Šef policije Državnog Univerziteta Floride (FSU) Džejson Trambaver izjavio je da su u pucnjavi u studentskom domu tog univerziteta u Talahasiju dvije osobe poginule, a najmanje petoro je ranjeno.
Vlasti su saopštile da je 20-godišnji naoružani napadač na državnom univerzitetu Floride bio sin šerifovog zamjenika, a da je službeno oružje zamjenika pronađeno na mjestu događaja, prenio je AP.
Dvojica poginulih nisu studenti na univerzitetu, ali se vjeruje da je ubica, koga je policija privela, student.
U Memorijalnoj bolnici Talahasi nalazi se pet osoba na liječenju, a i osumnjičenom za pucnjavu je pružena medicinska pomoć.
Državna tužiteljka Pam Bondi rekla je u objavi na društvenim mrežama da je Ministarstvo pravde u kontaktu sa agentima Federalnog istražnog biroa (FBI) koji su na terenu.
Očevidac je ranije izjavio da je vidio mlađeg muškarca kako izlazi iz Studentskog centra sa pištoljem.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U pucnjavi na Univerzitetu Floride dvoje mrtvih, još petoro ranjeno

Uragan Milton, najjači u posljednjih stotinu godina, pogodio je Floridu i odnosio najmanje dva života.
Iako je uoči dolaska na obalu Floride oslabio s kategorije 5 na kategoriju 2, uragan iza sebe ostavlja pustoš. Više od milion ljudi je evakuisano, brojna područja već su poplavljena, nivo mora raste, zabilježene su ekstremne količine kiše i vjetrovi 200 kilometara na sat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYu9hC5MokCA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Zvaničnici Floride izdali su posljednje upozorenje stanovništu da se evakuiše. Više od dva miliona objekata - privatnih kuća i kompanija sada je bez struje, a čitavi kvartovi su u mraku.
Najmanje dvije osobe poginule su jutros u uraganu Milton u okrugu Sent Lusi na atlantskoj obali Floride, rekao je šerif okruga Kit Pirson.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FparachutesBTC%2Fstatus%2F1844198755614195850%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1844198755614195850%7Ctwgr%5Edf7f7b7e8b7a71fde6de0b20c25df5cfc4213eab%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Pirson je ocijenio da je uništeno više od 100 kuća u okrugu, prenio je NBC News.
Pripadnici Nacionalne garde Floride i lokalni službenici za sprovođenje zakona rade na terenu kako bi pomogli žrtvama.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCIRA_CSU%2Fstatus%2F1844178869898858579%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1844178869898858579%7Ctwgr%5E4f9d5459842a4063ba94bfa4d66666549b08c93a%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lovac na oluje za CNN opisao je kako je biti na ulicama Floride.
- Veoma mi je teško da stojim. Čak i sa zaklonom od izuzetno visokih betonskih zgrada, i dalje me bacaju okolo kao da sam veoma lagan objekat ovde na ulicama Bradentona - rekao je lovac na oluje Ben Mekmilan za CNN, dodajući da su vjetrovi bili "veoma, veoma siloviti".
Nacionalni centar za uragane je saopštio da nije siguran na kojoj će tački oko uragana zaći na kopno, jer bi njegova putanja mogla da „varira“, ali čitav region zaliva Tampa i tačaka južno od njega su u ogromnom riziku.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FReedTimmerUSA%2Fstatus%2F1844225617576984594%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1844225617576984594%7Ctwgr%5E842b66dee5dbbba0516eb08466f4f83bdc722831%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Vjetrovi snage tropske oluje već tuku obalu Floride od jutros po lokalnom vremenu.
Milton je nekoliko puta mijenjao svoju kategoriju, na skali od jedan do pet. Bio je „petica“ – što je najjači mogući uragan – pa je oslabio na „četiri“, vratio se na „pet“ a od jutros je „trojka“. Očekuje se da će ostati u kategoriji uragana pošto bude zašao na kopno Floride, a na njegovom putu bi trebalo da se nađe i gusto naseljena oblast oko Orlanda.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FWPBF_BROOKE%2Fstatus%2F1844146817598095656%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1844146817598095656%7Ctwgr%5E842b66dee5dbbba0516eb08466f4f83bdc722831%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- To je to, narode. Za one među vama koje je (prethodni, nedavni ) uragan Helen opaučio: ovo će da bude nokaut. Morate da bježite, i morate da bježite odmah - rekla je stanovništvu Keti Perkins, direktorka centra za vanredne situacije okruga Pinelas, koji se nalazi na poluostrvu kraj zaliva Tampa.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDrEricDing%2Fstatus%2F1844018960322441598%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1844018960322441598%7Ctwgr%5Edf7f7b7e8b7a71fde6de0b20c25df5cfc4213eab%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Zaliv Tampa nije doživio direktni udar nekog uragana više od jednog vijeka.
Zapad Floride još se oporavlja od posljedica naleta uragana Helen, koji je širom juga SAD ubio 230 ljudi, postavši drugi najsmrtonosniji uragan u istoriji SAD poslije čuvene Katrine koja je 2005. godine poplavila Nju Orleans.
 
&nbsp;

1084x550

Uragan Milton pogodio Floridu: Najmanje dvoje mrtvih, gradovi poplavljeni, kvartovi u mraku...

Očekuje se da će olujni sistem, koji se formira u Meksičkom zalivu, kasnije danas postati tropska oluja, a prognostičari upozoravaju da bi mogao i da se pretvori u uragan koji će iduće nedjelje krenuti ka Floridi.
Tropska depresija se nalazi oko 340 kilometara sjeveroistočno od grada Verakruza u Meksiku, saopštio je Nacionalni centar za uragane u Majamiju.
Iako nikakva upozorenja nisu izdata, centar za uragane je rekao da bi Florida, Florida Kiz, meksičko poluostrvo Jukatan i sjeverozapadni Bahami trebalo da prate razvoj situacije.
Predviđa se da će oluja ojačati i stići na djelove zapadne obale Floride sljedeće nedjelje, sa uraganom i olujnim udarima koji će vjerovatno početi u nedjelju.
Očekuje se da će djelovi Floride imati obilne padavine nakon toga. Padavine će donijeti rizik od poplava, zajedno sa izlivanjima rijeka.
- Nastaće veći rizik od opasnih olujnih udara vjetra za djelove zapadne obale Floride, počevši od utorka i u srijedu. Stanovnici ovih područja treba da prate sve savjete lokalnih zvaničnika i da provjeravaju da li ima novosti u vezi sa prognozom - saopštio je centar.

Oluja u Meksičkom zalivu mogla bi da postane uragan i zaprijeti Floridi

Spasilačke ekipe u zapadnim djelovima Sjeverne Karoline užurbano pokušavaju da dođu do ljudi čija se sudbina još ne zna, tri dana pošto je uragan Helen razorio jugoistok Sjedinjenih Država. Broj žrtava oluje u šest država porastao je na 120, a milioni ljudi su ostali bez struje i nemaju pristup internetu, prenosi Glas Amerike.
U teško pogođenom planinskom okrugu Bamkoum u Sjevernoj Karolini, gdje se nalazi grad Ešvil, nastradalo je 35 osoba, saopštio je u ponedjeljak lokalni šerif. Zalihe vode i hrane su helikopterima i avionima dostavljene stanovnicima područja koja su ostala izolovana zbog poplava i nestanka struje, prenosi Glas Amerike.
Guverner Sjeverne Karoline Roj Kuper predvidio je da će broj žrtava rasti kako spasioci prilaze područjima izolovanim zbog srušenih puteva, oštećene infrastrukture i velikih poplava.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FGlasAmerikeVOA%2Fstatus%2F1840779446372139355%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1840779446372139355%7Ctwgr%5E101685afcae6bdc5e6347ce2c8cee3ef6d603009%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Više od dva miliona kuća i firmi u Floridi, Džordžiji, Sjevernoj i Južnoj Karolini u ponedjeljak nije imalo struju, prema podacima vebsajta PowerOutage.us.
Zvaničnici upozoravaju da će obnova i oporavak od velike materijalne štete poslije uragana biti teški i da će dugo trajati.
Američki predsjednik Džo Bajden u ponedjeljak je razgovarao sa guvernerima Džordžije i Sjeverne Karoline i obećao nastavak federalne pomoći za žrtve uragana „dok god je potrebno“.
- Nastavićemo da povećavamo resurse, uključujući hranu, vodu, komunikacije i opremu koja spasava živote. Bićemo tamo koliko god je potrebno da se posao završi - rekao je Bajden u Bijeloj kući i najavio da će kasnije ove nedjelje obići pogođena područja.&nbsp;
Dodao je da će možda „morati da zatraži“ da se Kongres vrati na specijalnu sjednicu kako bi usvojio paket dodatne pomoći za pogođene djelove zemlje.
Potpredsjednica Kamala Haris otkazala je planirane predizborne aktivnosti u Las Vegasu u Nevadi, i vraća se u Vašington ranije nego što je planirano da bi učestvovala u brifinzima u sjedištu Federalne agencije za vanredne situacije (FEMA). Njen izborni štab najavio je da će Haris posjetiti region pogođen uraganom „čim to bude moguće, a da se ne poremete hitne spasilačke operacije“.
Prethodno je republikanski predsjednički kandidat Donald Tramp kritikovao što nije više uključena u reagovanje na uragan i najavio da će posjetiti pogođeni region. On je posjetio Valdostu u Džordžiji, kako je saošteno, da bi se informisao o oluji i pomogao u distribuciji humanitarne pomoći. Tramp je takođe rekao da je razgovarao sa milijarderom Ilonom Maskom da se stanovnicima pogođenih djelova koji su ostali bez interneta omogući besplatni satelitski internet Starlink. Mask je ranije zvanično podržao Trampa kao kandidata na predsjedničkim izborima.
Uragan Helen udario je u obalu Floride u četvrtak uveče, izazvao višednevne pljuskove i uništio kuće koje su decenijama odolijevale nevremenima. Oluja je putovala ka sjeveru, a cijela naselja su zbrisana sa zemljom, dok su mnoge zajednice ostale bez vode i osnovnih potrepština.

Broj žrtava uragana Helen porastao na 120, dva miliona kuća bez struje

Najmanje tri osobe poginule su u nevremenu kada je uragan Helena pogodio SAD, za koji CNN navodi da je najjači koji je ikad pogodio oblast Big Bend na Floridi.
Helena je sinoć stigla na sjeverozapad Floride kao oluja kategorije 4, prenio je AP.
Nacionalni centar za uragane u Majamiju saopštio je da je Helena sinoć pogodila obalu blizu ušća rijeke Ausila u oblasti Big Benda u Meksičkom zalivu. Brzina vjetra kretala se 225 kilometara na čas.
Zbog Helene vlasti su izdale upozorenja o uraganima i poplavama koja su se proširila do sjeverne Džordžije i zapadne Sjeverne Karoline.
Više od milion domova i preduzeća ostalo je bez struje na Floridi i više od 50.000 u Džordžiji. Guverneri američkih saveznih država Floride, Džordžije, Alabame, Karoline i Virdžinije proglasili su vanrednu situaciju u svojim državama.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fseautocure%2Fstatus%2F1839504820891164702%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1839504820891164702%7Ctwgr%5E9fb66f8acdaee35438ca39c6a22c7a437223dbe9%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Jedna osoba je poginula na Floridi kada je saobraćajni znak pao njen automobil, a prijavljeno je da su dve osobe poginule u južnoj Džordžiji.
U planinama Sjeverne Karoline palo je i do 25 centimetara kiše.
Obilne kiše počele su da padaju, a vjetrovi su se pojačavali ranije u četvrtak u gradu Valdosti, u Džordžiji, u blizini granice sa Floridom.
Meteorolog Dilan Lask rekao je da je Nacionalna meteorološka služba izdala sinoć upozorenje na tornado za okrug Viler u Džordžiji. Rekao je da je to jedno od 12 upozorenja na tornado za samo nekoliko sati.
U mnogim gradovima i okruzima na jugu Džordžije uveden je policijski čas tokom noći.
- Ovo je jedna od najvećih oluja koju smo ikada imali - rekao je guverner Džordžije Brajan Kemp.
Izdati su nalozi za evakuaciju duž obale Meksičkog zaliva u nižim oblastima oko Talahasija, Gejnsvila, Sidar Kija, Lejk Sitija, Tampe i Sarasote na Floridi.
Meteorološka služba prognozirala je olujne udare i upozorila da bi oni mogli da budu „katastrofalni“ u zalivu Apalači kod obale Floride.
Škole u tom okrugu i više univerziteta otkazali su nastavu, a zatvoreni su aerodromi u Tampi, Talahasiju i Klirvoteru.
Meteorolozi predviđaju da će Helena vjerovatno oslabiti kako se bude kretala ka unutrašnjosti, ali da će se jaki vjetrovi i kiša proširiti na južne Apalačke planine, gdje će biti moguća i pojava klizišta.
Helena je u sredu izazvala poplave u djelovima meksičkog poluostrva Jukatan. Na zapadu Kube, zbog uragana je više od 200.000 domova i preduzeća ostalo bez struje.
Za Atlantu Helena bi mogao da bude najgori uragan koji je pogodio grad u posljednjih 35 godina, rekao je profesor meteorologije na Univerzitetu Džordžija Maršal Šepard.
Nacionalna uprava za okeane i atmosferu predvidjela je natprosječnu sezonu uragana na Atlantiku zbog rekordno visokih temperatura okeana.

1250x600

Jedan od najjačih uragana: Helena pogodila Floridu, najmanje troje mrtvih

Odgađaju se premijera i reprizna izvođenja predstave „Gidionov čvor“, po tekstu Džone Adams, u režiji Ivana Vanje Alača, zakazane za 13, 14. i 16. maj 2025. godine.
O novim datumima, kako se navodi u saopštenju, publika će biti blagovremeno obaviještena.
- Karte koje su neposredno kupljene mogu se vratiti ili zamijeniti na biletarnici Crnogorskog narodnog pozorišta do 1. juna, radnim danima od 9 do 13.30 sati i od 14 do 20 sati, dok će se za karte obezbijeđene onlajn putem primijeniti postupak po proceduri za tu vrstu kupovine - kazali su iz CNP-a.

CNP: Odgađaju se premijera i reprize predstave "Gidionov čvor"

Nastavlja se Mandićeva sabotaža EU puta Crne Gore, koji skupove sa šefovima parlamenata EU zemalja koristi, ne za priču o reformama kojih nema, već o državljanstvu, ocijenio &nbsp;je predsjednik SDP-a i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
On se obratio i premijeru Milojku Spajiću.
- Gospodine Spajiću, možda nijesmo upoznati – je li tema državljanstva postala neko novo EU poglavlje koje moramo ispuniti - pitao je Vujović.

Vujović: Mandić koristi skupove sa šefovima parlamenata EU da nastavi sabotažu evropskog puta

U Crnoj Gori siva ekonomija i dalje predstavlja ozbiljan izazov, a suzbijanje tog problema zahtijeva sistemski pristup, jačanje institucija, digitalizaciju, edukaciju građana i stimulativan poreski okvir, poručio je direktor Poreske uprave, Sava Laketić.
On je, u drugoj epizodi podcasta „Talk UP“, čija je tema bila „Siva ekonomija – kako zaštititi legalne biznise?“ , a koji je realizovala Unija poslodavaca Crne Gore u produkciji PR Centra, uz podršku Međunarodne organizacije rada, istakao je da se neformalna ekonomija mora suzbijati sistemski, uz podršku svih društvenih aktera, od obrazovnog sistema do nadležnih institucija.
- Neki zvanični podaci govore da se siva ekonomija u Crnoj Gori kreće između 20,6 i 31 odsto. Moj lični osjećaj je da ona prevazilazi taj procenat i da postoji ogroman prostor za unapređenje. Poreska uprava ovo pitanje tretira kao jedan od strateških prioriteta - rekao je Laketić.
On je naveo da se obim sive ekonomije u poslednje vrijeme smanjuje, što potvrđuju i podaci o naplati poreza.
Laketić je upozorio da neformalna ekonomija ima izrazito negativan uticaj na legalne privrednike.
- Nelojalna konkurencija demotiviše legalni biznis. U kontaktima sa privrednicima, gotovo uvijek se kao prvi problem ističe neregistrovano poslovanje - rekao je Laketić.
Država zbog sive ekonomije gubi značajne prihode, a Laketić je istakao da borba protiv ovog problema mora uključivati cijelo društvo.
- Neformalna ekonomija prisutna je u gotovo svim sektorima, a posebno je izražena u izdavanju smještaja, građevinarstvu, uslugama frizersko-kozmetičkog sektora i ugostiteljstvu. Ogroman broj izdavaoca smještaja nije registrovan. Imamo i slučajeve gdje su firme formalno registrovane, ali ne evidentiraju sav prihod. Poseban izazov su oni koji uopšte nijesu registrovani, a aktivno posluju - upozorio je Laketić.
Ukazao je da je u sektoru građevinarstva prisutan veliki broj neprijavljenih radnika, dok u ugostiteljstvu, naročito tokom ljetnje sezone, veliki dio prometa ostaje neprijavljen.
Laketić je ocijenio da je jedan od ključnih koraka za rješavanje problema olakšavanje prijave i plaćanja poreza.
- Zakonski okvir mora biti podsticajan za prijavljivanje i evidentiranje prihoda, a istovremeno moramo raditi na razvoju poreske kulture – obrazovati buduće obveznike - istakao je Laketić.
On vjeruje da su sprovedene mjere dale rezultate, naročito na tržištu rada.
- Imamo bolje podatke o naplati. Reforma oporezivanja rada, kojom je značajno smanjen doprinos, dovela je do pozitivnih signala – sve je više radnika koji su prešli iz sive zone u formalni sektor. U prvom kvartalu ove godine ostvarena je naplata od 67 odsto u odnosu na 2024 - rekao je Laketić
Ukazao je da se Poreska inspekcija, koja je ključna u borbi protiv sive ekonomije, suočava sa nedostatkom kadra.
- Nedostaje nam 60 inspektora. Do kraja godine očekujemo još 15 penzionisanja, tako da će ostati oko 88 inspektora, a taj broj je još manji kada se uzmu u obzir bolovanja i druga odsustva - naveo je Laketić.
On je, kao jednu od najvažnijih mjera u borbi protiv sive ekonomije, izdvajio digitalizaciju.
- Elektronska fiskalizacija, uvedena 2021. godine, jedan je od najboljih alata koje imamo. Omogućava nadzor nad poslovanjem sa udaljene lokacije. Radimo na nadogradnji ovog sistema, posebno u dijelu BI (Business Intelligence) alata koji će pomoći u analizi rizika“, rekao je Laketić.
Rekao je da će se Poreska uprava u narednom periodu fokusirati na analizu rizika, kako bi rasteretila legalni sektor i proaktivno djelovala prema onima koji izbjegavaju obaveze.
- Digitalizacija je prioritet broj jedan, a sve snage su usmjerene na implementaciju integrisanog sistema za upravljanje prihodima. Od registracije firme do prinudne naplate, svi procesi biće digitalizovani. Radi se o ogromnom unapređenju, ne samo ‘farbanju fasade’. Cilj je da iz svoje fotelje možete pokrenuti biznis – bez potrebe za odlaskom u Poresku upravu“, poručio je Laketić.
Ukazao je da je jedan od izazova u borbi protiv sive ekonomije i nepovredivost stana, koju garantuje Ustav.
- Poreski inspektori nemaju pravo da uđu u privatne stanove. Do zakonskih izmjena, jedini način da se suprotstavimo toj formi poslovanja je saradnja sa drugim institucijama i jačanje međuinstitucionalne interoperabilnosti - jasan je Laketić.
Smatra da se siva ekonomija ne može u potpunosti suzbiti bez sveobuhvatne reforme.
- Potrebno je poboljšati poslovni ambijent, pojednostaviti procedure, ojačati kadrovske kapacitete i raditi na promjeni svijesti građana. Samo tada možemo očekivati istinsku promjenu - poručio je Laketić.

Laketić: Suzbijanje sive ekonomije zahtijeva sistemski pristup

Privredna komora Crne Gore sprovela je tokom marta i aprila istraživanje među privrednicima, s ciljem procjene aktuelnog poslovnog ambijenta, identifikovanja ključnih izazova i očekivanja za naredni period. Rezultati pokazuju postepeno poboljšanje percepcije privrede, ali i dalje prisustvo ozbiljnih prepreka.
Prosječna ocjena poslovne klime u 2025. iznosi 2,47 – što je napredak u odnosu na 2,37 iz prethodne godine, ali još ispod pretpandemijskog nivoa od 3,05. Optimistična su očekivanja za kraj godine, s prosječnom ocjenom 3,03, dok se za 2026. predviđa dodatni rast na 3,35.
Predsjednica Privredne komore, dr Nina Drakić, kazala je da se uočava napredak u oblastima kao što su javne nabavke i digitalizacija, dok sistemski problemi u poreskom sistemu, pravosuđu i pristupu kapitalu i dalje koče razvoj. „Rezultati istraživanja potvrđuju da su unapređenje institucionalne efikasnosti, reforma obrazovanja, bolji pristup finansijama i fiskalna rasterećenja ključni za održivo poboljšanje poslovne klime“, poručila je Drakić.
Očekivanja do kraja godine pokazuju umjereni optimizam: većina privrednika predviđa rast prometa i iskorišćenosti kapaciteta, dok su investicije i likvidnost i dalje podložne rizicima. Uvoz, izvoz i zaposlenost ostaju na stabilnom nivou, ali zabrinjava to što 62,1% ispitanika očekuje rast cijena, što dodatno otežava poslovanje. Posebno je problematičan slab optimizam u vezi sa izvozom, što ukazuje na strukturne izazove u izvoznim sektorima.
Potpredsjednik Komore Nikola Vujović naveo je pet najvećih biznis barijera: „Siva ekonomija i nelojalna konkurencija i dalje su glavni problem. Slijede nedostatak kvalifikovane radne snage, visoki fiskalni i parafiskalni nameti, neadekvatna zakonska rješenja i njihova nedosljedna primjena.“
Direktor sektora za istraživanje i analize, Miljan Šestović, predstavio je detaljne rezultate po oblastima:
<ul>
 <li>&nbsp;Javne nabavke: Najveći napredak, uz pohvale za digitalizaciju i veću transparentnost.</li>
 <li>&nbsp;Poreski sistem: Tri godine bez promjene – visoke takse i kompleksne procedure i dalje opterećuju privredu.</li>
 <li>&nbsp;Infrastruktura: Spora dinamika napretka, s niskim ocjenama željezničke infrastrukture, a najboljom – internetom.</li>
 <li>&nbsp;Tržište rada: Problemi sa dostupnošću radne snage i migracijom kvalifikovanih kadrova.</li>
 <li>&nbsp;Javna administracija: Poboljšana percepcija efikasnosti i digitalizacije.</li>
 <li>&nbsp;Vladavina prava: I dalje slabo ocijenjena oblast; naročito loše stoji upravljanje stečajnim postupcima.</li>
 <li>&nbsp;Digitalizacija: Oporavak nakon pada u 2024; najveći napredak u digitalnim servisima državnih organa.</li>
 <li>&nbsp;Pristup finansijama: I dalje najniže ocijenjena oblast, iako se vidi blagi napredak.</li>
</ul>
Zaključno, rezultati istraživanja pokazuju da i pored pozitivnih pomaka, poslovna zajednica i dalje funkcioniše u složenom i nestabilnom ambijentu. Reforme moraju biti fokusirane, dosljedne i usmjerene ka rješavanju strukturnih slabosti koje godinama usporavaju razvoj crnogorske privrede.

PKCG: Institucionalna efikasnost i reforme ključ za bolji poslovni ambijent

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Crnogorska grupa "Perper" sinoć je na Trgu nezavisnosti u Podgorici priredila veče za pamćenje.
Nastup cetinjske čuvene grupe na Proljećnom pazaru ispunio je trg emocijama, ritmom i snažnom energijom, a publika je uglas pjevala njihove najpoznatije hitove poput "Montenegro jazz", "Perperi i zlato", "Zastave", "Kome dolaziš u san", "Dobrovoljac", "Sa dušom od kamena"...
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F_rAocTcegpU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poseban trenutak večeri bio je izvođenje pjesme "Goro moja", koja je, kako to inače biva, dirnula sve prisutne i izazvala pravu euforiju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FHoRX87zgKws&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Čitava atmosfera bila je prožeta zajedništvom i ljubavlju prema muzici, a Perper je još jednom pokazao zašto je navoljeniji bendo domaće scene.

VIDEO: Perper i publika u harmoniji: "Goro moja" zagrmjela jednim glasom

10.05.
15:50h
Vučem neku tjeskobu, vučem je, u meni je, guram stid pred sobom. Nikako da pristanem sve da odbacim i pazim svoga posla, pred neuređenim, nekompetentnim narativima dijela vlasti, koji obnašajući istu pokazuju tupavu, mrzilačku zlovolju. Čiji postupci determinisani averzijom prema subjektu, brukaju samu državu.
Sve neprijatne misli, neizbježna pitanja, nijema čuđenja, sputavaju me da se iz nemoći kao građanin nasmijem establišmentu, u kojem, očito, neki efemerni likovi brukajući vlasti, ispoljavaju prapotopsku glupost garniranu nezrelostima.
Pozoveš nekoga za dan, kakav je državni praznik, a onda se presabereš i na memorandumu Vlade napišeš da je prvi poziv sa sve memorandumom nevažeći i dodaš da primalac računa da nije ni poslat.
Šaljući tu poruku-poslao si sledeću:
1. Računajte građani da bulevar Jaz - Tivat, ne radi onaj ko radi i biće mu zabranjeno.
2. Kad se vozite autoputem, kojim se mi u inat ne vozimo, računajte da ga nije radio ko jeste, ako računate da ipak jeste - oburdaćemo ga.
3. Milione poreza koje plaša subjekat-primalac obavještenja, Uprava prihoda računa da nisu uplaćene jer mi taj novac inače ne koristimo.
4. Ne računajte da djeca idu u skolu "Novka Ubović", jer ona ne postoji, a ako mislite da ona postoji, ispišite ih. Jer će Vlada školu porušiti.
5. Ako neko igra u najboljoj maloj dvorani na Balkanu, pored Morače, ili neko tamo ima koncert ralunajte da niko tamo ne igra, niti pjeva. Zatvorićemo je ili ćemo je sravnati sa zemljom.
6. Ako neko šeta po njihovom parku, računajte da ne šeta.
7. Sve ceste, puteve, tunele, bulevar Tuzi - Podgorica, smatrajte nepostojećim. A ako ih vidite - loše vidite.
Ništa ne postoji, samo naši hipotalamusi koje je teško izgraditi, dograditi, proširiti. Čak i porušiti.
Takav materijal.
P.S. Ako se jedna moja intimna nada ne može dogoditi po Zakonu vjerovatnoće, dogodiće se po nekom drugom.
P.S.2 Nigdje kao U Crnoj Gori političari ne mrze, preziru, ponižavaju dio stanovništva, neke ljude, a da izgleda kao da im je do svih građana najviše stalo.

Tag: florida