Švedska aktivistkinja Greta Tunberg i 170 članova s flotile za Gazu su deportovani iz Izraela, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova ove zemlje.
Kako su naveli iz ministarstva, Greta i aktivisti su poletjeli s Međunarodnog aerodroma Ramon na jugu Izraela i na putu su za Grčku i Slovačku.
Ministarstvo vanjskih poslova Izraela podijelilo je i fotografije Grete Tunberg i drugih deportovanih osoba kako prolaze kroz aerodrom u sivim trenerkama i bijelim majicama.
- Dodatnih 171 provokatora iz flotile Hamas-Sumud, uključujući Gretu Tunberg, deportovano je danas iz Izraela u Grčku i Slovačku. Deportovani su državljani Grčke, Italije, Francuske, Irske, Švedske, Poljske, Njemačke, Bugarske, Litvanije, Austrije, Luksemburga, Finske, Danske, Slovačke, Švajcarske, Norveške, Velike Britanije, Srbije i Sjedinjenih Američkih Država. Sva zakonska prava učesnika u ovom PR triku bila su i nastaviće biti u potpunosti poštovana. Laži koje šire dio su njihove unaprijed planirane kampanje lažnih vijesti- saopštili su iz Ministarstva vanjskih poslova Izraela.
Istakli su i da je jedan od aktivista ugrizao medicinsku sestru u zatvoru.
Prema informacijama evropskih ministarstava vanjskih poslova, većina oslobođenih aktivista biće avionom prebačena u Grčku, odakle će nastaviti put prema svojim matičnim državama. Među njima su 28 francuskih, 27 grčkih, 15 italijanskih i devet švedskih državljana. Dvadeset jedan Španac već je u nedjelju vraćen u Madrid, dok se još najmanje 28 španskih državljana nalazi u izraelskom pritvoru.
Podsjećamo, u javnosti su se pojavile informacije da je Greta Tunberg bila prisiljena da drži izraelske zastave dok su je fotografisali tokom pritvora. U istom dokumentu navodi se da je Tunberg švedskim diplomatama prenijela kako je u zatvoru imala ograničen pristup vodi i hrani, te da je patila od dehidracije i osipa izazvanih stjenicama u ćeliji.
- Greta je rekla da je bila prisiljena dugo sjediti na tvrdim površinama, da nije imala dovoljno hrane ni vode, te da je bila podvrgnuta grubom postupanju- stoji u diplomatskom izvještaju.
Takođe se navodi da su izraelski vojnici "vukli Gretu za kosu, tukli je i prisiljavali da ljubi izraelsku zastavu".
Podsjećamo, Globalna Sumud flotila isplovila je iz Barselone noseći humanitarnu pomoć za stanovnike Gaze. U humanitarnoj misiji presrela ih je izraelska mornarica i pritvorila.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Greta Tunberg i 170 članova flotile za Gazu deportovani iz Izraela

Flotila za Gazu saopštila je danas da je njen posljednji brod koji je bio na putu za tu palestinsku teritoriju "presretnut", pošto je prethodno Izrael to učinio s oko 40 brodova koji su učestvovali u akciji i priveo propalestinske aktiviste u njima, koje će protjerati.
- Marinet, posljednji preostali brod Flotile Global Sumud presretnut je u 10.29 po lokalnom vremenu (9.29 po srednjoevropskom vremenu) na oko 42,5 nautičkih milja od Gaze- saopštila je organizacija na svojim društvenim mrežama.&nbsp;
Kako je saopšteno ukupno su tokom dva posljednja dana "izralekse okupacione mornaričke snage ilegalno presrele " njihova 42 broda, a svaki od njih prevozio je humanitarnu pomoć i volontere uz "riješensot da se probije ilegalna opsada Gaze".
Izraelsko ministarstvo spoljnih poslova juče je saopštilo da će i tom brodu biti spriječeno "probijanje blokade i pokušaj ulaska u zonu aktivnih borbi" pošto je pretodno više od 400 militanata na 41 brodu flotile privedeno tokom operacije koja je trajala oko 12 sati. Aktivisti sa brodova bezbjedno su prebačeni u luku Ašdod gdje ih je preuzela izraelska policija, rekao je sinoć izraelski zvaničnik.
Flotila Global Sumud u kojoj su bile političke ličnosti i aktivisti među kojima je i Šveđanka Greta Tunberg krenula je iz Španije u septembru sa ciljem da probije izraelsku blokadu Pojasa Gaze.
Flotila se predstavlja kao "mirovna i nenasilna misija humanitarne pomoći" čiji cilj je da "probije blokadu Gaze" i donese "humanitarnu pomoć stanovništvu pod opsadom suočenom sa glađu i genocidom".
Izrael je objavio juče ujutro da će putnici iz tih brodova svi "živi i zdravi" biti "protjerani u Evropu".
Izraelska mornarica je u srijedu uveče počela sa presretanjem brodova poslije upozoravanja njihovih posada da ulaze u vode koje su pod izraelskom kontrolom.

Flotila za Gazu: Presretnut i posljednji brod koji je plovio da probije izraelsku blokadu Gaze

Izraelska policija saopštila je da je 470 aktivista, koje je mornarica privela dok su pokušavali da probiju pomorsku blokadu Pojasa Gaze, prošlo kroz zvanične procedure i da će biti deportovani.
Prema navodima policije, u operaciji je učestvovalo više od 600 policajaca, zajedno sa zatvorskim službenicima i predstavnicima imigracionih vlasti, raspoređenih u luci Ašdod kako bi preuzeli pritvorene aktiviste, prenio je danas Tajms of Izrael.
Uhapšeni, koji su stigli na 41 čamcu, prošli su "temeljnu inspekciju" prije nego što su predati Upravi za stanovništvo i imigraciju i izraelskoj zatvorskoj službi na dalju obradu.
Policija je dodala da se jedan brod iz flotile "Global Sumud" i dalje kreće ka Gazi i da se očekuje da će ga mornarica presresti ukoliko nastavi da se približava obali.

1250x600

1084x550

Izraelska policija predala uhapšene sa flotile za Gazu zatvorskoj službi, biće deportovani

Izraelske pomorske snage privele su više od 400 propalestinskih aktivista na 41 brodu u flotili pomoći za Pojas Gaze, saopštile su izraelske vlasti.
- U operaciji koja je trajala oko 12 sati, izraelsko pomorsko osoblje spriječilo je pokušaj upada velikih razmjera stotina ljudi na 41 brodu. Oni su rekli da namjeravaju da prekrše zakonsku pomorsku blokadu Pojasa Gaze- rekao je neimenovani izraelski zvaničnik.
Na kraju operacije, više od 400 učesnika je bezbjedno prebačeno u luku Ašdod kod izraelske policije, potvrđeno je iz te službe.
Izraelska mornarica je u srijedu uveče počela sa presretanjem brodova flotile Global Sumud nakon što je upozorila posade da ulaze u vode nad kojima Izrael polaže pravo na kontrolu.

Izraelske vlasti privele više od 400 aktivista flotile Sumud

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je danas izraelske vlasti da poštuju međunarodno pravo u vezi sa flotilom za Gazu i da osiguraju da francuski građani na brodovima budu zaštićeni.
- Zahtijevamo da svi naši sunarodnici koji su napravili ovaj izbor, koji je izbor posvećenosti a suočeni su sa situacijom koju smo osudili na zvaničan način i protiv koje preduzimamo mjere i namjeravamo da nastavimo da preduzimamo mjere- rekao je Makron na konferenciji za novinare poslije evropskog samita u Kopenhagenu.
Makron je dodao da sva pravila moraju da budu poštovana i francuski državljani moraju da budu pravilno zaštićeni.
Francuski predsjednik je rekao da pažljivo prati "situaciju sa ostalim zabrinutim evropskim partnerima, posebno Italijom i Španijom".
- Ništa ne može opravdati operacije koje ne poštuju međunarodno pravo- dodao je Makron.
Izraelske vlasti su danas saopštile da će putnici flotile Gaze presretnute u Sredozemnom moru biti protjerani u Evropu i da nijedan od brodova nije uspio da prekine pomorsku blokadu nametnutu palestinskoj teritoriji.
Flotila Global Sumud, koja se sastoji od oko 45 čamaca sa političkim ličnostima i aktivistima poput Šveđanke Grete Tunberg, isplovila je iz Španije u septembru sa ciljem da prekine izraelsku blokadu Pojasa Gaze, za koji UN kažu da pati od gladi.
Izraelska mornarica je u srijedu uveče počela sa presretanjem brodova nakon što je upozorila posade da ulaze u vode nad kojima Izrael polaže pravo na kontrolu.

Makron pozvao na zaštitu francuskih građana na brodovima flotile za Gazu

Flotilu čini više od 40 civilnih brodova, a na njima se nalazi oko 500 parlamentaraca, advokata i aktivista.
Pripadnici izraelske mornarice, kako smo i ranije pisali, presreli su više plovila flotile Global Sumudu, a kako sada javlja izraelsko ministarstvo ukrcali su se i pritvorili aktiviste koji su se nalazili na njima. 
Ministarstvo je objavilo i video u kojem izraelski vojnik predaje švedskoj aktivistici Greti Thunberg njezine osobne stvari. 
- Već je nekoliko plovila flotile Hamas-Sumud sigurno zaustavljeno, a njihovi putnici prebačeni su u izraelsku luku. Greta i njezini prijatelji su sigurni i zdravi - navodi se u priopćenju. 
Nakon što budu dovedeni u Izrael, aktivisti će biti deportirani.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIsraelMFA%2Fstatus%2F1973479557622899030&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Podsjetimo, flotilu čini više od 40 civilnih brodova, a na njima se nalazi oko 500 parlamentaraca, odvjetnika i aktivista. 
Aktivisti s broda Alma, na kojem je i Greta Thunberg, oglasili su se na društvenim mrežama nekoliko sati prije uhićenja. 
- Ovo je protivno međunarodnom pravu. Otimaju nas - poručili su.

(VIDEO) Objavljena snimka upada izraelskih vojnika na flotu za Gazu, priveli Gretu Tunberg

Greta Tunberg, aktivistkinja za klimu i članica Global Sumud Flotille, javila se danas sa broda Alma i iznijela oštru osudu mogućeg izraelskog presrijetanja flotile koja plovi ka obalama Gaze.
Njena izjava stiže dok se flotila nalazi u tzv. "zoni visokog rizika", oko 150 nautičkih milja od Gaze, i dok su, prema izvještajima s terena, plovila misije na svega nekoliko milja od najmanje 12 plovila za koja se vjeruje da pripadaju izraelskim snagama.
- Zadatak mi je reći jasno: bićemo presretnuti večeras od strane Izraela. Izrael mora odgovarati - izjavila je Tunberg. Dodala je da se nalazi na brodu Alma, kao dio "Global Sumud" misije — nenasilne humanitarne akcije čiji je cilj dostaviti pomoć civilima u Gazi i probiti, kako je navela, "nezakonitu i nehumanu opsadu".
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FGlobalSumudF%2Fstatus%2F1973444370230812682%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1973444370230812682%7Ctwgr%5E6a602d41e25bbde359a9ebf60ec036fb23d9718a%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U prevodu najvažnijih djelova njene poruke: Tunberg je rekla da je vjerovatno da će flotilu presresti izraelske snage, što bi predstavljalo "očigledno kršenje humanitarnog i pomorskog prava".
- Izrael nije iznad međunarodnog prava. Moraju biti pozvani na odgovornost za svoje ratne zločine. Prestanite genocid, prestanite okupaciju i oslobodite Palestinu - poručila je ona
Poruke Tunberg dolaze u trenutku kada član upravnog odbora flotile, Thiago Avila, iznosi da se misija nalazi u "odlučujućem trenutku" i da se približava, kako je rekao, "njihovoj vojnoj blokadi". Novinarka Al Jazeere Hajat Jamani, koja je na jednom od brodova, izvještava da su flotila i najmanje 12 sumnjivih izraelskih plovila udaljeni tek oko četiri nautičke milje, dok nije jasno da li će se ti brodovi pomjerati prema flotili ili ostati postavljeni kao barijera.
Global Sumud Flotilla na svom Telegram kanalu ističe da su prošli tačku gdje je ranije ove godine presretnut brod "Madleen" i da uprkos, kako navode, pokušajima zastrašivanja, nastavljaju s misijom dostavljanja pomoći i nenasilne solidarnosti s narodom Gaze.&nbsp;
- Svi su trenutno sigurni, ali ostajemo na oprezu - navodi se u njihovoj objavi.
Međunarodni zvaničnici su već reagovali pozivima na uzdržanost i poštivanje pomorskog i humanitarnog prava. Specijalna izvjestiteljka UN-a Franćeska Albanese i predsjednik Kolumbije Gustavo Petro ranije su zatražili da se flotili dopusti neometan prolaz.&nbsp;
Istovremeno, istorijski kontekst pokazuje da slične misije nisu prošle bez incidenata: brojni raniji pokušaji probijanja blokade Gaze završili su presrijetanjem, hapšenjima i povredama volontera.

Greta Tunberg s broda Alma uputila dramatičnu poruku: Izrael će nas večeras presresti

Italijanska premijerka Đorđa Meloni pozvala je u utorak međunarodnu flotilu koja pokušava da dostavi humanitarnu pomoć Gazi da odmah obustavi svoju misiju.
Meloni je izjavila da bi insistiranje na konfrontaciji s Izraelom moglo da naruši trenutnu „krhku ravnotežu“ koja bi mogla da dovede do mira, zasnovanog na planu američkog predsjednika Donalda Trampa.
- Mnogi bi bili srećni da se taj plan osujeti. Bojim se da bi pokuša flotile da probije izraelsku pomorsku blokadu mogao poslužiti kao izgovor za to. Zbog toga vjerujem da bi flotila sada trebalo da se zaustavi- rekla je Meloni u saopštenju.
Flotila je saopštila da ih je Italija u utorak obavijestila da će ih uskoro kontaktirati italijanska fregata koja ih prati, i članovima posade ponuditi da napuste brod i vrate se na obalu prije nego što uđu u „kritičnu zonu“.
Organizacija Global Sumud Flotilla navela je da će više od 40 civilnih plovila, na kojima se nalaze parlamentarci, advokati i aktivisti — uključujući i švedsku klimatsku aktivistkinju Gretu Tunberg — nastaviti plovidbu u pokušaju da probiju izraelsku blokadu palestinske enklave.
Italijansko ministarstvo odbrane je ranije u utorak saopštilo da će njihova mornarica prestati da prati flotilu kada se bude nalazila 278 kilometara od obala Gaze, odnosno 150 nautičkih milja.

Meloni pozvala humanitarnu flotilu koja nosi pomoć za Gazu da se zaustavi

Globalna flotila Sumud danas je uplovila u područje klasifikovano kao "opasna zona", gdje posada očekuje moguće presretanje od izraelske mornarice.
Organizatori su rekli da se flotila sada nalazi 200 milja od obale Gaze i da ostaje na kursu uprkos izraelskim prijetnjama.
Flotilu osim italijanskih, grčkih i španskih ratnih brodova nadziru i prate bespilotne letjelice turske vojske.
Zamjenik portparola njemačkog ministarstva vanjskih poslova, Josef Hinterseher, u ponedjeljak je rekao da postoji rizik od nasilne intervencije Izraela s ciljem zaustavljanja flotile.
Podsjećamo, flotila je napadnuta dronovima prošle sedmice, a dok je bila usidrena u Tunisu 8. i 9. septembra desila su se još dva napada.
Posljednjih dana Izrael je pojačao svoje prijetnje civilnoj flotili, optužujući organizatore, bez dokaza, da podržavaju Hamas i da slijede "nasilni tok akcije".

Flotila za Gazu uplovila u "opasne vode", očekuju izraelski napad

Flotila koja nosi humanitarnu pomoć za stanovnike Gaze morala se privremeno zaustaviti nakon što je došlo do curenja vode na brodu "Johnny M" koji se nalazio u Sredozemnom moru između Krita, Kipra i Egipta.
Situacija se nije mogla odmah &nbsp;riješiti te brod nije bio u mogućnosti nastaviti put, pojašnjeno je sa zvaničnog Instagram nalgoa flotile. Zapravo, poslat je poziv za pomoć sa broda rano jutros nakon što je motorni prostor počeo primati vodu.
Turska je koordinirala evakuaciju posade te su neki od putnika preraspoređeni na druge brodove, a ostali će biti prevezeni na kopno.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fgbsumudflotilla%2Fstatus%2F1972390242117128389%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1972390242117128389%7Ctwgr%5E470723c938b2a74306679427d281f40f6451bb93%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nema potonulog broda, riječ je samo o tehničkom kvar- rekao je kapetan Semih Fener s broda Alma koji je učestvovao u operaciji te je naveo kako je 12 osoba evakuisano i raspoređeno na druge brodove dok će se četvoro vratiti kućama.
Globalna flotila Sumud (GSF) je humanitarni pomorski konvoj od 40 brodova te prevoze više od 300 ljudi, uključujući aktiviste, političare, ljekare i novinare.
Švedska klimatska aktivistkinja Greta Tunberg, irski glumac Liam Kaningham, španski glumac Eduardo Fernandez i bivša gradonačelnica Barselone Ada Colau nalaze se među putnicima na brodovima.
Prema riječima organizatora, flotila bi trebala stići do Gaze za tri do četiri dana, a prolaziće kroz visokorizične zone 30. septembra i 1. oktobra, usred zabrinutosti zbog moguće izraelske intervencije.
Italija i Španija su rasporedile mornaričke brodove kako bi pomogle međunarodnoj flotili nakon što je bila meta napada dronom tokom pokušaja isporuke pomoći Gazi.

Brod flotile za Gazu zaustavljen zbog tehničkog kvara: Turske vlasti evakuisale članove posade

Ekološki aktivista Vuk Vujisić poručio je da se ne može saglasiti sa ocjenama da je Francuska kočničar evropskog puta Crne Gore, navodeći da je, naprotiv, francuska ambasada, uz Delegaciju Evropske unije (EU), jedan od najvećih podržavalaca reformskih procesa u zemlji.
„Francuska istinski podržava našu integraciju u Evropsku uniju i daje značajan doprinos reformama“, kazao je Vujisić.
On je, međutim, ocijenio da Crna Gora sa postojećim stanjem u poljoprivredi ne može dostići tražene evropske standarde.
„Sa ovako zaostalim sistemom poljoprivrede i ovakvom politikom u toj oblasti, nemoguće je ispuniti kriterijume koji se od nas očekuju“, istakao je Vujisić.
Prema njegovim riječima, problemi u poljoprivredi i zaštiti životne sredine godinama se sistemski zanemaruju.
„Mi smo zemlja koja je donedavno uginulu i eutanaziranu stoku prevozila od grada do grada, tražeći gdje da je zakopa van očiju javnosti“, naveo je on.
Vujisić je podsjetio i na slučaj korupcije u sektoru poljoprivrede.
„Glavna inspektorka za poljoprivredu završila je u zatvoru zbog korupcije, zajedno sa još nekoliko službenika, i to je tek početak. Istovremeno, njena rješenja o navodnoj sanaciji poljoprivrednog zemljišta i dalje se koriste kao pokriće za devastaciju prostora, eksploataciju šljunka i deponovanje otpada“, rekao je Vujisić.
On je ukazao i na probleme u oblasti upravljanja šumama, navodeći da je u tom procesu prokockano povjerenje međunarodnih partnera.
„Nije nam niko kriv osim nas samih. Moramo da radimo više i bolje, da ispravimo nedostatke i povratimo povjerenje ključnih zemalja koje odlučuju o našem evropskom procesu“, poručio je Vujisić.
Na kraju, on je pozvao ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića da preuzme odgovornost.
„Za početak, ministar Joković treba da prihvati realnost i da dodatno ne provocira naš položaj, već da zasuče rukave ili da snosi odgovornost“, zaključio je Vujisić.
Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević saopštio je da je Francuska blokirala otvaranje pregovaračkih poglavlja 11 i 13, koja se odnose na poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo, ocjenjujući da je riječ o jednim od najkompleksnijih sektora u kojima država već gotovo četiri godine bilježi ozbiljne propuste.
„Ovim sektorima skoro četiri godine upravlja ministar Vladimir Joković, a stanje u njima dovelo je do blokade poglavlja 11 i 13“, naveo je Dragićević.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo poljoprivrede ne blokira samo ta dva poglavlja, već posredno utiče i na zastoj u poglavlju 27, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene.
„Ne dozvoljava se usvajanje Zakona o lovstvu, liste zaštićenih vrsta i strategije šumarstva, i to zbog neznanja i izbjegavanja sukoba sa lovačkim lobijem i šumarskom mafijom“, tvrdi Dragićević.
On je istakao da se na čelu direkcija zaduženih za lovstvo i šumarstvo još od 2003. godine nalaze isti ljudi, koji, kako kaže, zbog ličnih interesa blokiraju pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji.
„Ministar Joković ih već četiri godine ne smjenjuje“, dodao je Dragićević.
Govoreći o poglavlju 27, Dragićević je ukazao i na problem prečišćavanja otpadnih voda.
„Ako blokiramo projekat koji je već finansiran i koji bi omogućio prečišćavanje oko 50 odsto otpadnih voda u Crnoj Gori, postavlja se pitanje da li uopšte možemo govoriti o ulasku u Evropsku uniju“, rekao je on.
Dragićević je ocijenio da Crna Gora nikada nije imala veću šansu za članstvo u EU.
„Otvoreni su nam i prozori i vrata za ulazak u Evropsku uniju. Od nas se traže najosnovnije stvari“, naveo je on.
Međutim, kako tvrdi, evropske integracije nijesu prioritet aktuelne vlasti.
„Premijera zanima isključivo rasprodaja crnogorskog tla stranim tajkunima i rasparčavanje države, dok ga ne interesuje kako ministri rade svoj posao“, rekao je Dragićević.
On je upozorio da je Crna Gora veoma blizu da prokocka istorijsku priliku.
„Vrlo smo blizu da izgubimo šansu koja se pružila ovoj generaciji, ne zato što smo je zaslužili, već zbog trenutnih geopolitičkih okolnosti“, poručio je Dragićević.
Na kraju, on je upozorio da bi susjedne zemlje mogle iskoristiti zastoj Crne Gore.
„Naše komšije iz Albanije samo čekaju priliku da nas preteknu, a sa ovakvom vlašću Crna Gora ide putem koji im to i omogućava“, zaključio je Dragićević.

Vujisić i Dragićević: Nije Francuska kočničar, već domaći propusti

Državljanin Republike Srbije S.J. (1985), sa privremenim boravkom u Podgorici, osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 60 dana, nakon što su mu novčane kazne u ukupnom iznosu od 1.500 eura zamijenjene zatvorskom kaznom zbog neplaćanja.
Kako je saopšteno, S.J. je 13. decembra 2025. godine u dva odvojena prekršajna postupka oglašen krivim za počinjene teže saobraćajne prekršaje, nakon čega su mu izrečene novčane kazne koje, usljed neizmirenja, nijesu naplaćene u zakonskom roku.
Prethodno, 12. decembra oko 22 časa, S.J. je kontrolisan u saobraćaju, kada je utvrđeno da je počinio dva teža saobraćajna prekršaja. Tom prilikom je lišen slobode i patrolnim vozilom sproveden ka prostorijama za zadržavanje.
Iz Uprave policije navode da je prilikom zaustavljanja vozila na platou ispred Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj, S.J. otvorio vrata službenog vozila i pokušao da pobjegne, ali je brzom reakcijom policijskih službenika sustignut i spriječen u daljem bjekstvu.
Dežurna sutkinja nadležnog odjeljenja u Ulcinju odredila je da se kazna zatvora izvrši odmah po uručenju rješenja o zamjeni novčanih kazni, nakon čega je okrivljeni sproveden u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu.

Srpskom državljaninu 60 dana zatvora zbog saobraćajnih prekršaja i ometanja policije

Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2025 sinoć je u Kotoru zvanično otvoren projekcijom filma „Glas Hind Radžab“, rediteljke Kauter Ben Hanije, koji je duboko pogodio kotorsku publiku.
Radmila Bećo Radulović, direktorica Kulturnog centra „Nikola Đurković“, otvorila je kotorsko izdanje Festivala UBRZAJ. “Ove projekcije podsjetiće nas da se prave priče često ne čuju dovoljno glasno. Posebno sam ponosna što je Kotor večeras mjesto gdje se te priče ne samo čuju, već i razumiju. Kao direktorica Kulturnog centra, ali i kao neko ko duboko vjeruje u moć umjetnosti da mijenja ljude i zajednice, želim da zahvalim Festivalu UBRZAJ što godinama unazad donosi svoju hrabrost, osjetljivost i važna pitanja u naše Kino ‘Boka’. Vjerujem da kultura ima najveću vrijednost onda kada nas natjera da preispitamo vlastite stavove i da otvorimo prostor empatiji”, kazala je ona.
„Danas se suočavamo sa stvarnošću u kojoj se pravda često odmjerava nejednakim mjerilima, u kojoj se vrijednosti povlače pred kratkotrajnim interesima, a institucije nerijetko biraju komfor ćutanja onda kada bi njihova uloga trebala da bude najodlučnija, što proivodi duboke posljedice na društvo. Zato nam je UBRZAJ potreban. Film otkriva ono što brojevi zamagljuju, ono što ne staje u izvještaje. Film pamti i podsjeća, otvara prostor za pitanja koja inače ostaju potisnuta“, navela Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a. „Nepravdu moramo prepoznati, bez obzira na to gdje se dešava i koliko je politički ‘podobna’ ili ‘nepodobna’. Nijedan ljudski život ne smije biti manje vrijedan zbog identiteta koji nosi, “ zaključila je ona.
Prethodno je juče u gimnaziji prikazan film “Si e No – Da i ne”, autorke Sanje Blečić, dok je sinoćnja posljednja projekcija u Kotoru bila film „Potpuno različito, skroz isto“ talijanske rediteljke Marijane Đorđe Marćezini. &nbsp;Večeras su na repertoaru „Gospodin Niko protiv Putina“ &nbsp;od 19h00 i „Sreća za sve“ od 20h30.
Četvrti festivalski dan u Podgorici obilježavaju tri filma koja, svaki iz drugačijeg ugla, govore o otporu – političkom, društvenom i unutrašnjem. Kroz priču o pojedincu koji se suprotstavlja autoritarnom režimu, tinejdžeru čiji je identitet postao meta nasilja i kolektivu koji se lomi pod pritiskom straha i predrasuda, današnji program otvara pitanja hrabrosti, nepristajanja i cijene slobode u savremenom svijetu.
Od 17h00 publika će imati priliku da pogleda film „Gospodin Niko protiv Putina“ &nbsp;autora Davida Borensteina i Pavela Talankina. To je intiman, hrabar i uznemirujuće aktuelan portret čovjeka koji se, bez političke moći, zaštite ili društvenog statusa, usuđuje da uradi ono što većina ne smije ni da pomisli - da se otvoreno suprotstavi režimu Vladimira Putina. Film istražuje hrabrost, cijenu slobode i granice individualnog otpora u autoritarnom društvu.
Film „Dječak u roze pantalonama“ autorke Margerite Feri, na repertoaru je od 18h45. Ta duboko potresna priča zasnovan je na istinitom događaju. Andrea je imao svega petnaest godina kada je, usljed brutalnog vršnjačkog nasilja, oduzeo sebi život. Bio je to prvi slučaj u Italiji u kojem je zlostavljanje među mladima dovelo do samoubistva, ostavivši zemlju u šoku i nevjerici. Film ne istražuje samo tragični događaj, već i sistemsku odgovornost i empatiju prema žrtvama vršnjačkog nasilja.
Treća projekcija počinje u 20h45, sa društveno angažovanim trilerom “Histerija” reditelja Mehmeta Akifa Bujukatalaja. Film prikazuje napetu dinamiku multietničke filmske ekipe suočene s krizom identiteta i povjerenja nakon što se, tokom snimanja jedne scene, dogodi spaljivanje Kur’ana. Naizgled bezazlena situacija pokreće lavinu sumnji, stereotipa i međusobnih optužbi, pretvarajući set u prostor intenzivne psihološke napetosti. To je i priča o opasnosti brzih zaključaka, pukotinama u multikulturalnim kolektivima, ali i o mehanizmima kojima strah i neznanje mogu razoriti svaku zajednicu.
Ovogodišnje izdanje se realizuje uz podršku Opštine Kotor, Opštine Berane, KIC „Budo Tomović“, Crnogorske kinoteke, JU KC „Nikola Đurković“, Centra za kulturu Berane, Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Fonda za manjine, Kancelarije za ljudska prava Visokog komesara UN, Programa za razvoj UN (UNDP) i Evropske unije.
Partneri UBRZAJ festivala su Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs iz Beograda &nbsp;i Mreža festivala filmova o ljudskima pravima (HRFN) sa sjedištem u Amsterdamu.
Posvećenost društvenoj odgovornosti reflektovana je kroz sponzorstva hotela Crown Plaza Podgorica, Metropolisa, Companie de Vinos i PG taksija.
Medijski pokrovitelji UBRZAJ 2025 su televizije Nova M, PG TV, TV E, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal i dnevni list DAN, Radio D, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd i radio Elmag, El, Mag i Arena.
Ulaz na sve projekcije je besplatan, a više informacija je dostupno na https://ubrzaj.me/

Otvoreno kotorsko izdanje Festivala UBRZAJ 2025, a Podgorica danas u znaku filmskih priča o različitim oblicima otpora

U prostorijama Uprave policije danas je zvanično uručena donacija Modularnog data centra (MDC) i prateće IT opreme koju je Vlada Sjedinjenih Američkih Država obezbijedila kroz ICITAP program, čime je značajno ojačana digitalna infrastruktura Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, saopšteno je iz MUP-a.
“Donacija obuhvata Modularni data centar najnovije generacije, uz ranije isporučene UPS sisteme, servere i HVAC jedinice, ukupne vrijednosti više od 1,18 miliona eura. Nova oprema predstavlja ključnu osnovu za dalji razvoj integrisanih informacionih rješenja MUP-a, uključujući objedinjavanje centralnih policijskih informacionih sistema CMS i EMS, te podizanje nivoa bezbjednosti i pouzdanosti podataka”, navodi se u saopštenju.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović istakao je da donacija dolazi u trenutku kada MUP sprovodi proces digitalne transformacije, usmjeren ka modernizaciji rada, unapređenju pružanja javnih usluga i jačanju kapaciteta za borbu protiv savremenih bezbjednosnih izazova.
„Ovo je važan korak u modernizaciji naše infrastrukture i jačanju kapaciteta policije za efikasno i bezbjedno upravljanje podacima. U okviru sveobuhvatne digitalne transformacije, koju smo nedavno pokrenuli, radimo na unapređenju svih ključnih informacionih sistema, povećanju otpornosti na hibridne prijetnje i poboljšanju usluga koje pružamo građanima. Danas donirana oprema značajno će doprinijeti tim naporima“, poručio je Šaranović.
Ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke izrazila je zadovoljstvo što Vlada SAD može da doprinese unapređenju kapaciteta crnogorskog bezbjednosnog sektora, ističući da će nova oprema biti od velike koristi u jačanju rada institucija, posebno u kontekstu globalnih prijetnji sa kojima se suočavaju države članice i partneri NATO-a.
„Ovo je jedna od najvećih donacija Vlade SAD Crnoj Gori u prethodnih nekoliko godina koja će unaprijediti kapacitete Crne Gore u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, snaženja vladavine prava i zaštite građana. Ovim je napravljen značajan iskorak u modernizaciji Uprave policije”, istakla je Rajnke.
V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović naglasio je da će Data centar ojačati informaciono-komunikacione kapacitete za dalji razvoj Uprave policije, čime su stvoreni institucionalni uslovi za razvoj i primjenu savremenih sistema, i koji će omogućiti proaktivan rad policije vođen obavještajnim radom, brže i bezbjednije procese, poput prikupljanja, obrade, generisanja i analizu podataka, dobijenih iz digitalnih uređaja, kao i uvođenje Case management sistema u Upravi policije koji omogućava kvalitetnije planiranje i efikasnije realizovanje procesa rada.
„Ova donacija i konstantna podrška naših partnera iz SAD dodatno nas osnažuje u izgradnji sistema koji prati razvoj savremene tehnologije i stvara uslove da organi za sprovođenje zakona odgovore na visokorangirane bezbjednosne izazove. Dosadašnjim radom izgradili smo čvrste temelje u međunarodno obavještajnoj zajednici za buduće uspjehe, a podrška naših partnera ima ključnu ulogu u realizaciji naše strateške misije.“ kazao je Šćepanović.
Uvođenje Modularnog data centra, zaključuju, predstavlja jedan od ključnih infrastrukturnih koraka u nastavku modernizacije rada Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, uz podršku međunarodnih partnera i u skladu sa strateškim ciljevima jačanja bezbjednosti i institucionalne otpornosti.

Šaranović – Rajnke: Jedna od najvećih donacija Vlade SAD Crnoj Gori u prethodnih nekoliko godina

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: flotila-za-gazu