Iz Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) poručili su da nije tačno da je pripadnicima romske i egipćanske populacije uskraćeno zdravstvena zaštita - već da državljani Kosova zbog regulative te države ne mogu da budu naši osiguranici.
- Mnogobrojni pripadnici RE populacije, koji su državljani Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine, su uredno osigurani i ostvaruju sva prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u Crnoj Gori, u skladu sa važećim propisima - decidni su u FZO.
Problem, kažu, postoji kod državljana Kosova, koji zbog regulative ove države ne mogu da se odreknu prava na zdravstvenu zaštitu.
- Pa samim tim ne mogu ni da budu osiguranici Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore - pojasnili su oni.
Identična situacija je, ukazuju, i sa državljanima Rusije.
- Dakle, nije u pitanju odluka usmjerena na štetu bilo koje populacije, već je vezana isključivo za državljane određenih država, a strogo pridržavajući se člana 6 stav 4 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju - naglasili su u FZO.
Dodaju da ne stoje navodi da je došlo do uskraćivanja zdravstvene zaštite ovim licima, već se radi o tome da troškove iste neće snositi Fond za zdravstveno osiguranje.
- U prilog ispravnosti stava Fonda za zdravstveno osiguranje ide i Mišljenje Zaštitnika ljudskih prava i sloboda br. 554/25 od 18.09.2025. godine kojim je konstatovano da u konkretnom slučaju nijesu povrijeđena ljudska prava ovakvim postupanjem Fonda za zdravstveno osiguranje - naveli su u FZO.
Naglašavaju da je pomoćnik direktora Fonda za zdravstveno osiguranje održao sastanak sa predstavnicima Romskog savjeta.
- Na kojem je obrazloženo navedeno postupanje i na kojem su predstavnici ove organizacije iskazali razumijevanje i saglasili se da se zakoni moraju poštovati, te je ukazano koji su eventualni modeli za prevazilaženje ovakve situacije na kojima će se raditi u narednom periodu - naveli su oni.
Zaključili su da je Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore uvijek na raspolaganju svim osiguranicima i zainteresovanim licima, ali i da je dosljednost u primjeni pozitivnih propisa imperativ od kojeg se ne može odstupati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

FZO: Državljani Kosova zbog tamošnje regulative ne mogu da budu naši osiguranici

Hrvatska, kao država članica Evropske unije, u kontinuitetu pruža stručnu i tehničku pomoć crnogorskim institucijama, naročito u oblasti bezbjednosti i vladavine prava - poručio je ambasador te države Veselko Grubišić na sastanku sa direktorom Lazarom Šćepanovićem.
On je, kako je saopšteno iz Uprave piolicije, izrazio snažnu podršku toj instituciji i Crnoj Gori na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
Šćepanović i Grubišić su razgovarali o dosadašnjoj i budućoj saradnji dvije prijateljske zemlje, sa posebnim fokusom na zajedničke aktivnosti u oblasti bezbjednosti i evropskih integracija.
- Direktor Uprave policije upoznao je ambasadora da će Uprava policije preduzeti sve neophodne mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju nesmetanog i bezbjednog odvijanja predstojeće fudbalske utakmice između reprezentacija Hrvatske i Crne Gore, kako bi se osiguralo da ovaj sportski događaj protekne u prijateljskoj atmosferi - naveli su u Upravi policije.
Tokom razgovora, sagovornici su ocijenili da saradnja između policijskih službi Crne Gore i Republike Hrvatske bilježi kontinuirani napredak, naročito u segmentima razmjene informacija, sprovođenja zajedničkih akcija i preduzimanja operativnih aktivnosti.
- Posebno je pozdravljena uspješna realizacija Protokola o saradnji tokom turističke sezone, u okviru koje su policijski službenici Republike Hrvatske boravili u odjeljenjima bezbjednosti Budva i Herceg Novi, u periodu od 1. jula do 1. septembra ove godine. Ova praksa razmjene službenika pokazala se kao izuzetno korisna i doprinjela je unapređenju bezbjednosnog ambijenta na crnogorskom primorju - naglasili su u UP.
Službenici Uprave policije ostvaruju, cijene oni, posebno značajnu i snažnu saradnju sa organima za sprovođenje zakona Hrvatske, u oblastima suzbijanja i borbe protiv organizovanog kriminala.
- Takođe je istaknuta uspješna saradnja u oblastima borbe protiv krijumčarenja droga, prekograničnog kriminala, pranja novca, krijumčarenja migranata, kao i razmjene informacija u cilju sprječavanja teških krivičnih djela - dodali su u Upravi policije.
Zaključeno je da obje strane ostaju posvećene jačanju međusobne saradnje u svim oblastima od zajedničkog interesa, kao i zajedničkom radu na očuvanju regionalne bezbjednosti i napretku Crne Gore na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Šćepanović i Grubišić: Podrška Hrvatske Upravi policije i Crnoj Gori na putu ka EU

Konstitutivna sjednica Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore biće održana 4. novembra u 14 sati, dan nakon održavanja konsultativnog saslušanja ministra zdravlja Vojislava Šimuna, ministra finansija Novice Vukovića, direktora Montefarma Aleksandra Bogavca i direktora FZO Vuka Kadića na skupštinskom Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje.
Ovo saslušanje se održava na temu „Finansijska situacija u zdravstvenom sistemu Crne Gore, sa fokusom na cijenu i nestašicu ljekova“.
Kako je saopšteno iz FZO, predložene tačke dnevnog reda Konstitutivne sjednice su verifikacija mandata predsjednika i članova Upravnog odbora Fonda i predlaganje i izbor zamjenika UO.

Konstitutivna sjednica Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje 4. novembra

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić kazao je da je inicijativa za njegovu smjenu političkog karaktera.
Istakao je da je izvještaj o radu Fonda za 2024. godinu usvojio i Upravni odbor fonda i Vlada, te da se u njemu nalaze svi ugovori Fonda sa regionalnim medicinskim centrima, koji sada problematizuje, kako je rekao, prije svega ministar zdravlja preko svojih ljudi u Upravnom odboru.
Ukoliko ga do tada ne smijene, Kadić najavljuje da će sam podnijeti ostavlu u slučaju da ne prođe njegov predlog budžeta Fonda za narednu godinu, koji je težak 525 miliona eura. Za Fajzer vakcine kaže da ih nije plaćao on, nego upravo ministar finansija Novica Vuković.
Kadić je gostujući na RTCG kazao da do današnjeg dana ministar zdravlja Vojislav Šimun nikada nije imao zamjerku na njegov rad. Naglasio je da su imali korektnu komunikaciju, te da ga je potez o smjeni iznenadio.
- Targetirao sam ja i ministra i predsjednika Upravnog odbora zato što je to direktno politička direktiva. Ovaj slijed događaja je za mene iznenađujući u smislu da ni u jednom trenutku nije iznio bilo kakve zamjerke na funkcionisanje Fonda za zdravstveno osiguranje, a onda odjednom njegov predstavnik, predsjednik Upravnog odbora pokreće inicijativu - kazao je Kadić.
Kadić nije smijenjen na sjednici Upravnog odbora 20. oktobra, jer je ustanovljeno da je tom upravljačkom tijelu mandat istekao još u februaru ove godine. Istakao je da članove Upravnog odbora bira Vlada i da je svaki član dužan da zna kad mu ističe mandat. Uprkos tome što ih je obavijestio da im je istekao mandat, predsjednik UO FZO Marko Tomašević, tvrdi Kadić, je insistirao da nastave i smijene direktora Fonda.
- Gospodin Tomašević i gospođa Roganović (Milena) su insistirali da se pokrene inicijativa o mojoj smjeni iako sam ih ja obavijestio da im je istekao mandat. Gospodin Tomašević je svesno htio da obmane ostale članove Upravnog odbora da uđu u krivično djelo - rekao je on.
Poslanica Građanskog pokreta URA Milena Vuković smatra da je jasno da je na djelu politička smjena.
- Ja bih rekla, vidim da je vaš naziv ove emisije politika ili zloupotreba, ja bih rekla da je ovo i politika i zloupotreba. Iz svega što smo čuli od gospodina Vuka Kadića koji je došao u emisiju da obrazloži ovdje svoju poziciju, potpuno je jasno da politika je uzela maha i da je u suštini jedna, ovako rekla bih, politička smjena ponovo na dnevnom redu. Mi smo svjedoci da se to dešava vrlo često - kazala je poslanica.
Vuković je kazala da je ovo konačno sahranjivanje meritokratije.
Kadić je najavio da će budžet od 525 miliona eura odrediti da li ostaje na poziciji.
- Apsolutno ću podnijeti sam ostavku i to se ne postavlja kao pitanje, jer ovdje je najmanje bitan Vuk Kadić već želja da na neki način zdravstveni sistem učinimo dostupnijim svima - rekao je on.

Kadić: Ako me ne smijene političkom hajkom, daću ostavku ukoliko se ne usvoji budžet FZO

pravni odbor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) pokušao je u petak da smijeni direktora Vuka Kadića, ali sjednica nije održana. Nakon toga, Kadić se juče obratio javnosti optužujući UO i ministra zdravlja Vojislava Šimuna, tvrdeći da je cijela hajka politički motivisana i da pacijenti trpe zbog nedostatka sredstava za ljekove i terapije.
S jedne strane Kadić tvrdi da je pojedinim članovima UO još u februaru istekao mandat, i da njihove odluke nijesu zbog toga zakonite, a rukovodstvo UO predsjednik Marko Tomašević i zamjenica dr Milena Roganović ističu da je direktor FZO bez saglasnosti Vlade potpisivao ugovore o saradnji sa zdravstvenim institucijama van Crne Gore.
<h3>Validnost svih odluka upitna</h3>
Prema dokumentima na sajtu Vlade Crne Gore, u posljednjih dvije godine je bilo mnogo razrješenja i imenovanja za članove upravnog odbora. Mandat traje četiri godine, ali novoizabranim članovima ističe mandat kada bi istekao onome umjesto koga se imenuje.
- UO ima predsjednika i šest članova, koje imenuje i razrješava Vlada, u skladu sa zakonom. Predsjedniku i članovima Upravnog odbora mandat traje četiri godine. Članu Upravnog odbora prestaje mandat istekom vremena na koje je imenovan, ostavkom ili razrješenjem - piše u članu 14 Statuta FZO.
Na sajtu Vlade se, među imenovanjima i razrješenjima može naći da je zbog isteka mandata dr Ani Ičević, na njeno mjesto imenovana Milena Roganović, predstavnica ljekarske komore. Ostali članovi su imenovani nakon podnošenja ostavki prethodnika.
Koliko članova UO FZO je već van mandata, Pobjeda nije uspjela tačno da utvrdi, a očekujemo odgovore iz samog FZO. Ovo tijelo je formirano krajem februara 2021. godine, što znači da je mandat većini istekao u februaru ove godine, bez obzira na to kada su imenovani, ukoliko prethodnicima nije istekao mandat.
Iz Ministarstva zdravlja su Pobjedi kazali da je, prema Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju Upravni odbor FZO te da između ostalog, imenuje i razrješava direktora Fonda, shodno odredbama pomenutog zakona.
- Ministarstvo zdravlja će učiniti sve da pacijenti i pacijentkinje koji su do sada ostvarivali zdravstvenu zaštitu u inostranstvu, ne trpe zbog novonastale situacije – odgovorili su iz Ministarstva Pobjedi na pitanje da li će pacijenti trpjeti zbog ovih dešavanja u FZO, s obzirom na to da se veliki dio liječi u inostranstvu, a naročito u Srbiji.
To što su većini članova istekli mandati, takođe može da iskomplikuje i proces razrješenja direktora, ali se postavlja i pitanje o validnostima odluka koje je ovo tijelo donosilo nakon isteka mandata pojedinih članova.
Ministarstvo zdravlja, po saznanjima TV Vijesti, uputilo je dopis Fondu u kojem navodi da je postojećim članovima Upravnog odbora istekao mandat.
<h3>Hajka predvođena ministrom?</h3>
Direktor Fonda Vuk Kadić je juče poručio da dio Upravnog odbora pokušava da ga nezakonito smijeni, a da je glavni „nalogodavac hajke“ ministar zdravlja Vojislav Šimun.
- Spreman sam da podnesem krivične prijave protiv Tomaševića i Roganović, jer svjesno krše zakon i pokušavaju da destabilizuju Fond, znajući da u zakonito sprovedenoj proceduri neće i ne može biti osnova za moje razrješenje – kazao je Kadić.
On pojašnjava da se kao obrazloženje problematizuju ugovori sa zdravstvenim ustanovama u regionu, dominantno u Srbiji – VMA, Univerzitetski klinički centar Srbije, Banjica, Institut za onkologiju Vojvodine i druge – za koje FZO navodno nije imao saglasnost Ministarstva zdravlja.
- Najveći dio ovih ugovora zaključen je prije nekoliko decenija i saradnja se realizuje kontinuirano. Ministarstvo zdravlja je o svemu uvijek bilo obavještavano, a pacijenti se upućuju u navedene ustanove. Nijedan prethodni direktor Fonda nije svake godine pribavljao pisanu saglasnost Ministarstva zdravlja. Moj način postupanja u potpunosti je bio u skladu sa dosadašnjom praksom i dogovorom sa resornim ministarstvom, što je potvrđeno kroz usvajanje godišnjeg izvještaja o radu Fonda za 2024. godinu i od UO FZO i Vlade Crne Gore. Navedeni izvještaj sadržao je i pomenute 'sporne' ugovore – rekao je Kadić.
Iako iz Ministarstva zdravlja ističu da dešavanja u FZO neće uticati na pacijente, Kadić je drugačijeg stava i ističe da bi prekid saradnje s ovim ustanovama doveo do ozbiljnog rizika:
- Mnogi naši osiguranici koji se trenutno liječe u inostranstvu ostali bi bez prijeko potrebne terapije, što bi za neke od njih predstavljalo direktnu opasnost po život. Kao ljekar i direktor, smatram da bi takav ishod bio apsolutno neprihvatljiv i suprotan misiji Fonda za zdravstveno osiguranje – kazao je direktor FZO.
On je ukazao i da su tri člana UO dr Mihailo Babović (Unija slobodnih sindikata Crne Gore), Slobodan Mikavica (Unija poslodavaca) i Željko Leovac (predstavnik zaposlenih u FZO) odbila da učestvuju u nezakonitim radnjama i postupcima, potvrdivši da je inicijativa za smjenu nelegitimna.
Kaže da, kao direktor Fonda, prije svega vodi računa da svaki njihov osiguranik, posebno pacijenti kojima je neophodno liječenje van granica Crne Gore, ima obezbijeđen kontinuitet terapije i zdravstvene njege.
- Dobrobit pacijenata suočenih sa teškim oboljenjima, za koja u našoj zemlji nema adekvatnog liječenja, bila mi je primarna vodilja u svakoj odluci koju sam donio – rekao je Kadić.
Kazao je da dio Upravnog odbora kojem je istekao mandat 18. februara 2025. godine, pa je samim tim nelegitiman, konkretno gospodin Marko Tomašević i gospođa Milena Roganović, pokušavaju na apsolutno nezakonit način, grubim kršenjem procedure propisane Zakonom o državnim službenicima i namještenicima i Statutom FZO, da realizuju njegovu smjenu.
Pitao je i zašto se poslije sjednice u petak, 17. oktobra, kad Tomaševiću i Šimunu ,,nije prošla inicijativa“ za njegovu smjenu, ,,ekspresno zakazuje“ nova i to elektronska sjednica za prvi sljedeći radni dan - ponedjeljak.
,,Kome se i zbog čega toliko žuri da uđe u Fond za zdravstveno osiguranje u ovom delikatnom trenutku kad ulazimo u posljednja dva mjeseca kalendarske i budžetske godine, ostavljam javnosti da prosudi“, piše u saopštenju.
Pozvao je na javnu debatu ministra Šimuna i Tomaševića, kako bi građani mogli prosuditi ko radi u interesu pacijenata, a ko se bavi „mešetarenjem“.
<h3>Direktor pokušava da diskredituje UO</h3>
S druge strane su odgovorili predsjednik i zamjenica UO Tomašević i Roganović i odbacili Kadićeve tvrdnje kao neosnovane, neistinite i neprimjerene.
Roganović i Tomašević ističu da Kadića pokušava da diskredituje članove UO i ospori zakonito sprovođenje postupka koji je u toku.
Navode da je utvrđeno da je Kadić tokom vršenja dužnosti direktora FZO, postupao suprotno članu 77 Zakona o zdravstvenom osiguranju Crne Gore i da je u više navrata zaključivao ugovore sa zdravstvenim ustanovama izvan Crne Gore bez prethodno pribavljene saglasnosti Ministarstva zdravlja.
Time je Kadić, kako tvrde, postupao protivzakonito, prekoračio ovlašćenja i doveo Fond u pravnu i finansijsku nesigurnost. Smatraju da je ovakvim postupcima umanjio pravnu sigurnost osiguranih lica te potencijalno izložio Fond finansijskoj i reputacionoj šteti.
- Ovaj organ čine predstavnici Ministarstva zdravlja, Ministarstva finansija, sindikata, poslodavaca i zaposlenih u Fondu, što garantuje institucionalnu ravnotežu, stručnost i nezavisnost u odlučivanju – poručili su Tomašević i Roganović.
Navode da UO postupa isključivo u skladu sa zakonom i svojim nadležnostima, definisanim članom 69 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, kojim je jasno propisano da Upravni odbor imenuje i razrješava direktora Fonda.
- Svi postupci koji se preduzimaju zasnovani su na činjenicama i važećim propisima, a ne na bilo kakvim ličnim ili političkim motivima. Procedura će biti sprovedena do kraja, a javnost će o svim odlukama biti blagovremeno obaviještena – piše u zajedničkom saopštenju Tomaševića i Roganović.
Poručuju da je FZO institucija od javnog interesa i njegov integritet biće zaštićen od svake vrste političkih, ličnih ili medijskih pritisaka.
- Ova postupanja predstavljaju ozbiljno kršenje zakonskih obaveza direktora, kao lica odgovornog za zakonitost rada Fonda – poručili su oni.
Ističu da je Kadić na sjednici održanoj 17. oktobra 2025. godine imao priliku da se izjasni o svim pitanjima koja su bila predmet razmatranja. Tvrdnje o ,,pokušaju nezakonite smjene“, dodaju Tomašević i Roganović, predstavljaju svjestan pokušaj obmanjivanja javnosti i skretanja pažnje sa utvrđenih nepravilnosti.
- Upravni odbor smatra nedopustivim i krajnje neprimjerenim javne napade direktora na predsjednika, zamjenicu predsjednika i druge članove Upravnog odbora, kao i prijetnje krivičnim prijavama, koje predstavljaju vid pritiska na organ koji je dužan da kontroliše njegov rad. Takvo ponašanje je u potpunoj suprotnosti sa principima profesionalnosti, odgovornosti i institucionalne saradnje. Upravni odbor neće dozvoliti da se autoritet institucije urušava ličnim istupima i pokušajima zastrašivanja – kazali su oni u saopštenju.
Navode da će postupak biti sproveden do kraja, u potpunosti u skladu sa zakonom, a javnost će o svim odlukama biti blagovremeno obaviještena.
<h3>Kriza, smjene i nabavke ljekova</h3>
Kadić je više puta upozoravao da FZO nema dovoljno novca za nabavku ljekova i medicinske opreme. Posljednji put to je učinio 10. oktobra, kada je Fond obavijestio Ministarstvo finansija da nema sredstava za nove nabavke ljekova, medicinskog potrošnog materijala i pomagala, tražene za ZUACG Montefarm. Ministarstvo je tvrdilo da Fond može koristiti postojeća budžetska sredstva, dok je Fond 13. oktobra detaljno pojasnio da novca nema, naglašavajući da je nabavka ljekova i medicinskog materijala od izuzetne važnosti.
Tek nakon ovog upozorenja, Vlada je odobrila dodatnih 30 miliona eura. Ipak, Kadić tvrdi da su ljekovi postali dostupni tek tog dana, iako su Ministarstvo zdravlja i KCCG tvrdili drugačije.
Inicijativa za smjenu Kadića prvi put je pokrenuta 17. oktobra 2025. godine. Najavljena elektronska sjednica Upravnog odbora nije održana. Kadić upozorava da dio Odbora, kojem je mandat istekao 18. februara 2025., pokušava da ga smijeni na apsolutno nezakonit način, kršenjem procedure propisane Zakonom o državnim službenicima i Statutom FZO.
- Zbog svega navedenog, spreman sam da podnesem krivične prijave protiv pomenutih članova Upravnog odbora. Sve ovo su im i na samoj sjednici u petak, 17. oktobra, kao i u mejl korespondenciji kao pripremi za danas najavljenu elektronsku sjednicu, ukazala tri člana UO - Mikavica, Babović i Leovac - odbijajući da učestvuju u nezakonitim radnjama i postupcima – rekao je on .
On je pozvao ministra Šimuna da nakon dvije godine napokon izađe nekome na crtu pred očima javnosti, „jer se zdravstveni sistem ne može voditi spletkarenjem iz udobne fotelje u Ministarstvu zdravlja, već transparentno i pred očima javnosti.“
U ovoj borbi za pozicije i upravljanje, najviše trpe građani, koji su, nakon nedavnih saznanja da nije bilo ljekova a ni novca na računu FZO za njihovu nabavku, sada suočeni i sa strahom da li će moći da se liječe ili nastave liječenje u inostranstvu, u ustanovama, za koje UO tvrdi da su nezakonito potpisani.

Zbog nezakonitih ugovora, dio UO u nezakonitom mandatu smjenjuje Kadića

Područna jedinica Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) u Baru od ponedjeljka će se nalaziti u ulici maršala Tita C16, iza Addiko banke, saopšteno je iz Fonda. 
 
- Na ovaj način obezbjeđujemo dostupnost, komfor i bolje uslove u pogledu ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja za građane Bara- rekli su iz FZO. 
 
Iz te institucije su dodali da je to njihova osnovna misija.

Bar: Filijala FZO od ponedjeljka na novoj adresi

Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO) će u narednim mjesecima biti intenzivnije kontrolisati bolovanja.
Oni kažu da je primjetan trend povećanja broja bolovanja u ljetnjim mjesecima, što je bio slučaj i u prethodnim godinama.
- U tom smislu, molimo građane da ne zloupotrebljavaju pravo na privremenu spriječenost za rad - poručili su oni.
Ukazali su i da je Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju propisano da je u toku trajanja bolovanja zabranjeno obavljanje druge djelatnosti i napuštanje mjesta boravka, osim u svrhu liječenja.&nbsp;
- Postupanje suprotno pomenutim odredbama predstavlja, takođe, zloupotrebu bolovanja, te ukazujemo da će doprinos građana u pravcu poštovanja ovih zakonskih obaveza biti dragocjen u procesu smanjenja broja odsustovanja sa posla - naveli su u FZO.
Podsjećaju da se zbog neopravdanog korišćenja prava na privremenu spriječenost za rad troše ogromna novčana sredstva koja mogu biti uložena u mnogo korisnije svrhe, kao što su unapređenje funkcionisanja zdravstvenog sistema, obezbjeđenje dostupnosti terapija, te nabavka savremene medicinske opreme.
- Istovremeno, ističemo da ovakav vid racionalizacije troškova neće značiti ukidanje, niti ograničavanje korišćenja bolovanja onim osiguranicima kojima je ono neophodno i da će im sva prava koja proizilaze iz obaveznog zdravstvenog osiguranja biti garantovana i omogućena - istakli su u FZO.
Oni su najavili i početak kampanje za borbu protiv zloupotrebe bolovanja u koju će biti uključeni i ljekari, a čiji će prioritetni cilj biti da zajedničkim djelovanjem svih relevantnih aktera osnaže sistem javnog zdravstva, na korist građana i države

FZO će tokom ljeta intenzivnije kontrolisati bolovanja

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, dr Vuk Kadić, i direktorica Poliklinike „Medikol“ iz Zagreba, Ivanka Trstenjak-Rajković, potpisali su danas Ugovor o poslovnoj saradnji, kojim se omogućava pružanje usluge PET/CT dijagnostike u Podgorici, kao i u alternativnim centrima u Splitu, Rijeci i Osijeku. PET/CT centar Poliklinike Medikol je prvi centar za dijagnostiku tumorskih bolesti te vrste u Hrvatskoj, koji je sa radom počeo 2007. godine, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Značaj ovog Ugovora je, kako dodaju, u tome što se će se po prvi put u Crnoj Gori sprovoditi PET/CT dijagostika, te će se omogućiti poboljšanje dostupnosti i povećanje efikasnosti pružanja pomenute usluge, posebno onkološkim pacijentima.&nbsp;
- Na ovaj način, olakšavamo pacijentima kojima odlazak van Crne Gore predstavlja veliki napor s obzirom na njihovo zdravstveno stanje, a istovremeno obezbjeđujemo značajnu uštedu sredstava koja se opredjeljuju za putne troškove za osiguranike i njihove pratioce, koji su se do sada upućivali u klinike u Novom Sadu i Istanbulu sa kojima Fond ima zaključene ugovore - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Dodatna pogodnost je, navode, i to što će Poliklinika „Medikol“ garantovati i kontinuitet u snabdijevanju izotopom koji je ključna komponenta za pružanje ove vrste dijagnostike.
- Na ovaj način, Fond za zdravstveno osiguranje daje značajan doprinos pružanju najbolje moguće zdravstvene usluge našim pacijentima i pomaže im u borbi sa teškim bolestima. Poboljšanje zdravstvenog stanja osiguranika je glavna briga menadžmenta Fonda, pa ćemo i ubuduće raditi na tome da stvorimo sve preduslove za što dostupnije i kvalitetnije liječenje građana u našoj zemlji - dodato je u saopštenju.&nbsp;
Primjena zaključenog Ugovora, ističu, i upućivanje pacijenata od strane konzilijuma Kliničkog centra Crne Gore i komisija Fonda će otpočeti nakon realizacije tehničkih preduslova, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena.

FZO potpisao ugovor sa poliklinikom Medikol o pružanju usluge PET/CT dijagnostike

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, dr Vuk Kadić, predao je danas ključeve novog sanitetskog vozila Domu zdravlja Andrijevica. Primopredaji je prisustvovao i Ognjen Delić, direktor Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja, saopšteno je iz FZO.
Kako se u saopštenju navodi, Fond je za nabavku ovog vozila obezbijedio dodatna sredstva u iznosu od 54.503,54 eura. Radi se o prvom sanitetskom vozilu ovakve vrste koje je andrijevački Dom zdravlja dobio posle 20 godina.
Direktor Kadić je rekao da je Fond za zdravstveno osiguranje prepoznao potrebu Doma zdravlja Andrijevica za vozilom koje će omogućiti zdravstvenim radnicima da lakše stignu do pacijenata koji nijesu u mogućnosti da dođu u Dom zdravlja i tako im pruže potrebnu zdravstvenu njegu. Vozilo ima najsavremeniju opremu i obezbijediće efikasniju i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu građanima ove opštine, dok će zaposleni dobiti priliku da hitnu medicinsku pomoć pružaju na sigurniji i komforniji način.
Kadić je podsjetio i da je Hitna pomoć Andrijevica u novembru dobila jedno moderno vozilo hitne pomoći i ukazao da na ovaj način Fond za zdravstveno osiguranje nastavlja da radi na osavremenjavanju voznog parka zdravstvenih ustanova u Andrijevici.
- Podrška zdravstvenim ustanovama širom Crne Gore je jedan od naših prioriteta, tako da ćemo i u 2025. godini nastaviti da radimo na poboljšanju njihovog stanja kako bismo našim građanima pružili najbolju moguću zdravstvenu uslugu- izvjavio je Kadić u Andrijevici.

Dom zdravlja u Andrijevici dobio novo sanitetsko vozilo

Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) potpisao je ugovor o saradnji sa Univerzitetskom bolnicom Koç Healthcare iz Istanbula, čime se, kako je saopšteno, crnogorskim osiguranicima omogućava pristup visokokvalitetnim uslugama u oblastima neurohirurgije i kardiohirurgije. 
 
Iz FZO su saopštili da će Univerzitetska bolnica Koç Healthcare, poznata po inovativnim pristupima i vrhunskoj stručnosti ljekara, značajno doprinijeti podizanju standarda zdravstvenih usluga za pacijente iz Crne Gore. 
 
- Tokom nedavne posjete bolnici, delegacija koju su činili predstavnici Ministarastva zdravlja, FZO i Kliničkog centra je imala priliku da upozna vrhunski tim ljekara koji na raspolaganju ima savremenu opremu i drži do visokih zdravstvenih standarda po kojima je ta renomirana ustanova prepoznata - navodi se u saopštenju. 
 
Iz FZO su rekli da uvođenjem još jedne ugledne ustanove u mrežu, očekuju dodatno unapređenje zdravstvene zaštite za sve osiguranike.

FZO potpisao ugovor o saradnji sa Univerzitetskom bolnicom iz Istanbula

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: fzo