tu ne mogu ništa.
- Biće kako će biti vrijeme ne kontrolišemo. Nije bio toliko loš teren danas, bio je gori protiv Turske i Velsa. Da se ne bi vadili na teren, jasno je da nismo bili dobri u prvom dijelu, a u drugom jesmo - istakao je on.
Nakon prve prepreke slijedi okršaj sa Farskim Ostrvima u utorak na istom terenu u Nikšiču.
- Analiziraćemo, odraditi trening, razgovarati i sigurno moramo biti puno bolji nego večeras - zaključio je Prosinečki.

Prosinečki: Zadovoljan sam drugim poluvremenom, mogli smo i ubjedljivije da slavimo

Navijači reprezentacije Crne Gore večeras su na utakmici protiv Gibraltara u Nikšiću istakli transparent sa porukom: „Neka vas ne zavaravaju tišine naših ulica - vaša nesposobnost je isto što i ubica, ostavke!“. Oni su na gradskom stadionu skandirali „Cetinje“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FeT8yWuntMOo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Njihova poruka se odnosi na postupanje nadležnih, tokom i nakon tragedije na Cetinju u kojoj je Aco Martinović 1. januara ubio 13 ljudi, a među kojima niko nije podnio ostavku.
Da su smjene u bezbjednosnom sektoru neophodne od početka godine su insistirali u neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“. Oni su u Podgorici organizovali više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksu Bečića, koji dolaze iz redova Demokrata, pozivali da daju ostavke.&nbsp;
S obzirom na to da je bilo jasno da Šaranović i Bečić ne osjećaju moralnu odgovornost za zločin na Cetinju i da ostavke neće podnijeti, u „Kamo śutra“ su kasnije promijenili prvi zahtjev i umjesto toga tražili da ih smijeni premijer Milojko Spajić. Pošto se ni to nije desilo protesti i blokade su nastavljene - i to ne samo u njihovoj organizaciji, već su građani brojnih opština samoinicijativno organizovali blokade kako bi podržali zahtjeve ove studentske grupe.
Ova studentska grupa od kraja februara nije organizovala ni jedan protest ili blokadu. U tome su ostali dosljedni građani Cetinja koji ovog mjeseca svakodnevno blokiraju saobraćaj na Kruševom ždrijelu.
<h2>Minut ćutanja i baklje u čast Andrije Delibašića</h2>
Uoči početka večerašnje utakmice fudbaleri i navijači su odali poštu bivšem reprezentativcu Andriji Delibašiću koji je ove sedmice preminuo nakon borbe sa teškom bolešću.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fnavijaci-i-fudbaleri-odali-pocast-andriji-delibasicu-uoci-utakmice-sa-gibraltarom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Isprva je održan minuta ćutanja, a potom su navijači s obje tribine skandirali njegovo ime.
Oni su u njegovu čast zapalili i baklje.
<h2>Pobjeda 3:1</h2>
Naša reprezentacija je u utakmici za kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo pobijedila Gibraltar rezultatom 3:1.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fsokoli-pobijedili-gibraltar-rezultatom-3-1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su na poluvremenu su bili izjednačeni rezultatom 1:1.
Golove su postigli Stevan Jovetić, Marko Tući i Adam Marušić.

Anja Ivanović

(VIDEO) „Neka vas ne zavaravaju tišine naših ulica, vaša nesposobnost je isto što i ubica“: Nikšićkim stadionom odjekivali povici „Cetinje“

Reprezentacija Crne Gore pobijedila je večeras Gibraltar rezultatom 3:1 u utakmici za kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo.
Oni su na poluvremenu su bili izjednačeni rezultatom 1:1.
Golove su postigli Stevan Jovetić, Marko Tući i Adam Marušić.
Utakmica je odigrana na stadionu u Nikšiću.
Uoči početka fudbaleri i navijači su odali poštu bivšem reprezentativcu Andriji Delibašiću koji je ove sedmice preminuo nakon borbe sa teškom bolešću.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fnavijaci-i-fudbaleri-odali-pocast-andriji-delibasicu-uoci-utakmice-sa-gibraltarom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Isprva je održan minuta ćutanja, a potom su navijači s obje tribine skandirali njegovo ime. Oni su u njegovu čast zapalili i baklje.
„Sokoli“ su večeras igrali sa crnim florom na ruci.

1250x600

„Sokoli“ pobijedili Gibraltar rezultatom 3:1

Gradskim stadionom u Nikšiću danas je odjekivalo ime bivšeg reprezentativca Andrije Delibašića koji je ove sedmice preminuo nakon borbe sa teškom bolešću.
Njemu su počast, uoči početka utakmice sa Gibraltarom - za kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo, odali navijači i fudbaleri.
Isprva je održan minuta ćutanja, a potom su navijači s obje tribine skandirali njegovo ime. Oni su u njegovu čast zapalili i baklje.
Sokoli večeras igraju sa crnim florom na ruci.

Navijači i fudbaleri odali počast Andriji Delibašiću uoči utakmice sa Gibraltarom

Španski ministar za socijalna i potrošačka prava Pablo Bustinduj izjavio je da se nada da će se i druge evropske zemlje pridružiti povlačenju sa Eurosonga nakon što je potvrđeno da će Izrael učestvovati na sljedećem izdanju.
Izrael je u četvrtak dobio odobrenje organizatora za učešće na Eurosongu 2026. godine, što je navelo Španiju, Nizozemsku, Irsku i Sloveniju da se povuku zbog rata u Gazi i dovelo takmičenje do jednog od najvećih sukoba u njegovoj istoriji.
Bustinduj je u izjavi poručio da se nada da će mnoge druge zemlje slijediti njihov primjer povlačenja sa Eurosonga.&nbsp;
- Čini se da kada jednom nestanu iz naslova ili iz vijesti svakodnevne slike neselektivnog masakra desetina hiljada, nevinih ljudi i djece - čini se da bismo trebali gledati u drugom pravcu i normalizovati. To se ne može desiti. I nije stvar samo u tome što je Španija odlučila da se povuče sa Eurosonga i ponosan sam na to što ne učestvuje na Eurosongu, radi se o tome da se nadam i učinit ću sve što je u mojoj moći da odgovorni za ovaj genocid na kraju odgovaraju pred međunarodnim sudom jer je to mjesto gdje trebaju biti. Španija ne zaboravlja, mi ne zaboravljamo tragediju i masakr koji je pretrpio palestinski narod i nadamo se da će pravda jednog dana biti zadovoljena i da će odgovorni platiti za to - poručio je španski ministaru u izjavi koju prenosi Rojters.
Španija i drugi emiteri koji su prijetili bojkotom događaja naveli su broj poginulih u Gazi i optužili Izrael za kršenje pravila koja imaju za cilj očuvanje neutralnosti takmičenja. Izrael optužuje svoje kritičare da pokreću globalnu kampanju blaćenja protiv njega.
Nakon sastanka u Ženevi, Evropska radiodifuzna unija odlučila je da se ne glasa o učešću Izraela, rekavši da je umjesto toga usvojila nova pravila čiji je cilj obeshrabriti vlade da utiču na takmičenje.
Odmah nakon te objave organizatora takmičenja, nizozemski, španski, irski i slovenski emiteri su saopštili da će se povući.

Španski ministar pozvao druge zemlje da bojkotuju Eurosong: Mi ne zaboravljamo masakr

Lavice nas još jednom podsjećaju da rad, red i riješenost donose rezultate, koji služe na ponos čitavoj Crnoj Gori - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, na mreži Iks (X), čestitao našim rukometašicama na zasluženom plasmanu u četvrtfinale Svjetskog prvenstva.
- Idemo do kraja po medalju - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1997380104985448702%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović čestitao rukometašicama: Idemo do kraja po medalju

Američki milijarder Ilon Mask poručio je da bi Evropsku uniju trebalo ukinuti i suverenitet vratiti pojedinačnim državama, kako bi vlasti bolje predstavljale svoje građane, a njegov stav podržao je zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev.
- Upravo tako - kratko je komentarisao Medvedev na Maskovu poruku objavljenu na platformi Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Felonmusk%2Fstatus%2F1997279325876367719%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1997279325876367719%7Ctwgr%5Ea2ec4731428454a4ee2539f0cd74d660ceca1800%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjetimo, Mask se posljednjih dana našao u žestokom sukobu s Briselom nakon što je Evropska komisija izrekla kaznu od 120 miliona eura njegovoj platformi Iks (X) zbog kršenja pravila transparentnosti prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA).
MAsk je uzvratio oštrim napadom, tvrdeći da je kazna "suluda" i da je ciljana ne samo protiv Iksa nego i protiv njega lično. Najavio je da će njegov odgovor biti usmjeren i na visoke zvaničnike koji su učestvovali u donošenju odluke, ali nije precizirao kakve će poteze povući.
Evropska komisija navela je da je funkcija plave oznake postala obmanjujuća nakon što je promijenjena iz oznake za verifikovane korisnike u pretplatničku uslugu. Takođe su ocijenili da Iks ne nudi dovoljan uvid u bazu oglasa niti omogućava istraživačima adekvatan pristup javnim podacima. Zvaničnici Komisije naglasili su da je kazna izrečena čitavoj korporativnoj strukturi na čijem je vrhu Mask.
Mask je na Iksu poručio da će evropski "komesari uskoro shvatiti puno značenje Strajsand efekta", aludirajući na situacije kada pokušaji cenzure izazovu još veću pažnju javnosti.
Kazna je odmah izazvala burne reakcije u Vašingtonu, gdje su brojni američki zvaničnici osudili potez Brisela, tvrdeći da je riječ o udaru na slobodu govora i američke tehnološke kompanije. Senator Džej Di Vens tu je odluku nazvao "glupošću", dok je Marko Rubio poručio da je kazna napad na američki narod. Slične poruke poslali su i američki zvaničnici iz administracije Donalda Trampa, uključujući Endrua Puzdera, koji je upozorio da EU "pretjeranom regulacijom guši američke inovacije".
Ovaj slučaj dodatno povećava napetosti između Vašingtona i Brisela, naročito u kontekstu trgovinskih pregovora i sve glasnijih prijetnji američkog predsjednika novim tarifama ukoliko EU nastavi s kažnjavanjem američkih tehnoloških giganata.
U evropskim prijestonicama kazna je dočekana s opreznim odobravanjem, iako su pojedini desničarski političari, poput holandskog Herta Vajldersa, iskoristili momenat za vlastite napade na institucije EU, optužujući ih za "totalitarizam".
Kazna predstavlja zaključak prve faze istrage nad platformom Iks, dok će se naredni koraci Evropske komisije fokusirati na moderiranje sadržaja i druge obaveze propisane DSA-om.

Mask poručio da EU treba ukinuti i vratiti suverenitet državama, podržao ga Medvedev

Policija u Londonu saopštila je da su uhapšene četiri osobe nakon što su bacile pitu od jabuka sa kremom na izložbeni ormar u kojem se nalaze neprocjenjivi britanski Kraljevski dragulji u Taueru u Londonu.
Metropolitan policija grada je navela da su službenici reagovali nakon prijava o kriminalnom oštećenju izložbenog ormara, koji sadrži Državnu krunu i da su četiri protestanta bacila sumnjivu hranu na ormar prije nego što su dvojica napustila mjesto događaja.
Jedna malo poznata, samoproglašena grupa za civilni otpor pod nazivom "Take Back Power" preuzela je odgovornost, navodeći da su njeni članovi bacili pitu od jabuka i kremu na ormar.
Grupa je na društvenim mrežama objavila video incidenta koji prikazuje mladu ženu kako postavlja aluminijsku posudu s pitom uz staklenu pregradu, nakon čega mladić prska kremu iz posude preko nje.
Imperialna Državna kruna, koju je nosio kralj Čarls III na kraju svoje krunidbene ceremonije 2023. godine i na formalnim događajima poput Svečanog otvaranja Parlamenta, mogla se vidjeti kako sjaji unutar ormara. Oba osumnjičena u snimku nosila su majice s natpisom "Take back power" (vratimo moć, engl.) i logom na prednjoj strani.
- Demokratija se raspala - povikala je mlada žena, dok je muškarac koji je prskao kremu rekao da je "Britanija slomljena".&nbsp;
- Došli smo ovdje, do dragulja nacije, da povratimo moć - dodao je on.
Snimak, koji je zabilježila druga osoba u blizini, prikazivao je ženu zaposlenu s radiom kako pokušava intervenisati, neprestano vičući "izvinite!" dok je zvala pomoć putem radija.
"Jewel House" u svjetski poznatom Taueru bio je zatvoren za javnost dok je istraga trajala, saopštila je policija.
- Službenici su blisko surađivali s policijom Grada Londona i sigurnosnim službenicima, a četiri osobe su uhapšene pod sumnjom za kriminalno oštećenje - dodala je Metropolitan policija u saopštenju. Napomenuli su da su osobe u pritvoru.
Kraljevski dragulji su najdragocjenije britansko blago, uključujući regale koje koriste kod krunisanja novih monarha. Sastavljeni od više od 100 predmeta i preko 23.000 dragulja, smatraju se "neprocjenjive kulturne, historijske i simbolične vrijednosti", prema dobrotvornoj organizaciji "Historic Royal Palaces" koja upravlja Tauerom u Londonu, gdje se većina dragulja čuva.
Dragulji su dio Kraljevske kolekcije, koja se drži u povjerenju monarha za naciju.

Demonstranti u Londonu bacili pitu od jabuka na eksponat britanskih Kraljevskih dragulja, uhapšene četiri osobe

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Tag: gibraltar