U Madridu je najavljeno da se očekuje da će 28 španskih aktivista, pritvorenih u Izraelu zbog učešća u flotili koja je prevozila pomoć za Gazu, presretnutoj prošle nedjelje jer je pokušala da probije izraelsku pomorsku blokadu, biti danas pušteno i vratiti se u Španiju.
- Danas će grupa od 28 španskih članova flotile koji su i dalje pritvoreni u Izraelu napustiti tu zemlje. Radimo na tome da svi što prije stignu u Španiju - rekao je ministar spoljnih poslova Španije Hoze Manuel Albarez o toj drugoj i posljednjoj grupi Španaca u pritvoru u Izraelu, odakle se u nedjelju 21 aktivista vratio kući.
Većina, ako ne i svi, biće prevezeni u Grčku, odakle će avionima u svoje zemlje, najavljeno je u nedjelju.
Do nedjelje 21 od ukupno 49 španskih aktivista iz flotile koje je pritvorio Izrael se vratio u Španiju, gdje su neki odmah po dolasku prijavili "fizičko i psihološko zlostavljanje".
Desetine drugih učesnika flotile, uključujući švedsku aktivistkinju Gretu Tunberg, takođe bi danas trebalo da otputuje iz Izraela.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Flotila za Gazu: Posljednjih 28 španskih aktivista danas ide kući iz pritvora u Izraelu

Izrael je deportovao još 29 aktivista koje je mornarica pritvorila prošle sedmice zbog učešća u flotili koja je pokušala dostaviti pomoć blokiranoj Gazi, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova u nedjelju.
Flotila, koja je isplovila krajem avgusta, predstavlja najnoviji pokušaj aktivista da ospore izraelsku pomorsku blokadu teritorije na kojoj Izrael vodi ofanzivu nakon napada Hamasa u oktobru 2023.
Izrael tvrdi da je blokada legalna i naziva flotilu provokacijom.
Do sada je Izrael deportovao najmanje 170 od više od 450 pritvorenih aktivista.
Vlada se suočava s optužbama za zlostavljanje, uključujući tvrdnje da nekim aktivistima nije bio omogućen pristup advokatima – tvrdnje koje izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova demantuje, javio je Rojters.
<h2>Pravni centar: Neki aktivisti tvrde da su zlostavljani</h2>
Ministarstvo spoljnih poslova je u nedjelju izjavilo da su prava aktivista "u potpunosti poštovana" i da su neki od njih odlučili da ne potpišu naloge za deportaciju kojima bi se odrekli prava na 72-satno odgađanje, što bi omogućilo njihovu raniju deportaciju.
Adalah, pravni centar u Izraelu koji zastupa aktiviste, naveo je da su neki od pritvorenih tvrdili da su bili zlostavljani i fizički napadani dok su bili u izraelskom pritvoru.
Druge optužbe uključuju uskraćivanje medicinske pomoći i ljekova, a u jednom slučaju se navodi da je jedna od aktivistkinja islamske vjeroispovijesti bila prisiljena skinuti hidžab te joj je bila ponuđena majica kao zamjena.
Na pitanje o ovim navodima, portparol izraelskog Ministarstva optužio je Adalah da "ponavlja otvorene laži".
- Sva prava pritvorenika su u potpunosti poštovana, svi su imali pristup vodi, hrani i toaletima. Niko nije bio spriječen da se konsultuje sa svojim advokatom, i naravno, nije upotrijebljena fizička sila protiv njih - rekao je portparol.
<h2>Izraelski zvaničnici više puta osudili flotilu</h2>
Grčko Ministarstvo spoljnih poslova saopštlo je da je njihov ambasador posjetio 27 pritvorenih grčkih državljana i da su svi "dobrog zdravlja". To ministarstvo je dodalo da se njihova deportacija očekuje u ponedjeljak.
Vlada Južnoafričke Republike takođe je izjavila da je njihova delegacija posjetila pritvorene državljane, koji su, kako se navodi, "dobrog zdravlja i visokog morala".
Izraelski zvaničnici su više puta osudili flotilu kao propagandni trik.
Kako se flotila približavala, Izrael je ponudio da u koordinaciji s jednom stranom vladom prebaci pomoć koju je flotila prevozila za Gazu. Izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova je navelo da je flotila prevozila "malu količinu" pomoći.
Organizatori flotile tvrde da su navodi da je flotila nosila "malo ili nimalo humanitarne pomoći" – netačni.
Nova flotila, koja se sastoji od 11 brodova, pokušava stići do Gaze, uključujući plovilo na kojem se nalaze medicinari i novinari, podsjeća Rojters.

Izrael deportovao još 29 aktivista sa flotile pomoći za Gazu

Još 137 aktivista Global "Sumud" flotile koja je pokušala da probije izraelsku pomorsku blokadu Pojasa Gaze deportovano je u Tursku, saopštilo je danas izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova.
Kako se navodi, među deportovanim aktivistima su državljani Sjedinjenih Američkih Država, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Jordana, Kuvajta, Libije, Alžira, Mauritanije, Malezije, Bahreina, Maroka, Švajcarske, Tunisa i Turske.
Izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova usaopštenju je ponovilo tvrdnju da je njihov pravi cilj bila "provokacija u službi Hamasa, a ne humanitarna pomoć".
Ministarstvo je navelo da Izrael želi da ubrza deportaciju "svih provokatora", ali da neki od njih "namjerno ometaju pravni proces deportacije i više vole da ostanu u Izraelu".
Globalna "Sumud" flotila od 47 brodova prevozila je više od 500 aktivista, prema riječima organizatora.
Izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je u srijedu da se mornarica ukrcala na nekoliko brodova flotile i privela aktiviste, među kojima je i švedska aktivistkinja Greta Tunberg, a privedeno je ukupno oko 470 aktivista.

Izrael saopštio da je deportovano još 137 aktivista Sumud flotile

Izraelska policija saopštila je da je 470 aktivista, koje je mornarica privela dok su pokušavali da probiju pomorsku blokadu Pojasa Gaze, prošlo kroz zvanične procedure i da će biti deportovani.
Prema navodima policije, u operaciji je učestvovalo više od 600 policajaca, zajedno sa zatvorskim službenicima i predstavnicima imigracionih vlasti, raspoređenih u luci Ašdod kako bi preuzeli pritvorene aktiviste, prenio je danas Tajms of Izrael.
Uhapšeni, koji su stigli na 41 čamcu, prošli su "temeljnu inspekciju" prije nego što su predati Upravi za stanovništvo i imigraciju i izraelskoj zatvorskoj službi na dalju obradu.
Policija je dodala da se jedan brod iz flotile "Global Sumud" i dalje kreće ka Gazi i da se očekuje da će ga mornarica presresti ukoliko nastavi da se približava obali.

1250x600

1084x550

Izraelska policija predala uhapšene sa flotile za Gazu zatvorskoj službi, biće deportovani

U okviru Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru – STEGA formirane su dvije nove redakcije, sa ciljem daljeg jačanja strateških pravaca njenog djelovanja.&nbsp;
Kako je saopšteno iz STEGA-e, imenovani su koordinatori novoformiranih redakcija, pa će tako Redakciju za međunarodne odnose i evropske integracije voditi dr Srđa Pavlović, dok će Redakciju za sport predvoditi Mojaš Radonjić.
- Formiranje ovih redakcija predstavlja važan iskorak u daljoj realizaciji ciljeva &nbsp;STEGA-e, a posebno u kontekstu razvoja i unapređenja strateškog dokumenta "Agenda 2028". Uvjereni smo da će njihov rad značajno doprinijeti jasnijoj artikulaciji vizije ove dvije oblasti koje su od izuzetnog značaja za društvo, kao i unapređenju ukupne prepoznatljivosti i prezentacije Crne Gore u međunarodnim okvirima - navedeno je u saopštenju STEGA.
Poručili su da STEGA nastavlja da okuplja relevantne pojedince i stručnjake, sa ciljem izgradnje odgovornog, otvorenog i evropski orijentisanog društva, kroz savremene pristupe u ključnim oblastima od javnog interesa.

Srđa Pavlović i Mojaš Radonjić vodiće dvije nove redakcije STEGA-e

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da je stav "Vlade da Hrvatska ne bi u ovom trenutku pristupala Odboru za mir".
On je to izjavio nakon telefonskog razgovora sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem.
Uoči sjednice Odbora za finansije na kojem će predstaviti kandidata za ministra finansija Tomislava Ćorića, premijer Andrej Plenković obratio se medijima.
- S obzirom da je Milanović prošle nedjelje nešto komunicirao da treba da se čujemo, čuli smo se kratko u vezi Odbora za mir. Moram reći da je stav Vlade da Hrvatska ne bi u ovom trenutku pristupala Odboru za mir iz niza razloga. Saopštili smo to Milanoviću. On je rekao da je taj stav danas komunicirao javno i nemam tu šta da dodam - rekao je premijer.
Donald Tramp je osnovao svoj „Odbor za mir“ na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u ​​Davosu.
Nešto više od desetak zemalja potpisalo je povelju Odbora za mir (BoP) u Davosu ovog četvrtka 22. januara 2026. Na marginama Svjetskog ekonomskog foruma, imenovali su Donalda Trampa za predsjedavajućeg tom novom tijelu čiji osnivački dokument navodi da je ono namijenjeno pragmatičnom posredovanju u međunarodnim sukobima i uspostavljanju trajnog mira. Među potpisnicima je i sam Tramp, u svojstvu predsjednika SAD.
Dok su neke zemlje brzo prihvatile Trampov poziv u Odbor za mir, druge oklijevaju – uključujući i nekoliko partnera u NATO, kao što su Njemačka i Italija. Druge, među kojima su Francuska, Velika Britanija i Dansku, to su već odbile.

Plenković: Hrvatska u ovom trenutku ne bi da pristupi Trampovom Odboru za mir

Direktorat za inspekcijske poslove Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine staviće rješenje o iseljenju i rušenju dijela „plave zgrade“ van pravne snage samo u slučaju da službenim putem dobije pisani nalaz vještaka građevinske struke, prof. dr Duška Lučića i prof. dr Radenka Pejovića, koje je Opština Herceg Novi angažovala da procijene oštećenja na takozvanoj „plavoj zgradi“. 
Oni su juče, nakon obilaska zgrade u Ulici Orjenski bataljon, zaključili da stabilnost objekta nije ugrožena i da ne postoji opasnost od urušavanja. Takođe su naglasili da su sanacija oštećenog dijela, kao i geodetsko snimanje objekta, neophodni.
Direktor Direktorata Dalibor Đerić kazao je za RTHN da je jutros upućen mejl predsjedniku Opštine Herceg Novi u kojem traže da im se službenim putem dostavi nalaz i mišljenje vještaka, sudskih vještaka građevinske struke vezano za „plavu zgradu“, jer su iz sredstava informisanja saznali za usmeni nalaz dat na licu mjesta.
- Znači, mi ne možemo sigurno povući rješenje na osnovu usmenih izjava, niti smijemo da kalkulišemo, pogotovo ne kada su u pitanju životi građana, samih građana koji žive u stambenoj zgradi, ali takođe i građana koji se zateknu u neposrednoj blizini u slučaju fatalnog ishoda. Neophodno je da se da pisani nalaz, da se uputi inspekciji, i samo u tom slučaju će građevinska inspekcija Direktorata za inspekcijski nadzor Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine obustaviti svoje rješenje. Tačnije, staviće rješenje van pravne snage. Sve drugo je oblast kalkulacija i nagađanja. Dakle, pisani dokument stavlja van pravne snage rješenje - kazao je Đerić.
On je rekao da će preduzeće Zaštita prostora nastaviti izradu elaborata o rušenju do momenta dobijanja zvaničnog nalaza vještaka.
- Jednostavno treba da se sve ispita od strane, zna se koga, to su građevinski inženjeri, sudski vještaci i da se uradi taj elaborat. Treba da se vidi elaborat i sami projekat zgrade, kad je zgrada napravljena, da li su bile sanacije nakon zemljotresa 1979. godine, da li su nakon toga uslijedile nove sanacije, na primjer, 1999. godine, da li su bile sanacije na tom dijelu koji je upravo predmet bio inspekcijskog nadzora, koji je sklon, da kažem, urušavanju. Sve to treba ispitati i na kraju treba i uraditi izvještaj. Mi ne bismo htjeli da dođe, niko od nas, naravno, pa ponajmanje državni organi, ali neophodno je da malo ozbiljnije pristupimo ovoj stvari i da se što prije to završi - naveo je Đerić.
On je dodao da, što se tiče Direktorata za inspekcijski nadzor i glavnog građevinskog inspektora Novaka Lakušića, on i dalje postupa u skladu sa Zakonom o upravnom postupku i Zakonom o inspekcijskom nadzoru, te da će rješenje doći na izvršenje čim bude završen elaborat o rušenju.
Đerić navodi i da u odnosu na rješenje inspektora o zabrani upotrebe zgrade, ne mogu na silu iseljavati stanare.
- To je sastavni dio rješenja u kojem se navodi zabrana upotrebe stambenog objekta, a nakon toga i uklanjanje objekta. Na silu ne možemo. Ako se sjetite zemljotresa 1979. godine, isto sam živio u soliteru, pa smo napustili soliter dok se nije ispitao, i onda smo se vratili. Niko od stanara nije postavljao pitanje zbog čega se to radi, nego smo svi napustili, naravno, dok nije bilo sigurno i bezbjedno da se vratimo u ono mjesto gdje živimo - zaključio je Đerić.

Đerić: Rješenje o rušenju "plave zgrade" može biti povučeno isključivo kada stigne zvaničan nalaz vještaka

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, sastao se danas u Rektoratu sa delegacijom Univerziteta u Skadru „Luigj Gurakuqi“, koju je predvodio rektor prof. dr Tonin Gjuraj, a razgovori su bili usmjereni na dalje unapređenje saradnje u oblasti nauke i nastave, kao i zajedničko apliciranje za projekte finansirane iz fondova Evropske unije i drugih međunarodnih izvora.
Tokom sastanka istaknuto je da Univerzitet Crne Gore i Univerzitet u Skadru već imaju uspješnu saradnju, ostvarenu kroz projekat Reforma doktorskih studija u Crnoj Gori i Albaniji, realizovan u okviru Erasmus+ programa za izgradnju kapaciteta u visokom obrazovanju. Projekat je prepoznat kao primjer dobre prakse, a njegov najznačajniji rezultat je uspostavljanje prvog programa doktorskih studija na engleskom jeziku pod nazivom Održivi razvoj.
Posebno je naglašena intenzivna saradnja nastavnog osoblja dva univerziteta u okviru Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, naročito na studijskom programu Obrazovanje učitelja na albanskom jeziku, u okviru kojeg su angažovani profesori Univerziteta u Skadru, čime se dodatno jača akademska razmjena i kvalitet nastavnog procesa.
Na sastanku su razmotrene i zajedničke aktivnosti u okviru Erasmus+ ESN-AIR projekta (Engaging Students for eNhancing Internationalization Practices in the Adriatic-Ionian Region).
Sagovornici su izrazili zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima saradnje i saglasili se da postoje značajne mogućnosti za njeno dalje unapređenje kroz nove zajedničke projekte, razmjenu akademskog osoblja i studenata, kao i jačanje međunarodne vidljivosti obje institucije.
Sastanku su prisustvovali predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore prof. dr Milivoje Radović, prorektorica za internacionalizaciju prof. dr Sanja Peković i rukovodilac studijskog programa Obrazovanje učitelja na albanskom jeziku prof. dr David Kalaj.
Delegaciju Univerziteta u Skadru činili su prof. as. dr Blerta Dragusha, prorektorka za međunarodne odnose i naučnoistraživački rad, prof. dr Artan Haxhi, dekan Fakulteta društvenih nauka, i mr Erard Çurçija, rukovodilac Kancelarije za međunarodnu saradnju (IRO).

Tag: flotila-sumud