Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu, zajedno sa ministrom za ljudska i manjinska prava Fatmirom Đekom, održao je sastanak sa šefom Delegacije EU u Crnoj Gori Johanom Slaterom, ambasadorom Njemačke Peterom Feltenom i ambasadorkom Italije Andreinom Marselom, saopšteno je iz Opštine Ulcinj.
- Tokom ovog sastanka, predstavnici Opštine Ulcinj informisali su diplomatske misije o aktuelnim dešavanjima u vezi sa Velikom plažom, ističući svoju zabrinutost zbog planova Vlade koji se izrađuju i sprovode bez konsultacija sa lokalnim vlastima, usvojenih planskih dokumenata i, što je najvažnije, bez uključivanja stanovništva Opštine Ulcinj- navodi se u saopštenju ulcinjske lokalne samouprave.
Ističu da su predstavnici Opštine naglasili da Ulcinj ostaje otvoren za investicije i održivi ekonomski razvoj, ali na transparentan način i u skladu sa interesima svojih građana.
- Svi odbornici Opštine, bez obzira na političku pripadnost, jednoglasno su glasali za zaštitu interesa Opštine u vezi sa ovim pitanjem- podsjeća se u saopštenju.
Takođe, kako su naveli, tokom sastanka, predstavnici Opštine diplomatskim misijama predali su zaključke lokalnog parlamenta, koji odražavaju zvaničan stav predstavnika građana Ulcinja po ovom pitanju.
- U slučaju realizacije ovog projekta u predloženom obliku, očekuju se značajne posljedice po lokalnu zajednicu, ekonomiju zemlje i prirodni ekosistem ovog područja. Zbog toga su predstavnici Opštine zatražili podršku predstavnika EU i ambasada kako bi spriječili dodjelu čitave Velike plaže bez pravednog i inkluzivnog procesa konsultacija. Opština Ulcinj ostaje posvećena zaštiti interesa svojih građana i obezbjeđivanju održivog razvoja, u skladu sa zakonima i evropskim standardima- zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nimanbegu i Đeka sa ambasadorima: Traže podršku za sprečavanje davanja čitave Velike plaže pod sumnjivim uslovima

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu kazao je da je uvjeren da je neko želio da investitora Mohameda Alabara uvede na mala vrata u Crnu Goru.&nbsp;
Nimanbegu je rekao da je za planove za Veliku plažu saznao na sastanku kod premijera Milojka Spajića.&nbsp;
- Mi kao lokalna samouprava smo saznali o Alabaru zbog zakupa plaže. Brzina kojom teče sva aktivnost ostavlja dojam da se ovo planira dugo i da ovo nije priča od prije 20 dana - rekao je Nimanbegu u emisiji "Načisto" na TV Vijesti.
Nimanbegu je rekao da im je tada Spajić saopštio da on ne zna Alabara, te da investitor iz UAE želi da ima sastanak sa njima.
- Spajić je upriličio sastanak u petak, nisam znao da će Alabar biti tu. Bio sam nepripremljen za taj sastanak i želio sam da saznam što želi. &nbsp;Tako sam i pitao Alabara što vi želite. On je odgovorio kako vi i premijer budete delegirali ili dali savjete - rekao je Nimanbegu.
On je kazao da želi da vjeruje da Spajić zna koja mu je uloga. Nejasno je, napominje on, kako se može razmatrati zakup plaže na 99 godina bez javne diskusije i uključenja lokalne samouprave i stručne javnosti i konsultacije razvojnih dokumenata.
- Apsolutno smo poniženi, tretirali su nas kao lokace, a ne ravnopravne partnere - istakao je Nimanbegu.
<h2>Adžović: Ulcinju se neće desiti Beograd na vodi</h2>
Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja Majda Adžović saopštila je da će Spajić sjutra potpisati sporazum sa Vladom Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji podrazumijeva ekonomsku saradnju u oblasti turizma i razvoja nekretnina.
Ona, kako prenose Vijesti, negira da je sporazum usmjeren na zakup Velike plaže, već da to zavisi od dogovora sa lokalnom zajednicom jer su, kako navodi, i druge opštine zainteresovane za projekte.
Adžović tvrdi i da nije tačna informacija da se razrada plana radi u Beogradu.
- &nbsp;Beograd na vodi se neće desiti Ulcinju. Beograd na vodi je rezidencijalni projekat - tvrdi Adžović.

Tamara Klikovac

Nimanbegu: Neko Alabara želio da uvede na mala vrata, brzina dešavanja ostavlja dojam da se ova priča planira dugo

Svaka odluka Vlade Crne Gore koja bi budući razvoj bazirala na obuhvat čitave Velike plaže, je za lokalnu vlast, SO Ulcinj i lokalnu zajednicu apsolutno neprihvatljiva.
To se navodi u zaključcima koje su danas odbornici ulcinjskog parlamenta usvojili jednoglasno.
- Skupština Opština Ulcinj sa izuzetnom zabrinutošću gleda na sporazum između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, kojim bi moglo da dođe do suspenzije određenih zakona Crne Gore, prostornih planova i utvrđenih procedura koje se tiču područja Velike plaže i Opštine Ulcinj - navodi se u njihovim zaključcima uz napomenu da pomenutom izražavaju apsolutno protivljenje.
I pored jasno iskazanih stavova u Zaključcima sa sjednice Skupštine opštine Ulcinj od 21. marta očigledno je, ukazuju oni, da se ubrzano nastavljaju aktivnosti na realizaciji već osmišljenih planova. Dodali su da posebno zabrinjava ekstremna netransparentnost i užurbanost čitavog procesa.
To, kako su podvukli, automatski upućuje na maksimalnu opreznost i strah lokalne vlasti i lokalne zajednice na moguće negativne posljedice koje bi, realizacijom osmišljenih namjera na teritoriji opštine Ulcinj, mogle da imaju sadašnje i buduće generacije. &nbsp;
- Ukoliko zaista stoje svi ti pozitivni efekti za državu Crnu Goru i opštinu Ulcinj, onda ne vidimo razlog da se detalji tog projekta koji je očigledno u podmakloj fazi, kriju od građana Ulcinja i Crne Gore - poručili su u SO Ulcinj. &nbsp;
U njihovim zaključcima se navodi da Skupština opštine Ulcinj izražava veliku zabrinutost zbog netransparentnog postupka i podsjeća na Zaključke usvojene na vanrednoj sjednici SO Ulcinj dana 21.03.2025. godine, kao i da organi lokalne vlasti i građani Ulcinja zahtijevaju aktivno uključivanje lokalne zajednice u definisanju konačnih okvira budućeg razvoja Velike plaže, uz postavljanje ograničenja, na koja su ukazali, a koja se odnose na trajno odricanje od Velike plaže. &nbsp;
Oni će o ovim zaključcima obavijestiti investirora, Ambasadu Ujedinjenih Arapskih Emirata u Crnoj Gori, i sve ostale međunarodne institucije.
<h2>Otvara se pitanje daljeg učešća u Vladi</h2>
Na sjednici je prethodno predsjednik Opštine Genci Nimanbegu saopštio da prihvatanjem projekta milionske investicije arapske kompanije biznismena Mohameda Alabara na prostoru Velike plaže postavlja pitanje oko njihovog daljeg učešća u Vladi Crne Gore.
Odbornik iz Albanske alijanse Fitim Dragaj rekao je da ovaj projekat nije investicija već devastacija Velike plaže.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2848%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnimanbegu-prihvatanjem-projekta-na-velikoj-plazi-postavlja-se-pitanje-oko-naseg-daljeg-ucesca-u-vladi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Spajiću poručujem da, ako ne moze da nađe dobrog investitora za Ulcinj, a ukoliko želi da investira, onda nek uloži u inscrastrukturu. Alabarijeva investicija nije potrebna Ulcinju. Ona vodi nestanku grada, primjeni strukture stanovnika - istakao je Dragaj.
Ulcinjski odbornici su prije pet dana jednoglasno odlučili da ne podrže mega projekat koji im je prezentovao premijer Milojko Spajić. Riječ o milionskoj investiciji arapske kompanije na prostoru Velike plaže.
Ukoliko premijer bude insistirao na projektu, odbornici poručuju da će dobiti još žešće protivljenje.

1250x600

1084x550

SO Ulcinj jednoglasno: Apsolutno neprihvatljiva svaka odluka Vlade koja bi budući razvoj bazirala na obuhvatu čitave Velike plaže

Prihvatanjem projekta milionske investicije arapske kompanije biznismena Mohameda Alabara na prostoru Velike plaže postavlja se pitanje oko našeg daljeg učešća u Vladi Crne Gore - saopštio je predsjednik opštine Ulcinj Genci Nimanbegu na novoj vanrednoj sjednici Skupštine opštine Ulcinj.
Odbornik iz Albanske alijanse Fitim Dragaj rekao je da ovaj projekat nije investicija već devastacija Velike plaže.
- Spajiću poručujem da, ako ne moze da nađe dobrog investitora za Ulcinj, a ukoliko želi da investira, onda nek uloži u inscrastrukturu. Alabarijeva investicija nije potrebna Ulcinju. Ona vodi nestanku grada, primjeni strukture stanovnika - istakao je Dragaj.
Ulcinjski odbornici su prije pet dana jednoglasno odlučili da ne podrže mega projekat koji im je prezentovao premijer Milojko Spajić. Riječ o milionskoj investiciji arapske kompanije na prostoru Velike plaže.
Ukoliko premijer bude insistirao na projektu, odbornici poručuju da će dobiti još žešće protivljenje.

Nimanbegu: Prihvatanjem projekta na Velikoj plaži postavlja se pitanje oko našeg daljeg učešća u Vladi

Projekti koji se netransparentno usvajaju i pokušaji dovođenja stranih investitora na mala vrata su za nas apsolutno neprihvatljivi. Ulcinj nije na prodaju - poručio je predstavnik zakupaca plaža i predsjednik MZ Štoj Albert Kastrati na protestu koji je danas održan u organizaciji Udruženja zakupaca plaža, Udruženja restorana na Adi Bojani, NVO "Ada Bojana" i predstavnika lokalne zajednice - zbog tenderskog postupka za zakup plaža koji smatraju netransparentanim, nepravednim i diskriminatorskim.
On je poručio da brojni okupljeni nijesu protiv razvoja zajednice, već da to ne žele po svaku cijenu.
- Sa ovog mjesta poručujemo ne samo premijeru Spajiću, već i svim budućim premijerima i ministrima da mi nismo protiv razvoja naše zajednice, ali ne po svaku cijenu. Mi se zalažemo za poštovanje ekoloških standarda i održivi razvoj u kojem bi mi aktivno učestvovali zajedno sa stručnom javnošću u iznalaženju najboljeg rješenja koje bi bilo prihvatljivo za sve - rekao je Kastrati.
Okupili su se, kaže, da bi digli glas da se odluke koje se tiču njihovih života donose tamo gdje oni žive i rade.
- A ne daleko od nas, bez našeg glasa. Ako danas stanemo zajedno, sjutra ćemo živjeti u zemlji gdje je glas svakog čovjeka podjednako važan i u kojoj svaka zajednica ima šansu za rast i razvoj - dodao je Kastrati.
<h2>USTAVNI SUD DA SE OGLASI</h2>
Naglasio je da je 24. februara predata inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Javnog poziva za program privremenih objekata u zoni morskog dobra i dostavljena je dopuna inicijative sa predlogom za obustavljanje preduzimanja daljih radnji do donošenja odluke Ustavnog suda, ali da se do dana današnjeg niko iz Ustavnog suda nije po tom pitanju oglašavao.
- Zahtijevamo da se Ustavni sud oglasi po tom pitanju i da se naš sugrađanin gospodin Faruk Resulbegović zauzme za ovu inicijativu - podvukao je Kastrati.
<h2>NAJGORA DISKRIMINACIJA</h2>
Prethodnim umanjenjem bodova za stare zakupce na minimum i povećanjem početnih cijena za 300 odsto oni su, ukazuje, diskriminisani na najgori mogući način.
- Nijesu uvažena naša ulaganja od svih ovih godina što smo od jedne ledine i neuređenog prostora stvorili najbolji turistički proizvod koji naša opština može da ponudi. Netransparentnim postupkom za prikupljanje ponuda i produženjem roka za predaju dokumenata za nedjelju dana izašlo se u susret stranom ponuđaču, a ne nama kao starim i odgovornim zakupcima - istakao je on.
Kastrati je ustvrdio i da su na dan otvaranja ponuda saznali da se radi o stranom ponuđaču koji je konkurisao na čak 19 kupališta i uspio da dobije devet kao najbolji ponuđač po ponuđenoj cijeni.
- Danas smo se okupili da dignemo glas protiv takvih jednostranih i pogrešnih odluka. Ulcinj nije na prodaju - podvukao je on.
Istakao je da su njihovi zahtjevi od početka jasni.
- Tražimo da se poništi netransparentni i diskriminatorski tender, da se aneksiraju ugovori kao i prošle godine, da se izglasaju izmjene i dopune Zakona o morskom dobru u Skupštini Crne Gore - naveo je on.
<h2>DIŽEMO GLAS PROTIV PRODAJE ČASTI I BUDUĆNOSTI</h2>
Predsjednica NVO Ada Bojana, mr Dijana Pelinković istakla je da Ulcinj nikada nije izgubio svoj slobodarski duh.
- Danas smo ovdje da dignemo svoj glas – ne protiv napretka, ne protiv razvoja, već protiv poniženja, ignorisanja, prodaje onoga što nije na prodaju – naše zemlje, naše časti i naše budućnosti - poručila je ona.
Velika plaža, kaže, nije pustinja da bi neko gradio Dubai.
- Ona je naša oaza, naš ponos, naše nasljeđe. Premijer Milojko Spajić to ne zna jer se nikada nije kupao na Velikoj plaži, nikada nije zakoračio bos na njen pijesak, nikada nije slušao njene talase, te zato i može da je nudi kao da prodaje komad betona, i to iza naših leđa. Danas smo ovdje jer ne želimo ćutati dok kroje naše sudbine bez nas, jer pregovarati bez lokalne zajednice i građana znači ignorisati demokratiju. Ignoriranje naroda nije napredak, nego prevara - kazala je Pelinković.
<h2>VLADA MORA DA PROMIJENI POLITIKU CENTRALIZACIJA</h2>
Predsjednik Opštine Ulcinj, Genci Nimanbegu podržao je protesti podsjetio da su na jučerašnjoj sjednici Skupštine opštine Ulcinj usvojili principe o tome ko i kako može graditi u Ulcinju.
- Principi su takvi da se mi pitamo i da naše zajedničko bogatstvo – Veliku plažu, ne možemo izdati na 99 godina. Naša pokoljenja nam to neće oprostiti, to nije u interesu građana opštine Ulcinj, a ni vaših potomaka - poručio je on.
Vlada Crne Gore mora, podvlači Nimanbegu, da promijeni politiku centralizacija.
- Za naše zahtjeve imamo podršku i od predsjednika opština Bar, Herceg Novi, Tivat, Kotor i Budva. Mi smo usaglašeni da se ovaj zakon mora promijeniti. Vlada Crne Gore opštinama mora vratiti imovinu koju su uzeli 1991. pa na dalje, a posebno zakonom iz 2009. godine. Mi ćemo raspolagati imovinom, jer najbolje znamo kako da se razvijamo. Nastavićemo borbu dok ne budemo ravnopravni kao opština, građani, ljudi. Ulcinj kaže NE ovim intencijama - naveo je Nimanbegu.
<h2>DANAS ULCINJ - SJUTRA BAR</h2>
Protest je podržao i predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević.
- Danas je ovo borba za Ulcinj, sjutra je to već borba za Bar, a od ponedjeljka je to borba za cijelo crnogorsko primorje. Jedan sam od šest predsjednika opština koji su potpisali inicijativu za izmjenu zakonskih rješenja kojima se konačno stavlja tačka na dosadašnje aktivnosti Morskog dobra - rekao je on.
Danas je ovdje, kaže, da podrži vrijedne domaćine, uvažene ugostitelje, ljude koji dugi niz godina kreiraju jedinstven turistički proizvod.
- I da se usprotivim jednom bijednom pokušaju da se upravo ti ljudi okarakterišu kao kriminalci - poručio je Raičević.

Ulcinj nije na prodaju, naša pokoljenja neće oprostiti izdavanje Velike plaže na 99 godina

Predsjednik opštine Ulcinj, Genci Nimanbegu, pozvao je sugrađane i sve zainteresovane građana na protest koji će se održati sjutra, povodom nastojanja Vlade Crne Gore da ulcinjske plaže da u zakup.
- Sjutra je protest kulminacije nezadovoljstva sa centralizacijom, povod je tender za plaže, povod je nepravedna distribucija, nenadležnost lokalnih samouprava. Sjutra je protest zajedno sa udruženjima da tražimo drugačiji sistem. Ne prihvatamo da dođe neko da nas kupi- kazao je Genci Nimanbegu, prenosi RTCG.
Protest je zakazan za sjutra sa početkom u 12 sati kod novog mosta na Port Mileni.

Nimanbegu pozvao Ulcinjane na protest: Ne prihvatamo da dođe neko da nas kupi

Ulcinj nije u Skupštini podržao mega projekat već je postavio jasne uslove kakvi su investitori prihvatljivi, a kakvi ne, kazao je predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu, komentarišući navode premijera Milojka Spajića o mogućoj realizaciji velikog projekta u tom gradu.
Nimanbegu je za Antenu M demantovao da će Skupština opštine Ulcinj podržati mega projekat na Velikoj plaži koji je najavio Spajić.
Kako kaže, ako neko želi da gradi mega projekat u Ulcinju, Skupštini opštine to nije prihvatljivo.&nbsp;
Crnogorski mediji su danas objavili da su imali uvid u dokument koji će se naći pred odbornicima SO Ulcinj, te zaključili da će najjužnija opština podržati mega projekat koji je najavio Spajić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7084%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-crna-gora-nalazi-u-sudbonosnom-periodu-diplomatske-investicione-ofanzive&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
 
&nbsp;

Nimanbegu: SO ne podržava mega projekat u Ulcinju

Mohamed Alabar, osnivač Emaar Properties i predsjednik Igl Hilsa je, na moju inicijativu, donio odluku da plaže koje je dobio na tenderu ustupi lokalnim preduzetnicima pod čijim zakupom su bile u prethodnom periodu, po cijeni koju su oni licitirali, kazao je premijer Milojko Spajić nakon sastanka sa predsjednikom Opštine Ulcinj Gencijem Nimanbeguom na kome su razgovarali o tenderu za plaže. Na sastanku se, kako je saopšteno iz Vlade, razgovaralo o viziji razvoja opštine Ulcinj, interesovanju investitira i tenderu za zakup plaža. - Na nama je da donosimo pametne odluke. Mnogo puta u prošlosti nije bilo tako. Prenio sam Ulcinjanima poruku jednog od vodećih svjetskih investitora, kompanije Emmar i Eagle Hills, da je zainteresovana da im predstavi viziju razvoja Velike plaže i turističkog projekta koji bi bio vodeći te vrste u Evropi - rekao je Spajić. Nakon što je 2022. godine istekao Sporazum o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a što su, kaže Spajić, prethodne vlade propustile da urade, Vlada će obnoviti ovu vrstu saradnje. Taj dokument će, poručuje premijer, biti baza za potencijalne velike razvojne projekte na sjeveru i jugu Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320170320_fe5dbc6c6304db1acc1556e7321be9aba755a54a0fb2af755ddd8919f117b703.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250320170320_fe5dbc6c6304db1acc1556e7321be9aba755a54a0fb2af755ddd8919f117b703" data-rendition-name="original" width="2500" height="1663" loading="lazy" alt="Sa današnjeg sastanka u Ulcinju"> <figcaption>Sa današnjeg sastanka u Ulcinju(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Sa predstavnicima partija u SO Ulcinj razgovarali smo o interesima lokalne zajednice i države Crne Gore. Prenio sam i poruku od Ujedinjenih Arpskih emirata i investitormohamed aa Mohameda Alabara o projektu o kom ćemo razgovarati u narednom periodu. Čuli smo različita mišljenja, zabrinutosti i teme koje se otvaraju prilikom svake velike vizije. Svaka velika priča zahtijeva puno rada i zato moramo u nju ući studiozno i u partnerstvu sa lokalnom samoupravom - naglasio je Spajić. Predsjednik opštine Ulcinj Genci Nimanbegu rekao je da je potencjalni projekat veliko i važno pitanje za ovu Opštinu. - To nije pitanje koje se prelama preko koljena, već o kome treba diskutovati, sagledati argumente. Želim da premijer šrenese svim investitorima sa kojima je u kontaktu da su investitori ovdje dobrodošli i u interesu lokalne zajednice. Decenija smo imali određeni stav Vlade, a čim je premijer došao ovdje pokazuje da će drugačije raditi - kazao je Nimanbegu. Sastanku, koji je počeo danas u 12 sati, prisustvovali su i ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka, poslanici Mehmed Zenka, Ilir Čapuni i Artan Čobi, predsjednica Skupstine Opštine Ulcinj Ivana Popović i predstavnici političkih partija. - Predstavnici političkih partja u SO Ulcinj zahvalili su Spajiću na otvorenosti i spremnosti da se zajednički razmatraju veliki razvojni projekti kako bi bile uzete u obzir sve specifičnosti lokalne zajednice - zaključeno je u saopštenju Vlade.

Spajić: Alabar plaže koje je dobio na tenderu ustupa lokalnim preduzetnicima

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, sastao se sa predsjednikom Opštine Ulcinj, Gencijem Nimanbeguom, kako bi &nbsp;razgovarali o modelu buduće strukture upravljačkog tijela Ulcinjske Solane, odnosno formiranju privrednog društva, saopšteno je iz resornog ministarstva.
- Ćulafić je u ime MERS-a iznio određene predloge koji se odnose na formu i funkcionalnost novog upravljačkog entiteta, a očekuje se da predsjednik Nimanbegu, nakon razmatranja sa svojim saradnicima, da svoj odgovor na ove predloge- navode iz resora Ćulafića.&nbsp;
Dogovoreno je, kako navode iz Ministarstva, da se nakon tih odgovora Opštine, u što kraćem roku, definiše konačan zajednički stav i formuliše model strukture i funkcionisanja budućeg privrednog društva kao upravljača Ulcinjske Solane.
- Takođe, važno je napomenuti da je ovo još jedan u nizu intenzivnih razgovora svih učesnika u rješavanju važnog pitanja, što je i konkretna potvrda odlučnosti MERS-a, ali i ostalih učesnika u dijalogu, da se stvore zdrave pretpostavke za realizaciju velikog broja obaveza vezanih za Poglavlje 27- zaključuju iz Ministarstva.&nbsp;

Ćulafić i Nimanbegu razgovarali o modelu buduće strukture upravljačkog tijela Ulcinjske Solane

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu kazao je da je Vlada Crne Gore ozbiljno ugrozila predstojeću turističku sezonu. On je najavio sjednicu Skupštine opštine Ulcinj za četvrtak.&nbsp;
Prema saznanjima Primorskog portala, zakupci kupališta na Velikoj plaži u subotu će održati protest, a sjutra će u Ulcinju održati pres konferenciju na kojoj će detaljnije iznijeti svoje stavove i zahtjeve.
Nimanbegu je kazao da je na sastanku koji je održan sa premijerom Milojkom Spajićem bio prisutan i predsjednik kompanije Eagle Hills Mohamed Allabar. On nije precizirao o kojem projektu je riječ, kada je u pitanju Ulcinj.
- Nisam vidio nikakav dokument, niti su prezentovali te projekte - kazao je Nimanbegu, dodajući da Ulcinj nije protiv investicija, ali žele javne i transparentne postupke u skladu sa zakonom.

Nimanbegu: Vlada ugrozila predstojeću turističku sezonu, u Ulcinju protesti u subotu

Francuski antimonopolski regulator objavio je da je kaznio Apple sa 150 miliona eura zbog narušavanja konkurencije i zloupotrebe dominantnog položaja u oglašavanju mobilnih aplikacija na svojim uređajima preko alata za kontrolu privatnosti. 
 
Alat ATT omogućava korisnicima ajfona i ajpeda da odluče koje aplikacije mogu da prate njihovu aktivnost, a kompanije za digitalno oglašavanje i mobilne igre žalile su se da je to poskupjelo cijene oglašavanja i otežalo brendovima da se oglašavaju na Apple-ovim platformama, prenose Nezavisne novine. 
 
Metode implementacije tog sistema, predstavljenog kao dodatna zaštita privatnih podataka korisnika, "sama po sebi nijesu podložne kritici, ali načini njegove implementacije nijesu ni neophodni ni proporcionalni", smatra francuski regulator. 
 
Manji izdavači aplikacija su time "posebno kažnjeni", jer se ovi operateri u velikoj mjeri oslanjaju na prikupljanje podataka trećih strana da bi finansirali svoje operacije. 
 
Apple je naveo da je razočaran odlukom, ali je istovremeno naveo da francuska uprava za zaštitu konkurencije nije zahtijevala nikakve posebne promjene u transparentnosti praćenja aplikacija.

Apple kažnjen sa 150 miliona eura

Jedan muškarac danas je ranjen u ugostiteljskom objektu u Zeti.
Iz Uprave policije je upravo saopšteno da ih je o tome Hitna pomoć u Golubovcima obavijestila obavijestila u 15.20 sati.
- Policijski službenici su izašli na lice mjesta i zatekli jedno lice bez svijesti, koji je transportovan u Urgentni centar radi ukazivanja ljekarske pomoći - kazali su u policiji.
Dodaju da se preduzimaju mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja u saradnji sa nadležnim tužilaštvom o čemu ćemo javnost blagovremeno obavijestiti.

Zeta: Muškarac ranjen u ugostiteljskom objektu, transportovan u Urgentni centar

Svima je jasno da je aktuelna Vlada veoma heterogena i ujedinjena jedino oko očuvanja partikularnih i partijskih interesa, što čini i odnose u njoj dinamičnim i na ivici stalnih sukoba, ali je riječ o, uglavnom, kontrolisanom haosu jer niko ne želi da izgubi svoj „feud“, ocijenio je za Antenu M Nikola Mirković, saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO), komentarišući razmirice na liniji PES-DNP, te kritike na račun Sporazuma sa UAE, koje su upućene iz partije Milana Kneževića.&nbsp;
Kako Mirković dodaje, imajući u vidu značaj nastupajućih lokalnih izbora, posebno onih u Nikšiću, djelimično je riječ i o predizbornim igrama.
- Sporazum sa UAE je nesporno sporan, uzburkao je s pravom javnost, a čini se i parlamentarna većina je ostala zatečena činjenicom da je premijer na putu da u vrlo mutnom postupku daje nacionalne resurse. Svakako je zanimljiva jasna pozicija DNP-a - kazao je Mirković.&nbsp;
Dodaje da izjave ministarke saobraćaja Maje Vukićević i predsjednika DNP-a Milana Kneževića bacaju dodatnu sumnju na dinamiku i sadržaj sporazuma sa UAE iz srca vlasti, ali i dovode u pitanje podršku parlamentarne većine ovoj ideji.&nbsp;
- Ovo je naročito naglašeno ako znamo da ostanak albanskih manjinskih partija zbog ovog pitanja takođe visi o koncu, dok Demokrate, tradicionalno ćute, i vjerovatno tu ćutnju naplaćuju na drugi način od Spajića i PES-a - poručuje Mirković.
Moguće je, smatra Mirković, da političko licitiranje i borba za interese unutar parlamentarne većine koju sporazum izaziva može ozbiljno da uzdrma Vladu, no, treba, dodaje on, uzeti sa rezervom sve, jer ne bi bio prvi put da različiti koalicioni partneri dižu „buku“, koja se relativno brzo utiša kroz obostranu korist.
Upitan da li DF nastoji zadržati birače na ovaj način dok PES pravi otklon od njih zarad povratka povjerenja birača, Mirković kaže da je PES-u koalicija Za budućnost Crne Gore direktni konkurent za biračko tijelo.
- Jer značajan dio birača PES-a su pasivni ili raniji glasači DF-a, kao što i značajan dio njihovog poslaničkog kluba ideološki i politički više pripada partijama koalicije Za budućnost Crne Gore nego onom što deklarativno zastupa PES. Takođe, vidimo da PES na lokalnom nivou jako loše prolazi, odnosno da tamo gdje ide samostalno ima kontinuirani i veliki pad podrške”, navodi Mirković.
PES, dodaje, kroz poluge vlasti nije ojačao političku i infrastrukturnu poziciju partije, već je svoju poziciju oslabio, dok je koalicija Za budućnost Crne Gore svoju ojačala, naročito ulaskom u Vladu.
Primjetno je, kaže Mirković, komentarišući predizborna dešavanja, da uoči svakih izbora PES ulazi u sukob sa nekom od partija, no i da to ne određuje s kim će u postizbornu koaliciju, šta smo vidjeli u slučaju Podgorice.
- Kolike god nesuglasice parlamentarne većine na nacionalnom nivou bile, konstituenti te vlasti nađu način da se i uz gorak ukus dogovore, prije nego što opoziciji prepuste vlast. Koliko će opozicione stranke to umjeti da iskoriste, zavisiće od niza faktora, između ostalog i izlaznosti, na koju će uticati i dinamičnost i energija izborne kampanje. Međutim, primjer Budve pokazuje da prostor za dogovor sa opozicijom postoji, kada su unutrašnje podjele u pitanju, a znamo da su kada je Nikšić u pitanju, turbulencije imale Demokrate i PES, što slabi njihove pozicije i ostavlja prostor opoziciji - ocijenio je Mirković.
S obzirom na to da se PES do sada nije mjerio na lokalnim izborima u Nikšiću, biće, navodi Mirković, zanimljivo vidjeti koliko će glasova uzeti Demokratama i koaliciji Za budućnost Nikšića, jer se, kako kaže, njihovo biračko tijelo sve više nalazi u krugu njihovih koalicionih partnera.
Ono što je izvjesno, zaključuje, jeste da će nakon miješanja karata, najmanje iznenađenje biti epilog u kojem će, pored svih prepucavanja, vlast činiti lista Za budućnost Nikšića i PES.

Mirković: Sukobi konstituenata vlasti su predizborna igra, PES-u direktan konkurent ZBCG

Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić pisala je premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Sudskog savjeta Radoju Koraću, ministru pravde Bojanu Božoviću i predsjednicima svih sudova u Crnoj Gori poručujući da je potrebno urgentno rješavanje socijalnog i materijalnog statusa sudija, ali i uz ocjenu da oni zbog toga ne mogu štrajkovati.
- Pri tome, prvenstveno želim da naglasim da nezadovoljstvo kolega sudija zbog materijalnog statusa i njihove zahtjeve za povećanje plata i poboljšanje ukupnih uslova rada (koji se tiču nedostatka sudnica, radnog prostora, nedovoljnog broja stručnih savjetnika i administrativnog osoblja), istinski smatram opravdanim i urgentnim za rješavanje - istakla je Pavličić. Ipak, cijeni da su put i način ostvarivanja ovih zahtjeva nekonstruktivni i nedjelotvorni po sistem funkcionisanja države, vladavinu prava i ljudska prava i osnovne slobode, a posebno negativne po ugled crnogorskog pravosuđa. &nbsp;
U tom kontekstu ističe da Ustav Crne Gore i Zakon o sudovima jasno definišu nezavisnost sudova i sudija, te da bi bilo koja vrsta štrajka mogla biti shvaćena kao ugrožavanje funkcionisanja pravnog sistema i pristupa pravdi.
- Međutim, sudije mogu organizovati određene vrste radnji ili se angažovati u inicijativama koje imaju za cilj poboljšanje uslova rada, ali svaka obustava rada, kao oblik protestne aktivnosti, nije predviđen nacionalnim pravnim okvirom za sudije - dodala je Pavličić.
Sudije su nosioci sudske vlasti a njihov posao je, kaže Pavličić, od suštinskog značaja za vladavinu prava i funkcionisanje i bezbjednost države - pa bi, prema njenim riječima, svaki oblik obustave rada, kojom se odlažu radnje u sudskim postupcima, mogao dovesti do zastoja u sudskim procesima, kašnjenja u donošenju odluka i narušavanja pravne sigurnosti.
<h2>JOŠ NEMA ODGOVORA VLASTI</h2>
Pavličić je istakla da još nema formalni pisani odgovor na pismo koje je 11. februara upućeno predstavnicima izvršne vlasti, a u kojem se ukazuje da još nije usvojen Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Tada je, kako je podsjetila, pozvala na neophodnost njegovog usvajanja u što kraćem roku, naročito u dijelu koji se odnosi na uvećanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija, kako bi se pitanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija što prije prelaznim rješenjem okončalo.
- Dodatno podsjećam da je nakon najave pravosuđa, učinjene tokom 2024. godine o obustavi rada, na radnim sastancima i postignutim pregovorima sa tadašnjim predstavnicima pravosuđa (Sudskim savjetom, tada v.d. predsjednicom Vrhovnog suda i predstavnicima Udruženja sudija), Vlada dala izričito i nedvosmisleno obećanje da će se obezbijediti pravo sudije na adekvatnu zaradu na prethodno navedeni način, počev od 01.01.2025. godine - ukazala je Pavličić.
Nakon toga je formirana Radna grupa sa zadatkom izrade posebnog zakona kojim će se regulisati prava sudija vezana za rad, uključujući finansijske aspekte vršenja sudijske funkcije - a što je u skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije iz prethodne godine i međunarodnim standardima.
- Obaviještena sam od strane sudije Vrhovnog suda-članice ove Radne grupe da sjednice nisu održavane u kontinuitetu, ali da će se naredna sjednica održati 02.04.2025. godine - navela je Pavličić.
<h2>POTREBNO PRELAZNO RJEŠENJE</h2>
Ona je procijenila da postoji snažna potreba za kreiranjem prelaznog rješenja za rješavanje statusa sudija, konstruktivno predlažući da se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru zarade nosilaca pravosudnih funkcija uvećaju za 30 odsto.
- I u tom smislu još jednom urgiram na donošenje odluke od strane izvršne vlasti kada su u pitanju nosioci pravosudnih funkcija - poručila je ona.
Predsjednica Vrhovnog suda je poručila da je Crna Gora u obavezi da donese zakon kojim će, kako je rekla, konačno, biti adekvatno regulisano pitanje zarada sudija, na osnovu preuzetih međunarodnih regula i standarda, kao i nacionalnog zakondavstva i strateških dokumenata, koje je bitno izmijenjeno upravo kako bi se ispunile međunarodne obaveze i obezbijedio brži integracijski put Crne Gore u Evropsku uniju.&nbsp;
- Cilj ovih normi, a s tim u vezi i pozitivnih obaveza je uvijek isti - očuvanje nezavisnosti i samostalnosti sudova i sudija. Na tom putu, važno je da se ne izgubi iz vida da nezavisnost sudstva nije privilegija koja je u isključivom, ličnom interesu sudija, već je u interesu vladavine prava i poštovanja ljudskih prava građana koji traže zaštitu svojih prava pred sudovima. Donošenje posebnog zakona nalažu i specifičnosti sudijske funkcije koje zahtijevaju strogo razdvajanje od ostalih grana vlasti, kako u organizacionom, tako i u finansijskom smislu, te priznavanje težine ali odgovornosti funkcije koju obavljaju sudije u ime Crne Gore. U konačnom, ulaganje u sudstvo znači ulaganje u budućnost, stabilnost države i njen ekonomski i sveukupni razvoj - navela je Pavličić.
<h2>UVEĆANE ZARADE U VRHU AGENDE</h2>
Pregovori između sudske i izvršne vlasti, u koje će se uskoro uključiti i zakonodavna vlast, su u toku.
- Takođe, želim da ukažem da sam, počev od podnijetog programa rada za izbor predsjednika Vrhovnog suda, u dosadašnjem periodu, pored inicijativa na normativnom planu, preduzela i niz drugih aktivnosti, ukljućujući pravnu diplomatiju - navela je Pavličić.
Pitanje uvećanja zarada za sudije, ali i drugih statusnih pitanja, uključujući penziona prava, bili su, kaže, u vrhu agende sastanka sa predsjednicima svih sudova u Crnoj Gori (25.12.2024.), sastanka sa šefom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Johan Satlerom (06.12.2024.), pres konferencije u Vrhovnom sudu (17.12.2024.) i sastanka sa sudijama portparolima (26.02.2025.), sastanka sa ministrom pravde i sudijama u Osnovnom sudu u Podgorici (29.01.2025.), zasijedanja Komiteta za politička i građanska prava u Ženevi (03.03.2025.), sjednice Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost sa predstavnicima Evropske komisije (18.03.2025.), sastanka sa predsjednikom Evropskog suda za ljudska prava (25.03.2025.), te sjednica Savjeta za vladavinu prava i Savjeta za nacionalnu bezbjednost i javnih istupanja u medijima i u tom smislu, nepodijeljeno je mišljenje da se pravna rješenja ovakve situacije moraju što prije pronaći.
Saopštila je da su sudije Vrhovnog suda na današnjoj održanoj sjednici sudija prepoznale konsenzus određenog broja sudija koji su saglasni da materijalni položaj sudija nije adekvatan, te da je potrebno obezbijediti sudskoj vlasti dodatne materijalne i ljudske resurse.
- U tom pravcu, sudije Vrhovnog suda Crne Gore pružaju jednoglasnu podršku ostvarivanju ciljeva u pogledu intenziviranja rada na izradi Zakona o zaradama i drugim pravima nosilaca pravosudnih i ustavnosudskih funkcija i obezbjeđivanju optimalnih uslova za rad i obavljanje sudijske funkcije i konačnog utvrđivanja Nacrta, a nakon toga i usvajanja Predloga ovog zakona na Vladi - navela je Pavličić dodajući da Vrhovni sud ipak ne može izraziti podršku realizaciji cilja koji uključuje pripremu Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, što predstavlja novu mjeru o kojoj do sada nije bilo institucionalne rasprave.
Posebno, kaže, ukazuju da se bez konsultacija sa Evropskom komisijom i Venecijanskom komisijom ne mogu pripremati izmjene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.
- Niti postoji potreba za izmjenama ovog propisa kod činjenice da Radna grupa treba da okonča rad na pripremi Nacrta Zakona o zaradama i drugim primanjima nosilaca pravosudnih i ustavno-sudskih funkcija - dodala je Pavličić.
Podsjeća da je prelazno rješenje potrebno obezbijediti odmah putem izmjene Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim su već definisani koeficijenti zarada.
- Zbog čega dodatno ne možemo na nesistemski, neplanski i nesvrsishodan način, mijenjati propis kojim se uređuju, inter alia, organizacija i način rada Sudskog savjeta, prava i dužnosti, način utvrđivanja prestanka sudijske funkcije, disciplinska odgovornost i razrješenje sudija i druga pitanja o kojima Sudski savjet odlučuje - dodala je Pavličić.
<h2>NEMA ŠTRAJKA ZA SUDIJE</h2>
Ona i sve sudije Vrhovnog suda Crne Gore izražavaju jasan stav da ne podržavaju sprovođenje mjera upozorenja u vidu odlaganja radnji u sudskim postupcima do ispunjenja zahtjeva, odnosno povećanja zarada sudija, jer cijene da bi takve radnje bile protivne vladavine prava i svrsi zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda.
- U Crnoj Gori, shodno Ustavu Crne Gore i nacionalnom zakonodavstvu, nije propisano da sudije mogu organizovati bilo kakve mjere upozorenja - obustave rada, koje u svom stvarnom obliku predstavljaju štrajk - rekla je Pavličić pojašnjavaju da su sudije položile zakletvu i da su u obavezi da obavljaju svoju funkciju u skladu sa Ustavom, zakonom i pravilima koja garantuju nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa.
Ističe da Ustav Crne Gore i Zakon o sudovima jasno definišu nezavisnost sudova i sudija, te da bi bilo koja vrsta štrajka mogla biti shvaćena kao ugrožavanje funkcionisanja pravnog sistema i pristupa pravdi.
- Međutim, sudije mogu organizovati određene vrste radnji, ili se angažovati u inicijativama, koje imaju za cilj poboljšanje uslova rada, ali svaka obustava rada, kao oblik protestne aktivnosti, nije predviđen nacionalnim pravnim okvirom za sudije - dodala je Pavličić.
&nbsp;Sudije su nosioci sudske vlasti a njihov posao je, kaže Pavličić, od suštinskog značaja za vladavinu prava i funkcionisanje i bezbjednost države - pa bi, prema njenim riječima, svaki oblik obustave rada, kojom se odlažu radnje u sudskim postupcima, mogao dovesti do zastoja u sudskim procesima, kašnjenja u donošenju odluka i narušavanja pravne sigurnosti.
- Podsjećamo i na međunarodnu praksu da je u mnogim zemljama, upravo iz tih razloga, sudijama zabranjeno da vrše obustavu rada - štrajkuju, jer se njihov položaj razlikuje od drugih zaposlenih u javnom sektoru. Sudije nijesu u klasičnom radnom odnosu, već imaju poseban status koji podrazumijeva nezavisnost i obavezu da kontinuirano obavljaju svoje dužnosti - navela je predsjednica Vrhovnog suda dodajući da sudije u raznim zemljama koriste druge metode pritiska poput saopštenja, protesta ili zahtjeva za poboljšanje uslova rada kroz institucionalne mehanizme i dijalog sve tri grane vlasti.&nbsp;
Ona je podsjetila na primjenu načela "nomen iuris non mutat substantiam rei" što, kako je rekla, znači da naziv određenih aktivnosti, ili radnji ne mijenja suštinu stvari - već je presudno ono što je stvarno sadržano, a ne kako je nešto formalno označeno.
- Pa u tom smislu, smatramo da mjere upozorenja odlaganja radnji u sudskim postupcima, u svojoj suštini znače “štrajk”. Dakle, obustava rada, kao “odlaganje radnji u sudskim postupcima”, kojom se konkretno zbog zahtjeva povećanja zarada i materijalnih uslova rada, drugoj strani, odnosno građanima i privredi, u izvjesnost stavlja nastanak štete, predstavlja jednostranu izjavu volje određenog broja sudija o uvođenju obustave, koja nema uporište u Ustavu i nacionalnom zakonodavstvu, a konkretno ni u međunarodnim standardima - istakla je Pavličić.
Međunarodni pravni okviri ne garantuju, kaže, izričito pravo sudija na obustavu rada - štrajk.
- A mnoge međunarodne norme i preporuke čak podržavaju ograničenja tog prava kako bi se očuvala nezavisnost i kontinuitet pravosuđa, kao i nacionalna bezbjednost. Prema standardima Međunarodne organizacije rada (MOR), pravo na štrajk je jedno od osnovnih radničkih prava, ali nije apsolutno. MOR dozvoljava državama da ograniče ili čak zabrane štrajkove određenim kategorijama zaposlenih čije obustavljanje rada može ugroziti osnovne funkcije države, uključujući sudije - poručila je predsjednica Vrhovnog suda.
<h2>STRANE PRAKSE</h2>
Evropski sud za ljudska prava (ECtHR) je, podsjeća ona, u više navrata zauzeo stav da države mogu ograničiti pravo sudija na obustavu rada – štrajk, kako bi se očuvala nezavisnost sudstva i zaštitila prava građana na efikasan pravosudni sistem.&nbsp;
- Konsultativno vijeće evropskih sudija (CCJE) u svojim mišljenjima (posebno Mišljenje br. 18 iz 2015. godine) naglašava da sudije ne treba da preduzimaju kolektivne radnje koje bi mogle ugroziti pristup pravdi. Međutim, priznaje potrebu sudija da izraze nezadovoljstvo kroz institucionalne mehanizme, a u konkretnom slučaju obustava rada “odlaganja radnji u sudskim postupcima” to ne predstavlja - navela je ona.
Kazala je da Ujedinjene nacije (UN) – Bangalorski principi sudske etike ističu da sudije treba da održavaju integritet i nezavisnost sudstva, što može biti narušeno obustavom rada - štrajkom. &nbsp;
- Dakle, iako međunarodni pravni okviri ne predviđaju izričitu zabranu, oni dozvoljavaju državama da ograniče pravo sudija na obustavu rada - štrajk radi zaštite vladavine prava, stabilnosti pravosudnog sistema i nacionalne bezbjednosti. Umjesto obustave rada, preporučuju se druge metode izražavanja nezadovoljstva i borbe za svoja prava putem javnih izjava zvaničnika sudske vlasti, dijaloga sa ostalim granama vlasti, u svrhu sprovođenja institucionalnih reformi koje se odnose na bolji položaj sudija, a time i ugleda sudske vlasti, na šta sudije Vrhovnog suda Crne Gore ovim pisanim putem svim akterima ovog procesa i ukazuju - istakla je Pavličić.
Ona je pozvala na nastavak dijaloga sudske grane sa izvršnom i zakonodavnom vlašću u preduzimanju inicijativa za profesionalnu i nezavisnu borbu za širi obim prava sudija u Crnoj Gori.&nbsp;
- U tom pravcu podsjećam da su dijalog i sadržajna komunikacija sa nadležnim vlastima i dalje u toku i uvjerena sam da će na putu zakonite i legitimne borbe za ispunjenje zahtjeva sve crnogorske sudije imati pouzdanog partnera u institucionalnom obliku najvišeg nivoa - Vrhovnog suda Crne Gore - zaključila je Pavličić.

Pavličić poziva na urgentno rješavanje materijalnog statusa sudija, ali i upozorava da im pravni okvir ne dozvoljava da štrajkuju

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: genci-nimanbegu