Fond za aktivno građanstvo (fAKT) objavio je imena dobitnika godišnjih nagrada i priznanja za filantropiju „Iskra“. Žiri za dodjelu je odlučio da za 2025. godinu dodijeli dvije nagrade - za individualni doprinos Petru Ivanoviću i za doprinos na nacionalnom nivou Crnogorskoj komercijalnoj banci.
Specijalno priznanje za životno djelo pripalo je Miloradu Midu Drekaloviću, za građanski doprinos opštem dobru porodici Milodarke i Mikana Zorića i Aleksandru Dragićeviću, za mlade filantrope Đuliji Kardović, a za 150 godina humanosti Crvenom krstu Crne Gore.
Specijalno priznanje za doprinos lokalnoj zajednici dodijeljeno je Megaprometu Budva, a za medijski doprinos razvoju zajednice Glasu Zabjela
Dobitnik nagrade za individualni doprinos je Petar Ivanović, mladić koji je nedavno skočio sa Visećeg mosta u nabujalu Moraču i spasao život sugrađanki.
Hrabri podvig 23-godišnjeg Podgoričanina, podsjetnik je kojim vrijednostima treba da težimo i dokaz da superheroji nisu samo dio fantastike - oni su tu, među nama. Petar je rizikovao sopstveni život, ne razmišljajući nijednog trenutka da li će hladna Morača biti milostiva te noći.&nbsp;
- Uradio sam ono što bi svako trebalo da uradi - kazao je Petar, ne želeći da sebi daje na značaju, jer skromnost govori jezikom ispruženih ruku. Svojim herojskim činom pokazao je kako iskra može obasjati mrak i ispisati nove stranice čojstva i junašta - besmrtnog svjedoka jednog vremena.
Nagradu za doprinos na nacionalnom nivou, namijenjenu poslovnom sektoru, dobila je Crnogorska komercijalna banka.&nbsp;
- Strateški i sistemski pristup korporativnoj filantropiji predstavlja sastavni dio organizacione kulture i identiteta banke, koja svoje društveno odgovorne aktivnosti realizuje kroz finansijske i materijalne donacije, strateška partnerstva, i uz aktivno učešće zaposlenih u okviru Volonterskog kluba banke. Klub okuplja zaposlene spremne da dio svog vremena i znanja posvete društveno korisnim akcijama, kako bi pristup filantropiji postao dio svakodnevne kulture. Dajući podršku razvoju kulture, sporta, obrazovanja, zdravstva, društvene inkluzije i zaštiti životne sredine, CKB je tokom 2025. godine realizovala i podržala desetine projekata, institucija, ustanova i organizacija, uključujući i Paraolimpijski komitet, Crveni krst Crne Gore i Dom zdravlja Cetinje, i za svoje društveno odgovorno poslovanje u ovoj godini dobila nekoliko priznanja - navedeno je u saopštenju Fonda za aktivno građanstvo.
Specijalno priznanje za životno djelo dobio je Milorad Mido Drekalović, čovjek čija humanost nema granica i koji je sinonim za nikšićku organizaciju Crvenog krsta. Teško je pobrojati sve akcije koje je organizovao, ljude kojima je pomogao, ali dovoljno je reći da je devedesetih godina stan ustupio izbjeglicama, a on se sa porodicom preselio u porodičnu kuću; da je njegov sin djelio krevet sa dječakom koji je u ratnom vihoru ostao siroče, a kćerke sa djevojkom koja je pobjegla iz ratom zahvaćene Bosne. Pomogao je da nekoliko stotina sugrađana dobije invalidska kolica i druga pomagala, dok su hrana, odjeća, obuća i higijenski paketi stigli do hiljade onih kojima je pomoć bila potrebna. Njegovim stopama uspješno ide i kćerka Ana.
Porodica Milodarke i Mikana Zorića iz Nikšića je dobitnik specijalnog priznanja za građanski doprinos opštem dobru. U vremenu opšte zauzetosti, vjeru u bolje sjutra vraćaju Zorići, porodica koja njeguje prave vrijednosti, širi dobročinstvo, njeguje empatiju i dobrovoljno davalaštvo krvi. Oni ne čekaju da ih drugi pozovu da se priključe nekoj humanitarnoj akciji, već ih sami organizuju, a svi članovi porodice uključeni su u humanitarnu misiju koju Zorići šire decenijma. Osim Milodarke i Mikana, dobrovoljni davaoci krvi su i njihova djeca, i svi su članovi humanitarnih grupa. Porodičnu kuću su ustupili djeci porodice koja živi u udaljenom selu i nije u mogućnosti da im priušti stanovanje u gradu tokom školovanja, dok njihova djeca sa svojim porodicama žive kao podstanari; za vrijeme pandemije korona virusa, Milodarka je sa koleginicima iz krojačkog salona organizovala besplatno šivenje i podjelu maski. Sa prijateljima je prošle godine pokrenula akciju obilaska osnovnih škola u udaljenim seoskim područjima, a u akciju su uključeni svi članovi porodice Zorić.
Dobitnik specijalnog priznanja za građanski doprinos opštem dobru je i Aleksandar Dragićević, &nbsp;građanski i ekološki aktivista, koji je postao simbol borbe za ekološku pravdu u Crnoj Gori. Njegov &nbsp;svakodnevni angažman, kako na terenu, tako i u medijima, značajno je doprinio podizanju svijesti o ekološkim problemima i motivaciji građana da se aktivnije uključe u zaštitu prirode. Dragićević je inicirao rješavanje više važnih društvenih pitanja i problema, poput nelegalne eksploatacije šljunka, bespravne gradnje i nelegalne sječe, i svojim djelovanjem pokazuje da aktivan i odgovoran građanin može učiniti mnogo. Vjeruje da „samo građani mogu odbraniti životnu sredinu i učiniti Crnu Goru ljepšim i boljim mjestom za život”.
Đulija Kardović je dobitnica specijalnog priznanja za mlade filantrope. Rođena Rožajka, „u duši i po srcu“ građanska aktivistkinja Đulija, iako mlada, već je poznata je po humanitarnom radu i angažovanju u lokalnoj zajednici. Pomoć migrantima, beskućnicima, izgradnja i renoviranje stambenih objekata, prikupljanje pomoći u vidu hrane, higijene, odjeće, školskog pribora, ekološke akcije, te javni apeli za solidarnost i humanost, prvenstveno putem FB stranice „Daruj Rožaje“, samo su neka od brojnih djelovanja ove mlade Rožajke. Teško je pobrojati sva Đulijina interesovanja i angažovanja, koja istovremeno uspješno radi kao frizerka u svom salonu: &nbsp;jedna je od dobitnica priznanja Eko ambasador, članica je neformalnog pokreta „Očistimo Rožaje“, a pobjednica je i konkursa „Vrijednosti Evrope - pogledi iz Crne Gore", gdje je kroz fotografiju prikazala svoj rodni grad. Đulija Kardović je dokaz kako pojedinac može pokrenuti zajednicu i unijeti promjene kroz humanost i empatiju, a njeno angažovanje da se ljubav prema ljudima i prirodi može pretočiti u konkretna djela, koja mijenjaju živote.
Crveni krst Crne Gore dobitnik je specijalnog priznanja za 150 godina humanosti. Sve je počelo davne 1875. godine na Cetinju, gdje je organizacija osnovana kao prvo društvo Crvenog krsta na Balkanu, a 22. u svijetu. Tokom vijeka i po humanosti, Crveni krst Crne Gore pratio je najteže istorijske trenutke: od zbrinjavanja izbjeglica 1875. godine, djelovanja tokom balkanskih i svjetskih ratova, pomoći poslije zemljotresa 1979, do podrške tokom izbjegličke krize 90-ih godina, velikih poplava, snjegova i pandemije korona virusa. Crveni krst učestvuje u zbrinjavanju ugroženog stanovništva, prikupljanju i raspoređivanju humanitarne pomoći, osposobljava ekipe za djelovanje u vanrednim situacijama, podrška je porodicama i pojedincima u stanu socijalne potrebe, migrantima, tražiocima azila, a sve to zahvaljujući brojnim volonterima iz 23 lokalne jedinice, koji su ključni nosioci svih aktivnosti organizacije i njena najveća snaga, a među kojima je sve više mladih. Glavna uloga Crvenog krsta je stvaranje boljeg društva kroz promociju ljudskih vrijednosti i poštovanje principa humanosti.&nbsp;
Specijalno priznanje za doprinos lokalnoj zajednici pripalo je kompaniji Megapromet iz Budve. Kroz podršku brojnim humanitarnim akcijama, kulturnim i sportskim događajima, ustanovama i udruženjima, Megapromet pokazuje brigu za dobrobit zajednice. Posebno se ističe njihova humanost i dugogodišnje djelovanje u okviru akcija namijenjenih starijim osobama, osobama sa invaliditetom i drugim ranjivim kategorijama, dok se u godini za nama izdvaja donacija Megaprometa u vrijednosti od 45,000 eura budvanskoj Službi zaštite i spašavanja, kada je svakom od 90 vatrogasaca dodijeljen novčani iznos od po 500 eura. Pored podrške zajednici u kojoj posluju, krajem prošle godine su uručuli donaciju i Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore, zahvaljujući kojoj je urodinamski kabinet opremljen najmodernijom opremom. „Biti human nije teško, dovoljno je samo obratiti pažnju na ljude oko sebe i slušati pažljivo njihove potrebe. Biti human nije izbor, to je način života“, princip je kojim se vode u Megaprometu.
Dobitnik specijalnog priznanja za medijiski doprinos razvoju zajednice je „Glas Zabjela“. Ideja o glasilu je začeta u istoimenom podgoričkom naselju 2016. godine, kada je grupa volontera sa Zabjela odlučila da „iz svog džepa i pera“, svojoj zajednici podari časopis koji će na pravi način predstaviti, održati i podržati razvoj specifične subkulture ovog kraja, ali i pospješiti zbližavanje i upoznavanje građana, kako bi uticali na stvaranje boljih uslova za život. Sa ciljem osnaživanja građanske svijesti o društvenoj odgovornosti i podsticanja brige o sopstvenoj zajednici, Glas Zabjela, online izdanje istoimenog časopisa, je postao svojevrsna platforma za građanski aktivizam i kulturni identitet Zabjela. &nbsp;Njihov moto je: “Ideja, a ne geografska odrednica!”, a snaga je u tome što okupljaju ljude oko zajedničkih vrijednosti, dajući prostor „idejama i vizionarima koji zaslužuju da imaju svoj glas - za dobro našeg društva i za dobro svih nas“.
Nagrade i priznanja će biti dodijeljene 23. januara, na svečanosti u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“, na Cetinju. Dodjelu nagrade „Iskra” organizuje Fond za aktivno građanstvo fAKT, u saradnji i uz podršku Privredne komore i Fondacije „Ćano Koprivica“.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Priznanje „Iskra“ spasiocu Petru Ivanoviću, CKB-u, Miloradu Drekaloviću, Aleksandru Dragićeviću...

Fond za aktivno građanstvo (fAKT) sinoć je po 16. put uručio godišnje nagrade i priznanja za filantropiju „Iskra“. U „Zetskom domu“ na Cetinju tradicionalno su zasijali svijetli primjeri koji su tokom protekle godine nesebično doprinijeli opštem dobru i razvoju građanskog društva. Četiri nagrade i osam specijalnih priznanja uručeno je pojedincima, predstavnicima kompanija i udruženjima koji bude iskru dobrote i inspirišu druge da slijede njihov primjer. Govoreći o značaju priznanja, Anica - Maja Boljević, izvršna direktorica Fonda za aktivno građanstvo, istakla je da je Iskra simbol koji nadilazi pojedinačne uspjehe, služeći kao podsjetnik na našu kolektivnu odgovornost da budemo osjetljiviji na potrebe drugih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125090140_1154eb24e87c60e6f5e5f00e6abcb97469e78523131bd50af08b4f6d664a310a.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250125090140_1154eb24e87c60e6f5e5f00e6abcb97469e78523131bd50af08b4f6d664a310a" data-rendition-name="original" width="1297" height="862" loading="lazy" alt="Dodjela nagrade ISKRA"> </figure>  - Iskra je i upaljena da primjerima dobročinstva zaustavlja neosjetljivost za tuđu patnju, etiku grabeži i duhovnu pustoš - najstrašnije čovjekovo ropstvo. Jer na takvo ropstvo niko nikoga ne može osuditi ako na njega sam ne pristane. A Iskra primjerima poučava kako da iz sebe, kap po kap, istiskujemo roba i gradimo slobodnog čovjeka - poručila je Boljević. Dodala je da smo, kao društvo, na pravom putu tek onda kada shvatimo da smo svi odgovorni, te da jedino zajedničkim snagama možemo da doprinesemo opštem dobru. - Ali ne zaboravljamo da su, na prvom mjestu, odgovorni oni koji predvode, koji imaju najveću moć i uticaj. Odgovorna je i država da promišljenijom politikom ojača čovjekoljublje i humanizuje zajednicu. Da razumije da se pravedno i prosperitetno društvo, ne temelji na bogatstvu malobrojnih, već na dostojanstvenom životu svih njenih članova. Mi odavno već ne živimo u društvenom sistemu u kojem se filantropija ideološki podrazumijevala, a suštinski je u izvornom smislu nestajala, stoga je krajnje vrijeme da se sistemski počnu podsticati vrijednosti dobročinstva, koje svako društvo čine zdravom i sigurnom kućom za sve - istakla je Boljević. Podsjetila je i na nedavnu tragediju koja se dogodila na Cetinju, zaključujući da nas sada, više nego ikad, praznina koja je ostala u srcima poziva i obavezuje da dijelimo sa drugima što više brižnosti, dobrote i plemenitosti, kako bi se srca iscijelila i nada vratila među ljude. Ove godine nagradu za doprinos na nacionalnom nivou dobila je kompanija One Crna Gora. Društvena odgovornost ugrađena je u temelje korporativne kulture i identitet ove kompanije, koja je u toku 2024. realizovala niz sopstvenih društveno-odgovornih projekata i kampanja, kao što su „Jedan mijenja svijet" i „Djevojčice u ICT-ju", istovremeno podržavajući pažljivo odabrane projekta u oblastima kulture, sporta, edukacije i zaštite životne sredine, u vrijednosti od preko 200.000 eura. Nagrada za doprinos lokalnoj zajednici pripala je NLB Banci, čija se korporativna filantropija ogledala u brojnim pokroviteljstvima i donacijama, prvenstveno ustanovama od društvenog značaja - obrazovnim, zdravstvenim, domovima za stare, dnevnim centrima za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju, ali i organizacijama koje pružaju pomoć zajednici ili se neposredno bave humanitarnim radom. Vrijednost podrške lokalnim zajednicama u Crnoj Gori iznosila je više od 200.000 eura, a pomoć je upućena i Crvenom krstu BiH u iznosu od 50.000 eura za saniranje posljedica izazvanih poplavama. Porodica Hajdari, porijeklom iz Ulcinja, dobitnik je nagrade za doprinos dijaspore. Dugi niz godina, ova porodica doprinosi razvoju ruralnih područja Opštine Ulcinj. Jedan od najvećih projekata je javni park koji se nalazi u blizini Vladimira, čija je izgradnja završena 2019, a za koji je porodica Hajdari donirala oko 300,000 dolara. Na prostoru od preko 6500 m2, pored zelene površine, džoging i biciklističke staze, nalaze se i sportski tereni za tenis, košarku i fudbal. U kontinuitetu pomažu ugroženim porodicama, starim osobama, studentima, kao i organizaciju raznih aktivnosti za djecu i mlade. Preko humanitarnog fonda „Trojet tona“, ova porodica je od 2020. godine među glavnim donatorima odbojkaškog kluba za djevojčice, karate kluba u Anamalskom području, kao i redovna podrška edukativnom centru za djecu „Bright Minds“. Samo u godini za nama, porodica Hajdari donirala je 50,000 eura.&nbsp; Iskra za doprinos opštem dobru posthumno je dodijeljena Petru Sinanoviću Nagibu. Prvoborac koji je odbio da primi „Patrizansku spomenicu“ smatrajući da je njegovo učešće u Trinaestojulskom ustanku bilo obična patriotska dužnost, takav je bio i kao privredni genije ondašnje Crne Gore i Jugoslavije. Razvoj privrede zemlje i Cetinja bili su za njega novi „ustanak“ i obična patriotska dužnost. O tome svjedoče fabrika na Rijeci Crnojevića, „Obod“, „Radoje Dakić“ i brojne druge fabrike i postrojenja širom zemlje pa i svijeta. Iako je socijalizam bio sinonim za čovjekoljublje, malo je bilo ljudi koji su poput Sinanovića razumjeli suštinski značaj tog zahtjeva. On je, kao istinski filantrop i društveno odgovoran privrednik, podržavao školovanje radnika u zemlji i inostranstvu. Pomagao da steknu i poboljšaju svoje živote. Uveo je zdravstvenu zaštitu radnika, kupio zemljište na crnogorskoj obali i omogućio im obavezno ljetovanje. Razvijao je ideju proizvodnje organske hrane, podržavao sportske i kulturne aktivnosti, sve jednako za žene i muškarce. Iako su mu radnici podigli bistu u krugu „Radoja Dakića“, socijalističke vođe su ga isključivale iz Saveza komunista jer nije podržavao ideju samoupravljanja. Iako su radnici i stranci bili inspirisani njegovom harizmom i bezuslovno mu vjerovali, Petar je morao da bude sklonjen iz „Oboda“. Iako su završni udarac ovom crnogorskom ekonomskom geniju dali ratovi i tranzicija, on ostaje iskra nadahnuća potrebna u svim vremenima. Dobitnik specijalnog priznanja za građanski doprinos opštem dobru je Vuk Vujisić. Novinar i građanski aktivista od svoje 15. godine. Svojim pričama i aktivizmom pokrenuo je osvjetljavanje i rješavanje nekoliko izuzetno važnih pitanja i problema za crnogorsko društvo poput ilegalne eksploatacije šljunka u koritu Morače, krivolova na Skadarskom jezeru, uništavanja šuma Crne Gore. Neumorno radi na ozelenjavanju Crne Gore, okupljajući sve veći broj pojedinaca i institucija. Sanja o ekološkoj Crnoj Gori, zemlji socijalne pravde i za ostvarenje vizije jedne takve održive zajednice, spreman je da da sve.Vuk je svojim djelovanjem postao paradigma mladima u borbi za zdraviju i zeleniju Crnu Goru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125090140_b0e70820e04c728e25d183e94269de8d623cfaa42a8b7e5d25ead43f62ec569e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125090140_b0e70820e04c728e25d183e94269de8d623cfaa42a8b7e5d25ead43f62ec569e" data-rendition-name="original" width="598" height="882" loading="lazy" alt="Dodjela nagrade ISKRA"> </figure>  Dobitnik specijalnog priznanja za građanski doprinos opštem dobru je i Pavle Pajo Pepđonović, idejni tvorac i glavni organizator Mundijala prijateljstva u Ulcinju. Ugledni ulcinjski privrednik, bivši košarkaš i sportski radnik uz svesrdnu pomoć svih građana Ulcinja, ove godine je po treći put organizovao Mundijal prijateljstva, koji je okupio brojne sportske legende iz svih krajeva bivše Jugoslavije. Na ovoj jedinstvenoj regionalnoj manifestaciji okupili su se i družili osvajači više od stotinu medalja na svjetskim, olimpijskim i evropskim takmičenjima. Snažna poruka prijateljstva i zajedništva, poslata je sa Mundijala prijateljstva koji je Ulcinj i Crnu Goru predstavio u najljepšem svijetlu, a sa kojeg je izvještavalo oko 100 novinara.&nbsp; Dobrovoljni davaoci krvi „Fap Mašina“ su takođe dobitnici specijalnog priznanja za građanski doprinos opštem dobru.Udruženje koje je formirala grupa mladih humanista entuzijasta iz Nikšića. U vrijeme pandemije korona virusa iskoristili su mogućnosti društvenih mreža da organizuju akcije dobrovoljnog davanja krvi i postali su jedno od najaktivnijih udruženja u Crnoj Gori. Od 2020. godine organizuju akcije više puta godišnje, a poznati su i po humanitarnim akcijama prikupljanja sredstava za socijalno ugrožene porodice ili poklona za djecu koja se nalaze na bolničkom liječenju. Naziv udruženja potiče od imena navijačke grupe fudbalskog kluba „Čelik“ koji je bio duže vremena ugašen. Ovi mladi entuzijasti su svoj omiljeni klub obnovili isključivo svojim zalaganjem i prikupljenim sredstvima, tako da se FK „Čelik“ ponovo takmiči u trećoj crnogorsko ligi.&nbsp; Isto priznanje dobio je i Centar za prava djeteta Crne Gore. Za gotovo dvije i po decenije djelovanja, ostvario je značajan napredak u unapređenju kvaliteta života djece i mladih, naročito ranjivih grupa kao što su djeca i mladi sa problemima u ponašanju, i djeca i mladi kojima je usljed posebnih okolnosti i socijalnog rizika potreban odgovarajući oblik socijalne zaštite. Dobrom saradnjom sa institucijama sistema, lokalnom zajednicom, lokalnim i međunarodnim organizacijama i posebno kroz direktan rad sa djecom, Centar je postao prepoznatljiv kao kredibilna organizacija kako na lokalnom, tako i na nacionalnom nivou.Istovremeno, nizom humanitarnih akcija, posebno tokom kriznih situacija i elementarnih nepogoda, Centar je uvijek nalazio načine da hitno interveniše i pruži pomoć onima kojima je to najpotrebnije.&nbsp; Klub mladih volontera Crvenog krsta Cetinje, dobitnik je specijalnog priznanja za mlade filantrope. Klub je formiran je prije dvije godine, u cilju postizanja što većeg društvenog angažmana mladih, naročito u radu sa najranjivijim grupama. U zajednici su prepoznati po aktivnostima koje realizuju u saradnji sa Domom zdravlja, Dnevnim boravkom za stare, vaspitno-obrazovnim ustanovama, Centrom za dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju i sportskim kolektivima. Redovne aktivnosti Kluba, koji u svom sastavu ima 35 članova, su održavanje predavanja, treninga, radionica sa vršnjacima, rad s djecom iz socijalno ugroženih porodica i romske zajednice, pohađanje obuka i učešće na međunarodnim kampovima. Kako sami ističu, posebno su ponosni na činjenicu da u današnjem svijetu u kojem vrijednosti nameću društvene mreže, Crveni krst Prijestonice uspijeva da okupi mlade ljude koji su spremni da svoje slobodno vrijeme ispune pomaganjem drugima i radom za dobrobit čitave zajednice. Specijalno priznanje za doprinos opštem dobru pripalo je Dnevnom centru za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom, Nikšić. Kao &nbsp;koncept podrške životu u zajednici, djelatnost Dnevnog centra predstavlja sveobuhvatan servis socijalne brige i zaštite djece sa smetnjama u razvoju i osobama sa invaliditetom. Predani rad ovog kolektiva, čija se posvećenost ogleda u mnogobrojnim aktivnostima van redovnog posla u samom Centru, svakim danom iznova pokazuje da osobe sa smetnjama u razvoju mogu mnogo ukoliko im pružite ljubav, empatiju, ukoliko radite s njima, vjerujete u njih i doživljavate ih kao ravnopravne članove zajednice, što oni i jesu. Brojni su sadržaji koje organizuju uz podršku zajednice: predstave, izložbe, proslave, modne revije, kampovi, snimanje spotova. Nedavno su u saradnji sa Radio-televizijom Nikšić pokrenuli i emisiju „Iskorak“ – prvu TV emisiju u regionu gdje su se u ulozi novinara/voditelja našli i mladi sa smetnjama u razvoju, sa ciljem da doprinesu promjeni pristupa društvene zajednice u načinu razmišljanja, naročito u shvatanju, “šta je to što djeca i mladi sa smetnjama u razvoju mogu, a ne šta je to što ne mogu“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125090140_5b7a43052211199ffbd1456d28051d364dbc2b79374c6d7600a49f8f53f70073.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250125090140_5b7a43052211199ffbd1456d28051d364dbc2b79374c6d7600a49f8f53f70073" data-rendition-name="original" width="1312" height="877" loading="lazy" alt="Dodjela nagrade ISKRA"> </figure>  Željka Mirković, novinarka TV Nova, dobitnica je specijalnog priznanja za medijski doprinos. Sa osjećajem za potrebe drugih, prepoznajući značaj tema koje se tiču „običnog čovjeka“, svojim prilozima redovno uspijeva da osvijetli male/velike ljude na poseban način: da skrene pažnju na osobe sa invaliditetom, predstavljajući njihove talente, da nam približi kulturu Romske zajednice, da iz Doma za stare prenese priču o ljubavi i prijateljstvu koje se rađa u poznim godinama. Mnogo je i priloga kojima je inicirala pomoć drugima, ali jedna akcija je posebna. Radi se o njenoj borbi, zajedno sa pacijentima koji su na dijalizi, da država odobri transplantaciju u Bjelorusiji o svom trošku. Željka je dala sve od sebe da u toj namjeri uspije – njene priče dirnule su mnoge, a onda je pozvala kolege iz drugih medija da svi zajedno pokušaju da se izbore da pacijenti iz „čekaonice za život“ uđu u život. Uslijedili su mnogi prilozi, tekstovi, i stigla je i pobjeda – trošak transplantacije bubrega je sada o trošku Fonda za zdravstveno osiguranje. Isto priznanje pripalo je i Tijani Perović, novinarki televizije TV7. Kroz desetine intervjua i emisija, kontinuirano i posvećeno radi na podizanju svijesti o temama od društvenog značaja, poput vršnjačkog i nasilja nad ženama, potrebama i položaju starijih, romske populacije i onih koji žive u siromaštvu. Sa temeljnim i empatičnim pristupom, posebnu pažnju posvećuje podizanju svijesti zajednice o vrijednostima starijih kao ravnopravnih članova društva i pozivanju donosioca odluka na kreiranje politika koje će unaprijediti položaj starijih. Aktivna je učesnica brojnih humanitarnih akcija, o kojima je i izvještavala. Istovremeno, otvarajući medijski prostor za organizacije i projekte koji su za cilj imali pomaganje ugroženim i ranjivim grupama građana, ukazuje na značaj humanosti i solidarnosti.&nbsp; Dodjelu nagrade „Iskra” organizovali su Fond za aktivno građanstvo (fAKT) u partnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore i uz podršku Fondacije „Ćano Koprivica“.

Boljević: Sistemski podsticati vrijednosti dobročinstva, koje društvo čine zdravom i sigurnom kućom za sve

Fond za aktivno građanstvo (fAKT) raspisao je konkurs za nagradu za filantropiju „Iskra“, priznanje koje se dodjeljuje za doprinos opštem dobru u Crnoj Gori. 
 
Cilj konkursa je da prepozna i javno istakne pojedince, iseljenička udruženja, privredna društva, medije, institucije i organizacije civilnog društva, koji materijalnom i finansijskom podrškom daju primjer drugima, i postavljaju standarde kojima treba težiti kada je u pitanju ulaganje u opšte dobro i izgradnja građanskog društva. 
 
Nagrada “Iskra”, kako je saopšteno iz fAKT-a, dodjeljuje se u četiri glavne kategorije: individualni doprinos, doprinos dijaspore, doprinos na nacionalnom nivou i doprinos lokalnoj zajednici. 
 
Navodi se da je osim glavnih nagrada, konkurs otvoren i za nekoliko specijalnih priznanja - za građanski doprinos opštem dobru, za mlade filantrope, i za medijski doprinos. 
 
- Nominacije se podnose do 22. novembra, a pravo podnošenja prijava imaju zainteresovani građani, iseljenička udruženja, privredna društva, organizacije civilnog društva, mediji, institucije - navodi se u saopštenju. 
 
Iz fAKT-a su podsjetili da nagradu “Iskra” dodjeljuju u partnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore i uz podršku Fonda braće Rokfeler i Fondacije „Ćano Koprivica“. 
 
Oni su naveli da se konkurs već 16 godina organizuje sa ciljem da podstakne razvoj vrijednosti kao što su solidarnost, humanost i filantropija. 
 
Dodaje se da se nagrada za filantropiju se tradicionalno dodjeljuje u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom” na Cetinju, svečanost će biti organizovana u drugoj polovini januara, a javnost će biti blagovremeno obaviještena o datumu.

Raspisan konkurs za nagradu za filantropiju Iskra

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je danas da mir u Ukrajini mora biti pod uslovima Kijeva.
- U Kijevu deseti put od početka rata. Da ponovimo da Evropa stoji uz Ukrajinu, finansijski, vojno i tokom ove surove zime. Da podvučemo našu kontinuiranu posvećenost pravednoj borbi Ukrajine. I da pošaljemo jasnu poruku i ukrajinskom narodu i agresoru: nećemo odustati dok se ne uspostavi mir. Mir pod ukrajinskim uslovima - napisala je fon der Lajen na mreži X, nakon što je stigla u Kijev sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, kako bi pružila podršku Ukrajini na četvrtu godišnjicu od početka ruske agresije na ovu zemlju.
Košta je po dolasku u Kijev u objavi na mreži X poručio da je potrebna „zajednička odlučnost da se obezbijedi pravedan i trajan mir u Ukrajini".
Četvrta godišnjica početka rata u Ukrajini navršava se danas, pri čemu se sukobi na bojnom polju nastavljaju uporedo sa trilateralnim mirovnim pregovorima koje je pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp.

Fon der Lajen: Mir u Ukrajini isključivo pod uslovima Kijeva

Za<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/nematicna-drzava"> Portal Analitika </a>piše Adnan Čirgić
Naivnima je 2020. godine izgledalo nevjerovatno da jedan musliman i Albanac može biti politički velikosrbin. Ne velim da je Dritan Abazović to (bio) po ubjeđenju, no po učinku. A sve što je učinio sa skupinom svojih ljudi jasno ukazuje da je riječ o izvršitelju zadataka srpske službe.
Ne velim ni da je Kenana politički velikosrbin po ubjeđenju. Ali je ona, i cipcijela partija kojoj pripada, po svemu što čini izvršitelj zadataka srpske službe kojoj je cilj, od Garašanina naovamo, pripajanje Crne Gore Srbiji.
Istina, nijesu ni Kenana ni Bošnjačka stranka izjavili da Crnu Goru treba pripojiti Srbiji. Ali jesu dio vladajuće koalicije četničkoga vojvode Mandića. I jesu dio iste političke strukture koja brutalno ruši ustavno definisano građansko ustrojstvo crnogorske države, dio strukture koja sve više uvodi u javni diskurs nekakvu državu narodâ potiskujući instituciju građanina. Najnovije otkriće bošnjačkih piona srpske politike u Crnoj Gori jeste bestidno priznanje da ovo nije matična država Bošnjaka u Crnoj Gori.
Sva je Crna Gora gotovo ćutke prije 20-ak godina prihvatila kampanju po kojoj su crnogorski muslimani neviđenom brzinom postali Bošnjaci, čak i onđe đe ih nikad nije bilo i đe se nikad nijesu tako zvali. Taj je proces prihvaćen najprije zbog toga što je tadašnja bošnjačka politička elita na svakome koraku demonstrirala privrženost Crnoj Gori.
Prihvatajući velikosrpski koncept po kojem je religijska pripadnost odlučujući faktor nacionalne pripadnosti, koncept koji je razbio bosansku državu, prešlo se na razbijanje crnogorske države. To razbijanje može donijeti nesumnjive (premda kratkoročne) beneficije bošnjačkoj političkoj eliti koja se toga sramotnoga posla prihvatila, ali nikakvo dobro neće donijeti onima koje ta "elita" navodno predstavlja - Bošnjacima u Crnoj Gori. A ni Bošnjacima u Bosni.
Insistiranje na tome da je jezik crnogorskih Bošnjaka bosanski nema utemeljenja u realnosti jer svi znamo razlikovati po jeziku stanovnika Bosne (po kojoj je taj jezik dobio ime) od stanovnika Crne Gore, ali na osnovu toga jezika ne možemo znati nacionalnu pripadnost stanovnika Crne Gore ni Bosne. Ne možemo jer svi bosanski štokavci govore bosanskim jezikom kao što svi crnogorski štokavci govore crnogorskim jezikom.
Stoga kad bošnjačka kulturna elita u Crnoj Gori insistira na RTV emisijama na bosanskome jeziku ona ne čini ništa drugo do ono što Dodik čini u Bosni - razbija sopstvenu državu ispunjavajući ciljeve beogradske agende.
Kad Kenana kaže da je matična država crnogorskih Bošnjaka Bosna i Hercegovina, ona čini isto što i razna velikosrpska kulturna udruženja koja sluđuju crnogorske Srbe kako im je Srbija matična država, a Aleksandar Vučić predśednik svih Srba. Ona time implicitno poručuje da ima nečega lošega i neprihvatljivoga u tome ako neki musliman smatra Crnu Goru svojom državom ili ako nedajbože vjeruje u sopstveno crnogorsko porijeklo.
Nesuvisla naručena ispomoć što je Kenani stigla iz Bosne kojom se tolkuje da je cio crnogorski śever sve do 1912. godine bio zapravo država Bosna razotkriva stvarne namjere Bošnjačke stranke i onima što ne žele vjerovati u njih.
Tvrdnja da je śever Crne Gore do 1912. bio dio bosanske države odista je prava senzacija. Jer po tome tumačenju Crna Gora krajem XIX i početkom XX vijeka nije vodila oslobodilačke ratove s osmanskom no s bosanskom vojskom, nije potpisivala ugovore s Portom no s nekakvom vladom u Sarajevu za koje se dosad vjerovalo da je u to doba i samo bilo pod upravom Beča. Mora da su tada stanovnici donjih krajeva kad krenu na śever, do Kolašina ili Bijeloga Polja recimo, govorili: Odoh malo do u Bosnu.
Ako će, kao i svaki put dosad, i ovaj tekst biti povod za orkestriranu propagandnu paljbu botova Vučićeve posluge u Bošnjačkoj stranci, ako će biti i izvrnut naglavačke, predstavljen kao nacionalistički, asimilatorski ili naručen, opet se nije mogla prećutati ogavna propaganda čiji je cilj sluđivanje i otuđivanje crnogorskih građana.
Jer što bismo praštali Kenani i Ervinu ono što ne praštamo vojvodi Andriji. Oni su kolege na istome zadatku, u istoj vlasti, s istim ciljem da budemo nacionalno (kad već ne možemo i teritorijalno) obilježeni kao ovce u planini da se kojim slučajem ne bismo pomiješali.

Nematična država

Crnogorski poslanici danas nastavljaju s radom. Na dnevnom redu, između ostalog biće, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Ustavnom sudu, o Sudskom savjetu i sudijama.
Poslanici će raspravljati i o : Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o Državnom tužilaštvu, Prijedlogu zakona o javnim izvršiteljima i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima.
Nakon toga, nastaviće se Sjednica Petog vanrednog zasijedanja. Na dnevnom redu biće Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arbitraži.
Sjednica bi trebalo da počne u 11 sati.

Poslanici danas o više prijedloga zakona

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 18 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe povrijeđene lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano devet nezgoda, Baru tri, Herceg Novom i Nikšiću po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Bijelom Polju i Andrijevici.
Izdata su 632 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 65 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela osam pari registarskih tablica.

Tag: fond-za-aktivno-gradanstvo