Tokom protekle tri i po godine, pokrenuti su značajni poslovi na reorganizaciji i zaštiti vrijednih fondova Nacionalne biblioteke Crne Gore “Đurđe Crnojević” koji su smješteni u bivšem Francuskom poslanstvu, ali i na uređenju enterijera i eksterijera ovog istorijskog zdanja, kazala je u razgovoru za Cetinjski list direktorica Biblioteke mr Dragica Lompar. Prema njenim riječima, posebna pažnja posvećena je očuvanju autentičnosti objekta, uz istovremeno prilagođavanje modernim potrebama korisnika i zaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250124110112_32bd1761c79832e882425fd54bdf6ea45b37f9f395c8937995d883cc186ff713.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250124110112_32bd1761c79832e882425fd54bdf6ea45b37f9f395c8937995d883cc186ff713" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="Francusko poslanstvo "> <figcaption>Zbirka ” Montenegrina”(Photo: RTV Cetinje)</figcaption> </figure>  - Objekat nekadašnjeg Francuskog poslanstva nije samo mjesto gdje se čuva dragocjena bibliotečka građa, već i kulturno-istorijski simbol Cetinja i Crne Gore. U proteklom periodu, pored stručnih bibliotečkih i konzervatorskih radova, završeni su značajni infrastrukturni zahvati koji su unaprijedili funkcionalnost i estetiku ovog prostora - naglasila je Lompar. Lompar ističe da je završeno uređenje ulaznog hola i čitaonice, nabavljen je nedostajući mobilijar i oprema za zaposlene i korisnike, dok su prostori poput kuhinje i stražarske službe opremljeni novim plakarima. - Poseban fokus stavljen je na unaprjeđenje smještajnih kapaciteta bibliotečkih fondova, uključujući dogradnju nedostajućih polica za bibliotečku građu, kao i nabavku specijalizovanih zastakljenih ormara za čuvanje stare crnogorske periodike – novina i časopisa do 1945. godine - kazala je Lompar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250124110112_71a90236e597c0b9a949c3ca395bb637736288979f53dbd7ef4645198739dd38.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250124110112_71a90236e597c0b9a949c3ca395bb637736288979f53dbd7ef4645198739dd38" data-rendition-name="original" width="1024" height="577" loading="lazy" alt="Francusko poslanstvo "> <figcaption>Podovi u potkrovlju nakon zamjene(Photo: RTV Cetinje)</figcaption> </figure>  Takođe, navela je da su preduzeti koraci za osiguranje dugotrajne zaštite građe – izvršena je temeljna revizija i čišćenje publikacija pod stalnim nadzorom konzervatora, dok su dotrajali drveni podovi u potkrovlju, koji su predstavljali potencijalnu opasnost za knjižnu građu, u potpunosti zamijenjeni. Prema riječima Lompar, sa Centrom za konzervaciju i arheologiju potpisan je ugovor o restauraciji četiri velika fenjera na glavnom i bočnom ulazu u objekat, ulaznih vrata i dvije kapije koje su značajno oštećene zbog nepreduzimanja adekvatnih mjera za njihovu zaštitu. - Na donjim djelovima kapija nalazi se utisnut žig – Cartier, posebno interesantan turistima, koji se skoro više i ne vidi zbog djelovanja višedecenijske korozije. Početak ovih radova se očekuje čim to vremenske prilike budu dozvoljavale. Njihova restauracija, najvjerovatnije će biti realizovana u aprilu ove godine – kazala je direktorica Nacionalne biblioteke. Ističe da je završeno čićenje fasade i kamenog dijela ograde prema Njegoševoj ulici. U razgovoru za Cetinjski list podsjeća da je krajem prošle godine započeta rekonstrukcija svih toaleta u objektu koja podrazumijeva kompletnu zamjenu vodoinstalacionih cijevi, keramičke radove i opremanje potrebnim sanitarnim mobilijarom. Saopštila je da je objekat dobio savremeni uređaj za elektronsku evidenciju zaposlenih i četiri nova protivpožarna aparata. - Planirano je da uovoj godini nastavimo sa uređenjem enterijera, prvenstveno glavnog stubišta, koje predstavlja arhitektonski ukras objekta, kao i sa trajnim smještajem Rukopisne zbirke i drugog dijela Legata dr Dušana Martinovića. Takođe, nastavićemo sa oplemenjivanjem parka oko Francuskog poslanstva, čime želimo dodatno istaknuti njegovu jedinstvenost i ljepotu - kazala je Lompar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250124110112_944cd601ee20da5fb2ff09e7c4e8ba5d599309e73b8774a857269dc77287728c.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250124110112_944cd601ee20da5fb2ff09e7c4e8ba5d599309e73b8774a857269dc77287728c" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="Francusko poslanstvo "> <figcaption>Uređenje dvorišta(Photo: RTV Cetinje)</figcaption> </figure>  Kako dodaje, svi ovi poslovi realizovani su od redovnih sredstava Nacionalne biblioteke sa pozicija investiciono i tekuće održavanje objekata, uporedo sa radovima na restauraciji fasadne stolarije koja je u toku, a realizuje se od sredstava Ministarstva kulture i medija – Program zaštite kulturnih dobara, uz prethodno pribavljene saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Lompar je izrazila zahvalnost zaposlenima i rukovoditeljki Danijeli Radulović, koji su, kako je naglasila, svojom posvećenošću doprinijeli realizaciji svih planiranih aktivnosti, često i više od toga. - Radovi na ovom objektu, koji nosi značajnu kulturnu vrijednost, predstavljaju nastavak nastojanja da se nekadašnje Francusko poslanstvo očuva kao simbol bogate istorije Cetinja i Crne Gore - zaključila je Lompar u razgovoru za Cetinjski list.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Uređeno nekadašnje Francusko poslanstvo, Lompar: Sačuvana istorija, unaprijeđen prostor

U prostorijama Naučno‑tehnološkog parka Crne Gore je održana svečana ceremonija uručivanja sertifikata polaznicima obuke Priprema i podnošenje projektnih prijedloga u okviru programa Horizont Evropa, koja se sprovodila u periodu od maja do novembra 2025. godine, saopšteno jer iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).&nbsp;
Obuka je, kako se navodi u saopštenju, realizovana u saradnji Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Naučno‑tehnološkog parka Crne Gore, koji je obuku realizovao u okviru projekta POLICY ANSWERS — „R&amp;I POLICY making, implementation ANd Support in the WEsteRn BalkanS“, finansiranog od strane Evropske unije kroz program Horizont Evropa.
U uvodnom dijelu događaja, državna sekretarka Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Tatjana Ćalasan i direktorica Naučno-tehnološkog parka, Valentina Radulović, naglasile su važnost stručnih obuka za jačanje kapaciteta institucija, preduzeća i organizacija civilnog društva u Crnoj Gori.
Na obuci je, kako se dodaje u saopštenju, učestvovalo deset organizacija odabranih putem Javnog poziva, uključujući nevladine organizacije, univerzitete, istraživačke i zdravstvene institucije, kao i pet firmi-stanara Naučno-tehnološkog parka koje su bile uključene putem internog poziva.
Obuka je započela 29. 05. 2025. u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, putem konsultacija sa ekspertom prof. dr Goranom Stojanovićem. U nastavku, tokom juna do oktobra, realizovano je sedam online konsultativnih sesija, kako bi se podržao napredak timova u izradi prijedloga – od formiranja konzorcijuma do finalne evaluacije prijava.
Polaznici su na obuci stekli značajna znanja i konkretne smjernice za izradu i podnošenje projektnih prijava – neki timovi su pripremili i do tri prijave, što pokazuje uspješnost same obuke i veliki angažman učesnika.
- Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija će nastaviti da pruža podršku istraživačima, inovatorima i preduzetnicima u procesu pripreme projektnih aplikacija za pozive koji se objavljuju u okviru programa Horizont Evropa - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Održana svečana dodjela sertifikata učesnicima Obuke za pripremu i podnošenje predloga projekata u okviru programa Horizont Evropa

Sjedinjene Američke Države su predstavile partnerskim zemljama u Savjetu bezbjednosti UN nacrt rezolucije kojom se želi dati podrška mirovnom planu američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, koji predviđa i raspoređivanje međunarodnih stabilizacionih snaga, saopštila je američka misija pri Ujedinjenim nacijama.
Ambasador SAD pri UN Majk Valc je okupio deset članica Savjeta i nekoliko regionalnih partnera – Egipat, Katar, Ujedinjene Arapske Emirate, Saudijsku Arabiju i Tursku – kako bi raspravili o nacrtu, prenio je AFP.
Portparol američke misije je rekao da time Vašington pokazuje "regionalnu podršku" predloženom tekstu.
Iako datum glasanja još nije određen, nacrt rezolucije "pozdravlja uspostavu mirovnog savjeta" kojim bi predsjedavao Tramp, a koje bi nadziralo prelaznu vladu u Gazi.
Dokumentom se "ovlašćuju i međunarodne stabilizacione snage" (ISF) navedene u Trampovu mirovnom planu od 20 tačaka, naveo je portparol misije SAD.
Nekoliko zemalja, uključujući Indoneziju, već je izrazilo spremnost za učešće u ovim snagama, ali insistiraju na mandatu Savjeta bezbjednosti UN prije slanja vojnika na palestinsku teritoriju, naveli su diplomatski izvori.
- Zahvaljujući hrabrom vođstvu predsjednika Trampa, Sjedinjene Države će ponovno da postignu rezultate u UN, a ne beskrajne rasprave- poručio je portparol američke misije.
Američki državni sekretar Marko Rubio krajem oktobra je izjavio da je optimističan u pogledu skorog raspoređivanja međunarodnih snaga u Gazi, dodavši da bi Vašington mogao da zatraži mandat UN za njihovo djelovanje.
Stabilizacione snage su predviđene sporazumom od 10. oktobra kojim je postignuto primirje između Izraela i palestinskog pokreta Hamas – kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom – nakon dvogodišnjeg rata, pokrenutog napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023.
Prema uslovima tog sporazuma, snage bi činila koalicija arapskih i muslimanskih zemalja, raspoređena u Gazi kako bi nadzirala bezbjednost tokom povlačenja izraelske vojske.
Šefovi diplomatija Jordana i Njemačke su prošle sedmice naglasili da međunarodne snage moraju da imaju jasan mandat Ujedinjenih nacija.
- Kako bi ove stabilizacione snage djelotvorno obavljale svoju misiju, svi se slažemo da moraju imati mandat Savjeta bezbjednosti- rekao je jordanski ministar spoljnih poslova Ajman Safadi na konferenciji u Manami, glavnom gradu Bahreina, zajedno s njemačkim kolegom Johanom Vadepulom.
Vadepul je podržao ideju o mandatu utemeljenom na međunarodnom pravu, istaknuvši da je to "vrlo važno za zemlje koje žele da pošalju svoje vojnike u Gazu, ali i za Palestince".

Vašington predstavio partnerima u UN nacrt rezolucije o Trampovom planu za Gazu

Turski državljanin S.S.Y. uhapšen je juče zbog sumnje da je kao osnivač i izvršni direktor pravnog lica "S.doo" &nbsp;izvršio krivično djelo utaja poreza i doprinosa u produženom trajanju u iznosu od preko 121.000 eura i krivično djelo pranje novca, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
- Službenici Sektora za borbu protiv kriminala - Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenje finansijskih istraga u saradnji sa službenicima Sektora za finansijsko obavještajne poslove, a u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici, su danas podnijeli krivičnu prijavu protiv pravnog lica ‘S.’’ doo Podgorica i izvršnog direktora prijavljenog pravnog lica S.S.Y. (50), državljanina Republike Turske - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Kako se dodaje, u postupku do podnošenja krivične prijave je utvrđeno da je prijavljeni S.S.Y. kao osnivač i izvršni direktor krivično djelo utaja poreza počinio na način što je postupajući u ime i za račun prijavljenog pravnog lica “S.” doo, kontinuirano tokom 2021., 2022., 2024. i 2025. godine u cilju izbjegavanja poreskih dažbina, podizao novac u gotovini sa računa prijavljenog pravnog lica preko ATM uređaja, plaćao razne usluge platnom karticom prijavljenog pravnog lica preko POS terminala i prebacivao novac sa računa prijavljenog pravnog lica na svoj lični račun, bez adekvatne poslovne dokumentacije i pravno valjanog osnova, čime je po osnovu utajenog poreza na dohodak fizičkih lica, pribavio protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 121.432,91 eura, a što ujedno predstavlja i materijalnu štetu pričinjenu Budžetu države Crne Gore.
Prijavljeni S.S.Y. je krivično djelo pranje novca počinio na način prebacivao novac sa računa pravnog lica na svoj lični račun i račune fizičkih lica u ukupnom iznosu od 90.010,00 eura.
- Prijavljeni S.S.Y. je krivično djelo pranje novca počinio na način, što je u namjeri da prikrije porijeklo novca znajući da je stečen kriminalnom djelatnošću, tokom februara, marta, aprila i maja mjeseca 2025.godine, sa računa prijavljenog pravnog lica “S.” kod jedne poslovne banke u Crnoj Gori, bez adekvatne poslovne dokumentacije i pravno valjanog osnova vršio bezgotovinske transakcije u manjim iznosima na privatne račune tri fizička lica, u ukupnom iznosu od 90.010,00 eura, a koji novac mu je potom od strane tih istih lica vraćan gotovinski ili bezgotovinskim uplatama na njegov lični račun - ističu iz UP.&nbsp;
Prema saopštenju Uprave policije, ukupna materijalna šteta koja je pričinjena Budžetu Crne Gore naznačenim krivičnim djelima iznosi 121.432,91 eura.

Uhapšen turski državljanin, osumnjičen za pranje novca i utaju poreza i doprinosa od preko 121.000 eura

Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva podignutu protiv Saše Pekića, Srđana Jokića, Gorana Janketića, braće Petra i Mirka Cicmila, Dragana Backovića, Predraga Vučurovića, Predraga Mijuškovića i Nikole Glomazića, zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i produženog krivičnog djela krijumčarenje, saopšteno je iz SDT-a.
- Predmet optužnice je djelovanje kriminalne organizacije koju je organizovao optuženi S.P., a čiji su članovi postali optuženi S.J., G.J., D.B. i druga nepoznata lica i djelovanje kriminalne organizacije koju su organizovali optuženi P.C., M.C. i D.B., a čiji su članovi postali optuženi P.V., P.M. i N.G. i druga nepoznata lica i koje su sarađivale tako što je kriminalna organizacija optuženog S.P. nabavljala neocarinjene cigarete i prodavala ih kriminalnoj organizaciji P.C., M.C. i D.B. i drugim nepoznatim kupcima, da bi kriminalna organizacija optuženih P.C., M.C. i D.B. kupljene neocarinjene cigarete dalje prodavala nepoznatim kupcima u Bosni i Hercegovini, dok su optuženi D.B., P.V. i P.M., koristeći svoje službene položaje službenika Uprave policije Crne Gore, omogućavali za obje kriminalne organizacije da se bave krijumčarenjem i da vrše pranje novca od nezakonite dobiti stečene prodajom krijumčarenih neocarinjenih cigareta- navodi se u saopštenju.
Naime, iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi proizilazi i da su obje kriminalne organizacije, u periodu od kraja 2019. do marta 2021. godine izvršili krijumčarenje najmanje 22.539 paketa neocarinjenih cigareta različitih marki pa su tako nanijeli štetu budžetu Crne Gore u iznosu od najmanje 17.551.143,00 eura, po osnovu neplaćenih poreza, carina i ostalih dažbina.
- Protiv optuženih Specijalno državno tužilaštvo je pokrenulo finansijsku istragu, sa ciljem trajnog oduzimanja imovine za koju su utvrdi da je stečena kriminalnom djelatnošću- poručeno je iz SDT-a.

Potvrđena optužnica SDT-a protiv Pekića, braće Cicmil i još šest osoba

Ovo više nije samo moj slučaj, ovo je pitanje kako se u Crnoj Gori tretiraju žene koje prijave nasilje i djeca koja kažu: „Tata me je tukao“ - kaže mlada Podgoričanka u izjavi za Portal ETV, koja je po nalogu suda završila u zatvoru u Spužu, iako je u sedmom mjesecu rizične trudnoće, a zato što odbija da bivšem suprugu omogući kontakt sa njihovom petogodišnjom djevojčicom bez nadzora, jer je on, kako tvrdi, tuče. Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković, međutim, još u maju je presudila da ne postoji bojazan za bezbjednost đeteta i naložila je da majka mora omogućiti kontakt djevojčice sa ocem, odnosno boravak kod njega, kako je to naložio sud. &nbsp;OGORČENA NA SUTKINJU - Dana 24. oktobra pozvana sam „radi izjave“, ali umjesto uzimanja izjave, bez prethodno uručenog pisanog rješenja i bez upoznavanja sa bilo kakvim formalnim nalogom, ja sam lišena slobode i sprovedena u Spuž. Bila sam u sedmom mjesecu trudnoće koja je zvanično označena kao trudnoća visokog rizika (dijagnoza Z35). Ljekarski nalazi su već postojali i bili dostavljeni nadležnima. Sutkinja Ina Hrković je, preko više podnesaka, bila obaviještena da je trudnoća rizična i da mi je propisan strogi režim mirovanja i izbjegavanja stresa. Uprkos tome, sprovođenje je nastavljeno – podsjeća ona za naš portal. Poslije nekoliko dana Ministarstvo pravde je naložilo da se izvršenje kazne mora prekinuti zbog toga što je zatvorenica trudna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 1"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - To je urađeno tek nakon što sam lišena slobode i držana, iako je prekid morao da se obezbijedi unaprijed. Konkretno: ja sam držana pod mjerom koja ugrožava moj i život i nerođene bebe – pa tek onda je naknadno „papir ispravio stvar“. To nije zakonito postupanje. To je prvo protivpravno lišenje slobode, pa onda naknadno traženje papira da se opravda ono što je već urađeno. Prema crnogorskom Zakonu o izvršenju kazni jasno postoji institut prekida izvršenja kazne za trudnice i u slučaju zdravstvenog rizika. Prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima (član 3 i član 5), država ne smije da te liši slobode bez zakonske osnove i ne smije da te izlaže ponižavajućem i nehumanom postupanju. U mom slučaju, oba standarda su prekršena – kategorična je naša sagovornica. Ogorčena je na postupanje sutkinje Ine Hrković, uz konstataciju da je postupala protivno zakonu i protivno dužnoj pažnji. - Postupano je prema meni kao da sam kriminalac, iako sam u tom trenutku bila trudnica sa visokim rizikom i lice koje prijavljuje nasilje nad djetetom. Ignorisala je moje zdravstveno stanje. Dala je zeleno svjetlo da se sprovođenje nastavi iako nije bilo zakonite, prethodno uručene naredbe meni, što otvara ozbiljnu sumnju na nezakonito lišenje slobode – kaže ona. Posebno je zapanjena stavom sutkinje da nastavi sa „postupanjem koje je vodilo ka zatvaranju“ iako je bila upoznata sa kompletnom dokumentacijom koja je potvrdila visokorizičnu trudnoću. - Umjesto da zaštiti trudnicu i dijete ona me zatvorila. Nakon mog hapšenja, umjesto da se sve hitno zaustavi dok se ne provjeri stanje djeteta i moje stanje, nastavljena je radnja izvršenja i pritisak preko Centra za socijalni rad - ogorčena je sagovornica Portala ETV. &nbsp;INSTITUCIONALNI PRITISAK&nbsp; Podsjetila je i na snimak koji je njena porodica dostavila Portalu ETV dok je ona bila u zatvoru, a na kojem se vidi da sutkinja Hrković, kada je u pratnji policije i izvršitelja stigla pred vrata njenog porodičnog doma, prišla sigurnosnoj kameri u hodniku i okrenula je kako ne bi, smatra mlada Podgoričanka, bilo snimljeno njihovo postupanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 2"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - Ako je sve rađeno po zakonu i transparentno, zašto se kamera sklanja? Zašto se prekida dokumentovanje onoga što se dešava ženi u zatvoru koja je u sedmom mjesecu rizične trudnoće? To je pitanje na koje moraju da odgovore i Sudski savjet i Ministarstvo pravde. Ovo nije lični sukob sa jednim sudijom. Ovo je pitanje da li je sudija upotrijebila sudsku moć da zastraši žrtvu i da pokrije trag institucionalnog nasilja – naglašava ona. Institucionalni obračun sa njom i njenom porodicom nastavljen je, dodaje, i dok je bila zatvorena. - Službeno lice Dragoljub Kaluđerović je, prema onome što imamo zapisano, komunicirao sa mojom majkom uz prijetnje tipa: „To će joj doći glave“. Umjesto da zaštite dijete i majku trudnicu, nastavlja se sa pritiskom na moju porodicu i pokušajem da se isposluje izvršenje sudske odluke, u trenutku kad mene fizički drže, izoluju i slabe. To je klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta sa osobom koju je dijete već označilo kao nasilnu. I sve to pod etiketom „zakonskog postupanja“ – naglašava mlada Podgoričanka. Zapanjena je da se institucije oglušuju na činjenicu da djevojčica ne želi da ide kod oca.&nbsp; - Dana 24. jula 2025. u zapisnicima iz postupka izvršenja (I.br. 70/24) jasno stoji da je moje dijete reklo da ne želi kontakt sa ocem i da ga se plaši, jer ju je tukao. To je zabilježeno u prisustvu državnih službenika. Postoje medicinski nalazi i sudsko-medicinska dokumentacija iz februara 2025. koji opisuju povrede kod djeteta, uključujući povrede mekih tkiva stomaka i tijela. Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kategorična je naša sagovornica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava3"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  To znači, kaže ona, da u Crnoj Gori njeno dijete nema gdje da se obrati za zaštitu. - Skandal je da je, dok su mene držali u zatvoru, nastavljen pokušaj „izvršenja kontakta moga djeteta, bez mene i protiv djetetove volje“. Dakle, ne samo da je sud znao da sam trudnica sa visokim rizikom, nego je znao i da sam fizički spriječena da branim dijete – i baš tad su nastavili „izvršenje“. To je direktno suprotno obavezi države da postupa u najboljem interesu djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, član 3 i član 19, dijete ima pravo da bude zaštićeno od nasilja i prisile, i interes djeteta mora biti prioritet u svakoj odluci. Ovdje interes djeteta nije tretiran ni sekundu – ogorčena je ona. &nbsp;KRIVIČNE PRIJAVE Od institucija zahtijeva „hitnu i nezavisnu provjeru postupanja sutkinje Ine Hrković“. - Sa punom provjerom zakonitosti lišenja moje slobode od 24.10.2025. i toga kako je bilo moguće da se trudnica u sedmom mjesecu rizične trudnoće sprovodi bez prethodno uručenog naloga. Očekujem pokretanje postupka pred Sudskim savjetom i Ministarstvom pravde zbog mogućeg prekoračenja ovlašćenja i uskraćivanja zaštite trudnici i djetetu. Tražim istragu u slučaju prijetnji mojoj majci, uz provjeru službenih komunikacija službenih lica uključenih u „izvršenje“. Zahtijevam privremenu zabranu bilo kakvog kontakta između moje maloljetne kćerke i lica koje je ona u službenom zapisniku označila kao nasilno, sve dok nezavisni psiholozi i nezavisni sudski vještaci (koji nijesu do sada radili u predmetu) ne daju nalaz da je kontakt bezbjedan za dijete – poručuje mlada Podgoričanka. Ona je juče na svojim nalozima na društvenim mrežama objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju njene optužbe na račun bivšeg supruga da je tukao njihovu djevojčicu kada je boravila kod njega, zbog čega ona od početka ove godine kategorično odbija da mu preda dijete. Objavila je i više dokumenata. - Sve ovo iznosim javno, jer više nemam povjerenje u domaće institucije. Imamo odbijene prijave nasilja nad djetetom. To je strašno – zaključuje naša sagovornica. Ona je juče Specijalnom državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu protiv sutkinje Ine Hrković i Osnovnom tužilaštvu u Podgorici protiv Dragoljuba Kaluđerovića. Po nalogu suda, dok je Podgoričanka bila u zatvoru, kako smo pisali, njena porodica je bila obavezana da djevojčicu preda ocu, ali dva pokušaja su ostala bezuspješna, jer je petogidišnjakinja odbijala da ide sa njim. - ...ona (je) vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je prošle sedmice familija Podgoričnake. Tada su nam kazali i kako su im izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila. - Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni prošle sedmice za naš portal. Sutkinja Hrković je još u maju naložila Podgoričanki da petogodišnju kćerku mora da predaje ocu svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom, takođe od 16 do 19 sati, a te sedmice i vikendom – od petka do neđelje veče. Ona je to, međutim, odbijala i zahtijeva da se djevojčica sa ocem sastaje isključivo pod nadzorom.&nbsp;

"Klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta“

Moral je čudna kategorija: rastegljiv je po željama, različito se tumači u zavisnosti s koje ste strane (ne)moralne činidbe, i vrlo prilagodljiv individualnim potrebama.&nbsp;
Teško ćete naići na nekog ko će za sebe reći da je nemoralan. Najveći kriminalci i ubice nose najveće verske simbole i tetovirani su njima, jer moral izjednačavaju sa religijskim zakonima. Prijateljice noći sebe smatraju moralnima, jer ne lažu i ne varaju: kod njih je koliko para, toliko „muzike“. Idealni vernik sebe doživljava visokomoralnim jer redovno odlazi u crkvu i ljubi popu ruku, iako tuče ženu, zanemaruje roditelje, podvaljuje „duhovnom ocu“ – kumu, a možda i odlazi u krevet sa kumom. I tako redom.
Moral je, po školskoj definiciji, „skup pravila ponašanja, principa i vrednosti koji su prihvaćeni u određenoj društvenoj grupi ili od strane pojedinca“. Aristotel kaže: „Onaj ko ne može da živi u zajednici ili kome ništa nije potrebno, jer je sam sebi dovoljan, nije deo države te je ili zver ili bog“. Ti su časovi, međutim, bar na prostorima Zapadnog Balkana, ili preskočeni ili su ostali na teorijskom delu.
Uoči godišnjice novosadske tragedije, predsednik Srbije se skrušeno izvinio u još jednom od nebrojenih TV-obraćanja. Neuobičajeno – proglašen je i Dan žalosti, godinu dana posle tragedije. To, na primer, nije učinjeno za godišnjicu tragedija u „Ribnikaru“, Duboni i Orašju, iako je u tim zločinima bilo više žrtava. Cinici će reći da su naprednjaci sa svime ostalim u Srbiji, uspeli da unište, obesmisle i opogane i institut dana žalosti.
No, ako je u izvinjenju Aleksandra Vučića uopšte bilo iskrenosti, ako to nije bio samo pokušaj podizanja rejtinga, već neki tračak ljudskosti iz crne radikalske duše, trajalo je taman koliko i čitanje sa telepromptera. Jer, njegovu ličnu monstruoznost saopštenu uoči skupa povodom godišnjice tragedije, rečima „šta je to u subotu (1. novembra, prim. aut.) u Novom Sadu, je l’ neka utakmica“ odmah posle „izvinjenja“ smenila je monstruoznost njegovih pristalica na dugme.
Očajna majka mladića koji je stradao pod betonom novosadske nadstrešnice, neznajući ni posle godinu dana ko je odgovoran za smrt njenog deteta i još 15 drugih ljudi, odlučila se za štrajk glađu pred Skupštinom Srbije. Ali, avaj: pred Dijanom Hrkom i njenim suzama isprečilo se najveće nehigijensko naselje u Evropi dopunjeno poslušnim članovima srbijanske vladajuće partije. I pojačano jakim ozvučenjem.
Ima stara ruska poslovica: „Ko nema stida, ne brine ga sramota“. Baš tako su bestidnici iz političke organizacije koju sve češće i domaća javnost i svetski uglednici izjednačavaju sa mafijaškom, beskrupulozne interesdžije neopterećene sramotom, na suze i bol jedne očajne majke odgovorili glasnom muzikom, veseljem i igrom.&nbsp;
Činjenica da je svirala i četnička „Morem plovi jedna mala barka“ (još jedna u nizu revizionističkih halucinacija), sa stihom „pošla majka da potraži sina“, posebno je zabolela ne samo Dijanu Hrka, već svakog s imalo empatije. Dijani su, uz te stihove, iz „Ćacilenda“ pokazivali i srednji prst. A to je, setićemo se, bio „simbol“ kojim su naprdnjaci odgovorili na crvenu šaku s početka protesta.
&nbsp;ČISTO ZLO
&nbsp;Za deo horde iz nehigijenskog šatorskog naselja možda postoji objašnjenje: najzad, među stanovnicima „Ćacilenda“ su zahvaljujući društvenim mrežama detektovane desetine ozbiljnih kriminalaca, pa i oni s više od 15 godina robije zbog ubistava. Od tog izopačenog psihičkog sklopa, od dvonožaca bez ikakvih moralnih uzusa, ništa drugačije se ne može ni očekivati. Možda samo nešto još gore.
Ono šta, međutim, pokazuje grupisanje režima u nužnosti da se sačuvaju mafijaške i korupcionaške privilegije su – zaposleni iz lokalne uprave i javnih preduzeća, koji su došli kao pojačanje „Ćacilendu“. Neke naoko neprimetne majke, neke mile kuvarice iz osnovnih škola, neke ljubazne službenice, opštinski radnici... transformisani u zveri. Urlaju „pošla majka da potraži sina“ ženi koja je skupila hrabrost da ispriča i kako je izgledao njen susret s uništenim, smrvljenim telom svog deteta, prilikom identifikacije. Nešto stravično za pročitati i čuti, nezamislivo kako je za videti i doživeti.
To nije politika. Nije zaštita stranke i privilegija. To nije ni nemoral. To je čisto, nepatvoreno zlo. To su jednostavno zli, izopačeni ljudi.&nbsp;
Uostalom, već u prvom narednom TV nastupu, kod Milomira Marića (sada na TV Prva, jer TV „Hepi“ odnedavno nije dovoljno lojalna), Vučić je za protest i štrajk Dijane Hrka optužio ambasadu SAD. To je već omiljeni radikalski manevar, u momentima kada se podrška nezaustavivo krnji i među lojalistima.
I nije to prvi put poslednjih godina da deo stanovnika Srbije pokazuje da izopačenost nema donju granicu.
Nije bilo tako davno kada su proglasili za pijanicu pilota helikoptera s bebom, koji se srušio zbog potrebe frustriranih političara da se slikaju i promovišu, i svi iz helikoptera poginuli. Čudila se Srbija kako to kolege stradalog radnika „Krušika“ pljuju i vređaju njegovu porodicu koja je samo tražila da se utvrdi odgovornost za pogibiju, a u toj je fabrici svako malo neka nesreća i skoro svaki zaposleni s glavom u torbi.
Ili, da se zapitamo, otkud onoliki muškarci koji podržavaju seksualnog predatora Jutku, koji im je pipao, štipao i na mnogo gore načine spopadao žene, sestre i ćerke, a protiv jedine žene koja je digla glas zbog toga? Najzad, u moru sličnih primera, da završimo pitanjem kakvi su to ljudi koji se automobilom zalete u kolonu mladih koji protestuju, a predsednik države, „najbolji student prava ikad“, smatra da je to u redu jer vozači imaju pravo da voze ulicom.
I kada se to tako pobrojano sagleda, postaje jasno da je Srbiji kudikamo manji problem što su joj uništeni pravosudni sistem i policija, koji poodavno služe samo održavanju režima, od toga što je uništen moral. Što više nema razlikovanja dobrog i lošeg. Što je skoro opštepihvaćeno uverenje da je sve dopušteno, ako je u ličnu korist.
&nbsp;UNIŠTENI LJUDI
&nbsp;Kako se srpsko društvo više polarizuje i kako postaje jasno da režim još nije bivši, a njegovi prvoborci već u bukagijama samo zato što je pobunjeni narod i dalje bezglav i nedovoljno artikulisan – otimačina ono malo neotetog se intenzivira. Najnovija je vest da su se čak i suvlasnici opskurnog i malotiražnog tabloida „Srpski telegraf“ Milan Lađević i Saša Milovanović „ogrebali“ za atraktivnu građevinsku parcelu u Rakovici, plativši je 1.300.000 eura. Pare za taj „biznis poduhvat“ sigurno nisu zaradili od prodaje novina, a nije poznato da su se bavili bilo kojim drugim poslom.
Od ove je važnija vest da Vlada Srbije ignoriše čak i sudske postupke povedene zbog zloupotreba oko srušene zgrade Generalštaba, i prostora kojim Vučić namerava da preko Džareda Kušnera „kupi“ Donalda Trampa. Kako bi se sve ubrzalo, i bez javne rasprave, Leks specijalis se našao pred poslanicima Skupštine u kojoj SNS sa saveznicima ima većinu – u nedelju.
Baš uoči saopštavanja odluke Vlade Švedske da obustavi deo finansijske pomoći državnim institucijama Srbije i sredstva preusmeri na jačanje civilnog društva, jer je „razvoj u Srbiji išao u pogrešnom pravcu – od rastuće korupcije do nepoštovanja principa vladavine prava“.
Već je opšte mesto činjenica da će Srbiji biti potrebne bar tri generacije da se oporavi od produžene vlasti udruženog zločinačkog poduhvata, od 1988. do danas. Problem je dublji od uništene države, privrede, institucija... Uništeni su ljudi. Fantazijama, izmišljenom istorijom, izgubljenim moralnim vrednostima i hegemonizmom zatrovane su i te generacije od kojih se sada očekuje da popravljaju Srbiju.&nbsp;
Najzad, uoči 1. novembra, uboden je i glogov kolac u srce poslednje kulturne manifestacije u Srbiji koja je koliko-toliko preživljavala naprednjačku potrebu da sve opogane i unište. Posle FEST-a, BEMUS-a, Narodnog pozorišta, BITEF-a, Nišvila, Gitarijade u Zaječaru... uništen je Sajam knjiga. Kultnu manifestaciju u regionu su zbog odbijanja da se termin održavanja pomeri da ne zahvata 1. novembar bojkotovali mnogi izdavači, a ostali su uprkos pretnjama odlučili da zatvore štandove na taj dan.
Dobro, ne svi. Bio je otvoren štand koji je izlagao haškog osuđenika Vojislava Šešelja i njegova (ne)dela. Neki vele da je propast Sajma upravo počela kada se na njemu pojavio Šešelj, kome su onda masovno pritrčavala deca da se fotografišu. Tešio se i pisac ovih redova da deca trče i da se slikaju sa majmunima u zoološkom vrtu... dok ta ista deca nisu počela da troprstare, zakukavaju o Kosovu i ispredaju bajke Milića od Mačve o prapotopskom poreklu nebeskog naroda. To bi, svakako, mogao da bude prilog tvrdnji da su i buduće generacije, koje bi trebalo da leče Srbiju, moralno upropašćene.
Do „vojvode“ s pečatom državne bezbednosti ove godine dopuzali su i lideri velikosrpske iredente iz Crne Gore. Neki su to šaljivo prokomentarisali rečima da su do amorfne mase prišli ljigavci, pa se očekuje hemijska reakcija. Snishodljivo poklonjenje Kneževića, Dajkovića i još nekih pokazalo je da nemoral i izopačenost nisu vezani za današnju Srbiju, već za hegemonističku fantaziju „Srpski svet“, koja još živi samo u mašti ortodoksnih šovinista i prilici da se predsednik Srbije još koji put džabe napije na istoimenoj vinskoj manifestaciji.

Od izvinjenja do uništenja

Dok se Evropska unija trudi dokazati da je proces proširenja još uvijek živ, Crna Gora se našla na raskršću između evropeizacije i političkog upliva koji prijeti da zemlju vrati unazad. Hrvatski analitičar i dobar poznavalac prilika u Crnoj Gori, Davor Đenero, u razgovoru za portal ETV daje oštar uvid u trenutno stanje i upozorava da bi političke igre unutar vladajuće koalicije mogle ozbiljno ugroziti put države prema članstvu u Evropskoj uniji. - Što se Evropske unije tiče, Crna Gora je trenutno dijete sreće. Za Uniju je važno da dokaže kako je proces proširenja živ - kaže Đenero, ističući da se to vidi i po činjenici da „neugodne nacionalističke ispade protiv državljana Turske i Azerbejdžana niko ne spominje“, iako se, kako upozorava, radi o ozbiljnom alarmu koji pokazuje nivo regresije crnogorskog društva nakon 30. avgusta 2020. godine. Analitičar napominje da se „niko ne osvrće na činjenicu da proces pristupanja ozbiljno ugrožavaju protivevropski elementi unutar vladajuće koalicije“, kao ni na to da je „vlast, sada posredstvom Demokrata, ugrozila bezbjedbosni sistem države, koji je "izbušen" uticajem BIA i ruske obavještajne službe SVR (Služba vanjske obavještajne djelatnosti Ruske Federacije).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250323160316_df3843f0f137008bc4a65d2a1c7aa5eedeb64b130526264857cd8939ac60ea86.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250323160316_df3843f0f137008bc4a65d2a1c7aa5eedeb64b130526264857cd8939ac60ea86" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Davor Đenero"> <figcaption>Davor Đenero(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema njegovim riječima, ako bi „brzo došlo do rekonstrukcije koalicije i isključivanja iz vlasti onih koji ugrožavaju evropeizaciju Crne Gore“, zemlja bi „iduće godine mogla završiti pregovore, a do kraja 2028. postati članica Europske unije“. Ipak, Đenero upozorava da to „nije scenario koji je poželjan ekipi koju kontrolše ključni igrač Vučićevog režima u Crnoj Gori, Andrija Mandić, nosilac svojevrsne veto vlasti u zemlji“. - Pristupanje Uniji definitivno bi onemogućilo da se Crnu Goru gura u takozvani "srpski svijet" - zaključuje Đenero, dodajući da to „Vučićevi spavači u okruženju Jakova Milatovića i Milojka Spajića neće dopustiti“.

Đenero bez rukavica: Demokrate služe kao kanal za BIA i rusku obavještajnu sluẓ̌bu SVR

Tužilac Jovan Vukotić je u Višem sudu na suđenju Milošu Medenici koje se tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član, prema stavu SDT-a, bila i njegova majka, bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i još 15 osoba, kazao da će dopuniti dokazni postupak - novim skaj komunikacijama.
Sutkinja Vesna Kovačević dala je rok od tri dana da Specijalno državno tužilaštvo dostavi te poruke i nakon toga će odlučiti da li će biti uvrštene u dokazni materijal.
Na današnjem ročištu pregledana su dva foldera sa skaj komunikacijama iz 2019. godine ali u tim porukama su bili samo pinovi - nije bilo naznačeno ko su korisnici tih kodova.
Nakon toga uslijedila je reakcija odbrane i primjedbe da su na monitorima prikazani samo skrinšotovi poruka i da su tužioci Vukotić &nbsp;i Vuksa Radonjić morali da navedu za koga smatraju da su koristili pinove.
- Ne radi se o originalima. To je kopija kopije. Ni u ovom postupku ne bi trebalo da prihvatite kopije - kopija i skinšotove - kazao je advokat Miloš Vuksanović.
Isti stav su imale i njegove kolege advokati Stefan Jovanović i Zdravko Begović.
Sutkinja Kovačević je prihvatila prijedlog odbrane i saopštila tužiocima da dostave ko su korisnici pinova- između koga su komunikacije.
Ta odluka je izazvala žučnu polemiku i negodovanje tužilaca navodeći da neće postupiti po nalogu Suda jer su imena svih korisnika navedena u optužnici i saopštavajući na kojim stranama se nalaze.
Na to je reagovao advokat Begović tražeći da dostave podatke " ko je vlasnik pojedinih kodova".
Kada su tužioci odbili da postupe po nalogu Suda i advokat Vuksanović je konstatovao da o ovome treba obavijestiti glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića.
- Moramo da preciziramo ko su ti ljudi, da onda vještak odgovarajuće struke vidi da li su original komunikacije i da li su skrinšotovi original - kazao je advokat Vuksanović. Na taj zahtjev se nadovezao advokat Begović koji je zatražio da se sve prepiske izdvoje jer nemaju uporište u dokazima.
Tužilac Vukotić je ocijenio da zahtjev odbrane vodi ka odugovlačenju postupka.&nbsp;
Njegov kolega tužilac Radonjić je onda odlučio da pročita ko je po stavu SDT-a &nbsp;koristio pinove. Prema mišljenju tužioca Radonjića, komunikacije na skaj aplikaciji imali su Miloš Medenica, Darko Lalević, Nikola Raičević, Radomir Raičević, Petar Milutinović.
On je za ove optužene naveo koje su, prema stavu SDT-a, koristili pinove.
Kada je tužilac Radonjić naveo imena sutkinja Kovačević je saopštila da će na narednom ročištu koje je zakazano za 11. novembar sud naznačiti između koga su bile komunikacije a na osnovu &nbsp;navoda SDT-a ko je koristio koji pin.
Kovačević je odbila prijedlog odbrane da se u svojstvu svjedoka saslušaju Duško Marković, Dragan Radonjić, Veselin Veljović, Mevludin Nuhodžić, Milivoje Katnić, Ivica Stanković, Enis Baković...
Optužena Medenica je objasnila da je njihovo saslušanje tražila da bi se provjerilo da li ih je ikad zvala za neki slučaj.
Na to je Kovačević rekla da "sud smatra da je to bespredmetno".
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoča ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Tag: francusko-poslanstvo

Uređeno nekadašnje Francusko poslanstvo, Lompar: Sačuvana istorija, unaprijeđen prostor

Održana svečana dodjela sertifikata učesnicima Obuke za pripremu i podnošenje predloga projekata u okviru programa Horizont Evropa

Vašington predstavio partnerima u UN nacrt rezolucije o Trampovom planu za Gazu

Uhapšen turski državljanin, osumnjičen za pranje novca i utaju poreza i doprinosa od preko 121.000 eura

Potvrđena optužnica SDT-a protiv Pekića, braće Cicmil i još šest osoba

PRATITE TVe UŽIVO