Neprihvatljivo je da nema novca u budžetu za povećanja zarada administraciji u pravosuđu jer javnost svakodnevno ima priliku da vidi kako javni funkcioneri rasipaju državni novac na putovanja, zarade i partijska zapošljavanja - ocijenio je advokat Veselin Radulović gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Nakon tri sedmice štrajka upozorenja i neuspjelih pregovora sa Ministarstvom finansija zaposleni u sudstvu 3. novembra stupaju u generalni štrajk, a kako navode u Sindikatu pravosuđa prinuđeni su na generalni štrajk zbog nezadovoljstva sudske administracije. Prema njihovim riječima, osnovica zarade je 558 eura, dok radnik sa više od 10 godina radnog staža ima platu od 600 eura.
Zahtjevi zaposlenih u pravosuđu, kaže Radulović, su opravdani, jer su plate tih ljudi koji rade veoma ozbiljan i odgovoran posao ispod svakog nivoa.
- Ovom veoma ozbiljnom problemu Vlada je pristupala do sada veoma neozbiljno i veoma neodgovorno. Mislim da ni u izvršnoj vlasti ne shvataju o kakvom se problemu radi i kakve sve posljedice ovaj štrajk zaposlenih u sudstvu može da izazove po pravosudni sistem, po ostvarivanje svih ljudskih prava svih građana Crne Gore i po eventualno usporavanje pravosuđa, i onako sporog i neažurnog kakvo je sada - rekao je Radulović.
Dodaje da će većina zakazanih suđenja biti otkazana i odložena, a svako odlaganje uzrokuje, kako kaže, novo prolongiranje od najmanje mjesec.
- Sudovi su spori, neažurni, u ozbiljnom su zaostatku sa predmetima, u ozbiljnom su deficitu i sa kadrovima, u ozbiljnom su problemu sa kadrovskim uslovima u kojima rade, prostornim i svim drugim kapacitetima, ako tome pridodamo još ovaj problem, a izvjesno je čini mi se da će se to i desiti, imaćemo ozbiljne posljedice - naveo je on.
Plaši se, kako je rekao, da Ministarstvo finansija i Vlada ne shvataju ozbiljno ovaj problem.
- Meni je lično neprihvatljivo kada čujem određene poruke da za to ne postoji dovoljno novca u budžetu, ako sa druge strane vidimo kako se Vlada i kako se javni funkcioneri rasipaju sa državnim novcem. Mi svakodnevno dobijamo informacije kako oni troše državni novac, koliko troše na putovanja, koliko troše na zarade sebi, na partijska zapošljavanja, na sve ono što nije potrebno državi Crnoj Gori. S druge strane ovako jedan jako ozbiljan i odgovoran posao zanemaruju i vrednuju ga na jedan krajnje neprimjeren način - zaključio je Radulović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Radulović: Posljedice štrajka zaposlenih u sudstvu mogu biti jako ozbiljne, Vlada do sada pristupila veoma neodgovorno

Zaposleni u sudstvu započeće generalni štrajk nakon tri sedmice obustave rada, tj. štrajka upozorenja i neuspjelih pregovora s Ministarstvom finansija.
To je Portalu ETV potvrdio predsjednik Sindikata sudstva Dejan Đukić.
Ova odluku bi trebalo da donesu na sjednici u podne.
- Prinuđeni smo da uđemo u proceduru generalnog štrajka zbog višegodišnjeg nezadovoljstva sudske administracije. Kao što sam ranije govorio, osnovica nam je 558 eura, dok radnik s više od 10 godina radnog staža ima platu od 600 eura - rekao je Đukić.
<h2>Vrhovni sud ne učestvuje u štrajku</h2>
Vrhovni sud, inače, od samog početka ne učestvuje štrajku.
- Zaposleni u Vrhovnom sudu Crne Gore nijesu stupili u jednočasovnu obustavu rada koju je 19. septembra ove godine pokrenuo Sindikat sudstva Crne Gore. Ipak, imajući u vidu cjelokupnu situaciju u pravosuđu, želimo istaći da Vrhovni sud već duži vremenski period, i prije najavljene i započete obustave rada od strane sudske administracije, intenzivno radi na uspostavljanju dijaloga sa nadležnim Ministarstvom pravde i Ministarstvom finansija, s ciljem pronalaženja rješenja koja će omogućiti povećanje primanja i koeficijenata zaposlenih u sudstvu, kako sudija, tako i sudske administracije - saopšteno je Televiziji E ranije iz ove sudske instance.
Vrhovni sud je, kako su dodali, u stalnoj komunikaciji sa Sindikatom sudstva Crne Gore koji se zalaže za uvećanje zarada zaposlenih u visini od 30 odsto, kao i za potpisivanje Granskog kolektivnog ugovora, kako bi ovi problemi bili riješeni.
- Napominjemo da se, kako u Vrhovnom sudu tako i u svim ostalim sudovima u Crnoj Gori, predmeti hitnog karaktera, poput pritvorskih predmeta i predmeta u kojima su učesnici maloljetna lica, redovno rješavaju, bez obzira na najavljene ili sprovedene obustave rada - naveli su u Vrhovnom sudu odgovarajući na pitanja TV E.
Đukić je u izjavi za Portal ETV naglasio da je to njihovo pravo i da im Sindikat na tome uopšte ne zamjera.
<h2>Čekali poziv na razgovor</h2>
Predsjednica Sindikalne organizacije Osnovnog suda u Nikšiću Slađana Miljanić je još 16. oktobra, gostujući na Televiziji E, najavila da će donijeti odluku o generalnom štrajku ako ne dobiju poziv za razgovor.
Tada je istakla da su na ovakve mjere prinuđeni ukazala da nijesu dobili nijedan poziv za pregovore od ministra finansija Novice Vukovića.
- Od kad je grupa D izbrisana iz Zakona o zaradama u javnom sektoru - mi smo upućeni na granske kolektivne ugovore koji do danas nemamo. Već imamo jedno veliko nezadovoljstvo koje svakim danom raste. Mnogo godina smo bili na pregovorima, vlade su se mijenjale, a dobijali smo smo samo klimanje glavom. Imamo podršku ministra pravde (Bojana Božovića) i on je zaista sa nama razgovarao više puta, ali nemamo glavnu podršku - Ministarstva finansija. Njih ovom prilikom pozivam da konačno sjednu sa nama i da krenemo u dijalog jer je krajnje vrijeme - poručila je Miljanić dodajući da se sigurno neće povući, te da je to jedinstvena odluka.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmiljanic-jos-iduce-sedmice-jednocasovna-obustava-rada-nakon-toga-donosimo-odluku-o-generalnom-strajku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni, kako je precizirala, traže povećanja od 30 odsto.
- To je oko 140 eura - a na godišnjem nivou za sve okvirno oko milion i 400. Mi samo tražimo ono što nam zakonom pripada i što zaslužujemo - decidna je Miljanić.
Na pitanje kako je moguće da su njihove plate ispod 600 eura, ona je kazala da to pitaju svakog dana.
- I kucamo do minstarstva do ministarstva. To pitanje je zaista na mjestu, jer ako je minimalna zarada 600 eura - naša je 558. Jasno je da je neka greška, a krivce za to jedino možem tražiti u ljudima koji su pravili i održavaju ovakav sistem - odnosno u Vladi i Ministarstvu finansija - jasna je Miljanić.
Naglasila je da teško žive jer su troškovi života znatno porasli.
- Zaposleni u sudstvu obavljaju složene poslove, imaju ozbiljne predmete, državne tajne, dokaze - a plaćeni su ispod minimalca. Zato ne možemo govoriti o normalnim uslovima za život. Velika je odgovornost na njima - a i veliko nezadovoljstvo - ukazala je Miljanić.
<h2>GKU bi značio stabilnost i poštovanje</h2>
Granski kolektivni ugovor bi za njih, kaže, značio stabilnost, sigurnost i poštovanje zaposlenog.
- Zaposleni koji radi u instituciji kao što je sud - koji dijeli pravdu, a nezadvoljan je, mora biti adekvatno nagrađen da bi pružio maksimum. Ako imate nezadovoljnog službenika - nemate ni pravosuđe koje funkcioniše kako bi trebalo - upozorila je Miljanić ranije.

Anja Ivanović

Zaposleni u sudstvu počinju generalni štrajk

Mi ćemo još iduću sedmicu nastaviti jednočasovnu obustavu rada &nbsp;od 11 do 12 sati, a ako do tada ne dobijemo poziv za razgovor: donijećemo odluku o radikalizaciji, odnosno generalnom štrajku - saopštila je predsjednica Sindikalne organizacije Osnovnog suda u Nikšiću Slađana Miljanić.
Ona je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, istakla da su na ovakve mjere prinuđeni, te da do danas nijesu dobili nijedan poziv za pregovore od ministra finansija Novice Vukovića.
- Tražili smo razgovor sa ministrom finansija i svakog dana očekujemo da će nas pozvati na pregovore, ali do danas nijesmo dobili nijedan poziv - kazala je Miljanić.
Podvukla je i da bi glavna podrška upravo trebalo da dođe iz tog resora.
- Od kad je grupa D izbrisana iz Zakona o zaradama u javnom sektoru - mi smo upućeni na granske kolektivne ugovore koji do danas nemamo. Već imamo jedno veliko nezadovoljstvo koje svakim danom raste. Mnogo godina smo bili na pregovorima, vlade su se mijenjale, a dobijali smo smo samo klimanje glavom. Imamo podršku ministra pravde (Bojana Božovića) i on je zaista sa nama razgovarao više puta, ali nemamo glavnu podršku - Ministarstva finansija. Njih ovom prilikom pozivam da konačno sjednu sa nama i da krenemo u dijalog jer je krajnje vrijeme - poručila je Miljanić dodajući da se sigurno neće povući, te da je to jedinstvena odluka.
<h2>GENERALNI ŠTRAJK BI IZAZVAO KOLAPS</h2>
Kazala je da se osjećaju loše zbog jednočasovne obustave rada - ali da su na to bili primorani.
- Nije lijepo kad građanin ne može da uđe na vrata suda, prosto nam je žao i izvinjavam se svima zbog neprijatnosti - ali ih molim za strpljenje i razumijevanje jer smo potrošili sve sisteme pregovora i dijaloga - navela je Miljanić.
Mnogo je, kaže, građana je pred vratima sudova i suđenja odloženo.
- Sudije su zaista opterećene, kao i službenici i saradnici. Ni ova jednočasovna obustava nije nešto dobro, a generalni štrajk bi izazvao kolaps sudstva, ali nama je cilj da nas neko čuje, poštuje i adekvatno nagradi za rad - jasna je Miljanić.
Njihove mjere bi, kaže ona, najveći problem izazvale građanima koji neće moći da ostvaruju svoja prava i pravdu.
- Naš cilj je dogovor. Izgubili smo povjerenje. Sigurno ćemo se iduće sedmice sastati da donesemo radikalniju mjeru - a to je generalni štrajk - i to iako znamo da snosimo veliku odgovornost i da možda nećemo primati plate. Toliko smo složni i saglasni i po cijenu toga ćemo pristati da obustavimo instituciju zvanu sudstvo - navela je predsjednica Sindikalne organizacije Osnovnog suda u Nikšiću.
<h2>PLATE ISPOD MINIMALCA</h2>
Oni, kako je precizirala, traže povećanja od 30 odsto.
- To je oko 140 eura - a na godišnjem nivou za sve okvirno oko milion i 400. Mi samo tražimo ono što nam zakonom pripada i što zaslužujemo - decidna je Miljanić.
Na pitanje kako je moguće da su njihove plate ispod 600 eura, ona je kazala da to pitaju svakog dana.
- I kucamo do minstarstva do ministarstva. To pitanje je zaista na mjestu, jer ako je minimalna zarada 600 eura - naša je 558. Jasno je da je neka greška, a krivce za to jedino možem tražiti u ljudima koji su pravili i održavaju ovakav sistem - odnosno u Vladi i Ministarstvu finansija - jasna je Miljanić.
Naglasila je da teško žive jer su troškovi života znatno porasli.
- Zaposleni u sudstvu obavljaju složene poslove, imaju ozbiljne predmete, državne tajne, dokaze - a plaćeni su ispod minimalca. Zato ne možemo govoriti o normalnim uslovima za život. Velika je odgovornost na njima - a i veliko nezadovoljstvo - ukazala je Miljanić.
<h2>GKU BI ZNAČIO STABILNOST I POŠTOVANJE</h2>
Granski kolektivni ugovor bi za njih, kaže, značio stabilnost, sigurnost i poštovanje zaposlenog.
- Zaposleni koji radi u instituciji kao što je sud - koji dijeli pravdu, a nezadvoljan je, mora biti adekvatno nagrađen da bi pružio maksimum. Ako imate nezadovoljnog službenika - nemate ni pravosuđe koje funkcioniše kako bi trebalo - upozorila je Miljanić.

Miljanić: Još iduće sedmice jednočasovna obustava rada, nakon toga donosimo odluku o generalnom štrajku

Pritvorenici Istražnog zatvora u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu, ponovo najavljuju štrajk glađu, u dopisu koji su dostavili preko advokata Nikole Tomkovića.
- Pritvorenici spuškog zatvora obavještavaju javnost i Komitet za za prevenciju torture i nečovječnog postupanja (CPT), preko advokata Nikole Tomkovića, da sporazumi koji su bili postignuti poslije najave generalnog štrajka od prije nekoliko mjeseci, koje je predvodio predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović sa prisutnim predstavnicima Ministarstva pravde, nijesu sprovedeni u djelo, već naprotiv, situacija je još teža i gora nego ranije - naveli su oni.
Zbog prenatrpanosti zatvora, šetnje koje su zakonom predviđene dva puta dnevno po jedan sat - sada, kažu, traju dva puta po 30 minuta u toku dana.
- U jesenjem i zimskom periodu, prostor predviđen za šetnju i boravak na svježen vazduhu nije moguće koristiti zbog starosti zatvorske zgrade i nefunkcionalnosti otvora za atmosfersku kanalizaciju, zbog čega dolazi do izlivanja fekalija i poplava - istakli su oni.
Kažu da zbog prenatrpanosti kapaciteta porodice pritvorenika čekaju po tri do četiri sata kako bi došli u posjetu na temperaturi od plus 40 stepeni.
- Dječje posjete se vrše u prostoriji od 20 kvadrata po 30 minuta, a istovremeno borave i po četiri porodice. U tim uslovima nema nikakve privatnosti, ni prostora da se sjedne i popriča sa maloljetnom djecom koja se zbog tim nehumanih uslova osjećaju vrlo neprijatno - naveli su u pritvorenici dopisu.
Advokati, kažu, zbog velikog broja pritvorenika i njihovog razdvajanja zbog sprečavanja sukoba, nekada čekaju po dva-tri sata da bi razgovarali sa klijentom a nekada zbog prevelike gužve odustanu i ne obave posjetu klijentu.
- Zdravstvena služba nema ljekove koji su prepišu pritvorenicima nego porodice moraju da ih kupuju od svojih sredstava, a ukoliko pritvorenici i njihove porodice nemaju finansijske mogućnosti pritvorenici su prepušteni sami sebi - dodali su pritvorenici.
U sobama se, kažu, dešava da pritvorena lica spavaju i na podu zbog prenatrpanosti.
- A što se tiče inventara i tehnike, ukoliko niste u finansijskoj mogućnosti da iste obezbijedite-kupite, ostaje samo krevet u sobi - dodaju u dopisu.
Takođe, navode da zbog velike prenatrpanosti i kapaciteta kuhinje u posljednje vrijeme nemaju ni mogućnost spremanja posne hrane u vrijeme posta, te da se umjesto toga nude konzerve ribe i ništa više.
- U kantini nema kapaciteta da stanu namirnice za sve pritvorenike, tako da prilikom podjele namirnica dosta pritvorenika ostane bez pola naručenih artikala, a voće i povrće koje stiže je vidno niže klase - naveli su pritvorenici.
Kao glavne krivce za ovakvo stanje vide sudove koji, kako su kazali, određuju pritvor i ne puštaju ljude da se brane sa slobode, kao i Ministarstvo pravde koje je i nadležno za zatvor u Spužu.
U dopisu su apelovali na Advokatsku komoru da podrži njihove zahtjeve, te da sredinom septembra pritvorenici i advokati zajedno stupe u generalni štrajk.
- Štrajk bi se odnosio da se ni pritvorenici ni advokati ne pojavljuju na ročišta - naveli su oni.
Očito je, cijene oni, na snazi nepoštovanje ljudskih prava i kršenje Ustava Crne Gore, kao i kršenje prava po Evropskom sudu za ljudska prava.
- Smatramo da se radi o samovolji pojedinaca u vrhu pravosuđa povezanih sa bivšim režimom i uz političku podršku nove vlasti koja je sve ali nije demokratska - zaključuje se u saopštenju pritvorenika u Spužu koje su proslijedili preko advokata Nikole Tomkovića.

Pritvorenici u Spužu ponovo najavljuju generalni štrajk: Situacija je još teža i gora nego ranije

U Italiji je za danas zakazan generalni štrajk, nazvan "crni petak", koji je proglasilo pet sindikata, sa zahtjevima da se smanje budžetska sredstva za odbranu i ulože u zdravstveni sistem, obrazovanje, javni prevoz i bezbjednost na radu.
Zahtijevaju i povećanje plata, obnovu kolektivnih ugovora i skraćenje radnog vremena, a protive se privatizaciji i nesigurnim ugovorima na određeno vrijeme, prenosi RTS.
Najviše problema očekuje se u željezničkom saobraćaju, pošto su radnici državne željeznice najavili da neće raditi 24 sata – od 19. juna u 21 sat do 20. juna u isto vrijeme – što znači otkazivanje brzih, regionalnih i dugoprugih vozova.
Kada je riječ o vazdušnom saobraćaju, štrajk će uključiti radnike zadužene za utovar i istovar prtljaga, vozače autobusa koji prevoze putnike do aviona, kao i osoblje na zemlji.
Letovi će biti zagarantovani u terminima od 7 do 10 sati ujutru i od 18 do 21 uveče, kako je navedeno na sajtu Nacionalne uprave za civilno vazduhoplovstvo (ENAC), gdje se može pronaći lista letova koji će sigurno biti realizovani.
Ukoliko putujete u ili kroz Italiju, provjerite da li je vaš let otkazan ili odložen.
Svaki italijanski grad pristupa generalnom štrajku na svoj način. U Rimu, gradski prevoz neće saobraćati od 8.30 do 17 sati i od 20 sati pa nadalje, što znači da će autobusi, tramvaji i metro raditi samo do 8.29 i od 17.00 do 19.59.
U Milanu, prevoz neće funkcionisati od 8.45 do 15.00 sati i nakon 18 sati.
Italijanima i turistima se savjetuje da provjere sajtove javnog prevoza u gradovima u kojima se nalaze ili u koje putuju.
Zaposleni na italijanskim autoputevima štrajkovaće od 19. juna u 22 sata do 20. juna u 22 sata, što će dovesti do usporavanja saobraćaja, zatvaranja naplatnih rampi i smanjene asistencije na putevima.

1250x600

1084x550

Generalni štrajk u Italiji: Neće saobraćati vozovi, letovi će biti otkazani, neće raditi gradski prevoz

Studenti u blokadama i srednjoškolci koji ih podržavaju pozvali su danas sve građane na generalni štrajk u Srbiji, drugi nakon 24. jaunara, apelujući da se ne ide na posao, ne troši novac, ne ide u prodavnice i kafiće.
U objavama na društveni mrežama, savjet je se da se danas uzme slobodan dan, bolovanje ili da dobrovoljnim davanjem krvi zaposleni dobiju dva slobodna dana. Na generalni štrajk pozivaju i brojni srednjoškolci, koji su, za danas u centru Beograda, najavili protestnu šetnju „krugom dvojke“, koja će početi na Slaviji u 15:30 sati, uz protestnu šetnju od 16 sati.
Povorka će prolaziti pored Ministarstva prosvete, Apelacionog suda, Vlade i Palate pravde, gdje će zastajati i praviti buku.
Povratak na Slaviju planiran je oko 17:25 sati, gdje će okupljeni odati poštu za 15 poginulih u padu nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici 1. novembra.
Nakon tišine, uslijediće 15 minuta buke, a od 18 sati govori na skupu. Kraj skupa je planiran oko 18:30 sati.
Studenti u blokadi fakulteta Univerziteta u Novom Sadu najavili obilazak 13 javnih preduzeća i institucija. Pridružiće im se, kako je najavljeno, i srednjoškolci, prosvetari i građani.
Nakon okupljanja ispred Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, krenula je protestna šetnja.
Blokirane su raskrsnice. Učesnici šetnje pozvali su na protest 15. marta u Beogradu.
<h2>U 18:30 protest ispred RTS-a</h2>
Neformalna grupa radnika Radio-televizije Srbije (RTS) “pRoTeSt” uz podršku studenata u blokadi, pozvala je građane na današnji protest u Beogradu, isred zgrade RTS u 18:30 sati pod sloganom „Tišina odjekuje“.
- Na skupu će govoriti i iznijeti svoje zahtjeve radnici RTS koji osjećaju potrebu i obavezu da, boreći se za mogućnost profesionalnog obavljanja svog posla, bore ujedno i za bolji RTS, kao preduslov za bolje društvo. Gosti na protestu su predstavnici radnika i društvenih - navedeno je u saopštenju.
Kako je najavljeno, na skupu će se obratiti predstavnici grupa koji nisu dobili odgovarajući prostor u programu RTS – radnik “Kolubare” koji je dobio otkaz Goran Perišić, predstavnica apotekara koji se bore protiv privatizacije "Apoteka Beograd" Jelena Boro, profesor VI beogradske gimnazije Uroš Tepavac, glumac Ivan Jevtović, kao i đak Pete beogradske gimnazije i učesnik studentskih blokada.

Generalni štrajk u Srbiji: Protestna šetnja u Novom Sadu, okupljanje na Slaviji u 15:30 sati

Stomatološka komora Crne Gore do daljnjeg je odustala od generalnog štrajka, kazala je predsjednica Skupštine Komore Jelena Bulajić.
Kako je navela, to su odlučili nakon pregovora koji su održani krajem prošle sedmice sa predstavnicima Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO).
- Ovogodišnji budžet, kako nam je saopšteno, ostaje isti jer ga je Skupština Crne Gore već usvojila i iznosi 5,6 miliona EUR, ali će se uslovi raspodjele mijenjati. Ti uslovi, za razliku od dosadašnjih, sada će biti racionalno i pravično utemeljeni - kazala je Bulajić.
Prema njenim riječima, kao jasan dokaz dobre namjere za dugoročno rješenje problema u sferi stomatologije, Ministarstvo zdravlja i FZO su iskazali spremnost da, zajedno sa Komorom, učestvuju u pregovorima koji će, kako se nadaju, uslijediti sa Ministarstvom finansija.
Bulajić je kazala da su, cijeneći podršku donosilaca odluka u zdravstvu, kao Skupština Stomatološke komore, odlučili da do daljnjeg ne stupaju u generalni štrajk.
- Ali ga ni ne isključujemo u slučaju da u Ministarstvu finansija ne nađemo sagovornika koji je spreman makar da bude informisan o posljedicama po javno zdravlje koje imaju odluke koje se donose u toj važnoj instituciji u ime građana Crne Gore - naglasila je Bulajić.
Kako je navela, njihova trenutna pozicija i odluka da za sada odustanu od generalnog štrajka je gest dobre volje, a istom fer odnosu se nadaju i sa strane Ministarstva finansija.
- Za pacijente to znači da su im u privatnim ambulantama koje imaju ugovore sa FZO, vrata ponovo širom otvorena. O eventualnim novim odlukama Skupštine komore od značaja za javnost, izvijestićemo blagovremeno - kazala je Bulajić.

Bulajić: Stomatološka komora odustaje od generalnog štrajka do daljnjeg

M. S. (25), koja se tereti da je automobilom udarila studentkinju na blokadi, sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana.
Prethodno je, kako piše N1 Beograd, Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo istragu protiv nje zbog postojanja osnova sumnje da je 24. januara oko 15 sati tokom studentske blokade u Ulici Jurija Gagarina pri bezobzirnom nasilničkom ponašanju pokušala da liši života više osoba, a К. V. zadobila teške telesne povrede opasne po život, saopštilo je tužilaštvo.
- Pritvor je prema okrivljenoj M. S. određen iz zakonskih razloga, odnosno usled postojanja osobitih okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na svedoke, zbog postojanja osobitih okolnosti koje ukazuju da će, u slučaju boravka na slobodi, u kratkom vremenskom periodu ponoviti krivično delo, kao i s obzirom na to da je osnovano sumnjiva da je izvršila krivično delo za koje je propisana kazna zatvora preko deset godina, a način izvršenja i težina posledica krivičnog dela doveli su do uznemirenja javnosti koje može ugroziti nesmetano i pravično vođenje krivičnog postupka - navodi se u saopštenju Višeg suda u Beogradu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.3516%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fuznemirujuce-scene-na-novom-beograud-kolima-se-zaletio-na-okupljene-gradane-pa-udario-studentkinju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako se dodaje, okrivljenoj M.S. na teret se stavlja izvršenje krivičnog djela teško ubistvo u pokušaju.
Podsjetimo, ranije danas osumnjičena nije saslušana pred javnim tužiocem, s obzirom na to da postavljeni branilac po službenoj dužnosti nije pristupio Višeg javnog tužilaštva u Beogradu.
Postoje osnovi sumnje da je M. S. krivično djelo izvršila tako što je upravljajući automobilom marke „citroen“ najpre zaustavila vozilo zbog velikog broja okupljenih studenata i ostalih građana koji su blokirali saobraćajnicu u okviru protesta nazvanog „Generalni štrajk“, da bi u trenutku kada se ispred vozila nalazilo više studenata obučenih u žute i narandžaste fluorescentne prsluke, koji su obavljali dužnost redara, iznenada, bahato i nasilnički startovala vozilo i naglo krenula u pravcu studenata koji su stajali ispred njenog vozila, navodi tužilaštvo.
Osumnjičena je prednjim dijelom vozila udarila oštećenu К. T, koja je stajala ispred njenog vozila sa megafonom u ruci, s usljed udarca je К.T. nabačena na haubu vozila, a zatim na šoferšajbnu, nakon čega je odbačena na tlo sa lijeve strane i tom prilikom je udarila glavom u ivičnjak i zadobila teške tjelesne povrede opasne po život, dodaje se.
Takođe, istom prilikom je oštećenog V. M. udarila prednjim lijevim dijelom vozila i nabacila na haubu, a zatim odbacila na lijevu stranu, usljed čega je on pao na tlo, a osumnjičena je nastavila velikom brzinom da se udaljava, ostavljajući oštećene bez pomoći, krećući se ka velikom broju okupljenih studenata i građana, ugrožavajući njihovu bezbjednost i spokojstvo, da bi ubrzo bila zaustavljena od prisutnih studenata i građana, piše u saopštenju.

Određen pritvor djevojci koja je u Beogradu automobilom udarila studentkinju na blokadi

Širom Srbije ljudi su na ulicama, brojne ustanove i objekti su zatvoreni, a sve je dio akcije “generalni štrajk”, odnosno opšte građanske neposlušnosti, na koju su pozvali studenti. &nbsp;
Međutim, kako prenosi Raskrinkavanje, srpski mediji, uglavnom tabloidi, kao da izvještavaju iz paralelne stvarnosti. Samo neki od naslova koji su se mogli pročitati u medijima kao što su <a href="https://www.novosti.rs/vesti/politika/1453260/propao-generalni-strajk-novosti-ulicama-beograda-srbija-jutros-normalno-funkcionise-ljudi-idu-posao-rade-prodavnice-video" target="_blank">Novosti</a>, <a href="https://www.alo.rs/vesti/politika/1012963/ljudi-idu-na-posao-guzve-u-saobracaju-redovi-u-pekarama-u-srbiji-se-sve-odvija-normalno-propao-generalni-strajk/vest?fbclid=IwY2xjawIAZe1leHRuA2FlbQIxMQABHUfl-YME8lW-UNIlLaqr6dyw3PJda3ORAVM2Xw2fMSwJCVIWg-Mrtnl4nw_aem_evuTCaHNpyMUCUJdO1WLGA" target="_blank">Alo</a>, <a href="https://www.kurir.rs/vesti/politika/9566265/srbija-nije-stala-propao-generalni-strajk?fbclid=IwY2xjawIAZg1leHRuA2FlbQIxMQABHdynkPrSJBTFSxoED0sJGHtgUGdpLdnyldQ5LTpSsH_VAPk2ZElH6yAHBg_aem_oVrDTneNO_VNMx-vjYTezw" target="_blank">Kurir</a>, <a href="https://informer.rs/politika/vesti/983479/generalni-antistrajk?fbclid=IwY2xjawIAZitleHRuA2FlbQIxMQABHQ9eBXPDwJN8VVaOM9t4KpAnZtQFOS5XH46faArr28E6v3cM22xvF0s22w_aem_SXSi09bTcm4SyThdzKU0fg" target="_blank">Informer</a>, <a href="https://www.b92.net/info/politika/97389/beograd-normalno-funkcionise-generalni-strajk-propao-marinika-tepic-blokirala-auto-put-u-novom-sadu/vest" target="_blank">B92</a>, kao i portala <a href="https://borba.me/nista-od-generalnog-strajka-srbija-od-jutros-normalno-funkcionise-ljudi-idu-na-posao-rade-prodavnice/" target="_blank">Borba</a> su: "PROPAO GENERALNI ŠTRAJK: “Novosti” na ulicama Beograda – Srbija od jutros normalno funkcioniše, ljudi idu na posao, rade prodavnice"; &nbsp;“LJUDI IDU NA POSAO, GUŽVE U SAOBRAĆAJU, REDOVI U PEKARAMA” U Srbiji se sve odvija normalno, propao generalni štrajk"; "KURIR NA ULICAMA BEOGRADA – DAN KAO I SVAKI DRUGI! Poziv na generalni štrajk propao! Sve radi i funkcioniše uobičajeno"; &nbsp;"PROPAO GENERALNI ŠTRAJK! Informer od ranog jutra na ulicama glavnog grada – Sve radi!"; "Beograd normalno funkcioniše, generalni štrajk propao; Marinika Tepić blokirala auto-put u Novom Sadu"; "Ništa od generalnog štrajka: Srbija od jutros normalno funkcioniše, ljudi idu na posao, rade prodavnice"...
Potom su ovi tekstovi krenuli da se šire po društvenim mrežama.
Iz svih navedenih medija stiče se utisak da je situacija u Beogradu, ali i drugim srpskim gradovima potpuno uobičajena, da se život odvija kao i svakog drugog normalnog dana. Simptomatično je i to što većina pomenutih portala ima istu rečeničnu konstrukciju, koja glasi da generalni štrajk nije uspio jer “većina građana Srbije/ljudi ne podržava ovu akciju”. Na sve to treba dodati da većina njih na naslovnicama drži potpuno benigne stvari, poput prijedloga za ljetovanje 2025.&nbsp;
- Ali, to je daleko od istine. Beograd je blokiran na više lokacija. Na hiljade ljudi je izašlo na ulice u znak podrške opštoj građanskoj neposlušnosti na poziv studenata, širom zemlje - konstatuju iz Raskrinkavanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNn2EphqRiPE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
O tome pišu mediji kao što su <a href="https://n1info.rs/vesti/blog-generalni-strajk-u-srbiji-zakazan-i-protest-advokata/" target="_blank">N1</a>, <a href="https://www.vijesti.me/svijet/balkan/742140/uzivo-hiljade-studenata-i-gradjana-sirom-srbije-odalo-postu-stradalima-na-zeljeznickoj-stanici-u-novom-sadu" target="_blank">Vijesti,</a> <a href="https://balkans.aljazeera.net/news/liveblog/2025/1/24/generalni-strajk-u-srbiji" target="_blank">AlJazeera Balkans</a>, <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/srbija-generalni-strajk-protest-studenti-nadstresnica-novi-sad/33287286.html" target="_blank">Radio Slobodna Evropa</a>. Njihovi naslovi su: "Generalni štrajk u Srbiji – protestne šetnje đaka i studenata, odata pošta u 11.52"; "Hiljade studenata i građana širom Srbije odalo poštu stradalima na Željezničkoj stanici u Novom Sadu"; "U Srbiji protesti i generalni štrajk na poziv studenata"; "Katanci na mnogim vratima širom Srbije u akciji ‘Generalni štrajk’ na poziv studenata"...&nbsp;
Samo jedan segment iz Beograda iz svih tih tekstova, koji govore da su se ljudi u Srbiji masovno odazvali opštoj građanskoj neposlušnosti kaže: &nbsp;
“Više hiljada studenata i građana blokiralo je raskrsnicu Nemanjine i Ulice kneza Miloša ispred Vlade Srbije a kolona učesnika protesta prostirala se do raskrsnice Kneza Miloša i Trga Nikole Pašića s jedne, i od raskrsnice Nemanjine do Savskog trga s druge strane. &nbsp;
Okupljeni su nosili zastave Srbije i transparente s natpisima „Generalni štrajk“, „Od tvojih laži načisto umrećemo“, „Čoveče, naljuti se“. &nbsp;
Oni su poslije odavanja pošte krenuli ka Ušću gde bi trebalo da se sretnu sa srednjoškolcima koji su prethodno blokirali kružni tok kod zgrade Opštine Novi Beograd…”&nbsp;
Iz objektivnih medijskih izvještaja je jasno da su centralne gradske ulice i dio Novog Beograda blokirani, te da definitivno u pitanju nije “dan kao svaki drugi” kako žele da ga predstave pojedini mediji.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW0OxEoxRrT8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Iz Raskrinkavanja podsjećaju da su studenti <a href="https://www.instagram.com/p/DFHtn90MI89/?utm_source=ig_embed&amp;ig_rid=b5bc7c74-a286-4d71-8bb3-49c1b58a5d06&amp;img_index=8" target="_blank">pozvali</a> građane Srbije na totalnu obustavu svih aktivnosti u petak 24-og januara i apelovali da se ne ide na posao, predavanja, u prodavnice, kafiće, tržne centre, noćne lokale i sl. Pod terminom “generalni štrajk”, kako su pojasnili, misli se na opštu građansku neposlušnost.&nbsp;
- Sudeći po slikama iz Beograda i drugih gradova u Srbiji, kao i brojnim svjedočenjima, čini se da je apel studenata upalio, iako neki mediji pokušavaju to da predstave na potpuno drugačiji način - navode u Raskrinkavanju.
Sporne objave dobile su ocjenu – pristrasno izvještavanje.&nbsp;
Ocjenu “Pristrasno izvještavanje” dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizuje činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja druge strane kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled, ili koje određene aktera prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja je i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu činjenice koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju.&nbsp;
Ovakve medijske izvještaje uglavnom prati i vrlo emocionalan način pisanja. Oni mogu i ne moraju biti netačni, ali po pravilu ne prikazuju cijelu sliku i sve strane priče, već predstavljaju samo one činjenice koje odgovaraju preferiranom narativu.&nbsp;

Raskrinkavanje: “Generalni štrajk” u Srbiji nije propao, tabloidi izvješavali kao iz paralelne stvarnosti

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić „upala“ je u zasjedu građana koji su večeras protestovali ispred Centra za kulturu u Rakovici, napravila grešku i ušla u raspravu sa jednim od okupljenih građanina.
Dio rasprave može se čuti na snimku koji se pojavio na društvenim mrežama.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fatamanzagliblje%2Fstatus%2F1882858590672936981%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1882858590672936981%7Ctwgr%5Ec1e0e429ea58278869bff08a2534ab51f27c27d8%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Rasprava je krenula oko protesta i blokada, pitanja ko je kriv za to i ko koga maltretira. Brnabić je pokušala da se odbrani rijekom naučenih fraza, ali kada je ušla u pravu razmjenu argumenata upitala je: „Kada neki član SNS-a dođe da maltretira Vas?“.
- Kako ne, pa vi nas maltretirate već 13 godina, vašom lošom politikom - odgovorio je građanin.
Brnabić je na momenat izgubila strpljenje, prešla na ti, ali se brzo vratila i dok je građanin nastavio sa neugodnim pitanjima, ona je nastavila sa naprednjačkim frazama, prenosi Nova.rs.
Inače, grupa nezadovoljnih građana, koji su protestovali danas u Beogradu u znak solidarnosti sa studentima koji su pozvali na blokadu i generalni štrajk, opkolila je večeras Dom kulture u Rakovici gdje se održala tribina SNS na koju su došli visoki funkcioneri te stranke Ana Brnabić i Siniša Mali.

VIDEO: Brnabić se verbalno sukobila sa demonstrantom u Rakovici

Društvena mreža Iks blokirala je oglašavanje Evropske komisije, kao odgovor na odluku Evropske unije (EU) da kazni kompaniju sa 120 miliona eura zbog kršenja odredbi Zakona o digitalnim uslugama, prenio je danas BBC.
Nikita Bir, jedan od direktora kompanije, optužio je regulatore EU da su iskoristili prostor za oglašavanje na mreži kako bi u petak objavili post o kazni za Iks.
- Izgleda da mislite da se pravila ne odnose i na vaš nalog - poručio je on i dodao: „Vaš nalog je ukinut.“
Portparol Evropske komisije rekao je za BBC da Komisija „uvijek koristi društvene mreže u dobroj vjeri“.
Kazna izrečena Iksu u petak prva je novčana sankcija u skladu sa Zakonom EU o digitalnim uslugama.
Regulator EU naveo je da je sistem tzv. plavih oznaka na platformi „obmanjujući“, jer kompanija nije verifikovala korisnike, čime ih izlaže riziku od prevara, lažnog predstavljanja i drugih oblika manipulacija zlonamjernih aktera.
Platforma Iks ima rok od 60 dana da odgovori Komisiji na primjedbe o „plavim oznakama“, u suprotnom će se suočiti sa dodatnim kaznama.
Vlasnik kompanije, Ilon Mask, nakon izricanja kazne izjavio je da EU „treba ukinuti“, a na mreži je podijelio i objavu drugog korisnika koji je poredi sa fašizmom.
Američki državni sekretar Marko Rubio, kao i Federalna komisija za komunikacije (FCC), optužili su regulatora EU za napad i cenzurisanje američkih kompanija, ocjenjujući da je „prošlo vrijeme cenzurisanja Amerikanaca na internetu“.

Mreža Iks blokirala oglašavanje Evropske komisije na svojoj platformi

Na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici, oko 18 časova, došlo je do incidenta u kojem je kamion zakačio krošnju drveta, nakon čega se stablo obrušilo na kolovoz i privremeno blokiralo saobraćaj.
Stablo je palo preko sve tri saobraćajne trake, pa se saobraćaj odvija otežano na ovoj dionici. Kako se može vidjeti na snimku Portala ETV, usljed nezgode i gradski autobus je završio zaglavljen na zelenoj površini.
Na lice mjesta upućene su službe, a očekuje se dolazak ekipe „Zelenila“ koja će ukloniti drvo i omogućiti normalizaciju saobraćaja.
Za sada nema informacija o eventualnim povrijeđenima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZ1LJy6gqX_g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

(VIDEO) Kamion zakačio drvo, stablo palo na Bulevar Svetog Petra Cetinjskog

U proteklih nekoliko dana dva su ,,avgustovska oslobodioca“, na dva kraja Crne Gore, imala svoje – ajde, da tako kažemo – političko-ekološke performanse: Dario Vraneš u Pljevljima i Milan Knežević u Botunu. &nbsp; Gore na sjeveru, čelnik Pljevalja i funkcioner Nove srpske demokratije, čistio je – ne baš ekološki, a još manje etički - crnogorsku istoriju od pomena Crne Gore i Crnogoraca.&nbsp; Nije mu prvi put. Čovjek koji se zgražava na pomen crnogorskog antifašizma, prvo je zamislio da slavi Svetu Petku kao dan srpskog oslobođenja Pljevalja od Turaka, iako su taj grad oslobodili Crnogorci dan poslije Svete Petke, 15. oktobra po starom, odnosno 28. oktobra po novom kalendaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e" data-rendition-name="original" width="848" height="685" loading="lazy" alt='ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš'> <figcaption>ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  VRANEŠEVA LAŽNA ISTORIJA A onda je, Vraneš, istoričar-naturščik proglasio 1. decembar danom kada su se Srbija i Crna Gora ujedinile, iako je to doba kada je nestalo i ime i država Crna Gora. &nbsp;&nbsp; Neki će reći da ljekaru koji je studirao duže od 14 godina knjiga baš i ne ide od ruke, pa se – eto – zapleo i zabrljao u istorijskim faktima. &nbsp;&nbsp; Ali, nije stvar u neznanju, već u svjesnom lažiranju istorije. &nbsp; Bez imalo griže savjesti, čak i sa dozom ponosa, Vraneš je dao ime jednom pljevaljskom mostu po Aleksandru Karađorđeviću, kralju za čije je vladavine Crna Gora okupirana pod srpskim bajonetima. &nbsp; Niko od crnogorskih zvaničnika nije se oglašavao na ruženje države i kršenje zakona i Ustava. Ćutao je rođeni Pljevljak, Milojko Spajić. Glasa nije puštio predsjednik Jakov Milatović. Andrija Mandić, predsjednik crnogorske Skupštine naravno, nije imao ništa protiv – negiranje Crne Gore i Crnogoraca uklapa se u njegov politički program. &nbsp;&nbsp; Ćutala je i većina nevladinih organizacija. Tek su se probudili kada je Vraneš u nastavku, primitivno kako jedino zna, napao novinarku Milku Tadić Mijović. &nbsp; I dobro je što su reagovali na Vranešovu mizoginiju. Pitanje je samo, što je značilo njihovo ćutanje na Vranešovo javno ponižavanje države i kršenje zakona – prećutkivanje ili odobravanja? A čelnik Pljevalja, onaj koji je svojevremeno zvao Turcima sugrađane Muslimane koji su dolazili da glasaju na izborima u Pljevljima, &nbsp;mirno je odjezdio u Sarajevo na skup Pljevljaka koji žive u tom gradu. &nbsp; Tamo mu, dok je poskakivao uz pjesmu, Muslimani, pardon Turci, očito nijesu smetali. &nbsp; BUNA U BOTUNU&nbsp; U isto vrijeme, par stotina kilometara južnije, u Zeti, djelovao je Milan Knežević. Za razliku od Daria Vraneša, koji izmišlja istoriju, njegov sadašnji koalicioni saveznik, saborac iz vremena litija, namjerio je - da sam piše buduću istoriju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji'> <figcaption>BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I to revolucionarnu istoriju. Lider DNP-a je krenuo je u - bunu na Botunu. Podigao je na noge Zetu, namjeran da, kako reče, po cijenu vlastitog života, ne dozvoli gradnju postrojenja za prečišćavanje vode. &nbsp; Odbacio je Knežević svaki prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića, prozvao je premijera Milojka Spajića, najavivši da izlazi iz vlasti ako jedan Zećanin bude udaren od policije. Na kraju se i žestoko posprdao sa Jakovom Milatovićem, insinuirajući – vrlo prizemno i primitivno - da predsjednik trpi nasilje u braku i da se ne pača u Zetu... I sve bi to bilo sasvim očekivano, galama, predstava buke i bijesa, da nije nekoliko čudnih činjenica koji neminovno rađaju nezgodna pitanja. &nbsp; Prije svega, Milan Knežević je dio vlasti, one iste vlasti koja hoće da gradi kolektor u Botunu; njegova ministarka je glasala za kolektor na Vladi, kada je usvajan Prostorni plan... &nbsp; Zbog čega je tada ćutao, a sada galami? &nbsp;&nbsp; IGRE BEZ GRANICA&nbsp; Valjalo bi, takođe, da lider DNP-a partijskim saborcima ali i svojim Zećanima objasni: zašto će im biti bolje da se ne prečišćava voda koja dolazi iz Podgorice? Zeta je nizvodno i sve što iz Podgorice ide u Moraču dolazi u Botun. Zbog čega onda fekalije koje sada direktno idu u riječni tok ne treba da budu prerađivane? &nbsp;&nbsp;&nbsp; Teško je naći razuman odgovor. Osim ako današnje prijetnje destabilizacije vlasti - ne samo u Podgorici nego i u državi – Kneževiću ne služe kao paravan da se prikrije bojazan od odlučivanja po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju pokušaja terorizma okrtobra 2016. godine. &nbsp; Ne bi, svakako, bilo dobro da se sada, u ponovljenom postupku, sazna ko je i kako razgovarao sa onim opasnim Rusima na Zlatiboru 15. i 16. oktobra 2016. godine koji su čekali na znak agenata GRU-a Šišmakova ili Popova. &nbsp; Stvarno, ko je u vrhu tadašnjeg Demokratskog fronta jedini znao ruski? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0" data-rendition-name="original" width="1664" height="799" loading="lazy" alt="DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja"> <figcaption>DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  CRNOGORSKI MOZAIK BEZOBZIRNOSTI Ali, ostavimo se teorija zavjere. Stvari su već dovoljno loše. &nbsp; Opisane akcije bez reakcije Darija Vraneša i Milana Kneževića samo su dio mozaika sadašnje Crne Gore. U kojoj je, očito, Dariu Vranešu dozvoljeno da – kršeći Zakon o državnim simbolima, ali i Ustav – sprovodi velikosrpsku imperijalnu agendu, da veliča četništvo i ratne zločince. I u kojoj, očito, Milan Knežević može da prijeti kako neće dozvoliti – po cijenu nereda - da država Crna Gora sprovede ugovor koji je potpisala sa međunarodnim partnerima i u saradnji sa Evropskom bankom. &nbsp; I sve to rade bez straha da bi neko od kolega iz zajedničke državne vlasti mogao da reaguje. Očito da Vraneš i Knežević dobro znaju svoje koalicione partnere: ,,avgustovski oslobodioci“ ne odvajaju se tako lako fotelje zbog principa. &nbsp;&nbsp; Ali, što je sa ostalima, ne samo u tužilaštvu ili opoziciji, nego u svim porama društva? &nbsp; Jer, dok traju slučajevi pravde i nepravde u Pljevljima i Botunu, nekako tiho, bez reakcija vlasti, opozicije, bez glasnog glasa nevladinog sektora, uz ćutanje režimskih medija – ali i šutnju društva – prošla je jedna mučna vijest. Nakon deset mjeseci, obustavljaju se blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu. &nbsp; Izmučene, izmorene, bez podrške društva, &nbsp;porodice žrtava, odlučile su da neće više biti blokada. Dvije i po godine nakon masakra u Medovini, tačno godinu od novog masovnog ubistva 1. januara, niko nije pokazao spremnost da, kao moralni čin, podnese ostavku; niko od čelnika države i policije nije htio vidi one suze porodica, da čuje jecaje, da osjeti tu bezdan koji oni žive... &nbsp; Dvadeset i tri ugašena života, četvoro đece više nema. I ništa. Ćuti većinska Crna Gora. &nbsp; Ona Crna Gora na koju su nas navikli i na koju ogromna većina građana pristaje. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Sve je otišlo - u performans

Informacija da je 35 građana procesuirano zbog narušavanja javnog reda i mira tokom okupljanja ispred Vile Gorica početkom jula najočigledniji je dokaz da je Uprava policije stavljena u funkciju odbrane kriminala i korupcije, te da služi kao represivni organ u sprovođenju agende ponižavanja države i građana - ocijenili su u Evropskom savezu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprocesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Decidni su da je sramno i nedopustivo da se, umjesto odgovornih za skandal sa Trinaestojulskom nagradom, procesuira 35 građana koji su samo tražili poštovanje zakona.
- Ovakav pristup državnih organa predstavlja jasnu i opasnu poruku da će svaki građanin koji digne glas protiv nezakonitosti, zloupotreba i omalovažavanja državnih institucija biti izložen represiji i gonjenju - smatraju u Evropskom savezu.
Toga dana, prema njihovim riječima, Uprava policije nije štitila zakon.
- Već je, pružajući asistenciju predsjedniku Skupštine, učestvovala u omalovažavanju najvišeg državnog priznanja i ponižavanju države. Primijenjena je sila prema građanima koji su tražili poštovanje zakona, dostojanstva i pravde. Umjesto da zaštite javni interes, službenici Uprave policije stali su u zaštitu aktera koji su upravo tog dana bili predmet javnih sumnji i koji su, uprkos tome, nagrađeni najvećim državnim priznanjem, što je izazvalo opravdan revolt građana - naglasili su u Evropskom savezu.
Umjesto da policija procesuira sve odgovorne za kršenje zakona prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade, uključujući i nadležne koji su dopustili da se najveće državno priznanje uruči osobi protiv koje postoje osnovane primjedbe, ona se, ukazuju u Evropskom savezu, odlučila da nastavi obračun sa građanima koji su se svojim prisustvom i glasom stavili u odbranu zakona i dostojanstva države.
- Takav odnos prema građanima koji izražavaju protest zbog očigledne zloupotrebe institucija predstavlja direktan udar na slobodu govora, pravo na javno okupljanje i temeljne demokratske vrijednosti - poručili su u saopštenju.
Crna Gora, podvlače u Evropskom savezu, ne može biti država u kojoj se građani progone zato što traže poštovanje zakona, dok se nezakonitost nagrađuje i institucionalno štiti.
- Takva praksa nije samo nedostojna demokratskog društva, već je pogubna i za budućnost države. Da je riječ o osvetničkoj akciji Uprave policije prema građanima koji se bune jasno pokazuje namjera da se oni gone krivično. Pitamo se šta bi radili da postoje strože kazne. U stvari, ne pitamo se. Znamo - naveli su oni.
Evropski savez će, poručuju, štititi pravo svakog građanina da traži odgovornost i da se suprotstavi zloupotrebi institucija.
- Kada nepravda postane zakon, otpor postaje dužnost - zaključili su u saopštenju.

ES: Sramno što su procesuirani građani - a ne odgovorni za skandal sa Trinaestojulskom nagradom, UP stavljena u funkciju odbrane kriminala i korupcije

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Tag: generalni-strajk