Vozač Meklarena Lando Noris osvojio je titulu šampiona Formule 1 zahvaljujući trećem mjestu na Velikoj nagradi Abu Dabija, kojom je završen ovogodišnji šampionat. Pobjedu na stazi „Jas Marina“ odnio je Maks Ferstapen, čijoj vladavini je došao kraj poslije četiri godine.
Britanac je do najvećeg uspjeha u karijeri došao sa dva boda prednosti u odnosu na Maksa Ferstapena.
Na taj način, Noris je postao 11. Britanac koji je postao šampion, a svojoj zemlji je donio 21. titulu u istoriji. Ujedno je vratio naslov prvaka u posjed Meklarena prvi put od 2008. godine.
Na putu do titule, britanski automobilista je zabeležio sedam trijumfa, ukupno 18 podijuma, uz sedam pol pozicija. Takođe je svrgnuo sa trona Ferstapena, koji je bio dominantan od 2021. godine, od kada je osvojio četiri titule.
Ferstapen je u Abu Dabiju upisao osmu pobjedu ove sezone, a 71. u karijeri, sa 12,5 sekundi prednosti u odnosu na Pjastrija, dok je Noris bio četiri sekunde dalje.
Velika nagrada Abu Dabija praktično je riješena na startu, kada je Ferstapen poveo ispred Pjastrija i Norisa. Iako su njih trojica imali drugačije strategije, do kraja trke to nije imalo nikakvu ulogu u ishodu trke pošto je Holanđanin, isto kao i drugi vozač Meklarena, jednom išao u boks, ali je australijskog automobilistu na kraju koštao duži prvi stint.
Novi šampion je jedini od njih trojice išao dva puta po nove pneumatike, ali je osvajanjem trećeg mjesta uradio baš ono što mu je bilo potrebno za uspjeh karijere. Takođe je time pokriven nalet vozača Ferarija Šarla Leklera, koji ga je konstantno vrebao, ali na kraju nije mogao bolje od četvrtog mjesta, ispred Džordža Rasela u Mercedesu, koji nijednog trenutka nije bio u konkurenciji za podijum.
Najbolji među ostalima bio je Fernando Alonso u Aston Martinu, ispred vozača Hasa Estebana Okona i Luisa Hamiltona u drugom Ferariju, koji se sjajno probio poslije starta sa 16. pozicije. Najbolju desetoricu i ujedno osvajače bodova kompletirali su Oli Berman iz Hasa i vozač Zaubera Niko Hilkenberg.
Pored toga što je odlučila šampiona, trka na stazi „Jas Marina“ označila je kraj ere u Formuli 1, pošto naredne sezone stiže nova, u kojoj će bolidi biti manji i lakši, sve s ciljem da trkanje bude uzbudljivije nego što je do sada bio slučaj. U prilog tome ide činjenica da je posljednji put preticanje za pobjedu u posljednjem krugu viđeno na Velikoj nagradi Abu Dabija 2021. godine, kada je i završena prethodna era Formule 1. Takođe, Velika nagrada Abu Dabija je posljednja trka u kojoj je korišćen DRS, ali je to bila i posljednja trka za Zauber, koji će od naredne godine zvanično postati Audi. Sljedeće godine stiže i Kadilak, pa će Formula 1 imati 11 timova.
Naredni šampionat Formule 1 počinje Velikom nagradom Australije na „Albert parku“ 8. marta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lando Noris šampion Formule 1

Vozač Red Bula Maks Ferstapen startovaće sa pol pozicije u trci za Veliku nagradu Abu Dabija, posljednju u ovogodišnjem šampionatu Formule 1.
On je danas bio najbrži u kvalifikacijama, a do startne pol pozicije došao je u vremenu minut, 22 sekunde i 20,7 stotinki.
Kao drugoplasirani završio je vozač Meklarena Lando Noris, dok će iz drugog reda, sa treće i četvrte pozicije, trku početi njegov klupsi drug Oskar Pjastri i Džordž Rasel iz Mercedesa.
Peto mjesto zauzeo je vozač Ferarija Šarl Lekler, dok je šesti bio Fernando Alonso iz Aston Martina.
Trka za Veliku nagradu Abu Dabija na programu je sjutra u 14 sati.
Noris će biti novi šampion ukoliko izbori podijum, odnosno osvoji jedno od prva tri mjesta.
Festapen će peti put uzastopnu osvojiti titulu samo ako pobijedi, a Noris ne bude među prva tri.
Tituli se nada i Pjastri ako pobijedi a Noris ne bude među prvih pet.

Ferstapenu pol pozicija u Abu Dabiju

Maks Ferstapen rutinski je došao do trijumfa na Velikoj nagradi Azerbejdžana, nakon što je lider šampionata Oskar Pjastri doživio udes već u prvom krugu nakon lošeg starta, što je omogućilo njegovom timksom kolegi u Meklarenu Landu Norisu da smanji bodovni zaostatak. Ferstapen je bio nedodirljiv od starta do cilja nakon što je dan ranije uzeo pol-poziciju u haotičnim kvalifikacijama. Džordž Rasel završio je drugi za Mercedes, dok je Karlos Sainc bio treći, donijevši Vilijamsu prvo podijumsko mjesto nakon četiri godine, ali i svoj prvi podijum od kako je napustio Ferari. Sajnc je nakon prolaska kroz cilj radio vezom poručio timu u boksu da mu je današnji podijum najmiliji u karijeri.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025092115098_086fccdaec59eafd71fbe62c8bf897dc04f7b5ff0f33b8861acc7b7419641880.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025092115098_086fccdaec59eafd71fbe62c8bf897dc04f7b5ff0f33b8861acc7b7419641880" data-rendition-name="original" width="7921" height="5281" loading="lazy" alt="Azerbaijan F1 GP Auto Racing"> <figcaption>Viliamsov Karlos Sajnc slavi podijum sa svojjim timom na Velikoj nagradi Azerbejdžana u Bakuu, 21. septembar 2025. (Photo: Darko Bandic)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved</figcaption> </figure>  Noris je bio sedmi, jer nije uspio da do kraja iskoristi Pjastrijevu grešku i značajnije smanji &nbsp;prednost Australijanca u borbi za titulu. Pjastri je gotovo ostao zaglavljen na startu i pao na začelje, da bi zatim udario u zaštitnu ogradu pokušavajući da povrati pozicije. To mu je bio drugi udes zaredom u Bakuu, nakon što je barijeru pogodio i u kvalifikacijama. Meklaren je mogao već u Bakuu da osigura titulu u konkurenciji konstruktora, sedam trka prije kraja sezone, ali će sada morati da sačeka najmanje do sljedeće trke u Singapuru za dvije nedjelje. Na startu je viđena različita strategija sa pneumaticima u vrhu grida – Ferstapen, njegov timski kolega Juki Cunoda i Rasel krenuli su na novim tvrdim gumama, dok su ostali birali srednje tvrde, nove ili već korišćene. Ferstapen je odmah preuzeo kontrolu i zadržao vođstvo ispred Karolsa Sainsa i Lijama Lousona, dok je Pjastri nastavio svoju agoniju. Pošao je prerano, pa odmah stao, što je aktiviralo anti-stal sistem i gurnulo ga na samo začelje. Fernando Alonso je reagovao na njegov start i dobio kaznu od pet sekundi. Već dvije krivine kasnije, Pjastri je izletio i udario u ogradu, čime je trka za njega bila završena. Na stazu je odmah izašlo bezbjednosno vozilo, koje se povuklo u četvrtom krugu. Na ponovnom startu Ferstapen je opet lako zadržao vođstvo. U nastavku je Šarl Lekler pretekao Norisa za osmo mjesto, dok su mu Luis Hamilton i ostali visili za vratom. Mladi Isak Hadžar pogriješio je u 16. krivini, pa su ga prvo zaobišli Lekler i Noris, a zatim i Hamilton uz pomoć DRS-a. Rasel je u devetom krugu pretekao Cunudou, ali je Japanac nastavio da predvodi kolonu u tzv. DRS voziću, u kojem su bili Lekler, Noris i Hamilton, što je donijelo zatišje u poretku. U 16. krugu Rasel je javio timu da ima prednost zahvaljujući tvrđim gumama u odnosu na timskog kolegu Kimija Antonelija. Italijan je ušao u boks u 18. krugu, a krug kasnije došlo je i do incidenta između Aleksa Albona i Franka Kolapinta – Argentinac je završio u barijeri, a Albona je stigla kazna od 10 sekundi. Nakon niza zaustavljanja u boksu, uključujući i trećeplasiranog Lousona, poredak se miješao, ali je Ferstapen držao ubjedljivo vođstvo. Noris je u 32. krugu imao spor boks od 4,1 sekunde zbog problema s prednjim desnim točkom, što ga je bacilo iza Lousona i Leklera – ispostavilo se da je to bilo presudno. Do kraja trke Ferstapen je sigurno kontrolisao situaciju, a u završnici je zabilježio i najbrži krug, ostvarivši svoj šesti „grand slem“ (pol, vođstvo u svim krugovima, pobjeda i najbrži krug). Na cilj je stigao 14,6 sekundi ispred Rasela. Kimi Antoneli završio je četvrti, Louson peti, Cunoda šesti, Noris sedmi, Hamilton osmi, Lekler deveti, a Hadžar deseti.

1250x600

1084x550

Ferstapen pobijedio u Bakuu, Pjastri slupao bolid u prvom krugu

Trka za titulu šampionata Formule 1 se zagrijava, a zlatno pravilo Meklarena - „Pustite ih da se trkaju“ - prijeti da preraste u čitav pravilnik.
Zahtjev da Oskar Pjastri prepusti drugo mjesto Landu Norisu na Velikoj nagradi Italije zbog sporog pit-stopa pokazao je kako Meklarenov, naizgled jednostavan, pristup rizikuje da se zaglibi u raspravama o tome šta je fer na stazi.
Borba između Norisa i Pjastrija postaće jedini fokus Meklarena ako tim u nedjelju na Velikoj nagradi Azerbejdžana u Bakuu uspije da osvoji titulu konstruktora, i to rekordnih sedam trka prije kraja sezone.
Međutim, slobodni treninzi u petak donijeli su neočekivane probleme, jer su oba Meklarena udarila u zid.
Meklaren vodi sa 337 poena i osvaja titulu ako jedan vozač pobijedi, a drugi završi kao drugi ili treći, čime bi i matematičke šanse Ferarija, Mercedesa i Red Bula bile ugašene.
To je veliki kontrast u odnosu na prošlu sezonu, kada je Meklaren tek u posljednjoj trci uspio da zadrži prednost nad Ferarijem i osvoji titulu konstruktora prvi put poslije 26 godina.&nbsp;
- Zaista je izvanredna pozicija u kojoj smo. Veoma ponosan trenutak za sve, uključujući i mene - rekao je Pjastri
<h2>Hamilton najbrži na treninzima</h2>
Nije sve išlo na ruku Meklarenu u petak, pošto su i Noris i Pjastri u drugoj sesiji udarili u barijere.
Noris je rekao da je bilo „skupo“ i „iritantno“ to što je morao nazad u boks poslije udara zadnjim lijevim točkom, nakon čega se više nije vraćao na stazu. Pjastri je imao svoj „susret“ s barijerom i završio kao dvanaesti, dvije pozicije iza Norisa.
- Dobro je išlo do tada. Radije bih da ovako poguram i nađem limite, nego da uopšte ne rizikujem - rekao je Noris o svom incidentu.
Luis Hamilton postavio je najbrže vrijeme, 0,074 sekunde ispred svog timskog kolege iz Ferarija Šarla Leklera, dok je Džordž Rasel bio treći za Mercedes, iako se borio s bolešću da bi nastupio.
Noris je predvodio prvi trening s 0,310 sekundi prednosti nad Pjastrijem, koji je morao da zaustavi bolid zbog problema koji su mehaničari rješavali. Lekler je bio treći. Sesija je bila prekinuta više od 20 minuta zbog saniranja oštećenog ivičnjaka pored staze.
- Mislim da tempo postoji, samo nije najlakše izvući maksimum - kazao je Pjastri.
Pjastri je bio i pod istragom, jer navodno nije usporio na žutu zastavu u drugoj sesiji. Slični slučajevi su ranije donosili kazne pomjeranja na startnoj poziciji, ali je ovaj put prošao samo s opomenom, jer je signal za žutu zastavu povučen djelić sekunde nakon što ju je on ugledao.
<h2>Meklaren ‘usklađen’ oko pravila</h2>
Da li je zamjena pozicija u Monci bila najbolji način da se ispravi timska greška na koju Noris nije mogao da utiče? Ili je Pjastri bio kažnjen za nešto što je „samo dio trkanja“, kako je sugerisao preko radija?
Odluka iz Monce pokrenula je još jednu diskusiju u Meklarenu o tome kako treba da se vozi.
- Opet smo imali dosta razgovora o tome kako želimo da se trkamo i većina toga će ostati unutar tima - rekao je Pjastri, dodajući da bi otkrivanje detalja moglo da pruži prednost rivalima.&nbsp;
- Mislim da ipak imamo dovoljno slobode da kontrolišemo svoju sudbinu u šampionatu – kazao je on.
Ta odluka ostavila je Pjastrija sa 31 poenom prednosti, umjesto 37. Očekuje se da će se o tome još mnogo pričati na kraju sezone ako baš tih šest poena odluči titulu.
- Ne možete isplanirati svaki mogući scenario, ali mislim da smo veoma usklađeni. Na kraju, poštujem odluke tima i vjerujem da će učiniti sve da one budu ispravne - &nbsp;kazao je Pjastri.
<h2>Odluke Red Bula</h2>
Azerbejdžan je mjesto gdje su timski sukobi i ranije dešavali.
Godine 2018. upravo tamo je mladi izazivač Maks Ferstapen udario u tada već etabliranog Danijela Rikarda. To je natjeralo Red Bul da preispita svoj pristup „bez timskih naređenja“ — vrlo sličan Meklarenovom „pustite ih da se trkaju“ — i postavilo vozače na suprotne putanje.
Rikardo je te sezone samo još jednom bio na podijumu, izgubio je od Ferstapena za 79 poena i na kraju napustio tim. Ferstapen od tada nije imao timskog kolegu koji mu je ozbiljno konkurisao.
Razlika između njega i Jukija Cunode ogromna je - 230 poena naspram 12.
Red Bul u Azerbejdžan ulazi sa široko rasprostrijenim očekivanjima da će 2026. zamijeniti Cunodu Isakom Hadžarom, čiji je podijum u Holandiji bio naviša tačka u snažnoj debitantskoj sezoni.

Meklaren pred Veliku nagradu Azerbejdžana na korak od titule konstruktora u Formuli 1

Oskar Pijastri startovaće sa pol-pozicije na Velikoj nagradi Nizozemske danas u 15 sati, sa šansom da poveća prednost u generalnom plasmanu Formule 1 u odnosu na timskog kolegu iz Meklarena i rivala za titulu, Landa Norisa.
Pijastri je bio iza Norisa u sve tri slobodne vožnje, ali je u kvalifikacijama na Zandvortu izvukao maksimum u pravom trenutku i pobijedio ga za samo 12 hiljaditih djelova sekunde.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fspektakularne-kvalifikacije-za-oskara-pjastrija-na-zandvortu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To je prava definicija pogađanja forme kad najviše treba - rekao je Pijastri.
Australijanac vodi ispred Norisa devet bodova, ali je Noris trijumfovao u tri od posljednje četiri trke.
Velika nagrada Nizozemske mogla bi donijeti petu uzastopnu dvostruku pobjedu Meklarenu, koji ubjedljivo vodi u konkurenciji konstruktora sa više nego duplo bodova u odnosu na najbližeg rivala.
Lando Noris, sa druge strane, kaže da će se morati osloniti na „magiju“ kako bi pokušao da porazi Pjastrija i možda preuzme kontrolu nad šampionatnom Formule 1.
S obzirom na to da su njih dvojica gotovo izjednačeni u tempu na trci, Noris vjeruje da će mu trebati „božanska inspiracija“ da tokom 72 kruga pronađe način da pretekne sestrinski MCL39 bolid.
- Mislim, da… bez uvrede za Maksa - on je prošle godine bio u mnogo sporijem bolidu, pa je to dosta pomoglo - rekao je Noris novinarima kada je upitan može li prestići Pjastrija na sličan način kao što je to učinio sa Verstapenom 2024. godine kada je pobijedio.
- Oskar je ove godine u mnogo bržem bolidu, a najteže je obično preteći svog timskog kolegu, naročito kad u kvalifikacijama budemo podijeljeni za samo 0,012 sekundi – kazao je Noris i dodao da zna da mu je glavni rival „momak ispred njega“
- Naravno, uvijek sklapamo plan, ali kad se to odnosi na drugu stranu garaže i na Oskara, sve je malo komplikovanije. Dakle, uvijek je teže pobijediti baš tog jednog momka, ali trka je duga. Vidjećemo šta možemo da uradimo – kazao je Noris
Maks Ferstapen startovaće treći u svojoj domaćoj trci za Red Bul, a ima bogato iskustvo uspjeha pred svojom publikom.&nbsp;
- Vidjeti toliko narandžaste boje na tribinama uvijek je poseban osjećaj - rekao je Ferstapen u subotu.
On je i u plasmanu treći, ali su mu šanse da odbrani titulu praktično nestale - zaostaje 97 bodova za Pijastrijem.
Isak Hađar ostvario je najbolji plasman u karijeri, četvrto mjesto za Rejsing Buls, dok je Džordž Rasel bio peti za Mercedes. Dva Ferarija, Šarl Lekler i Luis Hamilton, zauzela su šesto i sedmo mjesto u stratnom gridu

Duško Mihailović

Pijastri sa pol-pozcije cilja povećanje vođstva nad Norisom u F1 šampionatu

Kadilak je odigrao na sigurno prilikom predstavljanja prve postave u Formuli 1, preskočivši američkog vozača i odlučivši se za veterane serije, Valterija Botasa i Serhija Pereza.
Iako nijedan od njih ove sezone nema mjesto na startnom gridu, sa ukupno 16 pobjeda i 527 startova Botas i Perez su bili pragmatičan izbor da pomognu u izgradnji Kadilakovog programa koji kreće 2026. godine. Njihov dolazak, objavljen u utorak, donosi decenijsko iskustvo Formule 1 u Kadilak, dio američkog automobilskog giganta Dženeral Motorsa, koji će naredne godine postati 11. tim u šampionatu.
- Vjerujemo da su njihovo iskustvo, liderske sposobnosti i tehničko znanje upravo ono što nam treba - kazao je Dan Tovris, izvršni direktor Kadilakovog F1 tima i kompanije TWG Motorsports. 
- Prava kombinacija, pravi vozači u pravo vrijeme – i zahvalni smo na njihovoj vjeri u nas i u ovaj projekat – kazao je on
Botas i Perez mjesecima su važili za glavne favorite dok su vozači lobirali za dva nova mjesta na budućem gridu sa 22 bolida.
<h2>Američki tim</h2>
Iako je projekat koji je još 2021. godine pokrenuo Majkl Andreti bio zamišljen kao istinski američki tim sa vozačem iz SAD-a, Andreti je morao da se povuče kako bi Kadilak i TWG dobili odobrenje od menadžmenta Formule 1.
Tovris je otkupio Andretijev udio, pa je tim sada u vlasništvu kompanije TWG Global. On i predsjednik Dženeral Motorsa Mark Rojs rekli su u maju na trci u Majamiju da angažovanje američkog vozača više nije prioritet.
Indikar vozač Kolton Herta iz Kalifornije bio je predviđen za jedno mjesto dok je Andreti vodio tim, ali još uvijek nema tzv. super licencu potrebnu za nastup u Formuli 1, a Kadilak je spreman da sačeka Amerikanca. Tovris se nasmijao na nedavne izvještaje da planira da pošalje Hertu u Formulu 2 naredne godine kako bi sakupio dovoljan broj poena za licencu.
Čak i da je ima, Herta još ne posjeduje iskustvo koje Kadilak želi na startu.
- Na kraju se sve svelo na iskustvo u Formuli 1. Svi su novi, svi rade zajedno prvi put. Smatramo da je iskustvo koje ova dva vozača donose najvažnije. Naravno da razmišljamo o budućem angažovanju Amerikanca, i važno nam je da postoji jasan put za dolazak američkog vozača u Formulu 1. Na tome ćemo raditi. Ali za prvu sezonu, uz ono što timu treba i što ova dvojica donose, ovo je bila prava kombinacija - kazao je Tovris.
<h2>Realna očekivanja</h2>
Tovris i njegovi novi vozači kažu da će do pobjeda trebati vremena. Kao i u svim drugim serijama, tehnički razvoj i inženjering za uspjeh traže godine, a izazovi u Formuli 1 su možda i najteži u sportu. Naredne sezone debituju i nova šasija i novi motori – Kadilak će iznajmljivati pogonske jedinice od Ferarija – što znači da će se svi timovi prilagođavati novim pravilima.
Perez je rekao da će Kadilak „početi iz vrlo teške pozicije“, ali da je ključno „koliko brzo uspijemo da napredujemo“.
- Ovo je projekat. Nije stvar u tome da odmah pobjeđujemo i osvajamo bodove - dodao je.
Has, jedini drugi američki tim u šampionatu, nastupa od 2016. godine i sada ulazi u desetu sezonu. Nema ni pobjeda, ni podijuma. Očekuje se da će Kadilak donijeti više novca i podrške, ali malo ko bi se iznenadio ako do podijuma bude trebalo pričekati.
- Nemamo potrebu nikome ništa da dokazujemo. Tim je na prvom mjestu. Zbog toga smo ovdje i vjerovatno zbog toga smo izabrani - poručio je Botas.
<h2>Kadilakovi novi vozači</h2>
Potragu za vozačima vodio je šef tima Grejem Loudon, koji je razmatrao bar desetak ozbiljnih opcija, ali je prošlog mjeseca za Asošijeted pres rekao da je listu sveo na „trojicu ili četvoricu“ kandidata.
Meksikanac Perez ima 35 godina, a Finac Botas će ove sedmice napuniti 36. Obojica su ranije bili vicešampioni.
Botas je završavao kao drugi u generalnom plasmanu iza tadašnjeg klupskog kolege u Mercedesu, Luisa Hamiltona, 2019. i 2020. godine. Perez, najuspješniji meksički vozač u istoriji Formule 1, bio je vicešampion 2023, kada je njegov timski kolega iz Red Bula, Maks Ferstapen, dominirao sezonom.
Red Bul je raskinuo saradnju sa Perezom krajem prošle godine. Botas je ove sezone rezervni vozač u Mercedesu, nakon što u 2024. nije osvojio nijedan bod vozeći za Zauber.
Obojica bi mogli značajno doprinijeti razvoju bolida uoči velikih promjena pravila od 2026. godine. Na komercijalnom planu, Perez je ranijim timovima donosio ogromna sponzorstva iz Meksika, dok Botasa smisao za humor i prisustvo na društvenim mrežama čine miljenikom navijača.
Rojs je naglasio da Perez pomaže timu da se poveže sa jednim od ključnih tržišta za Dženeral Motors.
- Tržište Meksika je izuzetno važno za nas i za cijelu Sjevernu Ameriku. Prodajemo mnogo automobila u Meksiku, a tamošnja publika je izuzetno strastvena. To su dodatne prednosti - rekao je Rojs.
Tovris je dodao da oba vozača donose timu ogromnu komercijalnu privlačnost.
- Čeko i Valteri imaju snažnu bazu navijača, sponzorsku podršku, i veliki uticaj zahvaljujući godinama provedenim u Formuli 1 - kazao je Tovris, ali je podvukao da je iskustvo bilo presudno.
Ddoao je da su razgovarali sa mnogo vozača. 
- Ali kada sjednete i analizirate iskustvo, sposobnost da se stvori hemija u timu – ti razgovori se izdvoje od ostalih – zaključio je.

Kadilak odabrao iskusne vozače za ulazak u Formulu 1

Vozač Ferarija Šarl Lekler startovaće sa pol pozicije u 14. trci ovogodišnjeg šampionata Formule 1, koja će za Veliku nagradu Mađarske sjutra biti vožena na stazi Hungaroring.
Do 27. pol pozicije u karijeri došao je u vremenu minut, 15 sekundi i 37,2 stotinki.
Kao drugoplasirani završio je vozač Meklarena Oskar Pjastri, dok će iz drugog reda, sa treće i četvrte pozicije, startovati njegov klupski Lando Noris i Džordž Rasel u Mercedesu.
Sa pete pozicije startovaće vozač Aston Martina - Fernando Alonso.
Trka za Veliku nagradu Mađarske startovaće u 15 sati.

Lekleru pol pozicija u Mađarskoj

Neke trke Formule 1 ostaju u sjećanju zbog uzbudljive akcije, neke zbog kontroverzi, a neke čak i zbog toga što su bile toliko dosadne da su dovele do promjene pravila.
A onda je tu i prva pobjeda Oskara Pjastrija u F1 karijeri – primjer neugodnosti bez presedana za Meklaren.
Pjastri se ove sedmice rado vraća u Mađarsku, ali njegova prošlogodišnja pobjeda u Budimpešti i dalje je lekcija za Meklaren, koji pokušava da izbalansira borbu za titulu između njega i klupskog kolege Landa Norisa.
To je sada važnije nego ikad. Pjastri se tokom godine razvio u pravog pretendenta na šampionsku titulu i trenutno vodi ispred Norisa sa 16 poena razlike nakon pobjede u Belgiji prošlog vikenda.
- Imam veliko povjerenje u sebe da to mogu ostvariti. Tempo koji sam imao prethodnih vikenda, naročito u Belgiji, čini me vrlo samouvjerenim i ponosnim. Više sam nego sposoban da tako nastavim do kraja sezone – kazao je Australijanac uoči Velike nagrade Mađarske, govoreći o svojim šansama za titulu.&nbsp;
Meklaren bi ovog vikenda mogao doći do važnog jubileja – potencijalno 200. pobjede u Formuli 1. Takođe, Pjastri i Noris bi mogli upisati i četvrtu uzastopnu dvostruku pobjedu, što se Meklarenu posljednji put desilo 1988. godine.
<h1>Upravljanje borbom za titulu</h1>
Pjastri je prošle godine pobijedio u Mađarskoj, ali tek nakon što je Meklaren morao da preko radija moli Norisa da „uradi pravu stvar“ i propusti ga, na što britanski vozač nije bio voljan da pristane.
Pjastri je bio u vođstvu, ali je strategija izlaska iz boksa – koja bi inače išla u korist vodećem – dovela Norisa ispred. Ipak, Pjastri smatra da tim može izvući i nešto pozitivno iz te situacije.
- Mislim da je to pokazalo dobru atmosferu u timu. Bilo je, naravno, pomalo nezgodno, ali je istaklo da ćemo uraditi pravu stvar u svim okolnostima – ili barem u idealnom slučaju - kazao je Pjastri.
- To je pokazalo povjerenje koje imamo u tim i međusobno, da će se stvari na kraju postaviti kako treba – dodao je.
Formulu 1 prati istorija rivalstava koja su narušavala odnose unutar tima — naročito u Meklarenu, u eri Ajrtona Sene i Alena Prosta prije više od 30 godina — ali Pjastri i Noris za sada uspijevaju da održe prijateljski odnos.
Ipak, bilo je sudara u Kanadi, zamalo kontakta u Austriji i odbijenog Pjastrijevog zahtjeva da mu Noris prepusti vođstvo u Velikoj Britaniji.
Pjastri kaže da jedan od faktora koji čuva njihov odnos od pucanja jeste zajednička posvećenost da Meklaren ostane u vrhu Formule 1 još „mnogo godina“.
- Svi smo vidjeli kako to može poći po zlu, ali imamo dosta razloga da se potrudimo da se to ne desi - dodao je.
<h2>Još jedna kišna trka na vidiku?</h2>
Formulu 1 bi u nedjelju mogla dočekati i treća uzastopna kišna trka, nakon što je prošlosedmična u Belgiji počela sa zakašnjenjem zbog padavina i izazvala podijeljena mišljenja među vozačima i navijačima.
Maks Ferstapen smatra da su „mogli startovati mnogo ranije“ i rekao da je manjak vožnje po kiši „šteta“, dok su Pjastri i još neki vozači istakli slabu vidljivost i specifične bezbjednosne rizike na brzom &nbsp;Spa-Frankoršampu.
- Vidljivost je uvijek mnogo gora iz kokpita nego što izgleda na televiziji, i mislim da je FIA veoma dobro slušala naše sugestije i uzela ih u obzir. Osjećaj u ovoj prostoriji bi bio potpuno drugačiji da smo prošle sedmice imali ozbiljan sudar - rekao je Pjastri.

Pjastrijeva prva pobjeda u karijeri i dalje bauk za Meklaren

Vozač Meklarena Lando Noris startovaće sa pol pozicije u 13. trci ovogodišnjeg šampionata Formule 1, koja će sjutra biti vožena za Veliku nagradu Belgije. 
 
Noris je do pol pozicije na stazi Spa-Frankoršam došao u vremenu minut, 40 sekundi i 56,2 stotinke. 
 
Kao drugoplasirani završio je njegov timski kolega Oskar Pjastri, dok je treći bio Šarl Lekler u Ferariju. 
 
Branilac trofeja Maks Ferstapen iz Red Bula bio je četvrti, peti je bio vozač Vilijamsa Aleksander Albon, dok je šesto mjesto pripalo Džordžu Raselu iz Mercedesa. 
 
Među deset najboljih su još Juki Cunoda (Red Bul), Isak Hadžar (RB), Lijam Loson (RB) i Gabrijel Bortoleto (Zauber). 
 
Trka za Veliku nagradu Belgije na programu je sjutra u 15 sati.

Norisu pol pozicija u Belgiji

Četvorostruki svjetski šampion Formule 1, Maks Ferštapen, „više je naklonjen“ da ostane u Red Bulu nakon odlaska Kristijana Hornera, tvrdi bivši vozač i analitičar Sky Sports F1, Martin Brandl.
Horner je 9. jula smijenjen sa pozicije izvršnog direktora i šefa Red Bull Racing tima, a na njegovo mjesto odmah je postavljen Laurent Mekije, doskorašnji šef tima Racing Bulls. Iako razlog za iznenadni odlazak Britanca nije zvanično potvrđen, smjena je uslijedila nakon perioda lošijih rezultata tima i javne svađe između Hornera i Ferštapenovog oca, Josa.
Prije nego što je Horner razriješen dužnosti, Ferštapen se dovodio u vezu s prelaskom u Mercedes, nakon što je šef tog tima, Toto Volf, potvrdio da je razgovarao sa Holanđaninom. Iako je Volf kazao da vjeruje da su šanse da Ferštapen pređe u Mercedes 2026. male, nije u potpunosti isključio tu mogućnost u budućnosti.
Nakon vijesti o Hornerovom odlasku, Brandl je izjavio da je sada veća vjerovatnoća da će četvorostruki šampion ostati.
- To vjerovatno čini da su Ferštapeni [Jos i Maks] skloniji da ostanu. Mislim da je sve postalo prilično lično - kazao je bivši vozač za Sky Sports News.
- Svaki poen, svako postolje i svaka pobjeda koju je Maks ostvario zahvaljujući svom vozačkom geniju, ostvarena je u Red Bulu. Često je govorio da želi da završi karijeru u tom timu, ako bude moguće. Oni će sljedeće godine prvi put predstaviti sopstveni motor, u onome što je najveća promjena u istoriji Formule 1 – istovremeno u konstrukciji bolida i pogonskoj jedinici. Kristijan je u potpunosti bio na čelu tog segmenta tima. Maks u ugovoru ima klauzulu o izlasku, koja zavisi od njegove pozicije u šampionatu na kraju ovog mjeseca. Da li to znači da će otići ili ostati? Mogu samo da pretpostavim da je sada veća šansa da ostane u timu – ocijenio je Brandl.
On je govorio i o Hornerovom odlasku, navodeći da to nije bilo potpuno iznenađenje.
- Nije baš da je došlo iz vedra neba, s obzirom na probleme u timu. Prilično sam tužan zbog toga. Smatram Kristijana prijateljem i mislim da je uradio nevjerovatan posao tokom 20 godina. Pobijedio je na ogromnom broju trka i osvojio brojne titule, kako za vozače, tako i za tim. Preuzeo je tim koji je nekad bio Stewart, zatim Jaguar, i pretvorio ga u ogromni kompleks u Milton Kinsu, uz ogroman uspjeh i prepunu vitrinu trofeja. Ipak, nije teško osjetiti i čuti u F1 da stvari nisjeu baš bile idealne – kazao je Martin Brandl.

Brandl: Ferštapen više naklonjen da ostane u Red Bulu nakon odlaska Hornera

Program "Godina u pregledu sa Vladimirom Putinom" primio je do sada više od 314.000 zahtjeva sa pitanjima koja su upućena ruskom predsjedniku, prenosi agencija RIA Novosti.
Žene su poslale 67 odsto zahtjeva, a 33 odsto poslali su muškarci.
Ruse najviše zanimaju pitanja vezana za društvenu sferu, dok je na drugom mjestu tema vojne odbrane, podrška vojnicima i odbrani, kao i ruska ekonomija.
Prikupljanje pitanja za "Godinu u pregledu sa Vladimirom Putinom" počelo je u četvrtak, i nastaviće se do početka programa, koji se emituje 19. decembra u 12 sati po moskovskom vremenu.
Pitanja se mogu poslati putem četbota na nacionalnoj platformi MAX, kao i na društvenoj mreži VKontakte, a pitanja će se primati i putem veb sajta moskva-putinu.ru i na društvenoj mreži Odnoklasnici.
"Godina u pregledu sa Vladimirom Putinom" je 2024. godine trajala četiri i po sata, tokom kojih je ruski predsjednik odgovorio na 76 pitanja.
Ove godine, direktna linija će ponovo biti kombinovana sa velikom konferencijom za novinare.

Poslato 314.000 pitanja za emisiju u kojoj Putin odgovara uživo građanima

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Javni dug 
 
- Mještani Botuna održali masovni protest pod sloganom “Protiv kolektora - da Zeta živi”. 
 
- Mještani Spuža traže hitan sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem zbog zagađenja koje vjeruju da uzrokuje farma svinja. 
 
- Analiziramo: Da li podaci Ministarstva finansija o smanjenom javnom dugu oslikavaju realno stanje ili je riječ o marketingu? 
 
- Nakon trodnevnih razgovora u Majamiju, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se sprema za sastanak sa evropskim liderima. U međuvremenu, Rusija nastavlja napade na Ukrajinu.
Gost emisije je Milika Miličković, profesor na UDG-u.
Informativnu emisiju "24 sata" večeras vodi Marina Ilić.

Informativna emisija 24 sata: Gost Milika Miličković, tema dana "Javni dug"

Državljanke Bosne i Hercegovine S.R. (57) i Hrvatske A.H. (25) uhapšene su u Budvi zbog sumnje da su ukrale turistima novac i platne kartice. Više stranih državljana, koji su boravili u Kotoru, prijavili su službenicima Odjeljenja bezbjednosti Kotor da su opljačkani. Policijski službenici su preduzeli niz aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju rasvjetljavanja ovih djela i kao izvršioce identifikovali S.R. i A.H.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207151244_240b2c6ba25357f04f1caaba71a4f7457fbee37119812d48a9b6956ed6b7a3ea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207151244_240b2c6ba25357f04f1caaba71a4f7457fbee37119812d48a9b6956ed6b7a3ea" data-rendition-name="original" width="1200" height="1472" loading="lazy" alt="Oduzeti novac"><figcaption>Oduzeti novac(Photo: Uprava policije)</figcaption></figure>  - Daljim radnjama na terenu, u saradnji sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Budva, one su locirane u tom gradu, gdje su, kako se sumnja, boravile i gdje je, na osnovu naredbe nadležnog suda, izvršen pretres stana i drugih prostorija koje su koristile - navedeno je u saopštenju policije. Pretresom je pronađeno i oduzeto 2.950 američkih dolara, 100 eura, 2.000 srpskih dinara, 60 konvertibilnih maraka, 120 singapurskih dolara, 215.000 indonezijskih rupija, 70 brazilskih reja, 20 kineskih juana i 50.000 filipinskih pezosa. Sumnja se da je novac pripadao oštećenim stranim državljanima koji su opljačkani u Starom gradu.

Uhapšene dvije ženske osobe: Osumnjičene da su pljačkale turiste u Kotoru

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Tag: formula-1

Lando Noris šampion Formule 1

Ferstapenu pol pozicija u Abu Dabiju

Ferstapen pobijedio u Bakuu, Pjastri slupao bolid u prvom krugu

Meklaren pred Veliku nagradu Azerbejdžana na korak od titule konstruktora u Formuli 1

Pijastri sa pol-pozcije cilja povećanje vođstva nad Norisom u F1 šampionatu

Kadilak odabrao iskusne vozače za ulazak u Formulu 1

Lekleru pol pozicija u Mađarskoj

Pjastrijeva prva pobjeda u karijeri i dalje bauk za Meklaren

Norisu pol pozicija u Belgiji

Brandl: Ferštapen više naklonjen da ostane u Red Bulu nakon odlaska Hornera

Poslato 314.000 pitanja za emisiju u kojoj Putin odgovara uživo građanima

Informativna emisija 24 sata: Gost Milika Miličković, tema dana "Javni dug"

Lando Noris šampion Formule 1

Uhapšene dvije ženske osobe: Osumnjičene da su pljačkale turiste u Kotoru

PRATITE TVe UŽIVO