Fudbaleri vodećeg Dečića doživjeli su poraz, Sutjeska mu se trijumfom pridružila na čelu tabele, dok su Budućnost i Mornar upisali pobjede i zaostatak sveli na bod, nakon 12. kola Meridianbet Prve crnogorske lige.
Dečić je u Baru poražen od Mornara 1:0, a odlučujući pogodak postigao je Stefan Denković u 72. minutu.
Sutjeska je kao gost slavila protiv Petrovca 1:0, a pitanje pobjednika riješio je Marko Šimun u 67. minutu.
Budućnost je na Gradskom stadionu savladala Arsenal 4:2, golovima Lazara Mijovića iz jedanaesterca u 34. i 65, Ivana Bojovića u 63. i Milana Vušurovića u četvrtom minutu sudijske nadoknade.
Strijelci za Arsenal bili su Aleksandar Macanović u 41. i David Sim u 69. minutu.
Kao gost slavila je Mladost, koja je u Bijelom Polju savladala Jedinstvo 1:0.
Pobjedonosni pogodak, vrijedan tri boda, postigao je Rodrigo Faust u 79. minutu.
Bokelj je u Kotoru bio ubjedljiv protiv Jezera 3:0, a do druge pobjede vodili su ga Kristijan Radunović u 40, Fatih Muković u 58. i Zarija Mugoša u 71. minutu.
Sutjeska i Dečić &nbsp;sa po 20 bodova dijele čelnu poziciju na tabeli.
Budućnosti i Mornar osvojili su po 19, a bod manje Petrovac na petom mjestu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Poraz Dečića, slavili Sutjeska, Budućnost i Mornar

Nakon tri kola u kojima je Sutjeska osvojila bod bez postignutog gola Upravni odbor nikšićkog fudbalskog prvoligaša odlučio je da smijeni Miliju Savovića.
Podgorički trener tako je neslavno završio drugi mandat kraj Bistrice. Nakon 11 odigranih kola Sutjeska je treća na tabeli, sa 17 osvojenih bodova.
Nakon reprezentativne pauze Sutjesku očekuje gostovanje Petrovcu, a do izbora novog šefa struke ekipu će predvoditi prvi Savovićev pomoćnik Dejan Jelenić.
Kako Pobjeda saznaje prvi pik Sutjeske za novog šefa stručnog štaba biće Miodrag Džudović, aktuelni trener Jezera.

500x500

1250x600

1084x550

Sutjeska smijenila Savovića

Vodeća Sutjeska doživjela je poraz, Budućnost, koja brani trofej, osvojila je samo bod, dok je Dečić upisao pobjedu i priključio se čelu tabele nakon desetog kola Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige.
Sutjeska je u Baru poražena od Mornara 1:0 i zabilježila treći poraz ove sezone.
Odlučujući pogodak, za trećitrijumf barskog tima, postigao je Stefan Denković u šestom minutu.
To je barskom timu peti uzastopni meč bez poraza.
Budućnost je na Gradskom stadionu igrala sa Jezerom neriješeno 1:1.
Vođstvo gostima donio je Milivoje Raičević u 50, a konačan rezultat postavio je Ivan Bulatović u 82. minutu.
Dečić je na DG areni savladao Mladost Lob.Bet 2:1 i upisao pobjedu nakon dva meča. 
Ekipa iz Tuzi je iskoristila poraz Sutjeske i petim trijumfom izjednačila se sa nikšićkim timom na čelu tabele.
Dečić je poveo u 17. minutu golom Draška Božovića iz jedanaesterca.
Na 2:0 povosio je Asmir Kajević u 64. minutu.
Konačan rezultat postavio je Dušan Vuković u 89. minutu iz jedanaesterca.
Mladost je pretrpjela četvrti poraz na posljednjih pet mečeva.
Bez golova završen je duel Jedinstva i Arsenala u Bijelom Polju 0:0, dok je Petrovac u gostima savladao Bokelj 2:1 i zaostatak za Sutjeskom i Dečićem sveo na dva boda.
Petrovčani su poveli u 53. minutu golom Sava Arambašića, a sve dileme riješio je Žarko Popović u 64. minutu iz penala.
Konačan rezultat postavio je Igor Poček, koji je u 70. minutu bio precizan sa 11 metara.
Sutjeska i Dečić dijele čelnu poziciju sa po 17 bodova, Petrovac je treći sa 15, dok po bod manje imaju Arsenal i Jezero na četvrtom, odnosno petom mjestu.

Poraz Sutjeske, Budućnost do boda u finišu

Fudbaleri Sutjeske i Jedinstva upisali su pobjede, dok su Arsenal i Jezero podijelili bodove, u petom kolu Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige. 
 
Sutjeska je na domaćem terenu ubjedljivo slavila protiv Bokelja 5:2. 
 
Tok meča odredio je crveni karton koji je u 14. minutu dobio Žarko Vilotijević. 
 
Nakon toga, Nikšićani su već do poluvremenu obezbijedili lagodnu prednost i trijumf, a redom su pogađali Nikola Furtula u 15, Marko Šimun u 40. i Petar Aničić u 42. minutu. 
 
Bokelj je u 57. minutu smanjio prednost na 3:1 golom Velizara Janketića, ali je samo minut kasnije drugim pogotkom na meču prednost na plus tri vratio Šimun. 
 
U 69. minutu ponovo je bio precizan Janketić za 4:2, a u 
 
Trijumf je večeras upisala i ekipa bjelopoljskog Jedinstva, koja je na domaćem terenu slavila protiv barskog Mornara 2:1. 
 
Svi golovi na tom meču viđeni su u prvom poluvremenu. 
 
Bejlopoljce su do pobjede golovima doveli Žarko Korać u 11. i Stefan Radojević u 36. minutu, dok je jedini pogodak za Barane postigao Darko Zorić u 29. minutu igre. 
 
Najneizvjesniji duel bio je u Tivtu, gdje su Arsenal i plavsko Jezero odigrali neriješeno 2:2. 
 
Gosti iz Plava su dva puta stizali prednost Arsenala. 
 
Najrpije je Zoran Mikijelj već u 2. minutu utakmice doveo domaćine u vođstvo, da bi već u 18. minutu rezultat poravnao Đorđe Maksimović. 
 
Tivćani su na pauzu otišli sa prednošću, nakon što je u 36. minutu bio precizan Armin Bošnjak. 
 
Konačan rezultat utakmice postavio je Mario Đoljaj u 83. minutu. 
 
Sjutra su na programu preostali dueli petog kola - Dečić i Petrovac sastaće se u 19 sati u Tuzima, dok će sat kasnije na DG areni rivali biti Mladost i Budućnost.

MPCFL: Pobjede Sutjeske i Jedinstva, neriješeno u Tivtu

Napeto je sinoć bilo pod Goricom nakon utakmice između Budućnosti i Sutjeske (0:1).
Dio navijača 'plavih' je, kako smo već izvijestili, izdalo strpljenje - nakon utakmice bilo je svega.
Tražene su ostavke uprave, pri čemu - doduše - u njenom vrhu već duže pratimo gotovo 'hokejaške' izmjene.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FkdN_HoRgh6Q&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Dio simpatizera prvaka tako se zalijetao prema loži u kojoj je bio vrh kluba, ali i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.
U jednom momentu, ka loži je poletjela i stolica.
Reagovala je policija, koja je napravila kordon ispod same lože, dok je obezbjeđenje čuvalo Mujovića i rukovodstvo kluba.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FujDnkPs5JRE&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Nedugo zatim, oni su, uz skandiranje "uprava napolje", napustili ložu.

Bilo napeto, letjele i stolice: Ovako je izgledao bunt navijača Budućnosti protiv uprave (VIDEO)

Ovako izgleda novi dres FK "Sutjeska", za utakmice na gistovanjima. Na večerašnjoj utakmici protiv "Mornara", na otvaranju nove fudbalske sezone, viđeli smo verziju za stadion pod Bistricom.
Po brutalnoj direktnosti poruke, po svedenosti simbolike na jednu ideju, jednu misao - reklo bi se da su u pravu oni koji u novom dizajnu rezervnig dresa nikšićkog kluba prepoznaju autorski prst Milutina Đukanovića.
Prelako je zamisliti Milutina kako se zaključava u Velikom kabinetu predsjednika UO EPCG, da mu ne bi zasmetao laureat Trinaestojulske Veljo Stanišić, inače dizajner, i kako, nakon kratke zamišljenisti nad praznim papirom, ponosno izlazi pred uzbuđeni uži krug od nekoliko stotina zaposlenih koje je lično uhljebio, i pokazuje crtež po kojem je nastao dres.
Treba li reći da je oduševljenje podijelio Marko Kovačević, i sva parlamentarna većina za njim? Ne.
"Sutjeska" je nekad bila ozbiljan fudbalski klub, igrala je u Prvoj ligi velike Jugoslavije. A danas... danas je obična partijska ispostava, tužna slika kako se sportske institucije bez stila i bez duše koriste kao jeftini rekvizit politike.

Tri boje Milutin

Kako su se Budućnost, Dečić i Sutjeska predstavili u utakmicama koje će ispostaviti posljednjim za naše ekipe u Ligi konferencija ovoga ljeta? Dečić je bilo najljepše gledati, Budućnost je mučila malo nas, malo sebe, slično kao i Sutjeska. Ipak kad se uzme u obzir cio tok ovih kvalifikacija, možda i nije bilo sve uzalud. Rapid – Dečić 4-2: Dečić dostojan velike scene  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250801180812_b46d192cceeaf93a4b60d4695b357ab4a8c1333cc5aa64d571e477b047194b8e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250801180812_b46d192cceeaf93a4b60d4695b357ab4a8c1333cc5aa64d571e477b047194b8e" data-rendition-name="original" width="1068" height="584" loading="lazy" alt="formacija"> </figure>  Trend dobre igre Dečića iz prethodnih utakmica je nastavljen. Čak i unaprijeđen. Najbolji primjer za to je napad Tuzana neposredno prije prvog gola, kada su došli do kornera nakon dugog niza dodavanja. Nebojša Jandrić je počeo na temeljima koje mu je ostavio Nenad Brnović, ali je u ovih mjesec dana njegova ekpa doživjela i značajan progres. Imponovala je motivacija sa kojom su igrali u drugom poluvremenu – sa sviješću da žele i da imaju što da pokažu. Jednostavno, imao sam osjećaj da gledam pravu fudbalsku utakmicu – duel dvije ekipe koje ne čekaju, u strahu od greške, samo da vrijeme istekne, već koje igraju i stvaraju. Milsami – Budućnost 2-1: Nije bilo ni do tehnike, ni do taktike  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250801180812_efad2b39c1aaeab6385ec9e42ae98d24671ee2f28feb3b7435cc1952f7c0a038.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250801180812_efad2b39c1aaeab6385ec9e42ae98d24671ee2f28feb3b7435cc1952f7c0a038" data-rendition-name="original" width="1068" height="584" loading="lazy" alt="formacija"> </figure>  Kad imate igrača kojem fali samopouzdanja da šutira na prazan gol, a drugome da pogodi iz penala iz dva pokušaja, onda imate psihološki nepripremljenu ekipu za veće fudbalske izazove. Budućnost možda jeste bila blizu prolaska po šansama, ali po igri i mentalitetu sigurno ne. Da je iole imala snage da pobijedi, svi igrači našeg tima bi bili na polovini Milsamija u posljednjem minutu, a ne obratno. Budućnost je nažalost klub koji često živi od neutemeljenog optimizma i iskrivljenog doživljaja sebe, zbog čega se igrači i ne izražavaju na terenu slobodno i samouvjereno. Milsami od našeg prvaka nije bio bolji puno, ali jeste za taj gol u posljednjem minutu. Beitar – Sutjeska 5-2: Neophodna bolja selekcija  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250801180812_8f2b6aa21d92cdda120a6d2e9bc78c2a4cc7889612c4f2cc1ada22aee0d67c46.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250801180812_8f2b6aa21d92cdda120a6d2e9bc78c2a4cc7889612c4f2cc1ada22aee0d67c46" data-rendition-name="original" width="1068" height="584" loading="lazy" alt="formacija"> </figure>  Odlično je što je Sutjeska bila u igri dugo vremena protiv renomiranog protivnika. Što nije odlično je selekcija nikšićkog tima koja je napravljena po receptu starosjedioci + povratnici + igrači iz domaće lige. Naravno, ekipa Dečića je dokaz da nema potrebe za većim brojem stranaca da bi se igralo maštovito, ali da Sutjeska ima samo dvojicu – mnogo jada i da im brani neko. Na kraju vrlo malo fudbala u igri Sutjeske, iako Milija Savović nije neko ko nema ideju za dobar taktički plan. Transfer-politika: nek je inovativno i inostrano Svaki od tri naša predstavnika jeste donio nešto crnogorskom fudbalu: Dečić hrabru i potentnu igru bez obzira na kvalitet protivnika; Budućnost sa Lalatovićem taktičke varijacije, a Sutjeska je protiv Dinamo Bresta pokazala da se isplati dobro skautirati protivnika. Ipak, koliko god lepršava igra i taktička rješenja moraju postati praksa, toliko mora i bolja transfer-politika. Naša liga je sa 17,9 odsto trenutno pretposljednja u Evropi po broju igrača iz inostranstva. Stil, taktika ali i selekcija su neophodni za uspjeh u evropskim mečevima (u bilo kojim mečevima). Dobri igrači su svuda oko nas, samo ih treba pronaći.&nbsp; This time next year...

Dečić po istom tragu, Budućnost i Sutjeska siromašno

Fudbaleri Sutjeske ostali su bez trećeg kola kvalifikacija za Ligu konferencije, iako su do finiša prvog poluvremena imali vođstvo od 2:0. 
 
Sutjeska je u rumunskom Ploeštiju, u revanšu drugog kola, poražena od izraelskog Beitara 5:2. 
 
Beitar je i u Nikšiću slavio 2:1. 
 
Nikšićki tim poveo je golom Balše Toškovića u 11. minutu iz jdanaesterca. 
 
Na 2:0 povisio je Boris Kopitović u 28. minutu. 
 
Beitar je do poluvremena, golovima Omera Acilija u 42. i Jardina Šuoa u 45, poravnao na 2:2. 
 
Pitanje pobjednika riješili su Grigori Morozov u 51, Džonbosko Kalu u 83. i Timoti Muzi u 88. minutu.

I Sutjeska eliminisana iz trke za Ligu konferencije

Fudbaleri Dečića i Sutjeske odigraće danas prve utakmice drugog kola kvalifikacija za Ligu konferencije.
Dečić će u Tuzima, u 21 sat, igrati sa Rapidom iz Beča. Sutjeska će u Nikšiću, 30 minuta ranije, ugostiti Beitar iz Jerusalima.
Ekipa iz Tuzi na startu kvalifikacija eliminisala je Sileks iz Kratova, dok je Sutjeska bila bolja od bjeloruskog Dinamo Bresta.
Revanš utakmice na programu su narednog četvrtka.
Budućnost je juče u Podgorici igrala sa moldavskim Milsamijem 0:0.

Dečić i Sutjeska danas na evropskoj sceni

<h3>Dečić – Sileks 2-0: Jandrić donio evropski šmek&nbsp;</h3>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712080724_0001342fd2b17b7102f382e29fbb48dd16158fc79181ffaa5a6651dc6b0be21c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250712080724_0001342fd2b17b7102f382e29fbb48dd16158fc79181ffaa5a6651dc6b0be21c" data-rendition-name="original" width="1046" height="518" loading="lazy" alt="3-4-3 formacija i sastav Dečića (v Sileks)"> <figcaption>3-4-3 formacija i sastav Dečića (v Sileks)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Dečić je protiv Sileksa odigrao stameno i dominantno cijelu utakmicu. Lepršav prvi gol nikako nije slučajnost, jer novi trener Dečića Nebojša Jandrić teži povezanoj igri po zemlji. Evropski šmek igri Dečića davala je najviše 3-4-3 formacija, sa kvartetom Božanović-Bajović-Sekulović-Radusinović u sredini. Na ovaj raspored se prelazilo samo tokom napada, dok se Dečić branio u sistemu 4-5-1. Ovakva transformacija odlika je savremenih evropskih ekipa i dokaz da za napredne ideje u igri (koje istovremeno donose i rezultat) nisu potrebni infrastruktura i finansijska sredstva (vazda ih bilo) već malo više umne gipkosti. <h3>Noa – Budućnost 1-0: Lakše se mijenja</h3>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712080724_91f68438c98de9934163f786acb27b7434415dade8cc75982dda2c8c5e6a8131.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250712080724_91f68438c98de9934163f786acb27b7434415dade8cc75982dda2c8c5e6a8131" data-rendition-name="original" width="1046" height="518" loading="lazy" alt="5-4-1 formacija i sastav Budućnosti (v Noa)"> <figcaption>5-4-1 formacija i sastav Budućnosti (v Noa)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;Raduje što se Nenad Lalatović lako odlučio da, konkretno za ovu utakmicu, promijeni i primijeni 5-4-1 sistem igre. Iako promjena jeste defanzivna, znamo da promjene formacija, u kojem god smjeru išle, nisu do sad bile manir crnogorskih trenera u evropskim mečevima. Sa druge strane, Budućnost se makar u prvom poluvremenu, predstavila kao svojevrsna klupska verzija San Marina (uz dužno poštovanje), ne toliko zbog defanzive, koliko zbog totalne bezidejnosti u napadu, đe su pojedini igrači možda par puta dotakli loptu. Jasno je i Lalatoviću da je za uspjeh na duže staze potrebno više stvaralaštva. <h3>Sutjeska – Dinamo Brest 1-2: Teorije da, prakse niđe</h3>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712080724_6836dc9492fc65f25a76ce6fb78386748e768562e4cf6a7a27fd8f097877f745.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250712080724_6836dc9492fc65f25a76ce6fb78386748e768562e4cf6a7a27fd8f097877f745" data-rendition-name="original" width="1046" height="518" loading="lazy" alt="4-3-3 formacija i sastav Sutjeske (v Dinamo Brest)"> <figcaption>4-3-3 formacija i sastav Sutjeske (v Dinamo Brest)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako me je trener Sutjeske i uvaženi kolega Milija Savović obavijestio, ofanzivno, plan je bio napasti Dinamo preko krila stvarajući mini-odnose 2v1. S obzirom da su Bjelorusi igrali u 5-2-1-2 formaciji, tj. imali samo po jednog igrača u krajnje bočnim zonama, a Sutjeska u formaciji 4-3-3 po dva (bek + krilo), plan je bio teoretski potpuno utemeljen i logičan. U praksi, napad Sutjeske se sveo na Giljenove degažmane, koje je tokom ove utakmice zaista dobro izvježbao. Plan, da bi uspio, mora se primjenjivati svjesno, dugotrajno i uporno, inače ostaje samo plan. <h2>Strani treneri, nove ideje</h2> Dva novopridošla trenera iz Srbije su za kratko vrijeme izvukli možda i maksimum iz situacija u kojima su se našli. Iako je Lalatovićeva Budućnost igrala više na rezultat, a Jandrić sa Dečićem pristupio stvaralački, obojica su pokazali potencijal da, u taktičkom smislu, pruže novi kvalitet i dimenziju crnogorskom fudbalu. Jer, bu'mo realni, formacije 3-4-3 i 5-4-1, da su i jednu i drugu ekipu vodili crnogorski treneri, bismo viđeli O'Kukovo ljeto. Neka mi se ne naljuti niko, ali na uzorku od preko petnaest godina cg-fudbala i desetina evropskih utakmica, teško je imat drugačiju teoriju. Sa nestrpljenjem čekamo da ponovo vidimo Dečić; od Budućnosti se očekuje da zadrži taktiku, a pruži više u napadu, dok je Sutjeskoj potreban znatno radikalniji plan igre ili makar njegova dosljednija primjena. Da evropska ljeta postanu evropske jeseni. Sportski pozdrav.

Analiza igre crnogorskih timova u Evropi: Imalo se što viđet'

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: fk-sutjeska