Ove sedmice, nakon prvomajskih praznika, počeli su pregovori oko uspostavljanja lokalne vlasti u Herceg Novom, nakon redovnih izbora 13. aprila. Kako se i očekivalo, razgovor su započeli dosadašnji partneri u vlasti.
U ponedjeljak su za pregovarački sto sa Demokratama, odnosno aktuelnim i vjerovatno budućim predsjednikom Opštine, Stevanom Katićem, sjeli predstavnici liste „Za budućnost Herceg Novog i Boke”. To je koalicija koju čine NSD, DNP, Prava Crna Gora i Ujedinjena Crna Gora, prenosi Novski portal.
- Očekujem da ćemo do konstitutivne Skupštine 20. maja već imati jasan dogovor. Tačnije, sjedali smo s njima, razgovarali, ali nismo išli u detalje. Mislim da ćemo do kraja sedmice, ili početkom iduće, imati jasne pozicije nakon razgovora i sa drugim potencijalnim koalicionim partnerima - kazao je tom mediju nosilac liste „Za budućnost Herceg Novog i Boke“ i dosadašnji predsjednik SO, Ivan Otović.
On nije htio da precizira koliki udio u vlasti očekuju, s obzirom da su osvojili 5 odborničkih mjesta, dva manje nego na prethodnim izborima.
- Sačekaćemo da vidimo kakav će biti njihov predlog kako treba da izgleda vlast, pa ćemo se nakon toga odrediti - kaže Otović.
Kako Novski portal saznaje, večeras će o mogućem vladajućem koalicionom partnerstvu razgovarati sa Demokratama i Novska lista - „Naš grad, naš brod“. To je druga lista po osvojenom broju glasova, odnosno ima deset odborničkih mjesta, ili tri više nego na izborima 2021. godine.
Pregovore vode Demokrate, odnosno Stevan Katić, čija lista je dobila najviše, 12 mandata, dva više nego ranije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Počeli pregovori o formiranju vlasti u Herceg Novom; Otović: Do početka iduće sedmice imaćemo jasne pozicije

Rok za konstituisanje lokalne vlasti u Herceg Novom je 21. maj, do kada treba da se konstituiše parlament i na toj konstitutivnoj sjednici izabere i predsjednik parlamenta. Nakon prvomajskih praznika sazvaćemo sastanak svih naših koalicionih partnera sa kojima smo činili vlast u Herceg Novom i mislim da tu ne bi trebalo da bude nekih poteškoća da se dogovorimo - rekao je za Radio Televiziju Herceg Novi aktuelni predsjednik ove primorske opštine Stevan Katić.
Ističe da potreba da se nastavi rad na velikim infrastrukturnim projektima i pripremi nastupajuće turističke sezone, kao i najavljeni Zakon o izbornoj reformi, koji podrazumijeva sve izbore u jednom danu za dvije godine, ne ostavljaju prostor za odgađanje
Katić dodaje da, nakon proglašavanja konačnih rezultata lokalnih izbora održanih 13. aprila, s obzirom na to da nije bilo žalbi koje bi značile prolongiranje, početak intenzivnijih pregovora o formiranju vlasti uslijediće nakon praznika.
S obzirom na mogućnost skraćenih mandata do 2027. godine, Katić smatra da će dogovor oko konstituisanja vlasti biti postignut relativno brzo, te da će na toj konstitutivnoj sjednici biti izabran predsjednik Skupštine opštine.
- Po nekim pravilima se zna već kako bi to trebalo da ide. Ona lista koja je najjača dobija mjesto predsjednika Opštine, to je nešto što je uspostavljeno kao praksa u prethodnom periodu. Druga po snazi dobija mjesto predsjednika Skupštine, treća podpredsjednika Opštine i tako da je to nešto što je već postalo praksa. Mislim da u odnosu na cijelu tu priču, ne bi trebalo da bude nekih značajnijih problema - rekao je Katić.
Do sada u lokalnom parlamentu je 27 odbornika činilo vlast, podsjeća Katić, sada je taj broj povećan za najmanje jedan.
- Postoje tu još i ove ostale političke grupacije, koje su osvojile po jedan mandat, vidjećemo i sa njima kakvo im je mišljenje oko svega toga. U svakom slučaju, nama je potrebno, kada je u pitanju Herceg Novi, da svi ljudi koji imaju kapacitet i žele da rade za interes ovog grada, nevezano ko je koja politička partija, se pokažu i daju doprinos, jer zaista je neophodno danas da svi imamo što je moguće bolje kadrove koji će uspješno voditi Herceg Novi i u narednom periodu - istakao je Katić.
Mandat aktuelnoj vlasti ističe 9. juna, a kada nova vlast bude konstituisana, biće intenziviran i angažman na započetim i novim projektima, zaključio je Katić.

1250x600

1084x550

Katić: Rok za konstituisanje lokalne vlasti u Herceg Novom do 21. maja, nakon prvomajskih praznika sastanak koalicionih partnera

Tragom izjave predsjednika DPS-a Danijela Živkovića da je ozloglašeni Luka Bojović navodno uticao na formiranje vlasti u Podgorici, portal Standard je u ponedjeljak ujutro poslao upit predsjedniku države Jakovu Milatoviću, sa jasnim pitanjima da li je on bio pod pritiskom ove ozloglašene kriminalne organizacije na posredan način. Portal Standard je predsjedniku Milatoviću, posredstvom njegovog kabineta, poslao sljedeća pitanja na koja tri dana nije odgovoreno: 1. Kako predsjednik Crne Gore komentariše izjavu predsjednika DPS-a Danijela Živkovića da je pripadnik ozloglašenog klana Luka Bojović uticao na formiranje vlasti u Podgorici? 2. Da li je u periodu formiranja vlasti brat predsjednika koji živi u Beogradu bio pod prismotrom ovog klana? 3. Da li je u vezi sa tim imao komunikaciju posrednu ili neposrednu sa sekretarom Eparhije budimljansko nikšićke Mijajlom Backovićem? 4. Da li je u vezi sa tim dobio posredne prijetnje ili ucjene? Živković je gostujući na jednoj TV stanici izjavio da je Luka Bojović navodno učestvovao u formiranju vlasti u Podgorici i da je vjerovatno uticao na to. - Moje pravo je da mislim da je Luka Bojović formirao vlast u Podgorici. Kako neko u dva dana promijeni mišljenje? Imali ste isti scenario u kome su učestvovale razne kriminalne strukture ispred Budve a koje su onemogućavale formiranje vlasti u Budvi. Stvar glasi ovako – ne možete biti vlast osim ako se vlast ne formira mimo ovih struktura - kazao je on. Predsjednik Milatović se prilikom formiranja vlasti u Podgorici čudno ponašao, jer je pregovore prvo otpočeo sa DPS-om, govoreći da ne želi da pregovara sa ustavokršiteljima, kako je nazvao Pokret Evropa sad, Demokrate i koaliciju ”Za budućnost Podgorice”. No, u dva dana Milatović je napravio totalni zaokret i preko noći upravo dogovorio koaliciju sa onima za koje je tvrdio da ruše Ustav, dajući im najgore moguće kvalifikacije. <h2>ULOGA POPA BACKOVIĆA U FORMIRANJU VLASTI U PODGORICI</h2> Dok su trajali pregovori koje je ”Pokret za Podgoricu” vodio sa opozicijom oko formiranja vlasti u Podgorici, među prvima koji su reagovali je Miholjski zbor, takozvana nevladina organizacija koju je osnovao pop Mijajlo Backović, koji je inače u bliskim i prijateljskim relacijama sa savjetnikom Milatovića za bezbjednost Dejanom Vukšićem.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250130080128_20d449b7f6b1922632f9635aa2e2f13937e5a2262ba924b76afdf01b058ebbdf.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250130080128_20d449b7f6b1922632f9635aa2e2f13937e5a2262ba924b76afdf01b058ebbdf" data-rendition-name="original" width="1127" height="706" loading="lazy" alt="Mijajlo Backović"> <figcaption>Mijajlo Backović(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Oni su se Milatoviću obratili pismom u kom su ga podsjetili da ne bi bio na toj funkciji da saradnjom sa DPS-om izdaje narodnu volju sa izbora iz avgusta 2020. godine. - „Zar ne osjećate nikakvu odgovornost i obavezu prema ljudima, koji su vjerujući u Vašu mladost i stručnost Vam ukazali povjerenje“? Ukoliko prećutite i ne odgovorite nam na pitanje, bićemo prinuđeni kao i 2022. da stanemo u odbranu izborne volje građana, jer imajte u vidu… Niko Vas nije glasao da bi ste sarađivali sa DPS-om na štetu svih nas čijim glasovima ste upravo tu gdje se sada nalazite. Dobro razmislite o tome šta radite i u kakve nove podjele uvlačite u već duboko podijeljenu Crnu Goru - zaključili su oni u pismu, koje je jasno imalo upozoravajući karakter, šta Milatovića čeka, ako se okuraži da okrene leđa srpskoj crkvi i njenim elementima, Podsjećamo, Backoviću je sredinom januara ispred porodične kuće zapaljen auto. Backović je u izjavi medijima rekao da je on sveštenik, da nije biznismen te je kako kaže, jasno da postoji politička pozadina ovog čina paljenja automobila, a istraga će utvrditi ko je i zašto to naredio i uradio. - Tenzije koje su nastale pogoduju samo kriminalnim klanovima i bivšem režimu. Potpuno je jasno da se tenzije nakon tragedije na Cetinju podižu planski, i uperene su, nažalost, protiv crkve - rekao je Backović. <h2>VEZE MILATOVIĆEVOG BRATA I BIZNIS U SRBIJI</h2> Pavle Milatović, kako je Standard već pisao, već duži niz godina živi i radi u Beogradu, a prva firma koju je otvorio „P&amp;P Profectus“, koja je i danas aktivna i bavi se fitnesom. Milatovićev partner u ovom biznisu je turski državljanin Ozgur Baki Sezginom, sa kojim je suvlasnik i firme „Kronos“ koja se bavi izgradnjom saobraćajnica, mostova i drugih kompleksnih građevinskih radova na teritoriji cijele Srbije, pokazuju dostupni podaci bonitetske agencije COMPANY WALL.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250130080128_3ac0ca86cdfe4b333ac309d0fffcd2a339aa4caad743f7ee83624247c208193f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250130080128_3ac0ca86cdfe4b333ac309d0fffcd2a339aa4caad743f7ee83624247c208193f" data-rendition-name="original" width="445" height="663" loading="lazy" alt="Pavle Milatović"> <figcaption>Pavle Milatović(Photo: Linkedin)</figcaption> </figure>  Ono što je zanimljivo da je u periodu kada je Jakov Milatović istakao svoju kandidaturu za mjesto predsjednika države, krenuo meteorski biznis uspon njegovog brata Pavla, koji je od fitnes centra počeo da se bavi građevinom i dobija vrlo unosne poslove izgradnje saobraćajnica u Srbiji. Tako je Pavle Milatović od skromnog prostora na Karaburmi, gdje je imao teretanu, otvorio kancelariju u luksuznom i ultra skupom dijelu Beograda, poznatom kao Beograd na vodi. Firma Kronos čiji je Milatović suvasnik sa turskim državljaninom Ozginom prema podacima COMPANY WALL-a, preko noći je postala ozbiljna konstruktorska priča, o čemu svjedoči da je samo godinu nakon osnivanja imala milionske prihode od gradnje raznoraznih objekata na teritoriji Srbije. Prema istom izvoru, firmu su 2019. Godine, osnovali Pavle Milatović i Ozgur Baki Sezgina, ali je samo u 2023. godini ostvarila prihod od skoro četiri miliona eura ili rast u odnosu na 2021. godinu od čak 226 posto. <h2>KO JE LUKA BOJOVIĆ</h2> Luka Bojović trenutno važi za osobu koja kontroliše regionalno podzemlje. Bojović je u Srbiji optužen da je predvodio grupu koja je nakon procesa za ubistvo Zorana Đinđića naslijedila Zemunski klan i koja je počinila tri ubistva i dva pokušaja ubistva. Ta kriminalna grupa je prema ocjenama stručnjaka iz bezbjednosnog sektora preuzela poslove Škaljarskog klana koji je praktično neutralisan i svoje kriminalne ogranke ima u svim državama regiona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250130080124_dae73860b5f4514bcdae4df7c02a3db0af5f27d39f5fc86660e85290ac94268e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250130080124_dae73860b5f4514bcdae4df7c02a3db0af5f27d39f5fc86660e85290ac94268e" data-rendition-name="original" width="1024" height="930" loading="lazy" alt="Luka Bojović"> <figcaption>Luka Bojović(Photo: J. L. PINO / POOL)</figcaption> </figure>  Bojović je u bezbjednosim krugovima prepoznat kao neko ko je blizak i sa strukturama dijela vlasti u Srbiji. Njegova mafijaška organizacija, se prema riječima poznavaoca bezbjednosne situacije u regionu, bavi švercom narkotika, pranja novca, reketiranja, ucjena, iznuda i drugim krivičnim djelima. Nakon što je Kavački klan uspio da praktično neutrališe suprotstavljenu škaljarsku kriminalnu oranizaciju, ubivši na desetine pripadnika te grupacije, uključujući i njihove vođe, u regionalnom mafijaškom djelovanju došlo je do promjene odnosa snaga, te je klan Luke Bojovića, nakon njegovog izručenja iz Španije u djelovima Srbije i Republike Srpske preuzeo dominaciju. Prema informacijama izvora Standarda, pojedini visokopozicionirani članovi ovog klana među kojima je i Luka Bojović, koji sije strah u Srbiji, unazad nekoliko mjeseci u više navrata su dolazili u Crnu Goru, iako njihov dolazak nije registrovan na zvaničnim graničnim prelazima.

Milatović ćuti na optužbe Živkovića da je Luka Bojović uticao na formiranje vlasti u Podgorici: Koja je uloga popa Backovića?

Jučerašnja izjava Danijela Živkovića u kojem pominje bezbjednosno-interesantna lica u kontekstu formiranja vlasti u Podgorici je osim besramne podmetačine, pokušaj uvlačenja PES-a na njima poznat teren - onaj mafijaški. Sada je jasno da par elitističnih poslanika izvještačenog ponašanja nijesu izraz reformisanog DPS, jer što je pripadalo mafiji jednom, uvijek im mora vraćati dugove, a otuda i drhtavim glasom saopštene izjave Živkovića, saopšteno je iz Pokreta Evropa sad (PES).
Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković kazao da je Luka Bojović učestvovao u formiranju vlasti u Podgorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzivkovic-luka-bojovic-formirao-vlast-u-podgorici&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Moje pravo je da mislim da je Luka Bojović formirao vlast u Podgorici. Kako neko u dva dana promijeni mišljenje? Imali ste isti scenario u kome su učestvovale razne kriminalne sturkture ispred Budve, a koje su onemogućavale formiranje vlasti u Budvi. Stvar glasi ovako – ne možete biti vlast osim ako se vlast ne formira mimo ovih struktura - kazao je on za TV Prva.
Sa druge strane, u PES-u kažu da se učešće mafije u formiranju vlasti u Crnoj Gori, kojem, kako kažu u toj partiji, svjedočimo iz prepiski dostavljenih iz Europola, zauvijek završilo ulaskom Pokreta u izvršnu i zakonodavnu vlast.
- Iako pojedinci iz opozicije to ne mogu da prihvate, iz svima jasnih razloga. Zbog povezanost DPS-a sa najozloglašenijim transnacionalnim kriminalnim strukturama, Crna Gora je živjela nesvakidašnji politički triler, u kojem su tužioci i rukovodioci najviših sudskih instanci bili dio kriminalnih mreža i šema krijumčarenja kokaina i cigareta. Takvi morbidni podaci, nikada nijesu zavrijedili ikakav komentar zvaničnika partije organizovanog kriminala, koja čini sve da kroz (van)institucionalne mehanizme onemogući sankcionisanje tih lica - konstantnim napadima na reforme u tužilaštvu i sudstvu - navedeno je u saopštenju PES-a.
Kako navode, mnogo je zaključaka iz sinoćnjeg televizijskog nastupa Živkovića.
- Osim da se isti ne smije odreći teškog nasljeđa doskorašnje inkriminisane partijske garniture, glavni je da će DPS-u trebati mnogo vremena da bi se dekriminalizovao i postao poželjan partner za vlast onima koji mu ne duguju ništa - zaključili su u PES-u.

PES o izjavi Živkovića: Partija organizovanog kriminala da nas ne uvlači u svoje mafijaške sukobe

Događajima u Skupštini opštine Budva nije iznenađen poslanik DPS-a Mihailo Anđušić. To je, kako je kazao za jutarnji program RTCG, nastavak jedne opasne prakse.
On je naveo da su vođeni iskustvima u drugim opštinama, na takvu opasnost upozoravali više puta, te da je država dužna da obezbijedi uslove kako se ne bi narušavao ustavno-pravni poredak.
U Budvi je evidentno da je, kako kaže, neko nakon četiri izborna procesa uspio da sastavi većinu.
- Mislim da je to trebalo da zadovolji apetite svakog građanina Budve i svakog političkog subjekta. Međutim, vidjeli ste da neko smatra da ima pravo da, bez obzira ako neko formira određenu većinu, da ne dozvoli održavanje te sjednice. Neko jednostavno nije htio da dozvoli da se imenuje novi predsjednik Skupštine i i konstituiše vlast i odblokira se funkcionisanje opštine Budva - kazao je Anđušić.
To je, kako navodi, nastavak jedne opasne prakse. Pojašnjava da bi dešavanja u Budvi, kada bi se preslikala na Podgoricu, značila da je DPS blokirao formiranje vlasti u Podgorici.
- To da je preslikana situacija značilo bi da je u Podgorici DPS, koji je dobio 30 odsto podrške građana, kao odbornička većina blokirao formiranje vlasti i izbor Saše Mujovića za gradonačelnika - saopštio Anđušić.
On je kazao da je država u Budvi i svim drugim opštinama, gdje smo imali slična dešavanja, morala da pokaže snagu.
- Jedna opasna praksa koja ne znam u finalu dokle će da nas dovede - poručio je Anđušić.

Anđušić: U Budvi imamo nastavak opasne prakse

Da se prije svega 5-6 godina desio postizborni rasplet nalik ovome u Podgorici, ne bi se mjesecima moglo živjeti od halabuke tadašnje opozicije, njihovih medija i NVO-a o "izbornoj korupciji" i sličnim demonima. I nije da smo dostigli zen nivo demokratije što je ovoga puta sve prošlo u relativnoj tišini. Jednostavno, navikli smo na svakovrsne gadosti, neprincipijelnosti i paśaluke da nas ni obnovljena ljubav tridesetoavgustovaca, nakon što su polizali sve što su jedni o drugima mjesecima ranije ispljunuli, više ni najmanje ne čudi.
I nije neka utjeha to što je Ura konačno izgurana iz igre. Zalud smo im takvu sudbinu najavljivali uporno već četiri i po godine. Dritan je obavio prljave zadatke i sad je suvišan. Baš kako će jednom, i to u ne tako dalekoj budućnosti, suvišni biti i aktuelni dritani - Milojko i Jakov.
Nije baš neka satisfakcija ni to što je i s Jakovom napokon jasno na čemu smo. Tanka nada da bi se od sustrimka moglo načiniti čeljade - pokazala se neosnovanom. Jakov koji je spriječio smjenu načelnika Generalštaba i dao nekoliko korektnih državničkih izjava, pokazalo se, bio je hakovan, a potom vjerovatno i operisan jer mu evo već nekoliko dana nema ni traga ni glasa.
Njegovo priklanjanje Tamnoj strani Sile definitivna je stvar, i to vrlo glasno potvrđuje ovo podgoričko koaliranje s "antievropskim" i "anticrnogorskim" snagama, koje pritom krše crnogorski Ustav, riječima hakovanog Jakova.
Umjesto seirenja nad očekivanom i karmički nadasve pravednom propašću Ure te razočaranja što se dio tridesetoavgustovskih petokolonaša nije prešaltao - kao ono '44-'45 - na drugu stranu, valja iz ovog zamešateljstva izvući i poneku pouku.
Prva je da su u krivu oni koji tvrde da smo '20. dobili zamjene, a ne promjene. Jer ovo uistinu jesu promjene, ne ni na gore, no do u propast. Da smo dobili partitokratiju koja glođe sistem, mogli bismo govoriti o zamjenama. Ali dobili smo klero-mafiokratiju koja ne krije da želi "neku novu Crnu Goru", lišenu suvereniteta i preoblikovanu po instrukcijama beogradskih i moskovskih autokrata.
Drugo, što se grbo rodi vrijeme ne ispravi pa tako izistinski nesposobni i zlonamjerni, čak ni uza svu asistenciju bezbjednosnih službi, medija, centara moći izvan Crne Gore, nijesu kadri oburdati temelje građanskoga društva i urnisati crnogorski suverenitet. A nije da smo se bogznakako potrudili da ih onemogućimo. Stoga su svjesni da moraju djelovati brzo i učinkovito.
Ono na što upozoravamo evo četiri i po godine ovih bi dana moglo dobiti svoje finale. Vučićeve marionete u Crnoj Gori ovu partiju mogu dobiti u svega dva poteza. Protivustavnim promjenama Ustava koje neće moći oboriti blokirani ili pak partijski instrumentalizovani Ustavni sud i izmjenama Zakona o državljanstvu koje bi dovele do toga da - kad već među današnjim crnogorskim stanovništvom nema 51% četnika voljnih da do temelja satru ideju multikulture i suvereniteta -uvozni glasači aktuelnoj četničkoj manjini odrade prljavi posao.
Zato je ključni zadatak danas za sve procrnogorske i proevropske snage - spriječiti po svaku cijenu ustavni i demografski blickrig Vučićevih profašističkih falangi.
Treće, opozicija nakon 4 godine tumaranja konačno mora shvatiti da nema brzih i neprincipijelnih rješenja, onako kako je odnedavno shvatila da je ovo forma rata koja zahtijeva mnogo više borbenosti i volje no što su to pokazali u protekle 4 godine.
To što je aktuelna državna vlast na podgoričkim izborima poražena i što je malo falilo da taj poraz dobije i formalnu potvrdu treba da posluži opoziciji za nauk da sve lične interese i međusobice podredi javnom interesu, a svoju borbenu liniju još više učvrsti i osnaži, bez trulih kompromisa.
 Samo principijelnim i bastašnim djelovanjem opozicija može i mora objasniti biračima zašto politika "ne s DPS-om i ES-om" nepogrešivo znači "da s DF-om" i zašto Crnoj Gori nema puta niđe do u tirinte dok god se na političkoj sceni ne napravi tvrdi sanitarni koridor oko DF-a i njegovih satelita. Jer DA za DF u vlasti je NE za pluralno, građansko društvo i NE za Crnu Goru u bilo kojem agregatnom stanju.
Četvrto, oni koji igraju na Milojka (a osobito oni koji su svoje medije pretvorili u Milojkov partijski bilten, kompromitujući doskora najprodornije glasove otpora) - svjesno ili nesvjesno pristaju na kolaboraciju s Vučićem i njegovim marionetama. Bilo da promovišu navodne ekonomske uspjehe žovijalnog šibicara iz Pljevalja, relativizuju posljedice njegovih svinjarija ili skretanjem pažnje na marginalne igrače - poput jorgandžije Čarapića ili ispljunutog Dritana - zapravo prave klasičnu distrakciju, što za posljedicu ima atmosferu beznađa i gušenje svakog damara otpora. Ta je fela na istom poslu kao i Vučićevi komesari. Samo svoju štetnu misiju ostvaruju drugim sredstvima i plasiraju drugačijoj publici.
Zato danas više ne vidim smisao u bavljenju Dritanom, Jakovom i drugim ispušcima Vučićeve politike u Crnoj Gori. Oni su već danas crnogorska politička prošlost. Ali to nijesu Milojko, Andrija i Aleksa. Prije no što svojim razornim potezima zaista ovu zemlju učine beznadežnim slučajem, dužni smo dići glas i spriječiti zlomislene naume novočetničke trojke.

Jakove, trepni dvaput ako si otet

Predstavnici Pokreta za Podgoricu, koalicije PES-Demokrate i ZBCG večeras su razgovarali o programskim osnovama za formiranje nove vlasti u Podgorici. Prema informacijama Portala ETV, Pokretu za Podgoricu ponuđena su važna mjesta u gradskoj upravi, odnosno trećina pozicija, među kojima su mjesta predsjednika Skupštine Glavnog grada i zamjenika gradonačelnika, sekretarijati za finansije, socijalno staranje, za kulturu...
Nađa Ljiljanić iz Pokreta za Podgoricu, koja je prema našim infomacijama u igri za predsjednicu gradskog parlamenta, izjavila je večeras da je sastanak protekao pozitivno, razgovarali smo o principiuma , nadamo se da će se ovi pregovori nastaviti.&nbsp;
- Ovo je bio lijep sastanak, svima je interes - interes gražana Podgorice - kazala je Ljiljanić.
Ona je istakla da će nakon sastanka razgovarati o članovima odbora.&nbsp;
Saša Mujović iz PES-a naglasio je da je razgovor protekao u fer atmosferi.&nbsp;
- Stvorili smo osnovu, vidjećemo narednih dana šta će biti. Čim smo se odazvali, pokazali smo da želimo dogovor, razgovor, kompromis. Moram reći da današnji razgovor ne napuštam sa euforijom, nego sa dozom optimizma. Da li će ovo biti uspješno, pokazaće naredna dva dana - kazao je Mujović, ističući da im je lista Jakova Milatovića dovoljna da formiraju vlast.
Večerašnjem sastanku &nbsp;o formiranju vlasti u Glavnom gradu, koji se održao u stranačkim prostorijama Pokreta za Podgoricu, prisustvuju &nbsp;predstavnici Pokreta za Podgoricu, koalicije PES-Demokrate i liste Za budućnost Podgorice.
Večerašnjem sastanku &nbsp;o formiranju vlasti u Glavnom gradu, koji se održao u stranačkim prostorijama Pokreta za Podgoricu, prisustvuju &nbsp;predstavnici Pokreta za Podgoricu, koalicije PES-Demokrate i liste Za budućnost Podgorice.
Sastanku ispred Pokreta za Podgoricu prisustvuju Nađa Ljiljanić i Miloš Krstović, u ime Demokrata ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i izvršni direktor CEDIS-a Vladimir Čađenović, PES predstavljaju potrpedsjednik Skupštine Boris Pejović, ministar pravde Bojan Božović i ministar energetike Saša Mujović.
Koaliciju ZBPG predstavlja nositeljka liste Jelena Borovinić Bojović, kao i funkcioner DNP-a Vladimir Bulatović i direktor Puteva Radoš Zečević (NSD).
Sastanku prisustvuje i gradonačelnik Danilovgrada Aleksandar Grgurović, koji je, kao i PzPG, blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću.

Pokretu za Podgoricu ponuđena trećina funkcija, Ljiljanić da bude na čelu parlamenta

Predstavnici Pokreta za Podgoricu, koalicije PES-Demokrate i Za budućnost Podgorice večeras, kako je najavljeno, razgovaraju o programskim osnovama za formiranje nove vlasti u Podgorici.
Sastanak je počeo u 19 sati, a ne prisustvuju mu predstavnici GP URA koji je na izborima u glavnom gradu nastupio u koaliciji sa Pokretom za Podgoricu.
Podsjećamo, nakon što su predstavnici Pokreta za Podgoricu, predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, prije dvije noći razgovarali o formiranju vlasti u Podgorici sa predstavnicima opozicije, došlo je do zaokreta.
Juče je odgođen zakazani sastanak predstavnika Demokratske partije socijalista, koalicije "Za bolju Podgoricu", Evropskog saveza i Stranke evropskog progresa, a Pokret je sinoć uputio poziv na razgovor koalicijama Pokret Evropa sad-Demokrate i Za budućnost Podgorice.
- Očekujemo konstruktivan i odgovoran pristup čiji rezultat će bizi formiranje odgovorne gradske uprave, na korist svih Podgoričanki i Podgoričana - naveli su sinoć u saopštenju.
Prije samo dva dana predsjednik Milatović je ustvrdio da je karakter sadašnje državne vlasti, koju čine upravo PES, Demokrate i koalicija Za budućnost Crne Gore, anticrnogorski i antievropski.
- Posljednja dešavanja u Crnoj Gori nažalost ukazuju da je dominantan karakter sadašnje vlasti anticrnogorski i antievropski, i da se ogleda u protivustavnom djelovanju, slavljenju retrogradnih ideologija, ekonomskom populizmu i urušavanju dobrosusjedskih odnosa - naveo je Milatović na platformi X.

U toku pregovori predstavnika Pokreta za Podgoricu i koalicija PES-Demokrate i ZBPG

Pokret za Podgoricu pozvao je na sastanak koalicije Pokret Evropa sad i Demokrata, kao i Za budućnost Crne Gore.
Sastanak bi se, kako su naveli, održao sjutra u 19h.
- Očekujemo konstruktivan i odgovoran pristup čiji rezultat će bizi formiranje odgovorne gradske uprave, na korist svih Podgoričanki i Podgoričana - naveli su u saopštenju.

Pokret za Podgoricu poziva koalicije PES-Demokrate i ZBCG na sastanak

Večerašnji sastanak predstavnika Demokratske partije socijalista (DPS), koalicije „Za bolju Podgoricu“, Evropskog saveza i Stranke evropskog progresa (SEP) o formiranju vlasti u Podgorici je odgođen - saznaje Portal ETV.
Većina nosilaca tih izbornih listi nije u mogućnosti da prisustvuje zvaničnom sastanku, pa su za danas, kako nam je rečeno, planirane neformalne komunikacije pregovaračkih timova.
Nakon sinoćnjeg, i ujedno prvog, sastanka ovih političkih subjekata poručeno je u njihovoj potencijalnoj saradnji nema nepremostivih prepreka, te da je fokus na programskoj koaliciji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmugosa-fokus-na-programskoj-koaliciji-abdic-nema-nepremostivih-razlika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anja Ivanović

Odgođen sastanak opozicionih lista o formiranju vlasti u Podgorici, danas neformalne komunikacije pregovaračkih timova

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: formiranje-vlasti