Pozdravljamo odgovoran čin Vasilija Čarapića, koji je, nakon što je upotrijebio službeno vozilo u privatne svrhe, samoinicijativno odustao od daljeg korišćenja službenog vozila - poručile su Demokrate.
Oni su ocijenili da bi čin Vasilija Čarapića trebalo da bude primjer svima u državnoj službi.
Podsjetimo, Čarapić je, nakon što je M portal objavio fotografiju na kojoj se vidi da tokom vikenda u službenom vozilu Skupštine prevozi krevet, kazao da je to učinio između dvije službene posjete i tvrdnju da je gorivo platio iz svoga džepa pokušao da opravda skrinšotom poruke od 23. septembra kada mu je za gorivo sa računa skinuto 40 eura. Juče je bio 12. oktobar.
Ipak, Čarapić se danas izvinio građanima i saopštio da će Skupštini vratiti službeno vozilo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fcarapic-vracam-vozilo-skupstini-i-izvinjavam-se-gradanima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- S druge strane, sramotno je da pojedinci opravdavaju postupke generala Lazarevića, koji je vojnicima naložio da kupe Jamahu, a potom pokušao prošvercovati motocikl preko granice zemlje članice Evropske unije, bez odgovarajuće izvozne dokumentacije, bez prijave na graničnom prelazu, koji je bio sakriven u vojnom kombiju, kako je i naveo ministar odbrane. Time ne brane samo neodgovorno ponašanje, već direktno podržavaju zloupotrebu državnih resursa i čin šverca, unoseći sramotu u Vojsku Crne Gore - članicu NATO-a - pred međunarodnom zajednicom - navele su Demokrate u saopštenju.
Oni su ocijenili da je smjena Lazarevića „najmanji korak ka uklanjanju ove mrlje sa vojne uniforme“.
- Pozivamo sve koji staju u zaštitu generala Lazarevića, uključujući i člana Savjeta za odbranu i bezbjednost, da djelima pokaže odgovornost prema vojsci i zemlji. Smjena načelnika Generalštaba je najmanji korak ka uklanjanju ove mrlje sa vojne uniforme - zaključuju Demokrate u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Demokrate pozdravljaju potez Čarapića i pozivaju na smjenu generala Lazarevića

Poslovni ambijent u Crnoj Gori je napredovao poslednjih godina, ali pred privredom još uvijek stoje ozbiljni izazovi, zbog čega je ključno omogućiti jasne, transparentne i predvidive uslove poslovanja kako bi se stvorili stabilni temelji za održiv razvoj i ulazak u Evropsku uniju (EU).
To je ocijenio predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG), Slobodan Mikavica u prvoj epizodi podcasta „Talk UP“, čija je tema bila „Unapređenje poslovnog ambijenta i uloga poslovnih asocijacija“, a koji je realizovala Unija poslodavaca Crne Gore u produkciji PR Centra, uz podršku Međunarodne organizacije rada.
Mikavica je, govoreći u aktulnom stanju poslovnog ambijenta, istakao da su reforme poput fiskalizacije značajno unaprijedile poslovno okruženje.
Posebno je ukazao na važnost subvencionih programa za zapošljavanje, proizvodnju i poljoprivredu, koji su, kako smara, zajedno sa liberalizacijom u izdavanju građevinskih dozvola, doprinijeli smanjenju nezaposlenosti i snažnom razvoju građevinskog sektora.
- Sve ove mjere doprinijele su ekonomskom rastu, ali procesi nisu dovoljno brzi. Privrednici ne traže povlastice. Tražimo jasne, transparentne i predvidive uslove poslovanja. U takvim uslovima rezultati dolaze sami od sebe - rekao je Mikavica.
Analizirajući ključne izazove, Mikavica je naveo da je UPCG kroz dokument Biznis Agenda 2025 identifikovala deset ključnih biznis barijera, među kojima je kao najvažnije izdvojio nedovoljnu efikasnost javne uprave, loš regulatorni okvir, nedostatak kvalifikovane radne snage, nepovoljne uslovi za finansiranje biznisa i sivu ekonomiju.
Naglasio je značaj reforme javne uprave, ističući da je njena optimizacija ključna.&nbsp;
- Istraživanja pokazuju da oko 23,7 odstosvih zaposlenih u Crnoj Gori radi u javnoj upravi. Kada uračunamo i neformalne oblike rada, svaki treći zaposleni dolazi iz javnog sektora. To je, prema svim međunarodnim standardima, prevelik broj - kazao je Mikavica.
Prema njegovim riječima, toliki aparat opterećuje budžet i usporava razvoj, a rješenje vidi u sveobuhvatnoj digitalizaciji javne uprave.
- Svi podaci moraju biti objedinjeni na jednom e-portalu. Ne smijemo više gubiti vrijeme noseći papire od institucije do institucije. Digitalizacija znači brže procedure, veću transparentnost i manje prostora za korupciju - objasnio je Mikavica.
Ocijenio je da je zakonskom regulativom, potrebno jače zaštiti zviždače, kao i unaprijediti &nbsp;sistem javnih nabavki.
- Iako su uvođenjem elektronskog portala napravljeni pomaci, konkurentnost je i dalje slaba, a naslijeđene barijere iz prethodnih sistema i dalje guše tržište - naveo je Mikavica.
Na pitanje koliko je crnogorska privreda spremna za članstvo u Evropskoj uniji 2028. godine, Mikavica je kazao da privrednici aktivno uče od evropskih partnera, ali da još uvijek postoji niz ozbiljnih slabosti.
- Privrednici su uglavnom spremni. Međutim, država mora obezbijediti stabilan i predvidljiv regulatorni okvir. Potrebno je jasno znati koje zakonske obaveze nas čekaju, bez retroaktivnog mijenjanja pravila. Pokušaj uvođenja retroaktivnog oporezivanja ekstraprofita bio je potpuno pogrešan signal investitorima - naglasio je Mikavica.
On je upozorio i na uticaj politike na poslovni ambijent.
- Da bismo imali profesionalnu, efikasnu javnu upravu, moramo je depolitizovati. Potrebno je da kriterijumi rada, znanja i rezultata budu jedini mjerilo za izbor i ocjenu državnih službenika. Tek tada možemo govoriti o stvaranju pravog tržišta i privlačenju ozbiljnih stranih investicija - istakao je Mikavica.
Poručio je da je ekonomski razvoj jedini garant boljeg života za građane Crne Gore i da se svi napori društva moraju usmjeriti ka stvaranju zdravog, modernog i konkurentnog poslovnog ambijenta.
Mikavica je ocijenio da Crnoj Gori hitno treba jasna i sveobuhvatna strategija razvoja, naročito u ključnim sektorima poput turizma, kako bi se postojeći prirodni resursi valorizovali na održiv i planski način.
- Moramo znati šta želimo da gradimo na određenim djelovima teritorije – gdje stanove, gdje kondo-hotele, a gdje očuvati prirodna bogatstva kao nacionalnu vrijednost - kazao je Mikavica, ističući da je neophodan politički, ekonomski i stručni konsenzus oko ovih pitanja.
Prema njegovim riječima, postojanje jasnih strateških planova omogućava veću transparentnost u privlačenju investitora, smanjuje mogućnosti privilegovanih odluka i otvara prostor za učešće domaćih kompanija u razvoju države.
Ukazao je na potrebu da Crna Gora zadrži zemljište u vlasništvu svojih građana i da strane investicije usmjerava u sektore kao što su IT industrija i poljoprivreda, a ne samo u prodaju nekretnina.
Govoreći o socijalnom dijalogu, Mikavica je naglasio da je UPCG prepoznata kao reprezentativna poslodavačka organizacija od strane Međunarodne organizacije rada (ILO) i da redovno učestvuje u procesima donošenja odluka kroz Socijalni savjet.
Pohvalio je saradnju sa međunarodnim partnerima, posebno sa ILO-om, koja pruža dragocjenu podršku u usmjeravanju razvoja crnogorskog društva.
Uprkos naporima socijalnih partnera, Mikavica je ukazao na problem političkog ignorisanja dogovorenih rješenja.
- Jedan o primjera je i neusvajanje inicijative o izjednačavanju starosne granice za odlazak u penziju u javnom i privatnom sektoru na 67 godina, iako je taj prijedlog usvojen na Socijalnom savjetu - rekao je Mikavica.
Podsjetio je na inicijativu UPCG za izmjene Zakona o trgovini, kojim bi se omogućio rad nedjeljom tokom turističke sezone uz odgovarajuće nadoknade za zaposlene.
- I pored dogovora sa sindikatima, predlog još nije stavljen na glasanje u Skupštini, što vidimo kao rezultat političkih kalkulacija - naveo je Mikavica.
Odgovarajući na pitanje kako su migracije uticale na ekonomiju, Mikavica je kazao da su ekonomski razlozi tek treći po važnosti među motivima zbog kojih građani napuštaju Crnu Goru.
- Poslovni ambijent, sigurnost u društvu i mogućnosti za profesionalni razvoj su ključni faktori za ostanak ljudi - istakao je Mikavica, upozoravajući da država mora aktivno djelovati kako bi zaustavila unutrašnje migracije i podstakla povratak iseljenika.
Upozorio je i na značajne promjene koje je izazvao priliv stranog stanovništva, posebno iz Rusije, Ukrajine i Turske, ukazujući na potrebu strateškog planiranja demografskih tokova i zaštite nacionalnih interesa.
- Ne možemo ove promjene prikazivati kao privremene turističke boravke. Moramo ozbiljno analizirati benefite i potencijalne izazove koje nosi masovni dolazak stranaca - jasan je Mikavica.
Komentarišući aktuelno pitanje o stranim investicijama, Mikavica je ocijenio da iako su strane investicije značajno transformisale crnogorsku ekonomiju od obnove nezavisnosti, a da je posljednjih godina primjetan pad ulaganja u realni sektor, uz naglašeni rast investicija u nekretnine.
- To jeste kratkoročno korisno, ali dugoročno, održivi rast zahtijeva fokus na proizvodne i inovativne sektore - rekao je Mikavica.
Prema njegovim riječima, kompanije iz Europske unije neće doći u neku državu ukoliko ne imaju jasnu viziju šta su njihove obaveze, šta mogu da planiraju i kakvi su rezultati njihovog poslovanja u Crnoj Gori.
- S druge strane, očigledno je da su ostali mnogi koji imaju određene barijere u tom dijelu. Da ne kažem reketiranje, teška je to riječ bez dokaza, ali na određeni način su neki ustupci od njih možda bili traženi, a oni su možda bili spremni da ih premoste. Činjenica da još uvijek nemamo kvalitetne investitore iz EU ne ide nam u prilog. To znači da još uvijek nešto nije kako treba - upozorio je Mikavica.
Smatra da nam nisu potrebni privilegovani investitori.
- Mislim da bi se, u jednakim uslovima kakve nudimo stranim kompanijama, mogao naći i domaći kapital, bilo onaj koji je trenutno angažovan u inostranstvu, bilo štednja građana koja iznosi oko tri milijarde eura i nalazi se u bankama - rekao je Mikavica.
Prema njegovim riječima, to je ogroman kapital koji, kroz kvalitetne projekte, može postati interesantan domaćem stanovništvu, da ga, kako je rekao, umjesto u bankama po minimalnim kamatnim stopama, „plasira kroz projekte o kojima se govori, ili recimo u izgradnju autoputa koji se može realizovati putem koncesije.“
- Dakle, stvaranje poštenog i fer ambijenta za poslovanje je neophodno, kako za privlačenje kvalitetnih investitora, tako i za aktiviranje domaćih resursa. Zašto pravimo razliku kada kažemo „kvalitetni“, kao da ovi drugi nisu kvalitetni? Ne, i oni dolaze s kapitalom. Ali kada imate investitore iz država koje su decenijama uređene, oni ne donose samo kapital – oni donose standarde. Donose i određene uslove za svoje zaposlene, koji su uglavnom lokalno stanovništvo, uključujući segmente koje do sada nismo imali, ili poboljšanja za same radnike - istakao je Mikavica.

Mikavica: Privrednici ne traže povlastice, već jasne, transparentne i predvidive uslove poslovanja

Cilj Crne Gore je da postane prva sljedeća članica Evropske unije i sva politička aktivnost usmjerena je ka tome, rekao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić u razgovoru sa specijalnom izaslanicom predsjedavajuće OEBS-u, Terhi Hakale.

- Znate koliko nam je važan cilj da Crna Gora bude prva sledeća članica i sva naša politička aktivnost je usmjerena ka tome- poručio je Mandić u razgovoru.

Kako je saopšteno iz Skupštine, on je naveo da mjesta za greške nema.

- Zato nam je važan stav organizacije koju predstavljate i države iz koje dolazite i vjerujemo da ćemo u njoj imati prijatelja- kazao je Mandić.

U saopštenju se navodi da je on podsjetio na borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, koja je, kako je rekao, na snazi u posljednjih nekoliko godina.

Mandić je istakao da je to jedna od najvažnijih bitaka koje vodi Crna Gora.

- S jedne strane jačamo državni sistem, s druge strane radimo na jačanju izbornog sistema i pokušavamo da ga napravimo boljim- kazao je Mandić.

On je dodao da se iz izbornog sistema moraju ukloniti svi nedostaci.

- Kako ne bi dolazili u situaciju da nam, kao u Šavniku, jedan saziv ima mandat sedam godina- rekao je Mandić.

Prema njegovim riječima, od ključne pomoći mogla bi biti organizacija lokalnih izbora u jednom danu.

On je podsjetio da je u Skupštini formiran i odbor za izborno zakonodavstvo.

Hakale je rekla da Crna Gora ima snažnu podršku OEBS-a, ali i Finske, u nastojanjima da uskoro postane članica EU.

- Parlament igra veliku ulogu u procesu evropskih integracija, vaša država zauzima bitno mjesto u OEBS organizaciji- kazala je Hakale.

Ona je poručila da Crna Gora ima njihovu podršku na evropskom putu.

- Vidimo da ste naporno radili na inkluziji svih zajednica u Crnoj Gori i u tom kontekstu želim Vam da nastavite dobru saradnju sa OEBS-om i ODIHR-om- kazala je Hakale.

Mandić sa Hakale: Sva politička aktivnost usmjerena ka članstvu u EU, jačamo izborni sistem

Ovo nije samo jedan u nizu programa, već odgovor na krizu i brana rastućoj isključenosti LGBTIQ zajednice. Omogućava nam da ponovo izgradimo ključne strukture podrške, vratimo dostojanstvo onima koji su ućutkani i nastavimo naš rad uprkos rastućem neprijateljstvu i sve manjem prostoru za djelovanje civilnog društva. Osim što se odgovara na brojne hitne potrebe, ovim se doprinosi izgradnji pravednijeg, inkluzivnijeg i otpornijeg društva za sve, istaknuto je danas, tokom ceremonije potpisivanja ugovora sa nevladinim organizacijama čiji su projekti podržani kroz program Zajedno za LGBTQI+ jednakost, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO), u partnerstvu sa ERA – Mrežom za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, Queer Montenegro, Queer Centrom iz Skoplja, Tuzlanskim otvorenim centrom, NVO OMSA iz Albanije i Centrom za razvoj socijalnih grupa sa Kosova, a finansira Evropska unija.
Na prvi konkurs u okviru ovog programa pristigle su prijave 45 organizacija civilnog društva iz šest država Zapadnog Balkana – Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije i Crne Gore sa projektima fokusiranim na teme koje promovišu jednakost i inkluziju LGBTIQ osoba u svim sferama javnog i privatnog života.
- Demokratija se zasniva na snažnom i dinamičnom civilnom društvu, koje je nezamjenjiv akter participativne demokratije i društvenog razvoja, doprinoseći procesima donošenja odluka i osiguravajući da su ekonomske, socijalne i političke reforme čvrsto ukorijenjene u društvu - poručila je Mladenka Tešić, programska menadžerka Delegacije EU, prilikom ceremonije potpisivanja ugovora.&nbsp;
Ona je apostrofirala značaj civilnog društva u procesu pristupanja EU, koji donosi refome koje utiču na cijelo društvo i moraju biti sprovedene uz angažman i volju svih građana.&nbsp;
- Evropska komisija je čvrsto posvećena bliskim i produktivnim odnosima sa akterima civilnog društva. U programu rada Komisije za 2025. godinu najavljena je Strategija EU za podršku, zaštitu i osnaživanje civilnog društva. To je jasan pokazatelj namjere EU da se sa OCD angažuje na strateški način - kazala je ona.
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, čestitala je organizacijama čiji su projekti dobili podršku, ističući da prilikom kreiranja programa nijesu mogli ni naslutiti koliko će on postati važan za LGBTIQ+ zajednice u regionu.&nbsp;
- Ova podrška EU dolazi u vremenu kada LGBTIQ+ zajednica trpi sve jače pritiske, ograničenja u radu i porast diskriminacije. CGO sa ponosom vodi ovaj program koji, kroz partnerstva s regionalnim akterima, omogućava konkretne promjene, gradi mostove među zajednicama i otvara prostor za dijalog, znanje i solidarnost. Ljudska prava su univerzalna, a borba za njih ne smije stati, a zajedno možemo uvijek više i bolje - zaključila je Uljarević.
- Ova podrška za organizacije iz regiona Zapadnog Balkana za LGBTIQ projekte predstavlja ključni oslonac u trenutku kada se smanjenje fondova ozbiljno odražava na prostor za unaprijeđenje ljudskih prava. Istovremeno, suočeni smo sa rastućim uticajem političkih partija koje se otvoreno protive LGBTIQ pravima i demokratiji, što ovu podršku čini još važnijom u očuvanju dostignutih standarda i borbi za ravnopravnost - poručio je Danijel Kalezić, izvršni direktor Mreže za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj – ERA, koja je partner u ovom programu.
Andrea Todić iz NVO ACDC sa sjevera Kosova kazao je da je ovo prvi konkretan korak koji se preduzima na sjeveru Kosova kada su u pitanju LGBTIQ prava.&nbsp;
- Kvir osobe su često zaboravljene i nevidljive, i vjerujem da je za sada dovoljno da pokažemo da postoje i da su sastavni dio naše zajednice - navodi Todić, naglašavajući važnost ove podrške jer na tom području ne postoji nijedna baza podataka o stavovima prema kvir zajednici, niti organizacije, projekti ili pokreti koji se bave kvir pitanjima.
I Jelena Vasiljević, iz NVO Rainbow Ignite iz Srbije, cijeni da se radi o dragocjenoj podršci koja dolazi u pravom trenutku, posebno imajući u vidu smanjena sredstva za teme koje se tiču LGBTIQ zajednice.&nbsp;
- Ovo će nam omogućiti da ohrabrimo kvir zajednicu da bude politički aktivnija, s jedne strane, a s druge da kroz kulturni i umjetnički sadržaj oznažimo svijest javnosti i zato nam je ovaj projekat zaista bitan - kaže ona.&nbsp;
Matej Vrebac iz Sarajevskog otvorenog centra (SOC) dijeli stav da se radi o ključnoj podršci u turbulentnim vremenima za LGBT zajednicu.
- Vjerujem da je ovaj program važan i za cijeli region Zapadnog Balkana jer, osim što pruža finansijsku podršku, omogućava povezivanje i da ljudi osjete da nisu sami. Poruka koja se šalje, uz način na koji je selekcija sprovedena, daje mi uvjerenje da će rezultati ovog projekta imati suštinski značaj, koji nadilazi lokalne i nacionalne okvire - ocjenjuje on čitav program Zajedno za LGBTQI+ jednakost.
Adelajda Alikaj, iz NVO Streha iz Albanije, objašnjava da se njihov podržani projekat fokusira na dvije ključne oblasti za LGBT zajednicu – zapošljavanje i stanovanje.&nbsp;
- Ova dva pitanja su presudna za socijalnu inkluziju i osnaživanje LGBT osoba u Albaniji. Mi ćemo sprovesti istraživanje zakonodavstva, identifikovati postojeće praznine i praktične izazove u ovim oblastima. Takođe, želimo da ispitamo kako se ova pitanja tretiraju u procesu EU integracija. Cilj nam je da otvorimo dijalog sa institucijama u Albaniji, kako bismo mogli predložiti konkretne preporuke za unaprijeđenje javnih politika radi pozitivnog efekta na svakodnevni život LGBT osoba - navodi Alikaj.
Ljubomir Faizov, iz Helsinškog komiteta za ljudska prava u Sjevernoj Makedoniji, ukazuje da im je ova podrška ključna jer omogućava obnavljanje linije pomoći za LGBTIQ+ osobe u trenutku ozbiljnog institucionalnog kolapsa i rastuće ranjivosti te zajednice.&nbsp;
- Zatvaranjem jedinog skloništa za LGBTIQ+ osobe koje su preživjele nasilje i prekidom značajnih izvora finansiranja, poput USAID-a, zajednica je ostala bez pristupa potrebnoj podršci. Naš projekat donosi konkretna, u zajednici ukorijenjena, rješenja za sistemsku isključenost i diskriminaciju sa kojom se LGBTIQ+ osobe suočavaju. On ponovo uspostavlja sigurne prostore – i fizičke i emotivne – gdje pojedinci mogu da dobiju psihosocijalnu pomoć, pravnu podršku i krizno savjetovanje. Osnažuje zajednicu kroz inicijative koje vode vršnjački edukatori, terapijske grupe i kampanje vidljivosti koje ruše stigmu i podstiču povezanost. Pored toga, projekat uključuje rad sa institucijama u cilju dugoročnih promjena, kroz preporuke zasnovane na dokazima koje treba da učine zdravstvene i socijalne usluge inkluzivnijim i odgovornijim - zaključuje Faizov.
U okviru prvog konkursa, podržano je 12 projekata u ukupnom iznosu od 301.255,68 eura, a CGO će uskoro objaviti na svom sajtu detaljan pregled podržanih projekata radi pune transparentnosti procesa.

Dvanaest projekata za LGBTIQ+ jednakost u regionu

Suđenje suspendovanim policajcima Petru Lazoviću i Jugoslavu Raičeviću, optuženima za mučenje, nastavljeno je saslušanjem Jovana Mrvaljevića, koji je ispričao da je bio žrtva torture, da ga je više policajaca tuklo, prijetilo mu smrću i maltretiralo.
Sa druge strane, odbrana optuženih smatra da se radi o nekredibilnom svjedoku koji ne govori istinu, ukazujući na to da u ljekarskom izvještaju kod Mrvaljevića nema konstatovanih povreda.
Lazovića i Raičevića Tužilaštvo tereti za mučenje Jovana Mrvaljevića i Mila Jovanovića krajem 2020. godine.
Mrvaljević je danas doveden iz Istražnog zatvora. On je pred sudijom Ilijom Radulovićem ispričao da je krajem 2020. godine bio u vozilu sa Vladanom Mijuškovićem i Milom Jovanovićem, te da je prilikom pretresa automobila pronađeno oružje, nakon čega su svi odvedeni u Centar bezbjednosti Nikšić.
Nakon toga, prema njegovim riječima, dovedeni su u Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala u Podgorici, gdje su mu, kako je naveo, govorili da prizna da je planirao da ubije nekog iz „kavačkog klana“.
Mrvaljević je rekao da su nakon toga vozilom s njim krenuli prema Budošu.
– Jugoslav Raičević je na motoroli rekao: "Petre, ovaj neće da sluša". Nakon toga Lazović je izašao iz drugog vozila i krenuo da me udara i vrijeđa – kazao je Mrvaljević.
Kako kaže, sve vrijeme dok su ga vozili, tukli su ga i udarali po nogama i rebrima. U vozilu su bila četvorica policajaca.
On je naveo i da su ga iz vozila izvukli u blizini Mareze, „stavili mu kesu na glavu“ i nastavili da ga maltretiraju. Kaže i da mu je prijećeno „smrću i silovanjem“.
Prema njegovim riječima, pozlilo mu je i odveli su ga u bolnicu.
– Kada sam napustio bolnicu, opet su me odveli u Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala, gdje su nastavili da me maltretiraju i stvaraju pritisak da priznam da smo planirali da ubijemo nekog „kavčanina“ – kazao je Mrvaljević.
Dodao je da je prepoznao Jugoslava Raičevića jer je skinuo fantomku i rekao mu da potpiše ono što su mu dali da potpiše.
Sudija Radulović ukazao je na razlike u iskazima Mrvaljevića – pred tužiteljkom je rekao da je Jugoslav pozvao kolegu, a danas da je zvao Petra Lazovića. Mrvaljević je odgovorio da je Raičević rekao: „Petre, ovaj neće da sluša“.
Na pitanje tužiteljke, Mrvaljević je rekao da ga je Raičević tokom vožnje udarao "otvorenom pesnicom", a udarali su ga i suvozač iz vozila.
Advokat Borivoje Borović, koji zastupa Lazovića, ukazao je na brojne razlike u iskazima Mrvaljevića. On je naglasio da je svaka suptilna razlika bitna jer odbrana smatra da svjedok ne govori istinu.
Na pitanje Borovića, Mrvaljević je kazao da je prvi put Petra Lazovića vidio bez fantomke kada su se nalazili između Tunela Budoš i malog tunela.
– Gdje je ostavio fantomku, ne znam. Prišao je vozilu bez fantomke i počeo da me vrijeđa i udara – kazao je Mrvaljević.
Borović je ponovio da su evidentne razlike u njegovim iskazima.
Na pitanje advokata, Mrvaljević je kazao da je na Marezi bilo dosta policajaca i da su svi bili u čizmama. Takođe je rekao da su ga tamo tukli između 20 i 30 minuta, prema njegovoj procjeni.&nbsp;
– Tu je bilo više serija mučenja dok su me tukli – rekao je Mrvaljević.
U prvoj seriji udaraca, kako kaže, udaralo ga je sedam ili osam ljudi. Borović je ukazao da je u istrazi naveo da ga je tuklo četvoro ili petoro.
– Ne mogu se tačno izjasniti koliko me ljudi tuklo. Molio sam se da ostanem živ – kazao je Mrvaljević.
Na pitanje Borovića rekao je da su ga tukli po rebrima, nogama, stomaku, ali ne i po glavi.
– Kasnije, kad sam došao kući, vidio sam crvenilo po glavi – kazao je Mrvaljević.
Naveo je i da ga je tek danas strah kad vidi "šta su mu sve radili".
Na pitanje advokata Borovića, svjedok je rekao da su policajci na Marezi izgovarali svakakve prijetnje i da ih je bilo dosta – kaže da ih nije brojao, ali je zato rekao da ih je bilo 30.
Na još jedno Borovićevo pitanje, rekao je i da je svijest izgubio u autu, i to upravo na Marezi.
Kako kaže, i u City Mall-u je bio šamaran i udaran.
– Medijima sam se obratio radi zaštite. Nijesam podnio krivičnu prijavu protiv inspektora – kazao je Mrvaljević.
Na pitanje Borovića, rekao je da se obratio redakciji "Vijesti" nekoliko dana nakon događaja. Dodao je da se vjerovatno novinarka kojoj je dao izjavu danas nalazi u sudnici.
Objasnio je da se osjećao ugroženo i da su ti ljudi bili veoma opasni, pa je odlučio da kontaktira medije kako bi obavijestio javnost.
– Pronašao sam broj telefona na internetu i pozvao redakciju "Vijesti". Ne znam sa kim sam razgovarao – kazao je Mrvaljević.
Na pitanje Borovića, rekao je da se zbog pronađenog pištolja u vozilu u kojem je bio, protiv njega vodi postupak pred Višim sudom, gdje mu se na teret stavlja članstvo u kriminalnoj organizaciji, iako, kako kaže, s tim nema nikakve veze.
– Taj pištolj je pripadao Vladanu Mijuškoviću – rekao je Mrvaljević.
Dodao je da se ne sjeća da li je u vozilu pronađeno još nešto, ali mu se stavlja na teret da je organizacija imala za cilj sticanje dobiti, zastrašivanje i eventualnu likvidaciju određene osobe.
Advokat Borović je ukazao na ljekarski izvještaj u kojem se navodi da Mrvaljević nema vidljive povrede. Potom je pitao svjedoka zašto je izmislio da ima povrede kada ih nema u izvještaju, ali je sudija Radulović zabranio odgovor na to pitanje.
Na pitanje drugog branioca Lazovića, advokata Nikole Martinovića vozilo u kojem je bio sa Mijuškovićem i Jovanovićem, zaustavljeno je iznad jezera Slano.
- Na licu mjesta je izvršen pretres vozila - kazao je Mrvaljević.
On je na pitanje Martinovića rekao i da nije imao kriptovani telefon.
On je saopštio i da mu je Milo Jovanović rekao da su i njega tukli na putu do Podgorice a i u City molu.
Mrvaljević je rekao i da nije bio u mogućnosti sam da hoda kada su ga doveli u City moll.
- Sjećam se da je Jugoslav bio bez fantomke - kazao je Mrvaljević.
On je dodao da je po cijelom tijelom imao modrice i oguljotine.
- Velike modrice imao po stomaku i nogama- kazao je svjedok.
On je na pitanje Martinovića kazao da je fotografisao sve povrede koje je imao ali mu je telefon oduzela policija.
- Ja dok sam bio u vozilu shvatio sam da je policajac na prvom sjedištu Jugoslav Raičević i njegov glas mi je bio poznat- kazao je Mrvaljević. Sve mu je to potvrđeno kad je skinuo fantomku.
On je rekao da Raičević ne poznaje lično ali je " znao kako izgleda" " neko mu ga je pokazao u prolazu".
Na pitanja Martinovića odakle zna Petra Lazovića kaže da ga zna od avgusta 2020. kada je, kako naveo, bio žrtva torture jer je " učestvovao u tome i bio je bez fantomke".
Osim Lazovića , prema riječima Mrvaljevića, bila su još tri policajca.
- Svi službenici policajce su tada bili bez fantomke.Ne znam ko su ostala trojica ali bih ih mogao poznati- kazao je Mrvaljević.
U tom momentu kada su ga tukli on nije znao njihova imena već je kasnije navodno saznao da je jedan od njih Petar Lazović iz priče po Nikšiću.
Na pitanje odbrane kazao je da su mu tada svi objasnili da je sin visokog policijskog funkcinera policije, vidio je njegovu fotografiju u novinama i tako je "saznao za Petra Lazovića".
On je objasnio da su četvorica policajaca došla za njega zbog " nekog ubistva u Podgorici" ali da je on prošao poligraf i da je pušten kući.
Na pitanje advokata Miloša Vuksanovića koji zastupa Raičevića na prvom saslušanju je pominjao policajca Ivana Đokovića da je bio na mjestu suvozača i da ga je udarao sve vrijeme dok je danas pomenuo Raičevića da je to radio.
- Mislim da je to bio lapsus. Siguran sam da je na prvom mjestu sjedio Jugoslav Raičević - kazao je Mrvaljević.
On je, kako je dodao, vjerovatno poslije izjave Jugoslava Raičevića kod tužioca shvatio da je bio i Ivan Đoković.
Vuksanović je ukazao na kontradiktornosti u iskazima i da te razlike Mrvaljević ne može objasniti na valjan način i da se to ne može podvesti pod "lapsus".
- Svjedok nije objasnio odakle zna boju glasa Jugoslava Raičevića jer sa njim nikada nije prije toga razgovarao - kazao je Vuksanović.
Petar Lazović je u cjelosti prigovorio iskazu Mrvaljevića.
Navodeći da se radi o lažnom iskazu.
Ukazao je da Sektkr za borbu protiv organigovanog kriminala uspio da riješi veliki broj krivičnih djela a među osumnjičenima je i ime Mrvaljevića.
Vuksanović je ukazao da Tužilaštvo treba da pokrene postupak zbog davanja lažnog iskaza i lažnog prijavljivanja.
- Spise treba dostaviti Tužilaštvu na ocjenu - kazao je Vuksanović.
Advokat Borović je pozilvao tužiteljku da obustavi krivično gonjenje, jer se radi o nekredibilnom svjedoku koji više pita mijenja izjave.
Interesantan je podatak da nije podnio prijave protiv inspektora, nego ciljano za Petra Lazovića.
Borović je rekao da je izmislio fotografije jer da ih je imao objavio bi ih u medije.
- Ne postoji nijedan posrednika dokaz za ovo što Mrvaljević danas govori - kazao je Borović.

Mrvaljević kategoričan da je bio žrtva torture, odbrana ukazala da u ljekarskom izvještaju nema konstatovanih povreda

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Suspendovani službenik policije Petar Lazović negirao je navode optužnice da je zloupotrijebio službeni položaj i da je radio u korist kavačkog kriminalnog klana. Lazović je naveo sve predmete i istrage koje su pokrenute na osnovu njegovih informacija koje je prosljeđivao svojim nadređenim. On je na pitanje jednog od svojih branilaca, advokata Nikole Martinovića naveo da je dobio informaciju o kretanju broda Budva do odredišta u Hamburgu. - O tome sam obavijestio Dejana Kneževića - kazao je Lazović. On je istako i da je dobio informaciju o pripremanju likvidaciij Slobodana Kašćelana, koje bezbjednosne službe tretiraju kao jednog od šefova kavačkog klana. - Tada sam donio informaciju o potencijalnim mjestima gdje je planirana egzekucija Kašćelana. Ubistvo je bilo planirano plastičnim eksplozivom velike razorne moć. U pitanju je bilo 3, 5 kilograma eksploziva i trebalo je da ga postave na krov njegovog vozila ili na bočnu stranu auta kada se približe motorom - ispričao je Lazović.&nbsp; Dodao je da je o tome obavijestio tadašnjeg načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižića. Suspendovani policajac je ukazao i da je dobio informaciju o švercu veće količine marihuane preko rijeke Bojane. - Zbog propusta u službi i pojedinaca u pravosuđu izgubili smo časnog policajca Rudolfa Elezovića - kazao je Lazović. On je dodao i da je imao informaciju o dolasku dvojice plaćenika iz Kolumbije i on je o tome obavijestio Žižića. I ta informacija, kako kaže, ispostavila se tačna. Oni su tada uhapšeni u Crnoj Gori. Lazović je naveo da je Kolumbijce vozio Goran Brajović, ali je rekao da ne zna da li je Brajović bio upoznat što oni pripremaju. Lazović je takođe naveo i da je on saopštio Miloradu Žižiću da se u Kotoru ili Tivtu priprema ubistvo srpskih državljana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića. - Po tadašnjim informacijama Goran Marković i Milo Jovanović bili su potencijalni izvršioci. Uhapšen je Marković i kod njega je nađeno oružje. Marković je uhapšen sa Jovanovićem u štek stanu - kazao je Lazović. On je dodao i da je pretpostavljene obavijestio da se iza autobuske stanice u Tivtu nalazi " opel astra" zatamnjenih stakala i u vozilu se nalazio kreč i lopata. - Ja sam imao informaciju da je Belivuka i Miljkovića na Aerodromu Tivat trebalo da ubije Goran Marković. Zatim bi organizatori ubili Markovića i prikrili tragove. Vjerovatno je taj kreč i lopata trebalo da posluži kako bi Markovića zakopali - kazao je Lazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250505110524_ed28390a11a27223009eb3601eb001c3d31942f98a4a749d991258d06341b63a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250505110524_ed28390a11a27223009eb3601eb001c3d31942f98a4a749d991258d06341b63a" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Borivoje Borović i Nikola Martinović"> <figcaption>Borivoje Borović i Nikola Martinović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  On je na pitanje advokata Martinovića rekao da je zahvaljujući njegovoj informaciji razbijen ogranak kavačkog kriminalnog klana u Nikšiću, da su na osnovu njegovih podataka procesurane osobe za pripremanje likvidacije Marka Ljubiše Kana, kojeg službe bezbjednosti označavaju kao viskopozicioniranog člana škaljarskog klana i da to pripremaju osobe iz kavačke grupe. Ali to, prema riječima Lazovića, nije sve. On je takođe dobio podatke o potencijalnim izvršiocima ubistva Jovana Klisića i ranjavanja Velizara Gardaševića. Njegove informacije bile su i o švercu cigarete i o tome je obavijestio šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića. Lazović je na pitanje advokata Martinovića rekao i da je svojim kolegama dao operativne informacije o osobama za pokušaj ubistva novinarke Olivere Lakić. Od njega je takođe potekla i informacija gdje se krije potraživani Dragoslav Ćetković najbliži saradnik sada ubijenog Jovana Vukotića. Na pitanje drugog branioca, advokata Borivoja Borovića kazao je da nikada nije korsiti skaj aplikaciju, da od 2018. godine nije putovao van Crne Gore. - Nikada nijesam putovao u Južnu Ameriku, Australiju i Afriku. Sve informacije koje sam dobio dijelio sam sa nadređenim ali i sa svojim kolegama operativcima- kazao je Lazović. To je, kako kaže, bilo zbog potrebe službe i da bi se podaci uporedili i uparili. - Ja sam se ponašao kao profesionalac, nijesam ništa krio - naglasio je Lazović. Osim Lazovića i ostali optuženi - Slobodan Kašćelan, Radovan Mujović, Radovan Pantović, Nikša Perović i Petar Mujović negirali su navode optužnice. Kašćelan je rekao da ne priznaje krivično djelo i da nema nikakve veze sa optužbama. - Nijesam koristi skaj komunikaciju, to nije moje kodno ime koje se pominje u optužnici. Možete da me pitate što god hoćete. Ležim nevin u pritvoru. Nemam &nbsp;primjedbi na odbranu Petra Lazovića, niti me zanima što je rekao - kazao je Kašćelan. Optuženi Radovan Mujović je negirao navode optužnice navodeći da je šest godina na izdržavanju kazne. - Stavlja mi se na teret da sam dospio do Amerike, Afrike a ja nigdje iz Spuža nijesam mrdnuo. Kod mene nikada ništa nedozvoljeno nije pronađeno - kazao je Radovan Mujović. Optuženi Radovan Pantović kazao je da je uhapšen zbog navodnog šverca 74 kilograma droge iz Amerike, Azije. - To je neistina i fabrikovano je sve kao i poruka i optužnica protiv mene. Podigli su dvije pa treću optužnicu da ne bih izašao iz pritvora. Malo im je jedna bila pa su iste poruke iskoristili i za druge dvije - kazao je Pantović. Ovi postupci će, kako je kazao, ići u nedogled i to će završiti negdje 2070. - Jedini cilj je da ne izađem iz pritvora - rekao je optuženi. Nikša Perović negirao je optužbe za parnje novca naglašavajući da nikada nije koristio skaj aplikaciju. - Sav novac koji smo zaradili moja porodica i ja uložili smo u taj objekat, čak smo se i kreditno zadužili - kazao je Perović. Petar Mujović je rekao da nije član nikakve kriminalne organizacije i da nije pokušao da ubije Jovicu Vukotića. Na ročištu je zatraženo ukidanje pritvora Lazoviću, Petru Mujoviću i Nikši Peroviću ali je sud odbio taj prijedlog nakon pauze od sedam minuta. Suđenje se nastavlja 29. maja.

Lazović: Na osnovu mojih informacija spriječeno ubistvo Ljubiše Kana, Belivuka, Miljkovića, Kašćelana i razbijen ogranak kavačkog klana u Nikšiću

Iako se čelnici demokrata Aleksa Bečić i Boris Bogdanović hvališu preko društvenih mreža da uspješno čiste policiju od kriminalaca u njoj, podaci o postavljenju partijskih uhljeba i preletača razotkrivaju teške, razarajuće posljedice stranačke kadrovske kombinatorike. SPECIJALAC ZA SPECIJALNE NAMJENE Slučaj Miloša Pekovića, imenovanog posljednjeg dana prošle godine za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije, pokazuje kako partijski vojnici skrivaju nepočinstva unutar sektora bezbjednosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689" data-rendition-name="original" width="1600" height="1219" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Početkom 2021. godine Miloš Peković je bio najniži starješina, pomoćnik komandira stanice policije za bezbjednost saobracaja u Centru bezbjednosti Podgorica. Po dolasku na vlast Ure, kasnije i Demokrata, Peković se odmah novim partijskim moćnicima stavio na raspolaganje. Napredovao je ekspresno: preskočio je više nivoa i policijskih zvanja, uvijek ispunjavajući želje lidera partija koje su ga postavljale na rukovodeće pozicije u policije. Aprila 2021. godine Peković je postavljen za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Sektora posebne namjene. Tom sektoru pripadaju Specijalna jedinica, Posebna jedinica policije, kao i jedinica koja se bavi zaštitom štićenih ličnosti i štićenim objektima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića"> <figcaption>RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  MANDIĆEV ZAŠTITNIK&nbsp; Stoga je Peković i po funkciji koju obavlja znao da Danilo Mandić odavno obezbjeđuje - privatno a protivzakonito strica Andriju Mandića - predsjednika Skupštine Crne Gore. Međutim, Peković nije dao da se o tome raspravlja na kolegijumima njegovog sektora i da se oko toga postupa po proceduri. Tako je kršen zakon: bezbjednosno-interesantna osoba i čovjek sa podebljim dosjem Danilo Mandić je – prema informacijama Televizije E – imao ugovor o djelu i na raspolaganju službeno vozilo Skupštine Crne Gore. Ko je kriv za skandalozni bezbjednosni propust? Nema ni traga od istrage. I ne treba očekivati da će bilo ko od policijskih starješina postavljati nezgodna pitanja jer su na bitne pozicije Demokrate postavile sebi lojalne ljude.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević"> <figcaption>PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,NAŠI LJUDI”&nbsp; Željko Pavićević je još jedan je od preletača iz DPS-a, prvo u Uru Dritana Abazovića, potom u Demokrate Alekse Bečića. Aktuelni komandant Protivterorističke jedinice policij (PTJ) kadrovski je izbor Duška Stijepovića, poslanika Demokrata.&nbsp; Kad je Lazar Šćepanović postavljen za v.d. direktora Uprave policije, na zahtjev Demokrata došlo je do kadrovskih rotacija: Miloš Peković sa mjesta komandanta PJP ide na poziciju v.d. pomoćnika direktora kojU je pokrivao Miloš Rakonjac. Istovremeno, Rakonjac, čija je uloga ogromna u skandaloznom ponašanju policije septembra 2021. prilikom ustoličenja Joanikija Mićovića, postaje komandant Specijalne jedinice. A Pekovićevo mjesto zauzima – Pavićević. Tako su Demokrate izgradile mrežu lojalnih policijskih službenika.&nbsp; Sve ove veze funkcionera Demokrata sa policijskim službenicima razotkrivaju motive čistke politički nepodobnih u policiji: bilo je potrebno ukloniti profesionalce, da bi se doveli partijski lojalni ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić"> <figcaption>SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TEST LOJALNOSTI A za održavanje lojalnosti čelnika u policiji, ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović – po uputstvima Alekse Bečića I Borisa Bogdanovića - koriste efikasno sredstvo: najveći dio rukovodioca dobili su rješenja za vršioca dužnosti. Prema zakonu, policijski službenik može biti imenovan na poziciju vršioca dužnosti samo dva puta po šest mjeseci. Što će reći da u tih 12 mjeseci Demokrate koje upravljaju bezbjednosim sektorom očekuju apsolutnu poslušnost. Zato su neka od ključnih imenovanja i bila u formatu – vršioca dužnosti. Kao neka vrsta testa lojalnosti. O tome govore i neki podaci: Lazar Šćepanović imenovan je 16. decembra 2024. godine za vršioca dužnosti direkztora Uprave policije. Sredinom janura ove godine Velimir Furtula je postavljen za v.d., pomoćnika direktora policije Sektora borbe protiv kriminala. Milošu Rakonjcu je 7. septembra 2024. produženo v.d. stanje, baš kao i Milutinu Vasiljeviću, načelniku granične policije i načelniku Draganu Goroviću.&nbsp; Upravo ovi podaci otkrivaju kako Demokrate drže pod kontrolom policijske službenike: oni koji budu poslušni, koji izvršavaju komande čuvenog dvojca Bečić- Bogdanović - na kraju će dobiti trajni raspored.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528" data-rendition-name="original" width="1080" height="545" loading="lazy" alt="LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović"> <figcaption>LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAGRADE ZA LOJALNOST &nbsp; Prvi koji je prošao kvalifikacije i test bespogovorne odanosti je Lazar Šćepanović. Aktuelnom vršiocu dužnosti direktora Uprave policije ističe drugi šestomjesečni mandat 16. juna. Ali za njega nema zime. ,,Nemam dileme da će, saglasno zakonu, ministar Šaranović predložiti da gospodin Šćepanović nastavi ovu misiju - kazao je juče potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ispovijedajući se na Gradskoj televiziji. &nbsp; Tako će Lazar Šćepanović - koji 1. januara ove godine, sa stotinu policajaca, nije mogao na Cetinju da nađe i uhapsi krvoloka Aca Martinovića, koji je komandovao skandalozno neuspješnom akcijom potrage za Alijom Balijagićem – i koji danas komanduje nezakonitim čistkama u policiji - biti nagrađen direktorkom pozicijom u višegodišnjem mandatu.&nbsp; To je poruka i drugim koji su na privremenim pozicijama: poslušnost se isplati, naročito kad slušaju anređenja Demokrata. A da li se tako postiže efikasnost policije? To očito nikoga iz sadašnje vlasti nije briga.

,,V.D. STANJE” – šifra Demokrata za disciplinovanje policijskog kadra

Nevladina organizacija Centar za građanska prava (CGP) podnijela je krivičnu prijavu Osnovnom i Višem državnom tužilaštvu u Podgorici protiv Srpske pravoslavne crkve – Crkve Srbije, sveštenika Pajsija Đerkovića i ambasadora Republike Srbije u Crnoj Gori, Nebojše Rodića, zbog, kako navode, neovlašćenog organizovanja političko-vjerskog događaja na arheološkom lokalitetu Duklja.
U prijavi, CGP navodi da je 27. aprila na lokalitetu Duklja održan skup u organizaciji SPC, bez odobrenja nadležnih institucija, tokom kojeg su iznešene tvrdnje o Duklji kao „prvoj srpskoj državi“, što Centar vidi kao pokušaj falsifikovanja istorijskih činjenica i političku zloupotrebu crnogorskog kulturnog nasljeđa.
Prema prijavi, događaj je organizovan suprotno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara, a sam lokalitet se nalazi pod zaštitom države Crne Gore kao kulturno dobro od izuzetnog značaja.&nbsp;
U prijavi se navodi i da prisustvo ambasadora Srbije predstavlja narušavanje diplomatskih normi i miješanje u unutrašnje stvari Crne Gore.
- Dodatno, na događaju je prisustvovao ambasador Republike Srbije, gosp.Nebojša Rodić, čime je ne samo narušen zakon, već je njegova uloga postavila pitanje nepoštovanja suvereniteta Crne Gore i diplomatskih normi – navodi se u prijavi.
Centar zahtijeva da tužilaštvo hitno pokrene istragu protiv navedenih lica zbog mogućeg kršenja više zakonskih akata, uključujući Krivični zakonik Crne Gore i međunarodne diplomatske konvencije.
Pored krivične prijave, CGP je uputio i zvanični dopis Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore, u kojem od ministra Ervina Ibrahimovića traže da se ispita uloga ambasadora Rodića, te preduzmu odgovarajuće diplomatske mjere.
U obraćanju ministru Ibrahimoviću, CGP upozorava da je prisustvo ambasadora Srbije događaju koji je organizovan mimo zakona ozbiljan diplomatski presedan.
- S obzirom na ozbiljnost situacije i na međunarodne norme diplomatskog ponašanja, molimo vas da izvršite ispitivanje uloge ambasadora Nebojše Rodića u ovom događaju i preduzmete odgovarajuće korake u skladu sa zakonom, kako bi se obezbijedilo poštovanje&nbsp;
suvereniteta Crne Gore i zaštita njene kulturne baštine, i da shodno svojim nadležnostima zaštitite integritet i suverenitet države čiji ste ministar i institucija – navodi se u pismu Ibrahimoviću.&nbsp;
Takođe traže da Ministarstvo informiše javnost o daljim koracima koje planira da preduzme povodom ovog slučaja, ističući da je riječ o krajnje nedopustivom ponašanju ambasadora Rodića i njegovom upornom nepoštovanju crnogorskih zakona, istorije i kulture.

Tag: general-zoran-lazarevic

Demokrate pozdravljaju potez Čarapića i pozivaju na smjenu generala Lazarevića

Mikavica: Privrednici ne traže povlastice, već jasne, transparentne i predvidive uslove poslovanja

Mandić sa Hakale: Sva politička aktivnost usmjerena ka članstvu u EU, jačamo izborni sistem

Dvanaest projekata za LGBTIQ+ jednakost u regionu

Mrvaljević kategoričan da je bio žrtva torture, odbrana ukazala da u ljekarskom izvještaju nema konstatovanih povreda

PRATITE TVe UŽIVO