<p>Sve veće i veće udaljavanje raznih političkih, vjerskih, nacionalnih jedinica jednih od drugih. Sve veće nepovjerenje, sve veći jaz. Taj trend, koji traje već više godina, &nbsp;i vrlo je suprotan onome što mnogi političari tvrde da je došlo do nekog pomirenja i približavanja, upravo suprotno, došlo je do velikog udaljavanja i cijepanja - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, komunikolog <b>Radoje Cerović</b>.</p>
<p>Ono što je obilježilo komunikaciju u Crnoj Gori, kaže Cerović, iako ne izgleda kao komunikacijski fenomen prvog reda, dodaje on, to je s psihološke i komunikacijske tačke gledišta, objašnjava on, sve veća frangmentacija identiteta.</p>
<p>- To je sve veće i veće udaljavanje raznih političkih, vjerskih, nacionalnih jedinica jednih od drugih. Sve veće nepovjerenje, sve veći jaz. Taj trend, koji traje već više godina, &nbsp;i vrlo je suprotan onome što mnogi političari tvrde da je došlo do nekog pomirenja i približavanja, upravo suprotno, došlo je do velikog udaljavanja i cijepanja. Taj fenomen ima višestruke posljedice, komunikacijski gledano. Iako to djeluje kao samo politička stvar, u jednom trenutku, svako cijepanje imovinskih slojeva sa jedne strane, i identitetskih slojeva sa druge strane, dovodi do fragmentiranja društva, i ima vrlo duboke posljedice na svakoga od nas, iako mi nemamo utisak da utiče na nas pojedinačno, niko od nas taj utisak subjektivno nema, radi se o jednom makro psihološkom fenomenu, koji cijelo vrijeme utiče na naše ponašanje i na naše instinkte. Pojačanje, ili povećanje stepena nasilja, vršnjačkog nasilja, nasilja nad ženama, femicida, jedan od ključnih faktora, možda ne jedini, ali jedan od ključnih faktora je upravo ta fragmentacija društva. Tu se aktiviraju određeni instinkti koji su primjereni ljudima, koji su dio ljudskog arsenala instinkta, koji aktiviraju kometiciju, koji aktiviraju takmičenje, te stoga i nasilje, i svi smo u većoj ili manjoj mjeri podložni takvim fenomenima - rekao je Cerović.</p>
<p>Komunikacija dobija na značaju, kaže Cerović, u većoj mjeri postaje oružje, ističe on, a u manjoj mjeri alat, jer, dodaje on, u konstelaciji stvari u kojoj su identiteti, kako kaže, iscjepkani svaka rečenica može da izazove polarizaciju.</p>
<p>- Svaka inicijativa može da izazove polarizaciju, i, ako ćemo pravo, i izaziva. Društvo postaje sve manje koheziono, sve manje ujedinjeno, i sve manja je vjerovatnoća da se neki pozitivni procesi solidarnosti, koji su neophodni jednom društvu, na pravi način u takvom društvu aktiviraju - istakao je Cerović.</p>
<p>Vještačka inteligencija i tehnologije uopšte, podsjeća Cerović, su sasvim sigurno obilježile 2024.godinu, i to na dva plana, ističe on, razmjena informacija i komunikacija u smislu, kako kaže, međuljudskih odnosa.</p>
<p>- Mi danas imamo vrlo interesantne alate, i ta digitalna transformacija, na kojoj mi često u kompaniji radimo kao konsultanti, je upravo da pomognemo klijentima da digitalizuju procese interne komunikacije i na taj način podignu na viši nivo svoje poslovanje. Sa druge strane, u jednom opštem, medijskom smislu, ono što se događa je da postoji &nbsp;trenutak kad možete da kreirate sve, i tom ,,svemu” mogu da budu akteri koje vi izaberete. S jedne strane to je strašan alat za manipulaciju, to je nevjerovatan alat za manipulaciju, i mi ćemo toj manipulaciji progresivno biti sve više i više izloženi. Sa druge strane, ono što očekujem, je ta neka desenzibilizacija u odnosu na slike, da ćemo slikama sve manje vjerovati. Mi u ovom trenutku, više manje, možemo da pretpostavimo da li je neka slika kreirana vještačkom inteligencijom, do neke određene granice, ali je pitanje do kad će to biti moguće…Suštinski, veoma jak emocionalni alat, koji su bile slike, te stoga televizija, te stoga mediji, odjednom dobija jednu dimenziju koja može da bude ekstremno manipulativna, što će da dovede do sve manjeg povjerenja u odnosu na slike, iz godine u godinu. Ono što je takođe važno, u uslovima fragmentacije, polarizacije, imaćete one koji će ekstremno da vjeruju slikama, koje su u skladu sa njihovim mišljenjem, ili da ekstremno ne vjeruju i omalovažavaju sve one slike koje to &nbsp;nijesu - naglasio je Cerović.</p>
<p>Verbalna komunikacija &nbsp;jeste jedan od najmoćnijih oblika komunikacije, podsjeća Cerović, ali slika dominira u ljudskoj percepciji, ističe on, te je stoga upotreba, ili zloupotreba slike, naglašava, ključni alat informacije, odnosno, kako kaže, dezinformacije.</p>
<p>- Manipulisati slikom znači manipulisati emocijama ljudi, i to je veoma važna stvar. Mi često koristimo izraz medijska pismenost, znači da je dio medijske pismenosti da ja prepoznam, ne moraju sve slike da budu istina, ne mora sve ono.što prenose mediji da bude istina, da postoji fake news, i to je nama vrlo teško, pogotovu ako se radi o nekim važnim stvarima, vrlo nam je teško da relativizujemo sliku, slika je za nas strašno važna. Ono.što će biti dio mudrosti nekih novih generacija je sposobnost da relativizuju slike, sposobnost da toj slici ne vjeruju nekritično, apriori, već da je preispituju, i to će biti sposobnost koja će biti neminovna i neophodna svim budućim generacijama, i to je apsolutno u ovom trenutku prisutno, a očekujem.da će biti trend koji će da se nastavi - rekao je Cerović.</p>
<p>Obrazovni sistem ozbiljno kaska, smatra Cerović, jer pozitivne mogućnosti vještačke inteligencije i novih tehnologija, dodaje on, je u minimalnoj mjeri iskorišteno, kako tvrdi, od strane obrazovnog sistema.</p>
<p>- Uz dužno poštovanje prema onim entuzijastima koji su našli način da uključe razne tutorijale, razne načine. Znanje je najdostupnija stvar u ovom trenutku. Mi smo stvorili sistem, ne samo mi, mnogo države su stvorile obrazovne sisteme koji su bili u skladu sa onim što je trebalo 19.vijeku, da standardizujete neka znanja, da vi budete neka kockica koju mogu da uklopim u neki proizvodni proces, ali to više nema smisla, to je apsurdno. Pravimo od djece kockice, umjesto da pravimo nešto što.će imati smisla za njih i za sve nas u budućnosti. Ne kažem da je to samo crnogorski problem, to je problem svih obrazovnih sistema u ovom trenutku, i mi očekujemo neku ozbiljnu revoluciju koja mora da nastupi u obrazovnim sistemima, ali u Crnoj Gori posebno znamo da je to jedna puštena situacija, i vrlo bi bilo dragocjeno da se nova krv novih tehnologija uvede, međutim, to je za sada samo i isključivo na nivou pojedinačnih i entuzijastičnih inicijativa pojedinih nastavnika - zaključio je Cerović.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Cerović: Fragmentacija društva ima duboke posljedice na svakoga pojedinačno

<p>Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore <b>Valentina Pavličić </b>kazala je za Portal ETV da se odluke sudske instance na čijem je čelu moraju poštavati i da su obavezujuće, a ukoliko se ne ispoštuju - prelaze u nadležnosti drugih državnih organa. Pavličić je to saopštila odgovarajući na pitanje kako gleda na činjenicu da postoje četiri presude od kojih je tri potvrdio Viši sud a jednu i Vrhovni sud koje su donešene zbog nezakonitog imenovanja <b>Borisa Raonića</b> za generalnog direktora Javnog servisa.</p> <p>-Ne ulazeći ni u jedan pojedinačan slučaj koji ste naveli u pitanjima, odluke Vrhovnog suda Crne Gore moraju se poštovati zbog poštovanja vladavine prava. Naglašavam da su odluke Vrhovnog suda obavezujuće – kazala je Pavličić.</p> <h2>Praksa</h2> <p>Ona je podsjetila na presudu Evropskog suda za ljudska prava u kojoj se navodi da „sud ponavlja da izvršenje presude bilo kog suda mora da se posmatra kao sastavni dio „suđenja“ u smilu člana 6.</p> <p>Pavličić je ukazala i na presudu u slučaju <i>Hornsby protiv Grčke</i>. U toj presudi u stavu 40. piše da bi „pravo na sud bilo iluzorno ako bi domaći pravni sistem država ugovornica dozvolio da konačne, izvršne sudske odluke ostanu neizvršene na štetu jedne od strana“.&nbsp;</p> <p>Bilo bi, kako piše u paragrafu 40 te presude, neprihvatljivo da ovaj član treba detaljno da propisuje proceduralne garancije date strankama – pravičan, javan i ekspeditivan postupak – bez zaštite provođenja sudske odluke.&nbsp;</p> <p>-Tumačiti član 6. isključivo u smislu pristupa sudu i vođenja postupka, sigurno bi vodilo u situacije inkombatibilne principima vladavine prava koje su države ugovornice pruzele kada su ratifikovale konvenciju - piše u presudi.</p> <p>Nezakonitim izborom generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića bavi se Tužilaštvo i za sada je podnijet optužni prijdlog protiv predsjednika i četiri člana Savjeta Radio Televizije Crne Gore, zbog nesprovođenja sudske odluke. Kako je Portal ETV pisao, Tužilaštvo nije stavilo tačku na slučaj nezakonitih izbora Raonića, već se provjeravaju navodi iz svih do sada podnešenih prijava.</p> <h2>Prijave</h2> <p>Osnovno tužilaštvo 22. novembra podnijelo je optužni prijedlog protiv predsjednika i članova Savjeta <b>Veselina Drljevića</b>, <b>Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića </b>i <b>Predraga Miranovića, </b>zbog zloupotrebe službenog položaja u saizvrlaštvu, a povodom nezakonitog reizbora Raonića 1. juna<b> </b>2023. godine. Početak suđenja zakazan je za 27. janauar u Osnovnom sudu, a predmet je zadužila sutkinja <b>Dragana Lubarda</b>.</p> <p>Raonića je za tri godine Savjet RTCG četiri puta imenovao za generalnog direktora Javnog servisa, jednom u v.d. mandatu.&nbsp;</p> <p>U oktobru su osmoro kandidata za generalnog direktora Javnog servisa, koji se zbog netransparentnog procesa nijesu pojavili 31. avgusta na intervjuima, podnijeli novu krivičnu prijavu protiv odgovornih u toj kući - zbog osnovane sumnje za: „koruptivno ponašanje, zloupotrebu službenog položaja, te kršenje ljudskih i radnih prava, uz diskriminaciju“.</p> <p>Krivičnu prijavu potpisali su <b>Srđan Čović, Časlav Vujotić, Snežana Burzan, Slaven Knezović, Andrijana Kadija, Žarko Božović, Sabrija Vulić </b>i<b> Vladimir Maraš.</b></p> <p>Oni su krivičnu prijavu podnijeli protiv Borisa Raonića - generalnog direktora RTCG, Veselina Drljevića - predsjednika Savjeta RTCG, <b>Željka Mićovića</b> - rukovodioca Pravne službe RTCG, te članova i članica Savjeta Naoda Zorića, Filipa Lazovića, Amine Murić, <b>Milice Špajak</b> i <b>Vladimira Drekalovića</b>, kao<b> </b>&nbsp;i advokatice RTCG <b>Zorice Đukanović</b>.&nbsp;</p> <p>- Kako je navedeno u prethodnim prijavama i tekstovima u crnogorskim medijima generalni direktor i Savjet RTCG nijesu prezali od nezakonitih imenovanja što su potvrdili pravosudni organi. Ponovo je beskrupulozno pređena granica poštovanja prava, što predstavlja bezočno vrijeđanje javnog interesa. Ukazujemo na namještene izbore od 31. avgusta 2024, i novi dokaz kontinuiranog rada kriminalne grupe na čelu sa Borisom Raonićem – navodi se u krivičnoj prijavi.&nbsp;</p> <p>Nekoliko mjeseci ranije, sredinom avgusta, šestoro zapošljenih u RTCG protiv Raonića, predsjednika Savjeta Drljevića, članova Savjeta Naoda Zorića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Milice Špajak i Vladimira Drekalovića, te Željka Mićovića, podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu zbog kriminalnog udruživanja.</p> <p>Prema navodima iz te krivične prijave, ova grupa je u dugom roku od juna 2021. godine i raspisivanja konkursa za generalnog direktora RTCG, kršila zakone, s umišljajem, voljno i namjerno, i ugrožavala javni interes, a Borisu Raoniću omogućila nezakonito sticanje preko 170 hiljada eura bruto, odnosno oko 128 hiljada eura neto.</p> <p>Prijavu su podnijeli Srđan Čović, <b>Tanja Šuković</b>, Časlav Vujotić, <b>Mladen Vukčević</b>, Slaven Knezović i <b>Žarko Božović</b>.</p> <p>Takođe, Protiv Raonića, Mićovića i Đukanović još u junu 2023. godine krivičnu prijavu je podnio i Media centar, zbog podsticanja predsjednika i članova Savjeta RTCG na izvršenje krivičnog djela neizvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude, čime su omogućili sticanje protivpravne koristi nezakonito izabranom generalnom direktoru RTCG Borisu Raoniću, a čime su počinili krivično djelo podstrekavanje na vršenje krivičnog djela iz člana 24 Krivičnog zakonika Crne Gore.</p> <p>Na pripremnom sastanku 31. maja 2023. godine održanom u prostorijama RTCG učestvovali su članovi/ce Savjeta: Veselin Drljević, Filip Lazović, Naod Zorić, Predrag Miranović, Amina Murić, Milica Špajak, <b>Marijana Camović-Veličković</b> i <b>Bojan Baća</b>, koji je nakon toga podnio ostavku na mejsto člana Savjeta.</p> <p>Na tom sastanku učestvovao je i Boris Raonić koji je, prema riječima prisutne advokatice RTCG, Zorice Đukanović, već tada bio bivši generalni direktor RTCG.&nbsp;</p> <p>Prisustvo bivšeg generalnog direktora RTCG Raonića na pripremnom sastanku 31. maja nije imalo utemeljenje u zakonu ili bio kom, internom ili opštem, aktu RTCG, pa je opravdan zaključak, kako se navodi u prijavi, da je cilj njegovog prisustva bio pritisak na članove Savjeta RTCG i podsticanje na neizvršenje presude Višeg suda.&nbsp;</p> <p>Tokom pripremnog sastanka održanog 31. maja 2023. godine predstavnik pravne službe Želimir Mićović kao i advokatica Zorica Đukanović osporavali su presudu Višeg suda i sugerisali rješenje koje je išlo u korist Borisu Raoniću a koje je podrazumijevalo da se i Raonić stavi na listu kandidata.</p> <h2>Elita</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112312118_f7cea1d3b4377b1bb623a1dfecabd7236e7f5ff29f095fbe75445798a7d2170e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024112312118_f7cea1d3b4377b1bb623a1dfecabd7236e7f5ff29f095fbe75445798a7d2170e" data-rendition-name="original" width="1700" height="807" loading="lazy" alt="RTCG OKG"> <figcaption>ELITA: Drljević, Raonić, Murić, Zorić, Lazović i Miranović<span></span></figcaption> </figure>  <p>Nakon što je ODT Podgorica podnijelo optužni prijedlog pru novembru prošle godine, dva dana kasnije, Raonić je u emisiji Akcenti televizije na čijem je čelu poručio da neće podnijeti ostavku dok ne bude pravosnažna presuda (?!), ali i iznio teške optužbe da je više tužilaca podgoričkog ODT-a imalo kontakte sa organizovanim kriminlanim grupama.</p> <p>Na pitanje zašto Tužilački savjet o tome nikada nije informisan – Raonić je rekao da nije imao kad - jer je vikend. No, čini se da je Raonićev produženi vikend još uvijek traje jer od tada proteklo već mjesec i po, a od najave kako će „u narednim danima dostaviti te informacije“, nije bilo apsolutno ništa.&nbsp;</p> <p>Takođe, on je podizanje optužnog prijedloga protiv pet članova Savjeta RTCG koji su prema pravosnažnoj presudi nezakonito reizabrali Raonića 1. juna 2023. godine nazvao pokušajem Tužilaštva „da na stub srama stavi najbolje što Crna Gora ima, crnogorsku elitu“.</p> <p>Narednog dana Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici demantovalo je &nbsp;i negiralo „neutemeljene navode generalnog direktora RTCG“.&nbsp;</p> <p>U Tužilaštvu tvrde da su neosnovane i nesitinite tvrdnje da je odluka o podnošenju optužnog prijedloga donijeta pod bilo čijim uticajem.</p> <p>Rukovodilac ODT-a u Podgorici <b>Duško Milanović</b> je tada istakao da insinuacije i neutemeljene optužbe dolaze od čelnika najveće nacionalne medijske kuće, od kojeg se „očekuje povećan stepen odgovornosti za izgovorene konstatacije“.</p> <p>- Što se tiče tvrdnji o navodnim vezama i kontaktima državnih tužilaca s kriminalnim strukturama i pritisku prilikom podnošenja optužnog predloga ohrabrujemo direktora RTCG-a da podnese krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu, protiv bilo kog državnog tužioca za kog smatra i ima dokaze da je pod bilo čijim uticajem postupao u ovoj krivično pravnoj stvari - poručio je tada Milanović.</p>

Odluke Vrhovnog suda obavezujuće

<p>Belgijski premijer Aleksander De Kro pozvao je danas na "smirenost" pred sve većim brojem spornih izjava Donalda Trampa koji 20. januara zvanično stupa na dužnost predsjednika SAD.</p>
<p>- Jedna od lekcija iz prvog Trampovog mandata je da ne treba reagovati na sve, mnoge stvari se pokreću sa jedinim ciljem da se pokrene diskusija koja na kraju ne vodi mnogo čemu - rekao je De Kro poslanicima belgijskog parlamenta.<br/>
<br/>
On cijeni da bi trebalo sačuvati hladnokrvnost.<br/>
<br/>
Tramp je izazvao nezadovoljstvo, posebno Pariza i Berlina, pominjući nedavno mogućnost pripajanja Grenlanda, autonomne teritorije Danske.<br/>
<br/>
Novoizabrani američki predsjednik je rekao da bi to isto učinio i za Panamski kanal, vitalnu arteriju globalnog pomorskog saobraćaja, ne isključujući mogućnost upotrebe sile.<br/>
<br/>
Belgijski premijer je ocijenio da ne treba da se reaguje na svaku Trampovu provokaciju jer bi to onda "trebalo da se reaguje svaki dan".<br/>
<br/>
De Kro je dodao da ne treba da se toleriše miješanje vlasnika platforme X Ilona Maska, bliskog Trampu, u politički život nekoliko evropskih zemalja.<br/>
<br/>
Belgijski premijer je pozvao Evropsku komisiju da sprovede propise o nelegalnom sadržaju i dezinformacijama na internetu.<br/>
<br/>
On je dodao da istovremeno treba da postoji povjerenje u stanovništvo jer većina stanovništva u evropskim zemljama veoma dobro vidi razliku između onoga što je informacija i šta je dezinformacija.&nbsp;</p>

Belgijski premijer pozvao na smirenost zbog Trampovih spornih izjava: Ne treba reagovati na sve

<p>Upravni sud odbio je kao neosnovanu tužbu Barske plovidbe protiv rješenja Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) koja se odnosi na povraćaj neusklađene državne pomoći koja se odnosi na garanciju i otplatu rata kredita Eksim banci za kupovinu dva broda ,,Bar“ i ,,Budva“.</p>
<p>Iz AZK su saopštili da je time njihovo rješenje iz avgusta 2022. godine postalo pravosnažno.</p>
<p>- Ova presuda je od naročitog značaja iz razloga što se radi o prvoj presudi u Crnoj Gori koja se tiče predmeta kontrole državne pomoći i na ovaj način se doprinosi stvaranju sudske prakse u ovoj oblasti -saopšteno je iz AZK.</p>
<h3>Nezakonita pomoć</h3>
<p>Odlukom AZK-a iz 2022. godine je utvrđeno da je Barska plovidba dobila nezakonitu državnu pomoć te je naloženo tadašnjem Ministarstvu kapitalnih investicija da preduzme mjere neophodne za povraćaj sredstava. Osim toga, ovom resoru je naloženo da utvrdi sve iznose neusklađene državne pomoći dodijeljene davanjem državne garancije, kao i otplate dospjelih, a neizmirenih rata za kredit kod Eksim banke za kupovinu dva broda te napravi plan povraćaja sredstava.</p>
<p>Barska plovidba je u ovom sporu tvrdila da je AZK prekoračila ovlašćenja te da je odlučivala o obligacionom zahtjevu koji je u nadležnosti Privrednog suda. Ukazivali su da nema dokaza da su zahtjevali državnu pomoć ili da je država dala, te da AZK nije dala jasne razloge na osnovu čega je zaključila da je riječ o državnoj pomoći. U tužbi su tvrdili da je AZK pogrešno primjenjivala zakon iz 2018. na pravnu situaciju koja je nastajala tokom 2012, a okončana potpisivanjem garancije početkom 2013. godine. Vlada je odlučila da otplati 1,5 miliona eura dospjelog duga ljeta 2020, a tadašnje Ministarstvo saobraćaja i pomorstva zaduženo je da Vladi dostavi prijedlog za konverziju učešća Vlade u akcijskom kapitalu na osnovu tog plaćanja Eksim banci. Ukazuju da je Ministarstvo finansija u novembru 2021. godine podnijelo tužbu Privrednom sudu sa prijedlogom za izdavanje platnog naloga tražeći da se Barska plovidba obaveže da isplati 1,6 miliona eura.</p>
<p>- U konkretnom se radi o privrednopravnom odnosu između tužioca, kao korisnika kredita i Eksim banke, kao davaoca namjenskog kredita u iznosu od 46,4 miliona dolara za nabavku dva broda, za koji kreditni aranžman je Vlada izdala garanciju urednog izmirenja prema davaocu kredita, čime je Država Crna Gora, kao jemac, stupila u obligacionopravni odnos, smatrajući strateškim i opravdanim interesom zaštitu pomorstva kao privredne grane Crne Gore, a o čemu je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore dao pozitivno mišljenje - tvrdili su u tužbi iz Barske plovidbe dodajući da se u ovom slučaju radi o dvostrukom suđenju u istoj stvari.</p>
<p>Iz AZK su tvrdili da je nevažno da li je Barska plovidba tražila državnu pomoć, već da li je ona dodijeljena, dodajući da neznanje korisnika državne pomoći da je zatražio ili primio mjeru koja predstavlja državnu pomoć ne može biti od uticaja na drugačije postupanje. Naveli su i da je postupak pred AZK nezavisan od postupka pred Privrednim sudom.</p>
<p>- Činjenica da je država većinski vlasnik tužioca, ne može biti razlog za isključenje prisustva državne pomoći, imajući u vidu da su članom 2 Zakona o kontroli državne pomoći predviđeni uslovi pod kojima određena mjera predstavlja državnu pomoć, a koji su u konkretnom slučaju ispunjeni. U konkretnom postoje dva instrumenta dodjele državnih pomoći tužiocu - prvi je instrument izdavanja državne garancije, a drugi je, u više navrata, isplaćivanje kreditne rate - naveli su tokom postupka pred Upravnim sudom iz AZK dodajući da se nezakonita državna pomoć odnosi na neizmirene rate i razliku između izdate garancije i državne garancije koja bi se izdala prema tržišnim uslovima.</p>
<h3>Obrazloženje</h3>
<p>Istog stava bio je i Upravni sud koji je utvrdio da je obrazloženje u rješenju AZK-a potpuno i argumentovano, te da nije bilo povrede pravila postupka, kao da je činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno.</p>
<p>U obrazloženju odluke suda se navodi da je izdavanje garancije pod povoljnijim uslovima nego što su tržišni, mehanizam kojim se posredno obara cijena kapitala koju snosi primalac državne pomoći, budući da trošak izdavanja garancije za dobijanje kredita ulazi u ukupan trošak pribavljanja kapitala.</p>
<p>- Time se korisniku državne pomoći umanjuju ukupni troškovi i omogućava mu se da stekne prednost u odnosu na ostale učesnike na tržištu. Veoma često, država izdaje suverene garancije, koje, s jedne strane, ništa ne koštaju onoga ko prima kredit, a s druge strane, budući da je kreditni rejting država načelno uvijek iznad kreditnog rejtinga privrednih društava u tim državama, umanjuje kamatnu stopu po kojoj povjerilac naplaćuje kamatu, čime se svodi na implicitno subvencionisanje kamatne stope - stoji u obrazloženju odluke.</p>
<p>Navodi se da ovaj slučaj ima sve karakteristike državne pomoći, što dodatno podupire činjenica da je država u više navrata isplaćivala rate banci koje je Barska plovidba trebalo da isplati.</p>
<p>- Pritom, riječ je o neusklađenoj državnoj pomoći koja, povrh toga, nije ni prijavljena nadležnim državnim organima. Pritom, ni konverzija duga u akcijskom kapitalu tužioca ne dovodi u pitanje činjenicu da je u pitanju nezakonita/neusklađena državna pomoć u smislu člana 2 Zakona o kontroli državne pomoći - zaključuje Upravni sud.</p>
<h2>Kredit kod Eksim banke</h2>
<p>Kredit za izgradnju brodova ,,Bar“ i ,,Budva“ uzet je kod Eksim banke, a brodovi koji su građeni u brodogradilištu Jinling u Kini, preuzeti su u septembru i oktobru 2014. godine i od tada su u tajm čarteru (vremenskom najmu), kod unajmitelja. Kredit je iznosio 46,4 miliona dolara (23,2 miliona po brodu), kamata je iznosila dva odsto, što sve ukupno daje obavezu Barske plovidbe prema Eksim banci u iznosu od 58,09 miliona dolara.</p>
<p>Ova kompanija je prošlogodišnju januarsku ratu kredita otplatila sama, dok je obavezu u julu preuzela država. Godinu ranije uspjela da je sama izmiri obje polugodišnje rate od 3,72 miliona dolara. Prema planu otplate koji je ranije sačinio MKI, bilo je predviđeno da Barska plovidba do kraja 2026. godine vrati šest miliona eura uz kamatu od skoro 155.000 eura.</p>

Upravni sud odbio tužbu Barske plovidbe

<p>Reis Islamske zajednice <b>Rifat Fejzić</b> podržao je večerašnju poruku potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja <b>Nika Đeljošaja</b> koji je rekao da će se potvrditi opredjeljenje premijera <b>Milojka Spajića</b> i potpredsjednika Vlade <b>Alekse Bečića</b> ako prećute <a href="https://etv.me/politika/mandic-cestitao-neustavni-dan-republike-srpske-neka-i-ovaj-9-januar-bude-potvrda-predanosti-srpskog-naroda-vrijednostima-slobode">čestitku</a> <b>Andrije Mandića</b> povodom neustavnog dana Republike Srpske, kao i da manjinske partije imaju pravo da mu ponište glas.</p>
<p>- Hvala Vam dobri ljudi, jasno, glasno i u interesu evropske Crne Gore svih nas - poručio je Fejzić.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRifatFejzic%2Fstatus%2F1877432021120643519%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1877432021120643519%7Ctwgr%5Ee32d3bddc31bc85a617ea0c75d13f7eb66d54e6a%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Đeljošaj je danas poručio da je došlo vrijeme da se vidi ko je za EU i savezništvo sa SAD - a ko protiv.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdeljosaj-o-mandicevoj-cestitki-neustavnog-dana-rs-ako-na-ovo-zacute-spajic-i-becic-potvrdice-se-jasno-njihovo-opredjeljenje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Neprijateljsko djelovanje prema Hrvatskoj, odlaganje glasanja za ambasadora Crne Gore u Republici Kosovo, miješanje u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine, katastrofalni odnosi sa svim susjedima... Barometar 26 &nbsp;je namjerno sahranjen, zbog ovoga sam odbio da ga potpišem jer drugi put da pogriješiš sa potpisnicima je potpuna odgovornost - naveo je on.</p>
<p>Mandić ima, kaže on, legitimno pravo na svoje djelovanje - a oni da mu ponište glas.</p>
<p>- Mi imamo pravo da što prije bude moguće poništimo naš glas njemu! Ništa lično ni nacionalno, na oba mu želimo sreću, političke saradnje u okviru parlamentarne većine nema - zaključio je on.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnikgjeloshaj%2Fstatus%2F1877411038468915340%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Fejzić manjinskim partijama: Jasno, glasno i u interesu evropske Crne Gore

<p>Uprava policije je danas - demantujući izjavu bivšeg predsjednika Vlade Crne Gore <b>Dritana Abazovića</b> da ,,kritičnog dana na Cetinju policajci u jednom trenutku nijesu mogli da identifikuju ubicu" – sramotno obmanula crnogorsku javnost tvrdnjom da je Martinović ,,bio izolovan i opkoljen i da za to postoji video zapis sa kamere kao materijalni dokaz“.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FAEaPWfQiZbA%3Fsi%3DIFsFtf1yX7-tRpSZ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">POLICIJSKI SNIMAK: Skraćena verzija od 5 sekundi</p></div>
<p>Da bi dokazali tvrdnje, iz Uprave policije su objavili snimak u trajanju od pet sekundi na kojem se vidi silueta čovjeka kako po snijegu prolazi dvorištom jedne kuće. Taj snimak je trebalo, po mišljenju čelnika MUP-a <b>Danila Šaranovića</b>, čelnika UP <b>Lazara Šćepanovića</b> i njegovog tima, da bude krunski dokaz kojim se demantuje priča lidera Ure.&nbsp;</p>
<p>Portal ETV, međutim, raspolaže cjelovitim video zapisom sa nadzorne kamere, na kojem se jasno vidi kako Martinović prolazi između kuća i ide ka ulici. Ispred njega tom ulicom protrčavaju naoružani policajci i u jednom trenutku se okreću i svjetlima obasjavaju Martnovića koji, sekund kasnije, pada u lijevu stranu.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F9xoOnO2eKYk%3Fsi%3DZTvxKzVsOu4I9o2T&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">UZNEMIRUJUĆE: PRAVA VERZIJA DOGAĐAJA: Snimak u trajanju od 22 sekunde </p></div>
<p>Snimak nepobitno pokazuje da Martinović nije bio ,,izolovan i u obruču“, kako tvrde iz Medijskog tima za odnose sa javnošću UP, jer u jednom momentu Martinović usporava kretanje i gleda u pravcu policajaca. Iza Martinovića se ne vidi ni jedno lice, što znači da nije bio opkoljen. Samu smrt nadzorna kamera nije mogla da zabilježi jer jedan stub djelimično zaklanja pogled na kompletnu figuru Martinovića.&nbsp;</p>
<p>Danas na Cetinju je zakazana sjednica Savjeta za građansku kontrolu policije i valja očekivati da će se i ovaj postupak vrha Uprave policije temeljno analizirati.&nbsp;</p>

UZNEMIRUJUĆE: Uprava policije beskrupulozno slagala javnost i pustila skraćeni video zapis smrti Martinovića, sve u pokušaju da demantuju Abazovića!

<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova večeras je, tek nakon pisanja Portala ETV, dostavilo medijima snimak za koji su iz Uprave policije u prethodnom reagovanju tvrdili da je dostavljen u „izvornom obliku“.</p>
<p>Podsjećamo da su iz Uprave policije demantujući bivšeg premijera <b>Dritana Abazovića </b>dostavili drugačije kadriran i mnongostruko kraći snimak u odnosu na materijal koji su medijima poslali večeras.</p>
<p>U saopštenju MUP navodi, demantujući UP, kako dostavljaju „cijeli video snimak koji potvrđuje sve naše tvrdnje da je ubica bio opkoljen policijskom zasjedom sa svih strana“.</p>
<p>- Ovim materijalnim dokazima jasno odbacamo sve manipulacije, a naročito onu koju je izrekao bivši premijer i bivši predsjednik Vijeća za nacionalnu bezbjednost, gospodin Dritan Abazović, kako se ubica Martinović nalazio među policijskim službenicima – navodi se u saopštenju.</p>
<p>Dalje tvrde, kako snimak sugeriše „logiku da se ubica ne vraća nazad, znajući da su policijski službenici i iza i ispred njega i da se nalazi u bezizlaznoj situaciji, pri čemu nakon izrečenog naređenja od strane policijskih službenika izvršava samoubistvo“.</p>
<p>- Još jednom napominjemo da u ovako složenim policijskim zadacima policijski službenici moraju voditi računa o riziku od unakrsne vatre i staviti gonjeno lice pod kontrolu bez rizika po građane i policijske službenike – zaključuju u saopštenju.</p>
<p>Pogledajte video:</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DeFU-FCTeOO4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

MUP nakon pisanja Portala ETV medijima dostavio snimak u „izvornom obliku“

<p>I Milojko mora prvo premijera Spajića da razumije. Zaviri malo u njega, premijeru.</p>
<p>04.01.</p>
<p>15.00h</p>
<p>Sad gledam snimak koji mi je poslat.</p>
<p>Ubica, nekako tromim korakom hoda po snijegu, na livadi ili većem dvorištu.</p>
<p>Zatim se uočavaju policajci koji trče jedan za drugim u smjeru suprotnom od kretanja Martinovića.</p>
<p>On puca u sebe, valjda tada kreću policajci prema mjestu odakle se hitac čuo.&nbsp;</p>
<p>Gospodine Spajiću, znaš li što je tvoj ministar kazao. Ne znaš. Jer bi mu već tražio ostavku. Kazao je da ubica opkoljen od strane policije nije imao kud. Pozvan je da se preda. I pošto nije imao kud, ubio se.&nbsp;</p>
<p>Ako ne vjeruješ meni, sebi, ministru, Bogdanoviću, vjeruj svojim očima kada odgledaš snimak.</p>
<p>I nemoj više, kumim te, da na novinarsko pitanje, hoćeš li da tražiš ministru ostavku, odgovoriš - razumite moju poziciju.</p>
<p>Razumio bih te kao kuma, komšiju, poznanika. Ti si premijer, čovječe.</p>
<p>I Milojko mora prvo premijera Spajića da razumije. Zaviri malo u njega, premijeru.</p>
<p>I uradi ono što moraš. Makar zbog ona dva mališana.&nbsp;</p>
<p>Reci gospodi da su radili, da ništa nijesu uradili, osim što su se hapšenjima SDT-a, sopstvenim reklamiranjem svakom mislećem na vrh glave popeli.</p>
<p>Čovječe, imaš ministra koji u trenutku rasutih leševa po Cetinju, na tom istom Cetinju, valjda potrešen faktom da su mrtvi građani svuda oko njega, mrtav, a hladan, pita kamermane ima li svjetlosti u naočarima koje nosi.</p>
<p>I onda zamisli koliko je svjetlosnih godina bio od Trenutka.</p>
<p>I emocija.</p>
<p>Ovaj događaj pamtiće se stolećima. Ako hoćeš da budeš Milojko, daj ti ostavku. Pođi.&nbsp;</p>
<p>U suprotnom, budi premijer. Pa raščisti.</p>
<p>Jer, ko ne raščisti u politici biće očišćen na izborima, od građana na ulici.</p>

Pismo Spajiću 2

<p>Najmanje deset osoba je stradalo, a nekoliko je ranjeno danas na Cetinju nakon što je poslije 17 sati došlo do oružanog obračuna u jednom ugostiteljskom objektu u centru Prijestonice.</p>
<p>Policija traga za Cetinjaninom <b>Acom Martinovićem</b> koji<b> </b>je još na slobodi, a pucao je na još dvije lokacije - Humci i Bulevar. Među stradalima je i dvoje djece. Kako nam je nezvanično saopšteno iz Uprave policije, među ubijenima su i članovi porodice Martinovića.</p>
<p>Kako saznajemo, službenici policije su pronašli automobil Martinovića.</p>
<p>Na Cetinju su tužiteljka <b>Andrijana Nastić </b>i vršilac dužnosti direktora Uprave policije <b>Lazar Šćepanović.</b></p>
<p>Prema saopštenju Uprave policije, A. M. je "upotrebom vatrenog oružja lišilo života nekoliko lica", a potom se dao u bjekstvo.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqm2dnlcmT2U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Policija apeluje na građane Cetinja da ostanu prisebni i da ostanu u svojim objektima stanovanja, dok su sve raspoložive jedinice policije na terenu i preduzimaju aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju stavljanja situacije pod kontrolu i procesuiranja izvršioca.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIOM3NjX_Oik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>U Prijestonici je trenutno vanredno stanje, čuju se sirene policijskih automobiča i kola hitne pomoći.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfHpxlFCrl3U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: fragmentacija

Cerović: Fragmentacija društva ima duboke posljedice na svakoga pojedinačno

Odluke Vrhovnog suda obavezujuće

Belgijski premijer pozvao na smirenost zbog Trampovih spornih izjava: Ne treba reagovati na sve

Upravni sud odbio tužbu Barske plovidbe

Fejzić manjinskim partijama: Jasno, glasno i u interesu evropske Crne Gore

PRATITE TVe UŽIVO