Prištinski portal na albanskom jeziku je izvijestio da su se u Podgorici sastali političari iz Crne Gore, albanski i srpski predstavnici, da bi usaglasili stav da u Crnoj Gori ne bi smio niko da se diskriminiše.
Sastanku su prisustvovali Nik Đeljošaj i Nikola Camaj iz Albanskog foruma, te Andrija Mandić iz Nove srpske demokratije, Milan Knežević iz Demokratske narodne partije i Vladimir Joković iz Socijalističke narodne partije. Tekst je naslovljen ''Stidi se Malesija zbog ovog sastanka''.
Gazeta Metro piše da je Mandićeva partija objavila da su na početku sastanka konstatovana različita viđenja u odnosu na neke regionalne probleme - kao što je priznavanje državnosti Kosova od strane države Crne Gore, a potom su akcentirali zajednički stav o spoljnoj politici Crne Gore, ne dovodeći u pitanje evropski put.
Iz Mandićeve partije su dodali da navodno „Albanci i Srbi u Crnoj Gori imaju dugu tradiciju zajedničkog mirnog suživota...“.
Sastanak su ocijenili kao važan korak ka jačanju međusobnog povjerenja i kao podsticajan za njihove dalje aktivnosti na planu razvijanja Crne Gore kao moderne, evropske i multietničke države, piše Gazeta Metro.
Poručuju da Mandić i Knežević ne propuštaju priliku da pokazuju prezir prema Crnoj Gori i miniraju njenu državnost. Gazeta Metro piše da su bili upleteni i u pokušaj državnog udara i javno zastupaju srpske imperijane stavove u regionu, ne samo prema Kosovu već i BiH i Hrvatskoj.
Mandić se čak, kako piše Gazeta Metro, ponosi titulom četničkog vojvode.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Prištinski medij: Malesija se stidi zbog ovog sastanka

Bivša šefica diplomatije EU Federika Mogerini jedna je od tri osobe koje je belgijska policija uhapsila danas u okviru opsežne istrage o prevari u vezi sa finansiranjem akademije za mlade diplomate u Brižu, rekle su dvije osobe upoznate sa istragom za Euractiv i njegovog partnera De Standard, prenosi Danas.
Politico piše da su belgijske vlasti uhapsile troje osumnjičenih i izvršile pretres Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) i Koledža Evrope zbog sumnje na prevaru prilikom osnivanja akademije za obuku diplomata.
Među uhapšenima je bivša šefica spoljne politike EU Federika Mogerini i visoki diplomata Stefano Sanino koji se nalaze u pritvoru nakon što su belgijska policija pokrenula racije u utorak u okviru istrage o prevari.
Sanino, bivši italijanski diplomata, bio je najviši državni službenik u EEAS-u, a trenutno je generalni direktor za odjeljenje Bliskog istoka, Severne Afrike i Zaliva u EEAS-u.
Pretresi, sprovedeni na zahtev Evropskog javnog tužilaštva (EPPO) i odobreni od strane belgijske policije, obavljeni su u sjedištu EEAS u Briselu, u objektima Koledža Evrope u Brižu i u privatnim stanovima, navodi se u saopštenju EPPO-a.
EEAS je odeljenje EU za spoljnu politiku, a do 2019. godine na njegovom čelu je bila bivša potpredsjednica Evropske komisije Federika Mogerini. Ona je od 2020. rektor Koledža Evrope, obrazovne ustanove za buduće službenike EU, a na mjestu direktorke od avgusta 2022. godine.
Belgijski list L’Echo je izvestio da je Mogerini u pritvoru, ali Koledž nije želio to da komentariše.
Belgijske vlasti istražuju Evropsku diplomatsku akademiju, program za mlađe diplomate iz zemalja EU koji vodi Koledž Evrope.
EPPO je naveo da postoje „jake sumnje“ da su prekršena pravila „fer konkurencije“ kada je EEAS dodelio tender za uspostavljanje diplomatske akademije Koledžu Evrope.
Istraga se fokusira na to da li je koledž unaprijed bio obavješten o kriterijumima za izbor tendera prije nego što je zvanična objava objavljena.
Službenik EEAS-a, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da su pretresi obavljeni u administrativnoj zgradi EEAS-a u Briselu na adresi Rue d’Arlon 62, a ne u glavnoj zgradi kod kružnog toka Schuman. Zaposleni su zamoljeni da se evakuišu iz prostorija i ostave vrata kancelarija i namještaj otključane.
Visoki zvaničnik EU rekao je za Politico da su pretresi povezani sa istragom koja je započela prije nego što je Kaja Kalas preuzela funkciju na čelu spoljnopolitičkog sektora EU.
Portparolka Evropske komisije, Anita Hiper, potvrdila je da je policija u utorak izvršila pretres EEAS-a kao dio „tekuće istrage aktivnosti koje su se odvijale u prethodnom mandatu“, što znači prije reizbora predsednice Komisije Ursule fon der Lajen u decembru 2024. godine.
Na pitanje za dodatne detalje tokom redovnog podneva u Komisiji, portparoli nisu želeli da komentarišu da li su neki zaposleni u instituciji uhapšeni niti da pruže dodatne informacije o istrazi.
EPPO je naveo da je prethodno zatražio od vlasti da ukinu imunitet, koji se obično daje diplomatama i štiti ih od pravnog gonjenja, za „više osumnjičenih“ prije pokretanja istrage, i da je taj zahtjev odobren. Nije precizirano kod kojih tijela su podnijeti ti zahtjevi.
Ko je Federika Mogerini?
Pre godinu dana Federika Mogerini je boravila u Beogradu kako bi promovisala ovaj Koledž, a uz to se sastala i sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Mogerini je rektorka Koledža Evropa postala 2020. godine, podrškom većine članova administrativnog veća koledža. No, njen izbor pratilo je i negodovanja predavača ovog fakulteta koji su smatrali da nije kvalifikovana za funkciju rektora, ali i da ne ispunjava formalne uslove s obzirom da se prijavila mjesecima nakon što je konkurs okončan.
Da je Mogerini zainteresovana za ovu poziciju saznalo se u aprilu te godine, onda kada je Evropska komisija dala zeleno svjetlo njenoj kandidaturi.
Francuski list Liberation kritikovao je ovu odluku jer Mogerini nije imala akademske kvalifikacije potrebne za tu funkciju. Prema navodima tog lista, postojala je i mogućnost sukoba interesa u vezi s tim, budući da Kolеdž Evrope finansira Evropska komisija sa 50 odsto.
Prva je žena na poziciji rektora ovog koledža, čije je sjedište u Brižu, u Belgiji, a kampus ima i u Poljskoj.
U Beograd je prošle godine došla kako bi studentima, mladim profesionalcima i akademskoj zajednica predstavila programe koje nudi Koledž Evropa na tri svoja kampusa – u Poljskoj, Belgiji i Albaniji.
Mogerini je tom prilikom u Evropskoj kući u Beogradu pred tadašnjim ambasadorom EU u Srbiji Emanuelom Žiofreom i Vladimirom Lučićem, direktorom Telekoma Srbije – firme koja je jedan od pokrovitelja školarina za upis na ovaj koledž, rekla da bi voljela da se studenti iz Srbije prije svega prijave i odluče za kampus u Albaniji.
Ovdašnja javnost Mogerini prije svega pamti kao bivšu visoku predstavnicu EU za spoljnu politiku, s obzirom da je u njenom djelokrugu djelovanja bilo i pitanje Kosova. Na ovoj funkciji zamijenio ju je Žozep Borelj.
Mogerini je 2014. godine na poziciji visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbednost zamijenila Ketrin Ešton, a do tada je, na par mjeseci, bila šefica italijanske diplomatije.
Njen mandat visoke predstavnice EU obilježila je ideja razmjene teritorija između Beograda i Prištine. Srpsku stranu predstavljao je u dijalogu, i tada, predsjednik Vučić, a albansku – tadašnji kosovski predsednik Hašim Tači.
Međusobne kritike za laži i obmane nisu zaobišle ni Mogerini. Tadašnji premijer Ramuš Haradinaj, primjera radi, poručio je da je Mogerini mnogo štete nanijela EU i Balkanu, jer umjesto da se fokusira na priznanje nezavisnosti Kosova pokrenula je temu razmjene teritorija. U to vrijeme Vlada Kosova uvela je takse na srpsku robu što je Mogerini oštro kritikovala.
Sama Mogerini govorila je da se o razmjeni teritorija ili promjeni granica nikada nije govorilo, ali da dijalog uključuje diskusiju i priznavanje granica.
Mogerini se vezuje i za priču o formiranju Zajednice srpskih opština. Ona je u avgustu 2015. potpisala pismo kojim se obavezala da ZSO neće imati izvršna ovlašćenja, kako bi se ispunio krucijalni uslov bivšeg kosovskog premijera Ise Mustafe. Potpis je, pored Mogerini i Mustafe, stavio i Aleksandar Vučić.
Kao šefica spoljne politike EU (od 2014. do 2019.), Mogerini se našla na spisku „žena koje su preoblikovale Brisel“ za 2016. Politikov Transatlantski kaukus političkih insajdera dosljedno je ocjenjivao Mogerini kao jednu od najcjenjenijih zvaničnika EU.
Mogerini je članica Demokratske partije (PD), koja je dio Partije evropskih socijalista. Prije toga je bila ministarka spoljnih poslova i međunarodne saradnje Italije od februara do oktobra 2014. u vladi premijera Italije Matea Rencija.
Bila je poslanica italijanskog Predstavničkog doma od 2008. do 2014. godine.
Mogerini je rođena 16. juna 1973. u Rimu u porodici filmskog režisera i scenografa Flavija Mogerinija. Pohađala je Univerzitet Sapijenza u Rimu gdje je studirala političke nauke i diplomirala sa specijalizacijom iz političke filozofije, sa završnim radom na temu islama i politike, koji je napisala dok je boravila na Erasmus programu u Francuskoj.
Od kako je imenovana u Evropsku komisiju, Mogerini je isticala da je islam dio evropske istorije i budućnosti. U govoru u Briselu 24. juna 2015. godine, rekla je: „Islam ima mjesto u našim zapadnim društvima. Islam pripada Evropi. Ima svoje mjesto u istoriji Evrope, u našoj kulturi, u našoj hrani i što je najvažnije – u sadašnjosti i budućnosti Evrope. Sviđa se to nekome ili ne, to je realnost“.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš imenovao je 2019. Mogerini za suosnivačicu Visokog panela za interno raseljena lica, zajedno sa Donaldom Kaberukom.
Udata je za Matea Rebesanija sa kojima ima dve ćerke – Katerinu i Martu.

Ko je uhapšena Federika Mogerini?

Premijer Milojko Spajić treba da pođe na sastanak narednih dana sa Botunjanima i stavi moratorijum na izgradnju postrojenja u Botunu, dok ugovor i projekat ne ugledaju svjetlost dana, kazao je predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.
- Projekat i ugovor niko u opštini Zeta i u Botunu nije vidio, a vjerujem i 95 odsto građana Podgorice. Onog trenutka kad budemo vidjeli ugovor i projekat moći ćemo da jasno formulišemo šta je moguće, a šta nije moguće, šta je realno, a šta nije”, rekao je Knežević tokom gostovanja u emisiji “Klub Aplus”.
Knežević tvrdi da Spajić nije zakazao sastanak sa Botunjanima.
- To su moje informacije. Spajić je rekao da mu Botunjani upute zahtjev za taj sastanak, a poznavajući Botunjane, oni mu taj zahtjev neće uputiti. Nekoliko puta su Spajića pozivali na sastanak da dođe ili u Botun ili da ih primi u kabinet. To sam ja mu saopštio i na premijerskom satu - podsjetio je Knežević.
<h2>“Situacija u Botunu može da eskalira, postaviće kamione i traktore, NATO neće moći da ih makne”</h2>
Knežević smatra da Spajić kao prvi čovjek izvršne vlasti mora da pokaže odgovornost i državničku mudrost jer, kako poručuje, situacija u Botunu može da eskalira.
- Ako gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kaže da će se na Botun krenuti hajdučki, sigurno će naići na neku vrstu pasivnog otopora. Tamo će biti djeca i starci, narod će postaviti traktore, kamione, bagere, rovokopače… To NATO neće moći da makne. A Botunjane pogrešno predstavljaju kao krezube divljake koji su opsjednuti mojom pojavom i slušaju samo mene - rekao je Knežević tokom gostovanja na Aplus televiziji.
Knežević primjećuje da pregovori oko kolektora u Botunu traju, pa se prekidaju.
- Nadam se da ćemo doći do kompromisnog rješenja koje neće ugroziti zdravlje građana Botuna i Gornje Zete. Zato pozivam Spajića da nastavi dijalog i da dođemo do rješenja. Moja namjera je da afirmišem dijalog i da pozovem Spajića da nastavi dijalog sa Mujovićem. Neka ne prestaju da traže rješenja. Ja sam nepopravljivi sam optimista i moje je da vjerujem do kraja - poručuje Knežević.
<h2>“Iza izgradnje kolektora se krije korupcija, ali za Mujovića to ne mogu da tvrdim”</h2>
Predsjednik DNP-a ocjenjuje da iza izgradnje kolektora krije korupcija i to od strane elemenata i bivše i sadašnje vlasti.
- Za Mujovića ne mogu to da tvrdim, iako smo preko medija razmijenili mnogo politički nekorektnih poruka i kvalifikacija. Bilo je toga i sa jedne i sa druge strane. Najviše sumnjam na Vodovod i na jednog čovjeka iz Vodovoda koji samo što nije uzeo levor da puca u nas na jednom sastanku kad smo rekli da smo protiv izgradnje. Tolika je tog dana bila nervoza i histerija - tvrdi Knežević.
<h2>“Razgovore nastaviti bez prijetnji datumima i najava rušenja šatora”</h2>
Knežević savjetuje da razgovore oko kolektora treba nastaviti i bez prijetnji datumima, bez najava rušenja šatora, represija i načina na koji će država da pokaže snagu.
- Svaki put kad je država pokušavala da pokaže snagu, to joj se obilo o glavu. Nadam se da to neće ovaj put biti u Zeti - kazao je predsjednik DNP.
Knežević ukazuje da je bolje sačekati još godinu dana i zadovoljiti potrebe i mještana Botuna i Zete i Podgorice, nego ulaziti u nešto što teško može da se predviti.
- Ograđujem se ako sam pogrešno razumio Mujovića, pošto smo juče kratko razgovarali u holu Skupštine, ali ako on nije vidio sve stavke ugovora, smatram da ima prostora za dogovor - rekao je predsjednik DNP-a.
Drago mu je što su Mujović i mještani Botuna razgovarali u, kako je kazao, kulturnoj i civilizivanoj atmosferi.
- Neka se malo ta tenzija između Zete i Podgorice smanji. Počeli smo da se gledamo na krv i na nož, a do juče smo jedno bili - rekao je Knežević.
<h2>“Mujoviću sam poručio da se neću povući; nemamo gdje nazad – nazad je groblje”</h2>
Predsjednik DNP-a je ponovio da će, ukoliko policija krene na mještane Botuna, predložiti Predsjedništvu DNP-a izlazak iz državne i lokalne vlasti.
- Ako ne dobijem podršku, podnijeću ostavku na poslaničku funkciju i na mjesto predsjednika DNP-a i idem u Zetu. Ako im je lakše da biju narod i da ja ne budem u vlasti, neka im je srećno - poručio je Knežević.
Dodao je da je Mujoviću poručio da ide do kraja i da od borbe neće odustati.
- Neću se povući. Zakleli smo se: ko izda, iskopa’ se. Ja izdati neću. Ne zbog toga što sam tvrdoglav i što imam neki kapric u glavi, već zato što želim da se borim za živote tih ljudi. Mi nemamo gdje nazad. Nazad je groblje - zaključio je Knežević.

Knežević: Na Botunjane gledaju kao na divljake koji su opsjednuti mnome; Spajić da stavi moratorijum na izgradnju kolektora

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da predstavnici SAD u Rusiji pokušavaju da utvrde na sastanku sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da li je rješenje za Ukrajinu moguće.
On je rekao da je situacija teška, ali da pokušavaju da je rješe.
- Pokušavamo da riješimo ovo pitanje. Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti, a naši ljudi su trenutno u Rusiji da vide da li možemo da postignemo rješenje. To je teška situacija - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i specijalni izaslanik američkog predsjednika Stiv Vitkof razgovaraju u Moskvi. Vitkofova posjeta je njegova šesta ove godine.
Mediji prenose da su se ruskoj strani pridružili pomoćnik Jurij Ušakov i generalni direktor RFDIF- a i specijalni predstavnik predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.
Pored Vitkofa, američku stranu predstavlja Džared Kušner, zet američkog predsjednika.

Tramp: Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti

U 17 crnogorskih opština zabilježen je negativan prirodni priraštaj, odnosno da je broj preminulih građana veći od broja novorođenčadi. Najgore demografsko stanje je u Pljevljima, gdje je negativni prirodni priraštaj čak minus 158, što znači da je tolika razlika između broja umrlih građana i rođenih beba, pokazuju podaci Monstata od januara zaključno sa septembrom.
Negativan prirodni priraštaj bilježi se i u Andrijevici (minus 25), Beranama (minus 34), Bijelom Polju (minus 59), Cetinju (minus 48), Danilovgradu (minus 34), Gusinju (minus 11), Herceg Novom (minus 53), Kolašinu (minus 16), Kotoru (miunus 16), Mojkovcu (minus 22), Nikšiću (minus 73), Petnjici (minus 17), Plavu (minus 8), Plužinama (minus 21), Šavniku (minus 17) i Žabljaku (minus 14). Pozitivan prirodni priraštaj imaju Bar (plus 91), Budva (plus 106), Podgorica (plus 542), Rožaje (plus 101),Tivat (plus 44), Tuzi (plus 29), Ulcinj (plus 12) i Zeta (plus 30).
Komentarišući ove podatke, demograf Miroslav Doderović upozorava da se Pljevlja, kada je u pitanju demografska slika, vraćaju na stanje iz 1921. godine – na najgori indeks prirodnog priraštaja.
Demografska kriza počela je 2020. godine sa kovidom i došle su negativne stope prirodnog priraštaja. Kada se pogleda demografska struktura Crne Gore, možemo da vidimo da dvije trećine od 25 opština, ili njih 17, ima negativan prirodni prirštaj i da su unutrašnje migracije rezultat društveno-ekonomskih procesa. Možemo da uočimo da Podgorica ima porast kada je u pitanju stanovništvo i pozitivne stope prirodnog priraštaja. Podgorici se mogu priključiti Budva, Tivat, Bar… Ostale opštine su u dubokoj demografskoj krizi, koja je posledica neoliberalne ekonomije i iseljavanja mladih ljudi. Imamo potpuno praznine kada su u pitanju određena godišta i jedan fenomen lančanih migracija, da se odrđenim iseljevanjem povlače i drugi iseljenički kontingenti – kazao je Doderović za “Dan”.
On ukazuje da je naša demografska ravnoteža poremećana i da nemamo demografsku strategiju oporavka.
Prirodni priraštaj ne može se popraviti bez ekonomske stabilnosti. Treba da postoji društveni optimizam i saglasnost da naš demografski oporavak treba da bude naslonjen na određene ekonomske mjere koje bi trebalo da dobiju regionalni karakter, a koje bi jačale porodice i oporavak nataliteta. Jedan od ključnih uslova za oporavak je ekonomska stabilnost, stanovanje i jačanje mreže socijalnog servisa – ističe Doderović.
Činjenica da je 17 crnogorskih opština u stadijumu duboke i najdublje demografske starosti to vrlo uvjerljivo potvrđuje, ali i drugi važni parametri – poput udjela starog stanovništva u ukupnoj populaciji, broja djece i mladih, kao i podatak da je sjever države u periodu od 1991. do 2023. napustilo ukupno 65.940 stanovnika, a u periodu od 2011. godine – 25.258.
Za demografiju je ranije bio zadužen aktuelni minstar sporta i mladih Dragoslav Šćekić. Vlada je u martu formirala Savjet za demografiju, koji je rasformiran nakon rekonstrukcije u julu. U međuvremenu je taj savjet, mjesec prije rekonstrukcije, održao samo jednu sjednicu – i to konstitutivnu.
Vlada Milojka Spajića zasad nije dala konkretne rezultate u borbi sa negativnim prirodnim priraštajem, niti smo vidjeli bilo kakve konkretne mjere. Nažalost, nema ni nagovještaja da će se bar zaustaviti ovaj negativni trend i iseljavanje mladih iz manje razvijenih sredina, posebno na sjeveru države, koji polako ostaje bez stanovnika.
Podstaknut uvoz radne snage
Doderović kaže da je u nedostatku doamće radne snage u turizmu, građevinarstvu i poljoprivrdi podstaknut uvoz radne snage, koji se nastavlja.
Imamo preko 25.000 dozvola za strance, zatim ulazak stranaca u državu, koji se kreće i do 120.000. Ovo ukazuje da će stranci u pojedinim oblastima i opštinama često biti u zabrinjavajućem broju. Nijesmo se opredijelili za planirane migracije, demografski oporavak i integrisanja radne snage. Sve to pokazuje da mi nemamo institucije koje bi se bavile ovim problemima – zaključuje Doderović.

Doderović o negativnom prirodnom priraštaju: Pljevlja se vraćaju na stanje iz 1921. godine

Kako se ono kaže u filmovima - jedan poziv mijenja sve, je li tako? E, u crnogorskoj realnosti, kod Demokrata Alekse Bečića - jedna SMS poruka mijenja sve. &nbsp; Upravo tako: predsjednik fudbalskog kluba Budućnost Boris Spalević, član najužeg rukovodstva Demokrata, jednom, jedinom SMS porukom smijenio je doktora Nermina Abdića sa pozicije ljekara fudbalera ,,Budućnosti”, najvećeg i najpopularnijeg crnogorskog kluba. &nbsp; SPALEVIĆEVE JAVNE OBMANE Tako je Abdić, nekadašnji mladi navijač Budućnosti, kasnije iskusni ljekar koji je proveo 15 godina u klubu – ekspresno izbačen na tribine, a da ga predsjednik Budućnosti nije udostojio čak ni - ljudskog razgovora. &nbsp; Je li tako teško bilo pogledati u oči Abdiću ili Spalevića nije bilo briga jer je poslušno izvršavao partijsko naređenje? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49" data-rendition-name="original" width="1061" height="639" loading="lazy" alt="KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević"> <figcaption>KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako god. Nakon buke u javnosti, Spalević, inače inžinjer poljoprivrede, odjednom se osjetio pozvanim da tumači pravo i štiti zakonitost rada u FK Budućnost. &nbsp; Pa je, kao odgovor na informaciju o smjeni Abdića, brže-bolje obavijestio da je on bio primoran na takav potez nakon što je, eto, inspekcija rada zaključila da je Abdić bio nezakonito ljekar jer je zapošljen za stalno u Kliničkom centru. &nbsp;&nbsp; I, naravno, dodao je Spalević, da sve nema nikakve veze sa politikom, da on nikada, ali baš nikada (!) ne bi to uradio samo zato jer je on odbornik svojih omiljenih Demokrata, a Abdić poslanik opozicione i omrznute Demokratske partije socijalista. &nbsp; I to bi, veli Spalević, bilo to: sve je zakonito i sve je bilo bez upliva politike. &nbsp;&nbsp; RAZLIČITI ARŠINI &nbsp; Nažalost, odavno je postalo pravilo: kad vam funkcioner Demokrata nešto javno saopšti - velike su šanse da ne govori istinu. &nbsp;&nbsp; Tako je i ovom slučaju. Boris Spalević, funkcioner Demokrata, dobro je znao – kada govori o zakonitosti – da obmanjuje. &nbsp; Jer, činjenice sve otkrivaju: kao što je Nermin Abdić, tako je i Aleksandar Petričić stalno zapošljen u Kliničkom centru Crne Gore. Čak su obojica na istom odjeljenju Ortopedije, samo što Petričić ima višemjesečni, za razliku od decenijskog specijalističkog staža koji ima Abdić. &nbsp; A pošto su obojica stalno zapošljeni u Kliničkom centru, onda je sve jasno: ako je Abdić bio nezakonito na klupi Budućnosti, onda će nezakonito biti i Petričić na klupi podgoričkog kluba.&nbsp; Kao što je jasno: Spalevićeva floskula o zakonitosti je bila samo maska, plašt kojim se htjela sakriti politički motivisana odluka. &nbsp; Samo, nemoguće je sakriti očigledno. Abdić je smijenjen baš zato što je istaknuti član opozicionog DPS-a; kao što je na Petričića pao izbor upravo zbog bliskosti sa vlašću: mlađani ljekar bio je na 39 mjestu izborne liste Pokreta Evropa sad i Demokrata &nbsp;,,Još jače dr Saša Mujović“ za izbore u Podgorici. &nbsp; Osim toga, veliki je poštovalac Crkve Srbije, kako se vidi iz njegovih profila na društvenim mrežama, što ga je kod bogobojažljivih Demokrata i PES-a, očito, preporučio za angažovanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='PETNAEST GODINA NA KLUPI BUDUĆNOSTI: Dr Abdić na jednoj utakmici ,,Budućnosti"'> </figure>  LAŽNI ŠAMPIONI I PRAVI GUBITNICI Da li je Petričić bliži PES-u ili Demokratama, to za Spalevića i ekipu na vlasti u Podgorici, kao i ekipi koja vodi fudbalski klub Budućnost, zaista nije bilo bitno. Najvažnija je bila maksima: umjesto ,,depesovca" - neka dođe neko naš. &nbsp; Matrica čišćenja koju ,,avgustovski oslobodioci“ upražnjavaju u državi od kako su došli na vlast u Crnoj Gori, sada se sprovodi u svim društvenim oblastima, pa i u sportu, pa i u Budućnosti. &nbsp; I baš kao što Demokrate obavljaju veting u policiji, u namjeri da iz službe uklone politički nepodbne, tako je Demokrata Spalević dobio zadatak da očisti mrznog ,,depesovca“ Abdića iz Budućnosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji'> <figcaption>VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Mučno je to, kad politika do kraja ovlada životima, pa i sportom. Jer se onda postavlja pitanje: da li će buduća sudbina države, u kojoj Demokrate kontrolišu sektor bezbjednosti, biti slična sadašnjoj sudbini fudbalskog kluba ,,Budućnost“? &nbsp; Za samo jednu godinu, šampionski tim Budućnosti je rasturen, najtalentovani igrači rasprodati, a kasa Budućnosti ostala prazna iako su igrači vrijedjeli više miliona eura. Bez novca koji je, očito, nezakonito završio u nečijim džepovima, ali i bez tima, i bez poleta, izgubljena je šansa da se Budućnost vrati u evropski fudbal na velika vrata, a ne kao slijepi putnik evropskog voza kojeg izbacaju na prvoj stanici. &nbsp; U profesionalnom sportu, rezultati rada su, kao i rezultati utakmica, lako vidljivi: zna se ko je šampion, ko je gubitnik. &nbsp; RAVNO DO DNA U politici - a posebno u crnogorskoj politici - to je mnogo, mnogo drugačije: uz uslužne medije, uz zastrašivanje političkih oponenata, uz nezakonito korišćenje tužilaštva, Demokrate Alekse Bečića, ali i ostale stranke vlasti, nastavljaju da za sve što u sistemu ne valja, krive staru vlast. &nbsp; I tako duže od pet godina. Uz političke čistke - od vrhovnih državnih institucija, državnih preduzeća, državnih službi, do, na kraju, sportskih društava u državnom vlasništvu – avgustovski oslobodioci, pod mantrom da čiste staru DPS vlast, tvrde da oporavljaju, da pokušavaju da ozdrave, državne institucije i državu. &nbsp; Kako to radi, koliko se pridržavaju prava i morala, treba se brinuti o zdravlju i institucija i države. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Oprosti Nermine, služba je - služba...

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Tag: gazeta-metro

Prištinski medij: Malesija se stidi zbog ovog sastanka

Ko je uhapšena Federika Mogerini?

Knežević: Na Botunjane gledaju kao na divljake koji su opsjednuti mnome; Spajić da stavi moratorijum na izgradnju kolektora

Tramp: Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti

Doderović o negativnom prirodnom priraštaju: Pljevlja se vraćaju na stanje iz 1921. godine

PRATITE TVe UŽIVO