Direktor Crnogorskog narodnog pozorišta Ilija Subotić uručio je u Parizu međunarodnu nagradu “Frederik Rossif” istaknutoj evropskoj autorki dokumentarnog filma Mari-Monik Roben.
Nagrada koja nosi ime slavnog francuskog dokumentariste rođenog 1922. godine na Cetinju dodijeljena je, kako se navodi u saopštenju, shodno odluci Međunarodnog žirija Festivala filma "SEE a Paris, Berlin, Vašington", a u okviru master-klasa koji je Roben održala na Univerzitetu Pantheon Assas-Sorbonne II u Parizu.
- Bez obzira na sve žanrovske, stilske i tehničke inovacije koje su pratile razvoj dokumentarnog filma, on je do danas ostao jedno od najjačih uporišta autorske angažovanosti, ne samo u kontekstu njegove medijske već i umjetničke pozicioniranosti, dok rad izvanredne autorke Roben tu činjenicu upečatljivo potvrđuje - istakao je Subotić.
Njena posvećenost istini, istraživački duh i hrabrost da se suoči s izazovima društvenih nepravdi su, kako je naglasio, vrijednosti koje mogu da inspirišu mnoge dokumentariste širom svijeta.&nbsp;
- U tom pogledu, ova nagrada dobija i opravdanje u svojevrsnom etičkom srodstvu, jer se rad Mari-Monik Roben u velikoj mjeri nadovezuje na istraživačku odgovornost i odvažnost rada Frederika Rosifa - naveo je Subotić.
Slavnoj evropskoj autorki poželio je da istraje u umjetničkom i aktivističkom angažmanu, jer, kako je rekao, vremenu u kojem živimo sve su potrebniji autori koji ne odvajaju etiku od estetike i koji to sadejstvo mogu uobličiti u projekte čiji značaj prepoznaju i stručna i najšira javnost.
Mari-Monik Roben (1960), francuska novinarka i dokumentaristkinja, kako se navodi u saopštenju, poznata je po istraživačkim filmovima koji se bave društvenim, ekološkim i političkim temama. Njeni filmovi često izazivaju široke diskusije i kritike, podstičući publiku da preispita svoje stavove o različitim uticajima na društvo i životnu sredinu.
- Još kao dijete gledala sam filmove Frederika Rosifa. Od tada dijelimo iste poglede. On je, kao i ja, bio borac za ljudska prava i imamo mnogo toga zajedničkog - rekla je Roben.
Međunarodna nagrada "Frederik Rossif" i do sada je dodjeljivana najvećim imenima u oblasti dokumentaristike.
- Nagrada proslavlja Cetinje i ime Frederika Rossifa na svim meridijanima - istakao je osnivač i predsjednik Festivala u okviru kojeg je ona ustanovljena, makedonski dramski pisac i diplomata prof. Jordan Plevneš.
Crnogorska kinematografija predstavlja se na ovom Festivalu od 2011. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Uručena nagrada "Frederik Rossif" autorki dokumentarnog filma Mari-Monik Roben

Predsjednik Džo Bajden donio je „dobru odluku“ dozvolivši Ukrajini da koristi oružje proizvedeno u SAD da udari unutar Rusije - rekao je francuski predsjednik Emanuel Makron, piše Politiko.
Makron je rekao da je Bajdenov novi put zauzet kao odgovor na Rusiju koja je eskalirala sukob sa Ukrajinom koristeći vojnike iz Sjeverne Koreje da služe zajedno sa njenim snagama, piše ovaj medij.
- Rusija je jedina sila koja je donijela eskalirajuću odluku… zaista je ovaj prekid doveo do odluke SAD - rekao je francuski predsjednik novinarima na marginama samita G20 u Rio de Žaneiru, navodi se u tekstu.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov, piše Politiko, ranije je rekao da upotreba američkog oružja za napad na ciljeve u Rusiji predstavlja „kvalitativno novu situaciju u smislu umiješanosti Sjedinjenih Država u ovaj sukob“.
Ranije ove godine, Makron je rekao da se zalaže za to da se Ukrajini dozvoli udar na vojne ciljeve unutar Rusije, piše ovaj medij, s obzirom na to da Moskva koristi zapadna ograničenja u korišćenju doniranih raketa.
U nedjelju su se pojavili izvještaji da je Bajdenova odlazeća američka administracija dozvolila Kijevu da koristi ATACMS dugog dometa protiv Rusije. Novoizabrani predsjednik Donald Tramp rekao je da će tražiti mirovni sporazum sa Rusijom i zaprijetio da će obustaviti pomoć Ukrajini.

Makron: Bajden donio dobru odluku dozvolom da Ukrajina koristi američko oružje

Francuska je ponedjeljak saopštila da je odobrenje Ukrajini da koristi rakete francuske proizvodnje za napade unutar ruske teritorije i dalje mogućnost, dok Njemačka ostaje pri odluci da ne isporučuje Kijevu rakete dugog domena, nakon što su SAD promijenile stav o upotrebi američkih raketa dugog dometa. Promjena politike Vašingtona, koju je Ukrajina dugo tražila, uslijedila je kao odgovor na to što je Sjeverna Koreja rasporedila trupe da pomognu u ratnim naporima Moskve, rekli su američki zvaničnici. Potez Vašingtona mogao bi da navede evropske saveznike da preispitaju svoje stavove. Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro izjavio je u ponedjeljak da Pariz ostaje otvoren da da dozvolu Ukrajini da koristi francuske rakete dugog dometa za napade na vojne ciljeve unutar Rusije, pošto su SAD dozvolile Kijevu da u tu svrhu koristi američke rakete. Baro je podsjetio da je predsjednik Francuske Emanuel Makron još u maju rekao da je Pariz otvoren da razmotri davanje zelenog svjetla da se francuske rakete koriste za napade na ruskom tlu. - Otvoreno smo rekli da je to opcija koju bismo razmotrili ako bi trebalo da se dozvoli da se gađaju ciljevi odakle Rusi trenutno vrše agresiju na ukrajinsku teritoriju - rekao je Baro novinarima u Briselu. - Ništa novo pod suncem - dodao je on uoči sastanka ministara spoljnih poslova članica Evropske unije u belgijskoj prijestonici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241118121124_77b6f51c461b93bee9b2a772263a360dbcc3631093b3a888967c16461d01fc20.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241118121124_77b6f51c461b93bee9b2a772263a360dbcc3631093b3a888967c16461d01fc20" data-rendition-name="original" width="1240" height="1512" loading="lazy" alt="Mapa"> </figure>  Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dugo je tražio odobrenje Vašingtona da koristi moćni raketni sistem, poznat po inicijalima ATACMS, za gađanje ciljeva unutar Rusije. Njemačka ostaje pri svojoj odluci da Ukrajini ne isporuči rakete dugog dometa, rekao je portparol njemačke Vlade u ponedjeljak, poslije odluke Vašington da promijeni stav. - Odluka kancelara je nepromijenjena - rekao je portparol na redovnoj konferenciji za novinare u Berlinu. Njemačka je drugi najveći donator vojne pomoći za Ukrajinu poslije SAD, ali je kancelar Olaf Šolc odbio da opremi Ukrajinu raketama dugog dometa Taurus njemačke proizvodnje, strahujući od eskalacije sukoba s Rusijom. Američki zvaničnici su ranije bili zabrinuti zbog opasnosti od eskalacije sukoba s nuklearno naoružanom Rusijom, kao i zbog rizika od iscrpljivanja zaliha vrijedne municije u SAD. Francuska i Velika Britanija su poslale Ukrajini svoje rakete dugog dometa Storm Shadow/SCALP, ali nisu odobrile da se koriste za napade unutar Rusije bez američkog odobrenja za ATACMS.

Korišćenje francuskih raketa za napade iz Ukrajine na Rusiju i dalje opcija, Njemačka ne menja stav

Ruski predsjednik Vladimir Putin ne želi mir sa Ukrajinom i nije spreman da pregovara o tome - izjavio je danas francuski predsjednik Emanuel Makron poslije velikog ruskog napada na ukrajinsku energetsku mrežu.
- Vjerujem da je jasno da su namjere predsjednika Putina da intenzivira borbe. Ako želimo da znamo koje su namjere Putina, ono što je upravo uradio na terenu jasno pokazuje. Kakve god da su njegove izjave, on ne želi mir i nije spreman da o tome pregovara - rekao je Makron u Buenos Ajresu.
Predsjednik Francuske je dodao da se moraju sprovesti obaveze prema Ukrajini i dozvoliti toj zemlji da vodi rat otpora i da joj se isporučuje oružje i oprema.
Makron se obratio novinarima u Argentini prije puta u Brazil, gdje će sjutra učestvovati na samitu lidera zemalja G20.

Makron: Putin ne želi mir i nije spreman za pregovore

Francusko tužilaštvo zatražilo je kaznu od pet godina zatvora za predsjednicu poslaničke grupe francuske &nbsp;ultradesničarke stranke „Nacionalno okupljanje“ Marin Le Pen - optužene za uspostavljanje „organizovanog sistema“ za preusmjeravanje javnih sredstava na štetu Evropskog parlamenta.
Kako su precizirali tamošnji mediji, francusko tužilaštvo traži dvije godine uslovno: bez mogućnosti odgađanja izvršenja kazne.
Le Pen se sudi pred sudom u Parizu zajedno sa još 24 optužene osobe.
- Postoji želja da se uništi stranka - izjavila je Marine Le Pen u nacionalnoj skupštini, osuđujući „nasilje i pretjerivanja“ u optužbama, prenosi Tanjug.
Zahtjevi tužilaštva
Tužilaštvo je zatražilo zatvorske kazne za optužene bez mogućnosti odgađanja izvršenja, što znači da bi morale biti sprovedene odmah nakon izricanje presude bez obzira na moguće ulaganje žalbe i novčanu kaznu od 300.000 eura za Marine Le Pen.
Tužioci su detaljno izložili strukturu „organizovanog sistema“ koji je, prema njihovim riječima, bio uspostavljen u periodu od 2004. do 2016. godine u stranci Nacionalni front, koja je kasnije preimenovana u Nacionalno okupljanje s ciljem, kako se navodi u optužnici, zapošljavanja „fiktivnih evropskih parlamentarnih asistenata koji su zapravo radili za stranku“.
- Nijesmo ovdje danas ni iz zle namjere, niti zbog optužbi Evropskog parlamenta, već zbog rezultata duge istrage - izjavila je tužiteljka Louise Neyton.

Francusko tužilaštvo traži pet godina zatvora za Marin Le Pen

Grupa advokata reagovala je na tekst "Kriptovana aplikacija dokaz za sud u Strazburu" i izjavu ministra pravde Bojana Božovića u emisji "Referat" na Gradskoj TV povodom ove teme, navodeći da je plasirana lažna vijest da je Evropski sud za ljudska prava odlučio da se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljeni podaci sa kriptovanih aplikacija, kojom je izvršen grub i neprimjeren pritisak na sudstvo.
U reagovanju, koje potpisuju advokati Dragoljub Đukanović, Bojana Franović Kovačević, Danilo Mićović, Marko Radović, Miloš Vuksanović, Dalibor Kavarić, Zdravko Begović, Milan Kovačević i Stefan Jovanović, navodi se da je Sud u Strazburu odbacio predstavku u predmetu britanskih državljana protiv Francuske iz razloga što nije izjavljeno pravno sredstvo kojim se osporava validnost dokaza, odnosno Evropski sud za ljudska prava nije ni razmatrao da li su podaci sa kriptovane aplikacije pravno valjani dokazi ili ne.
Kako navode u reagovanju, Božović je u emisiji "Referat" na Gradskoj TV, a koju je prenio portal Cafe del Montenegro (CdM), kazao da "su sa aspekta Suda u Strazburu dokazi pribavljeni preko aplikacija relevantan dokaz...".
- Radi istinitog izvještavanja javnosti, ne možemo a da ne reagujemo na posljednji grub i neprimjeren pritisak na Specijalno odjeljenje vijeća Višeg suda u Podgorici, kao i na drugostepeno odjeljenje Apelacionog suda Crne Gore, na način što se u medijima plasirala lažna vijest da je Sud u Strazburu odlučio da se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljeni podaci sa kriptovanih aplikacija, koju je u gostovanju u emisiji ministar pravde (Bojan Božović) dodatno plasirao objašnjavajući da se radi o sličnom postupku kao što su skaj postupci i da ne želi da vrši pritisak na sudove, ali da on ne može prećutati tako bitnu činjenicu. Upravo je na ovaj način izvršen pritisak - ističu advokati.&nbsp;
Sud u Strazburu je 17. oktobra, kako dodaju, donio odluku, a ne presudu, kojom odbacuje predstavke aplikanata - britanskih državljana protiv Francuske - kao neprihvatljive iz razloga što nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje iste u meritumu, tačnije zato što aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim se pred nadležnim organima Francuske može osporavati validnost prikupljenih dokaza.&nbsp;
- Predstavka je odbačena iz razloga što nije izjavljeno pravno sredstvo kojim se osporava validnost dokaza. Zaključak objavljen u medijima da se valjanost dokaza u vezi sa kriptovanim aplikacijama ne može ispitivati zbog principa međusobnog povjerenja i da je to zaključak Suda u Strazburu je jednostavno neistinit. Sud u Strazburu je odbacio predstavku i nije ni razmatrao da li su podaci sa kriptovane aplikacije pravno valjani dokazi ili ne - navode advokati u reagovanju.
Pojašnjenja radi, kako su naveli, u konkretnom predmetu u pitanju je aplikacija enchro chat koja, u pravcu argumentacije koja se tiče autentičnosti i načina prikupljanja materijala, nije uporediva sa aplikacijom sky ecc.
- Podaci sa Enchro chata su, prema podacima iz same odluke Suda u Strazburu, naknadno skinuti sa servera u Francuskoj, dok su u slučaju sky ecc aplikacije podaci "hvatani" u realnom vremenu. Radi se o potpuno drugačijim metodama i upravo zbog toga ne postoji ni jedan krivični predmet na teritoriji Ujedinjenog Kraljevstva u vezi sa sky ecc aplikacijom iz prostog razloga što prema nacionalnom pravu UK nije moguće iz druge države u realnom vremenu pratiti i prisluškivati državljane UK na njenoj teritoriji. UK je odbila da vodi krivične postupke u vezi sa sky ecc aplikacijom jer ti podaci nisu pribavljeni u skladu sa nacionalnim pravom. Zašto to nije tema za ministra pravde i nacionalne sudove treba svi da se zapitamo - naglasili su advokati.
Podaci sa enchro chata su, kako su naveli, pribavljeni kroz sistem Evropskog istražnog naloga na način što je Francuska u skladu sa relevantnom EU Direktivom obavijestila Veliku Britaniju koje radnje planira da preduzme, na šta je VB pristala, a sve u sklopu posebnog EINa.&nbsp;
- U okviru primjene EU Direktive o EINu postoji princip međunarodnog povjerenja da bi bilo moguće sprovoditi zajedničke istrage. Međutim, ovaj princip ne sprečava lice na koje se mjera odnosi da osporava validnost dokaza pribavljenih u okviru EIN, kako se to lažno predstavilo u tekstu u Vijestima - ističu advokati.&nbsp;
Aplikanti u predmetu Suda u Strazburu su se, kako dodaju, prvenstveno žalili na povredu člana osam (pravo na privatnost) i u vezi sa tim i člana šest (pravično suđenje) u vezi sa članom 13 (djelotvorni pravni lijek).
- Što nisu argumenti na kojima odbrana u predmetima vezanim za sky ecc u Crnoj Gori zasniva tezu o pravnoj nevaljanosti tog materijala, pa je i u tom smislu napravljena namjerna zamjena teza sa ciljem da se izvrši pritisak na sudije koje ovih dana treba da donesu odluku u više predmeta ovim povodom - ocijenili su advokati.
Apeluju na sve u crnogorskom pravosuđu da relevantne odluke i presude međunarodnih sudova pribavljaju preko svojih službi nadležnih za sudsku praksu, i da zaključke donose isključivo čitanjem izvornika tih odluka.&nbsp;
- Apelujemo i na sve medije u Crnoj Gori da prestanu sa širenjem lažnih vijesti i da, želeći da vjerujemo u njihovu dobronamjernost, informacije prije objavljivanja provjere sa nadležnim stručnim službama ukoliko je i sama tema stručna i novinar nema potrebna znanja o njoj, kako ne bi došlo do širenja lažnih vijesti. Posebno naglašavamo da podržavamo novinare u njihovoj profesiji, naročito u vezi sa ovako važnim temama, ali podsjećamo da isti itekako imaju odgovornost u vezi sa obavljanjem svog posla i da je za ostvarivanje vladavine prava ključan doprinos upravo i medija koji svoje izvještavanje moraju da usklade sa najvišim profesionalnim i etičkim standardima - kazali su advokati u reagovanju.
Božovića, kako su rekli, podsjećaju da je Ustavom Crne Gore vlast podijeljena na sudsku, izvršnu i zakonodavnu.&nbsp;
- Napominjemo i da je sudska vlast nezavisna te da mora biti zaštićena od nezakonitih uticaja i pritisaka i da je ministar pravde prvi pozvan da svojim primjerom to i pokaže i na taj način obezbijedi poštovanje vladavine prava - zaključila je grupa advokata.

1250x600

Grupa advokata: Plasirana lažna vijest o odluci Suda u Strazburu, izvršen pritisak na sudstvo

Ministar odbrane Dragan Krapović, na poziv ministra odbrane Republike Francuske Sebastijena Lekornija, učestvuje na Sajmu pomorske odbrambene industrije „EURONAVAL“, od 4. do 7. novembra u Parizu, a kako je saopšteno iz njegovog resora, upriličena je i protokolarna razmjena potpisa Komercijalnog ugovora sa kompanijom „Kership“ o nabavci patrolnih brodova.&nbsp;
- Ova nabavka predstavlja važan korak za dalju modernizaciju nacionalnih mornaričkih kapaciteta i do sada najveći projekat u okviru saradnje Crne Gore i Francuske na polju odbrane - kazali su u njegovom resoru.
Kako je saopšteno iz Ministarstva, posjeta sajmu bila je prilika za susret sa francuskim kolegom, Sebastijenom Lekornijem, sa kojim je ministar Krapovic razgovarao o bilateralnoj saradnji Crne Gore i R. Francuske u domenu odbrane i modalitetima za njeno dalje unapređivanje.
Krapović i Lekorni razgovarali su o daljim planovima za modernizaciju Vojske Crne Gore, aktuelnoj bezbjednosnoj situaciji, kao i o doprinosu Crne Gore i Francuske kolektivnom sistemu bezbjednosti.
- Ministri odbrane Crne Gore i Francuske su izrazili zadovoljstvo susretom i zaključili da Crna Gora i Francuska njeguju kvalitetnu bilateralnu odbrambenu saradnju, koja se bazira na uzajamnoj podršci među saveznicima, što predstavlja odličnu osnovu za pružanje adekvatnog odgovora na bezbjednosne izazove sa kojima se međunarodna zajednica suočava - poručuju iz Ministarstva.
„EURONAVAL“ je, kako navode, jedan od globalno najznačajnijih događaja u domenu pomorske odbrane, koji okuplja evropske i internacionalne kompanije u čijem fokusu su tehnološke inovacije i modernizacija mornaričke i pomorske opreme.
Tokom posjete Sajmu, Krapović se upoznao sa ponudama međunarodnih izlagača i liderima u proizvodnji visokotehnološke opreme u pomorskoj industriji, namijenjene zaštiti pomorskih područja i očuvanju bezbjednosti na moru.

Potpisan Komercijalni ugovor za nabavku dva patrolna broda

U velikom sukobu mafijaških bandi na zapadu Francuske povrijeđeno je više osoba, među njima i dijete, javljaju lokalni mediji. 
Nakon sporova u restoranu u francuskom gradu Poatje izbila je masovna pucnjava u kojoj je učestvovalo čak više stotina osoba, javlja Guardian. 
Masovna pucnjava povezana je navodno s trgovinom s drogom, a teško su ranjeni tinejdžer (15) i još četiri osobe, rekao je ministar unutrašnjih poslova Bruno Retajo. 
Pucnjava je izbila tokom noći ispred restorana u Poatjeu, rekao je Retajo za radio BFMTV/RMC.
- Ono što je počelo kao pucnjava u restoranu završilo je tučom između suparničkih bandi u kojoj je učestvovalo nekoliko stotina ljudi - kazao je Retajo.

U okršaju narko bandi petoro teško povrijeđenih, među njima i dijete

Predsjednik Francuske Emanuel Makron rekao je telefonom premijeru Izraela Benjaminu Netanjahuu da vidi ubistvo lidera Hamasa Jahje Sinvara kao moguću novu šansu za pregovore o prekidu vatre u Gazi, saopštio je Makronov kabinet.
Makron, čija je vlada u proteklih nekoliko nedjelja u napetim odnosima s Izraelom, ponovio je ranije pozive na prekid vatre u Libanu i Gazi.
Uz to je osudio akcije izraelske vojske prema snagama UN u Libanu. Izrael je porekao da namjerno cilja pripadnike mirovnih snaga na jugu Libana dok traje izraelska kopnena ofanziva u tom području.
Francuski predsjednik je takođe izrazio solidarnost sa Netanjahuom zbog drona koji je nedavno lansiran u pravcu njegove kuće, saopštio je predsjednički kabinet.
Netanjahuov kabinet nije komentarisao Makronov poziv, prenijele su agencije.

Makron Netanjahuu: Ubistvo lidera Hamasa moguća nova šansa za pregovore o prekidu vatre u Gazi

Bivši francuski ministar spoljnih poslova Bernar Kušner osudio je "nesrazmjeran rat" Izraela u Pojasu Gaze, smatrajući da to izaziva antisemitizam u Francuskoj.
- Kako da ne budemo antisemitski nastrojeni kada vidimo štetu koju je napravila izraelska vojska? Pogledajte Gazu, to je polje ubistava, katastrofe - rekao je Kušner novinarima.
Prema njegovim riječima, palestinski pokret Hamas je 7. oktobra 2023. godine napao izraelsko tlo.&nbsp;
- To me je revoltiralo. Ali osvetiti se sa 40.000 mrtvih, ako je taj broj tačan - upitao je Kušner i dodao da nije normalno biti antisemita zbog rata u Gazi, ali da to kod nekih ljudi izaziva baš takvu reakciju.
Kušner, bivši humanitarac i šef diplomatije od 2007. do 2010. za vrijeme desničarskog predsednika Nikole Sarkozija, rekao je da je veoma ogorčen.
- Ogroman broj ljudi je masakriran, to je reakcija ubijanjem. Proveo sam život brinući se o ljudima - dodao je Kušner koji je osnovao nevladinu organizaciju Ljekari bez granica (Medecins sans frontieres).
Kušner je rekao da je „antisemitizam nauka za budale".
- To je veoma duboko zlo - zaključio je Kušner.

Kušner: Nesrazmjerni rat Izraela u Gazi izaziva antisemitizam u Francuskoj

Državna revizorska institucija (DRI) objavila je Drugi izvještaj o realizaciji preporuka datih u „Izvještaju o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) za 2021. godinu“ prema kojem su realizovane dvije od ukupno pet preporuka.
U prvom izvještaju, objavljenom 12. decembra 2022. godine, DRI je dala ukupno pet preporuka koje je ANB trebalo da realizuje. Nakon što je Agencija sprovela niz aktivnosti, nadležni Kolegijum DRI, u sastavu dr Branislav Radulović (rukovodilac Kolegijuma) i dr Milan Dabović (član Kolegijuma), utvrđeno da su dvije preporuke realizovane, da je jedna u fazi realizacije, jedna djelimično realizovana, te da jedna nije primjenljiva.
<h2>Knjigovodstvene evidencije nepokretnosti</h2>
Jedna od ključnih preporuka odnosila se na obavezno usklađivanje knjigovodstvenih evidencija sa podacima o nepokretnostima koje koristi Agencija.&nbsp;
Preporuka je zahtijevala da se svi podaci u knjigovodstvenim evidencijama moraju uskladiti sa stvarnim stanjem nepokretnosti. Agencija je u decembru 2022. godine započela aktivnosti na ovom zadatku, uz inicijalni akt upućen Upravi za katastar i državnu imovinu, i to sa zahtjevom za izdavanje posjedovnih listova koji bi uskladili stvarno stanje. Uz ovo, Agencija je poslala više urgencija, konkretno akte iz februara i marta 2023. godine, kako bi se postiglo usklađivanje podataka.
Takođe, kako bi osigurali tačnost podataka, Agencija je inicirala sastanak sa predstavnicima Uprave za katastar i državnu imovinu, na kojem su predočeni svi dosadašnji napori Agencije, koji traju još od 2013. godine, kao i stav da će se u narednom periodu izvršiti dodatno usklađivanje sa Zakonom o imovini. Međutim, problemi su nastali zbog potrebe za novim geodetskim snimanjem objekata koji nijesu adekvatno upisani u katastar. Ovaj postupak je već započet 2013. godine, ali se, kako su kazali u DRI, pokazalo da je potrebno ponovo izvršiti geodetsko snimanje kako bi se objekti adekvatno evidentirali.
- Zbog ovih administrativnih prepreka, Agencija je sprovela postupak nabavke usluga etažne razrade, što je rezultiralo zaključenjem ugovora 10. maja 2024. godine. Prema ugovoru, radovi su planirani da traju 60 dana, a elaborati o statusu nepokretnosti trebali su biti dostavljeni Upravi za katastar između 26. juna i 18. jula 2024. godine. U nekoliko opština, kao što su Podgorica (sjedište), Zagorič, Tuzi, Bar, Ulcinj, Kotor, Mojkovac i Berane, donijeta su nova rešenja o upisu prava na nepokretnostima. Međutim, u nekim slučajevima postupak je još uvijek u toku, kao što je slučaj u Plužinama i Plavu, gdje se radi na brisanju tereta bez dozvole za gradnju - piše u nalazu DRI.
Za neke nepokretnosti, posebno one koje se koriste u zajedničkim objektima sa Ministarstvom unutrašnjih poslova (MUP) u Danilovgradu, Budvi i Herceg Novom, nije bilo moguće sprovesti etažnu razradu jer ti objekti nijesu upisani u katastar ili je upisana samo bruto građevinska površina. Agencija je zbog toga, 11. aprila 2024. godine, uputila inicijativu MUP-u da se preduzmu zajedničke aktivnosti u vezi sa upisom tih objekata. Do trenutka izvještaja, povratna informacija od MUP-a nije bila primljena, pa su poslata nova urgiranja.
<h3>Stanje realizacije</h3>
U skladu sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, Agencija je obavezna da do 19. novembra 2025. godine dostavi izvještaj o realizaciji preporuka koje još nijesu u potpunosti realizovane. Ovaj izvještaj treba obuhvatiti aktivnosti Agencije koje se odnose na neispunjene preporuke, uključujući i realizaciju preporuka vezanih za nepokretnosti.
Iz izvještaja nije jasno navedeno koje je druge preporuke DRI dala, ali prema riječima Kolegijuma DRI, većina preporuka je u fazi realizacije ili nije bila primjenljiva zbog specifičnih okolnosti, kao što su administrativni problemi u saradnji sa drugim državnim organima.
Na osnovu izvršenih aktivnosti i ocjene nadležnog Kolegijuma DRI, zaključeno je da je Agencija za nacionalnu bezbjednost sprovela određeni broj preporuka, ali da postoje i dalje izazovi u njihovom potpunom ispunjavanju. Najveći problemi nastali su usljed administrativnih prepreka i potrebnih usklađivanja sa zakonskim propisima, ali Agencija ostaje posvećena daljim naporima kako bi sve preporuke bile u potpunosti realizovane.&nbsp;
Drugi izvještaj DRI o realizaciji preporuka sa svim pratećim informacijama, biće dostavljen Odboru za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore, u cilju sprovođenja parlamentarnog nadzora i dalje kontrole realizacije preporuka.

Drugi izvještaj DRI: ANB realizovala dvije od pet preporuka

Umjesto redovne sjednice Vlade, premijer Milojko Spajić danas se sastaje sa pregovaračima za klastere i šefovima pregovaračkih radnih grupa nakon čega će biti organizovana konferencija za medije na kojoj će biti predstavljena Platforma “Barometar 26” - koja se odnosi na preuzimanje zajedničke obaveze za završetak pregovora sa EU do kraja 2026. godine.
Tim povodom, kako je saopšteno iz Vlade, on će se medijima obratiti u 15.30 sati.

Danas predstavljanje „Barometra 26“

Na Mediteranu je sve moguće, pa je moguće da se i Vojo Stanić rodio da bi u Crnoj Gori oslobodio njenu mediteransku raskoš. Ništa u Crnoj Gori nije veličanstveno kao njeno mediteranstvo, a niko u Crnoj Gori nije bio veličanstveniji od slikara Voja Stanića - poručila je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković-Kuč.
Prastari jezik mora, koji, kako je kazala, su i prije Borhesa i Stanića odgonetali mnogi - zatalasao je crnogorsku likovnu scenu trajno, postavši sa Vojom Stanićem epohalno stanje crnogorske umjetnosti, njena najtvrđa identitetska riječ.
- Sve složeno i teško u slojevima crnogorske istorije, eteričnim i prohodnim je učinio ovaj slikar svakodnevice beskraja. Vojo Stanić, pojednostavitelj Tajne. Dok su drugi slikari i umjetnici zamućivali puteve ka Vječnosti, ne bi li joj usložili mističnost, Stanić ih je osvjetljivao i predočavao, svjestan njene perspektive. On nam je djelom odao da se istinom dolazi do Istine. Zato tako prirodno djeluje njegova zavjetna slika u Gospi od Škrpjela, naručena od Tršćana, sva od svjetlosti, prodorna u svojoj multikonfesionalnoj misiji - navela je Vuković-Kuč.
Vojo Stanić je, podvlači ona, izdanak Crne Gore.
- Ali uprkos njegovom stoljetnom životu, Crna Gora ni kroz sve svoje emancipatorske procese nije uspjela da zaliči na svoga najvećeg slikara i buditelja, čovjeka koji je i partizanskim aktivizmom u Drugom svjetskom ratu i građanskom pobunom u doba disolucije SFRJ, pokazao što je mjera buduće nezavisne Crne Gore, za koju se borio i kojoj je dao intelektualni i umjetnički pečat - dodala je Vuković-Kuč.
Poručila je da ćemo djelo Stanića čuvati i pamtiti kao dragocjenost.
- Dokaz Matvejevićevih riječi da na Mediteranu duh stari sporije od tijela, Vojo Stanić nikad nije odustao od pobune i kritike, koje su ga učinile stalnim budilnikom crnogorske društvene savjesti. “More nije more, već samo jedan talas”, pisao je veliki pjesnik Jovan Hristić. A Dušan Matić “večnost je taj talas što nesmiren vrvi pred tvojim/ smrtnim nogama”. I Vojo Stanić koji je odlučio da živi do kraja, jer niko nije bio lud da živi koliko on. I ove Stanićeve riječi, kao intrigantan odnos prema smrti, njegovo su djelo koje ćemo pamtiti i čuvati kao dragocjenost - zaključila je Vuković-Kuč.

Vuković-Kuč: Vojo Stanić osloboditelj mediteranske raskoši Crne Gore

Našem Portalu jutros je stigao mejl uvrjedljive i prijeteće sadržine sa adrese <a href="mailto:serviceberlinwwwgermanembassy@gmail.com">serviceberlinwwwgermanembassy@gmail.com</a>. U mejlu se zaposleni medijske grupe ETV optužuju da su „zločinci DPS klana“, ali i upozoravaju da se čuvaju jer im može biti „posljednja zima“ - kao i da je „njih“ stotinu blizu i čeka.
- ČUVATE SE ZLOČINCI DPS KLANA TZV.E TV. ZIMA JE HLADNO. KURVETINE I NARKOMANI MOZE VAM BITI POSLEDNJA ZIMA ZEMLJOTRESI CE OVE GODINE MOZE VAS OBURDATI. GROTA BIH BILO. DPS SEKTASI TU SMO BLIZU NAS 100 CEKAMO ZEMLJOTRES. D. 2025 VRIJEME ZLO DOLAZI. KURVETINE E TV. NECE BITI ISTO NISTA. S POSTOVAANJEM KRVNIK E TV - piše u mejlu.
Portal ETV je prijavio policiji ovaj slučaj. Odjeljenje policije, zaduženo za sajber prijetenje, izuzelo je tehničke informacije koje bi mogle da pomognu identifikaciju pošiljaoca.

Portalu ETV stigao mejl uvrjedljive i prijeteće sadržine: „Može vam biti poslednja zima, nas 100 čekamo zemljotres“

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: francuska