Fudbaleri Budućnosti i Sutjeske ostvarili su pobjede u 16. kolu Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige.&nbsp;
Budućnost je na Gradskom stadionu savladala barski Mornar 2:0 i prekinula seriju rivala od deset mečeva bez poraza.
Do sedme pobjede došla je golovima Danila Vukanića u 33. i Ilije Serikova u 52. minutu.
Priliku da trijumf učini ubjedljivijim imao je Ivan Bojović, ali nije realizovao jedanaesterac.
Barski tim od trećeg minuta igrao je sa igračem manje, nakon isključenja Jovana Baošića.
Sutjeska je u Nikšiću, preokretom u drugom poluvremenu, pobijedila &nbsp;Dečić 2:1.
Gosti su poveli golom Asmir Kajević u 20. minutu.
Poravnao je Aleksa Golubović u 52, a prednost nikšićkom timu donio je Boris Kopitović u 63. minutu.
Konačan rezultat postavio je Medo Juković u 83. minutu.
Petrovac je prekinuo seriju od četiri meča bez pobjede i na Trening kampu FSCG savladao Jedinstvo Francu 4:0.
Petrovac je poveo već u drugom minutu - Savo Arambašić je sa lijeve strane ušao u kazneni prostor i pronašao Adnana Bašića, koji je sa nekoliko metara zatresao mrežu.
U 37. je Bašić postigao drugi gol, a do odlaska na odmor &nbsp;povisio je &nbsp;Stefan Fićović.
Konačan rezultat postavio je Nemanja Carević u 68. minutu.
Bokelj je na domaćem terenu savladao Arsenal 2:0 i prekinuo niz od tri meča bez pobjede.
Domaćin je poveo u 23. minutu autogolom Irfana Šahmana.
Samo tri minuta kasnije konačan rezultat postavio je Koeljo.
Jezero je upisalo bitnu pobjedu i u Beranama savladalo Mladost 1:0.
Jedini gol postigao je Đorđe Maksimović u 50. minutu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Budućnost prekinula seriju Mornara, Sutjeska slavila protiv Dečića

Fudbaleri vodećeg Dečića doživjeli su poraz, Sutjeska mu se trijumfom pridružila na čelu tabele, dok su Budućnost i Mornar upisali pobjede i zaostatak sveli na bod, nakon 12. kola Meridianbet Prve crnogorske lige.
Dečić je u Baru poražen od Mornara 1:0, a odlučujući pogodak postigao je Stefan Denković u 72. minutu.
Sutjeska je kao gost slavila protiv Petrovca 1:0, a pitanje pobjednika riješio je Marko Šimun u 67. minutu.
Budućnost je na Gradskom stadionu savladala Arsenal 4:2, golovima Lazara Mijovića iz jedanaesterca u 34. i 65, Ivana Bojovića u 63. i Milana Vušurovića u četvrtom minutu sudijske nadoknade.
Strijelci za Arsenal bili su Aleksandar Macanović u 41. i David Sim u 69. minutu.
Kao gost slavila je Mladost, koja je u Bijelom Polju savladala Jedinstvo 1:0.
Pobjedonosni pogodak, vrijedan tri boda, postigao je Rodrigo Faust u 79. minutu.
Bokelj je u Kotoru bio ubjedljiv protiv Jezera 3:0, a do druge pobjede vodili su ga Kristijan Radunović u 40, Fatih Muković u 58. i Zarija Mugoša u 71. minutu.
Sutjeska i Dečić &nbsp;sa po 20 bodova dijele čelnu poziciju na tabeli.
Budućnosti i Mornar osvojili su po 19, a bod manje Petrovac na petom mjestu.

Poraz Dečića, slavili Sutjeska, Budućnost i Mornar

Kako su se Budućnost, Dečić i Sutjeska predstavili u utakmicama koje će ispostaviti posljednjim za naše ekipe u Ligi konferencija ovoga ljeta? Dečić je bilo najljepše gledati, Budućnost je mučila malo nas, malo sebe, slično kao i Sutjeska. Ipak kad se uzme u obzir cio tok ovih kvalifikacija, možda i nije bilo sve uzalud. Rapid – Dečić 4-2: Dečić dostojan velike scene  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250801180812_b46d192cceeaf93a4b60d4695b357ab4a8c1333cc5aa64d571e477b047194b8e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250801180812_b46d192cceeaf93a4b60d4695b357ab4a8c1333cc5aa64d571e477b047194b8e" data-rendition-name="original" width="1068" height="584" loading="lazy" alt="formacija"> </figure>  Trend dobre igre Dečića iz prethodnih utakmica je nastavljen. Čak i unaprijeđen. Najbolji primjer za to je napad Tuzana neposredno prije prvog gola, kada su došli do kornera nakon dugog niza dodavanja. Nebojša Jandrić je počeo na temeljima koje mu je ostavio Nenad Brnović, ali je u ovih mjesec dana njegova ekpa doživjela i značajan progres. Imponovala je motivacija sa kojom su igrali u drugom poluvremenu – sa sviješću da žele i da imaju što da pokažu. Jednostavno, imao sam osjećaj da gledam pravu fudbalsku utakmicu – duel dvije ekipe koje ne čekaju, u strahu od greške, samo da vrijeme istekne, već koje igraju i stvaraju. Milsami – Budućnost 2-1: Nije bilo ni do tehnike, ni do taktike  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250801180812_efad2b39c1aaeab6385ec9e42ae98d24671ee2f28feb3b7435cc1952f7c0a038.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250801180812_efad2b39c1aaeab6385ec9e42ae98d24671ee2f28feb3b7435cc1952f7c0a038" data-rendition-name="original" width="1068" height="584" loading="lazy" alt="formacija"> </figure>  Kad imate igrača kojem fali samopouzdanja da šutira na prazan gol, a drugome da pogodi iz penala iz dva pokušaja, onda imate psihološki nepripremljenu ekipu za veće fudbalske izazove. Budućnost možda jeste bila blizu prolaska po šansama, ali po igri i mentalitetu sigurno ne. Da je iole imala snage da pobijedi, svi igrači našeg tima bi bili na polovini Milsamija u posljednjem minutu, a ne obratno. Budućnost je nažalost klub koji često živi od neutemeljenog optimizma i iskrivljenog doživljaja sebe, zbog čega se igrači i ne izražavaju na terenu slobodno i samouvjereno. Milsami od našeg prvaka nije bio bolji puno, ali jeste za taj gol u posljednjem minutu. Beitar – Sutjeska 5-2: Neophodna bolja selekcija  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250801180812_8f2b6aa21d92cdda120a6d2e9bc78c2a4cc7889612c4f2cc1ada22aee0d67c46.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250801180812_8f2b6aa21d92cdda120a6d2e9bc78c2a4cc7889612c4f2cc1ada22aee0d67c46" data-rendition-name="original" width="1068" height="584" loading="lazy" alt="formacija"> </figure>  Odlično je što je Sutjeska bila u igri dugo vremena protiv renomiranog protivnika. Što nije odlično je selekcija nikšićkog tima koja je napravljena po receptu starosjedioci + povratnici + igrači iz domaće lige. Naravno, ekipa Dečića je dokaz da nema potrebe za većim brojem stranaca da bi se igralo maštovito, ali da Sutjeska ima samo dvojicu – mnogo jada i da im brani neko. Na kraju vrlo malo fudbala u igri Sutjeske, iako Milija Savović nije neko ko nema ideju za dobar taktički plan. Transfer-politika: nek je inovativno i inostrano Svaki od tri naša predstavnika jeste donio nešto crnogorskom fudbalu: Dečić hrabru i potentnu igru bez obzira na kvalitet protivnika; Budućnost sa Lalatovićem taktičke varijacije, a Sutjeska je protiv Dinamo Bresta pokazala da se isplati dobro skautirati protivnika. Ipak, koliko god lepršava igra i taktička rješenja moraju postati praksa, toliko mora i bolja transfer-politika. Naša liga je sa 17,9 odsto trenutno pretposljednja u Evropi po broju igrača iz inostranstva. Stil, taktika ali i selekcija su neophodni za uspjeh u evropskim mečevima (u bilo kojim mečevima). Dobri igrači su svuda oko nas, samo ih treba pronaći.&nbsp; This time next year...

Dečić po istom tragu, Budućnost i Sutjeska siromašno

Fudbaleri Dečića u drugom kolu kvalifikacija završili su nastup u Ligi konferencije. 
 
Dečić je u Beču, u revanš meču, poražen od Rapida 4:2. 
 
Austrijski predstavnik prvi duel dobio je 2:0. 
 
Do pobjede pred svojim navijačima vodili su ga Piter Dal u 17, Andrija Radulović u 27, Dominik Veikselbraun u 68. i Klaudi Embuji u 71. minutu. 
 
Strijelci za Dečić bili su Vuk Striković u 60. i Petar Sekulović u 82. minutu. 
 
Dečić je u prvom kolu eliminisao Sileks iz Kratova.

I Dečić zaustavljen u drugom kolu kvalifikacija za Ligu konferencije

Ne pada nam na pamet da slavimo i hvalimo poraze. Ali igra Dečića u meču protiv Rapida je još jedan znak da se u Crnoj Gori gleda bogatiji fudbal. <h2>Igra: Veliki plus</h2> Ne sjećam se da je jedna naša ekipa u evropskim utakmicama igrala toliko racionalno, metodično i kontrolisano koliko Dečić protiv bečkog velikana. Daleko od toga da je svaki naum Tuzana u ovom pogledu uspio, ali ideja, pristup i dosljednost bili su na izuzetnom nivou, posebno ako se uzme u obzir protiv koga su igrali.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725150720_21cf0d13c483ca071c7140f96f5cdee44707b576362dec088bb50d969e002b54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725150720_21cf0d13c483ca071c7140f96f5cdee44707b576362dec088bb50d969e002b54" data-rendition-name="original" width="802" height="402" loading="lazy" alt="Početni sastav i 4-2-3-1 formacija Dečića (Foto: Lazar Šoć)"> <figcaption>Početni sastav i 4-2-3-1 formacija Dečića(Photo: Lazar Šoć)</figcaption> </figure>  Nebojša Jandrić je uspio mnogo za vrlo kratko vrijeme. Reklo bi se da je makar 70-80 odsto igrača u potpunosti prihvatilo njegovu filozofiju. Protiv Rapida su nosioci igre bili Sekulović i Drešaj, sljedeći put će možda neko drugi. Ostaje još možda 20-30 odsto igrača kojima malo nedostaje da se prilagode. Ali nije ni čudo – kad se godinama razvijaš u fudbalskoj kulturi u kojoj su mantre „ne nazad“, „sam“ i „brže“, povremene pogrešne odluke imaju okle da poteknu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725150720_31b5f3a973072522c9fbb225324a334280ead844a6eb14f86cf6cc6b6dbccdf9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250725150720_31b5f3a973072522c9fbb225324a334280ead844a6eb14f86cf6cc6b6dbccdf9" data-rendition-name="original" width="767" height="570" loading="lazy" alt="Sekulović odigrao jo šjedan dobar meč (Foto: FK Dečić)"> <figcaption>Sekulović odigrao još jedan dobar meč(Photo: FK Dečić)</figcaption> </figure>  Na zdravu igru se dodaje i taktika, jer je Dečić za posljednji dio utakmice prešao sa 4-2-3-1 na 4-1-3-2, kad je Jandrić upario Golubovića i Camaja u špicu. A već smo utvrdili, mijenjanje formacija (ne na silu naravno) prije utakmice, tokom utakmice i sl. je dio evropskog taktičkog profila. Ako niko drugi, a eto Rapid, predvođen Peterom Štegerom, bivšim trenerom Borusije Dortmund, se branio u jednoj (4-4-2), a napadao u drugoj (3-5-2) formaciji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725150724_bca4ec5e596289358f90a67f0a5dbba7044cb9b73bcdf3384143383fa15db15b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250725150724_bca4ec5e596289358f90a67f0a5dbba7044cb9b73bcdf3384143383fa15db15b" data-rendition-name="original" width="895" height="462" loading="lazy" alt="4-1-3-2 Dečića u finišu utakmice"> <figcaption>4-1-3-2 Dečića u finišu utakmice(Photo: Lazar Šoć)</figcaption> </figure>  <h2>Selekcija: Manji minus</h2> Poraz od 0-2 ipak boli. Boli jer odavno jedan gol (mislim na drugi iz penala) nije bizarnije primljen. „Ruka“ Golubovića je bila odraz nemara i neozbiljnosti, straha od uspjeha i nebrige za timski rezultat. A njegova igra je u ove tri utakmice bila taman ka i odluka da digne ruku đe joj mjesto nije – nikakva. Zato penal i nije napravio Golubović, već nažalost trener Jandrić. „Napravio“ kad na mjesto špica nije stavio Iljira Camaja. Više opcija za dodavanje ponudi, više lopti sačuva, više energije unese Camaj za petnaest minuta nego njegovi pozicioni konkurenti za neuporedivo više vremena. Ali ipak (i to nije slučaj u Evropi samo ove sezone) Camaj konstantno ulazi sa klupe, kao neki Đibril Sise da valjda pred kraj zapali publiku. E sad, kolega Jandrić mi je predočio da fizička (ne)sprema Camaju trenutno onemogućava da igra duže i više. I sa tim njegovim argumentom je vrlo teško ukrštati koplja. No, iako sam možda subjektivan, ostajem pri tome, da Iljir ne bi trebalo da bude „golden sub“, no da razgrće i penetrira odbrane od starta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725150724_14c5532ce908651e00d7bbd6a35bb8d07e4aad67144817b324671d7563373f61.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250725150724_14c5532ce908651e00d7bbd6a35bb8d07e4aad67144817b324671d7563373f61" data-rendition-name="original" width="773" height="570" loading="lazy" alt="Camaj šansu dobija sa klupe"> <figcaption>Camaj šansu dobija sa klupe(Photo: FK Dečić)</figcaption> </figure>  <h2>Jasne i zdrave poruke</h2> Glavna poruka prve utakmice Dečića sa Rapidom je da su crnogorski igrači i te kako spremni da igraju hrabro, racionalno i moderno. Samo treba postaviti zdrav okvir. A što ovaj poraz, iako od velikog favorita, izaziva nezadovoljstvo – vjerovatno je najbolji znak da je Dečić na pravom putu. Osim toga, nema potrebe otpisivat ikoga prije vremena, a posebno ne samoga sebe. Evropska ljeta, evropske jeseni.

1250x600

1084x550

Analiza Dečić - Rapid: Još jedan korak naprijed

Fudbaleri Dečića i Sutjeske odigraće danas prve utakmice drugog kola kvalifikacija za Ligu konferencije.
Dečić će u Tuzima, u 21 sat, igrati sa Rapidom iz Beča. Sutjeska će u Nikšiću, 30 minuta ranije, ugostiti Beitar iz Jerusalima.
Ekipa iz Tuzi na startu kvalifikacija eliminisala je Sileks iz Kratova, dok je Sutjeska bila bolja od bjeloruskog Dinamo Bresta.
Revanš utakmice na programu su narednog četvrtka.
Budućnost je juče u Podgorici igrala sa moldavskim Milsamijem 0:0.

Dečić i Sutjeska danas na evropskoj sceni

Fudbaleri Dečića plasirali su se u drugo kolo kvalifikacija za Ligu konferencije. 
 
Dečić je danas u Skoplju, u revanš meču, poražen od Sileksa iz Kratova 2:1, ali je nastavak takmičenja izborio zahvaljujući ubjedljivijem trijumfu pred svojim navijačima. 
 
Crnogorski predstavnik prvi duel u Tuzima dobio je 2:0. 
 
Dečić je i u revanšu na terenu trening centra Fudbalskog saveza Sjeverne Makedonije prvi poveo - strijelac je bio Vuk Striković u trećem minutu. 
 
Izjednačio je Adi Alić u 28, a konačan rezultat postavio je Aldin Hrvanoviću 80. minutu. 
 
Dečić će u drugom kolu igrati protiv Rapida iz Beča. 
 
Prvi meč na programu je narednog četvrtka u Tuzima.

Dečić izborio drugo kolo

<h3>Dečić – Sileks 2-0: Jandrić donio evropski šmek&nbsp;</h3>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712080724_0001342fd2b17b7102f382e29fbb48dd16158fc79181ffaa5a6651dc6b0be21c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250712080724_0001342fd2b17b7102f382e29fbb48dd16158fc79181ffaa5a6651dc6b0be21c" data-rendition-name="original" width="1046" height="518" loading="lazy" alt="3-4-3 formacija i sastav Dečića (v Sileks)"> <figcaption>3-4-3 formacija i sastav Dečića (v Sileks)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Dečić je protiv Sileksa odigrao stameno i dominantno cijelu utakmicu. Lepršav prvi gol nikako nije slučajnost, jer novi trener Dečića Nebojša Jandrić teži povezanoj igri po zemlji. Evropski šmek igri Dečića davala je najviše 3-4-3 formacija, sa kvartetom Božanović-Bajović-Sekulović-Radusinović u sredini. Na ovaj raspored se prelazilo samo tokom napada, dok se Dečić branio u sistemu 4-5-1. Ovakva transformacija odlika je savremenih evropskih ekipa i dokaz da za napredne ideje u igri (koje istovremeno donose i rezultat) nisu potrebni infrastruktura i finansijska sredstva (vazda ih bilo) već malo više umne gipkosti. <h3>Noa – Budućnost 1-0: Lakše se mijenja</h3>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712080724_91f68438c98de9934163f786acb27b7434415dade8cc75982dda2c8c5e6a8131.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250712080724_91f68438c98de9934163f786acb27b7434415dade8cc75982dda2c8c5e6a8131" data-rendition-name="original" width="1046" height="518" loading="lazy" alt="5-4-1 formacija i sastav Budućnosti (v Noa)"> <figcaption>5-4-1 formacija i sastav Budućnosti (v Noa)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;Raduje što se Nenad Lalatović lako odlučio da, konkretno za ovu utakmicu, promijeni i primijeni 5-4-1 sistem igre. Iako promjena jeste defanzivna, znamo da promjene formacija, u kojem god smjeru išle, nisu do sad bile manir crnogorskih trenera u evropskim mečevima. Sa druge strane, Budućnost se makar u prvom poluvremenu, predstavila kao svojevrsna klupska verzija San Marina (uz dužno poštovanje), ne toliko zbog defanzive, koliko zbog totalne bezidejnosti u napadu, đe su pojedini igrači možda par puta dotakli loptu. Jasno je i Lalatoviću da je za uspjeh na duže staze potrebno više stvaralaštva. <h3>Sutjeska – Dinamo Brest 1-2: Teorije da, prakse niđe</h3>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712080724_6836dc9492fc65f25a76ce6fb78386748e768562e4cf6a7a27fd8f097877f745.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250712080724_6836dc9492fc65f25a76ce6fb78386748e768562e4cf6a7a27fd8f097877f745" data-rendition-name="original" width="1046" height="518" loading="lazy" alt="4-3-3 formacija i sastav Sutjeske (v Dinamo Brest)"> <figcaption>4-3-3 formacija i sastav Sutjeske (v Dinamo Brest)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako me je trener Sutjeske i uvaženi kolega Milija Savović obavijestio, ofanzivno, plan je bio napasti Dinamo preko krila stvarajući mini-odnose 2v1. S obzirom da su Bjelorusi igrali u 5-2-1-2 formaciji, tj. imali samo po jednog igrača u krajnje bočnim zonama, a Sutjeska u formaciji 4-3-3 po dva (bek + krilo), plan je bio teoretski potpuno utemeljen i logičan. U praksi, napad Sutjeske se sveo na Giljenove degažmane, koje je tokom ove utakmice zaista dobro izvježbao. Plan, da bi uspio, mora se primjenjivati svjesno, dugotrajno i uporno, inače ostaje samo plan. <h2>Strani treneri, nove ideje</h2> Dva novopridošla trenera iz Srbije su za kratko vrijeme izvukli možda i maksimum iz situacija u kojima su se našli. Iako je Lalatovićeva Budućnost igrala više na rezultat, a Jandrić sa Dečićem pristupio stvaralački, obojica su pokazali potencijal da, u taktičkom smislu, pruže novi kvalitet i dimenziju crnogorskom fudbalu. Jer, bu'mo realni, formacije 3-4-3 i 5-4-1, da su i jednu i drugu ekipu vodili crnogorski treneri, bismo viđeli O'Kukovo ljeto. Neka mi se ne naljuti niko, ali na uzorku od preko petnaest godina cg-fudbala i desetina evropskih utakmica, teško je imat drugačiju teoriju. Sa nestrpljenjem čekamo da ponovo vidimo Dečić; od Budućnosti se očekuje da zadrži taktiku, a pruži više u napadu, dok je Sutjeskoj potreban znatno radikalniji plan igre ili makar njegova dosljednija primjena. Da evropska ljeta postanu evropske jeseni. Sportski pozdrav.

Analiza igre crnogorskih timova u Evropi: Imalo se što viđet'

Fudbaleri Sutjeske i Dečića danas će početi takmičenje u Ligi konferencije. 
 
Sutjeska će u Nikšiću, u 20 sati i 30 minuta, igrati protiv bjeloruskog Dinama iz Bresta. 
 
Dečić će u Tuzima, 30 minuta ranije, ugostiti Sileks iz Sjeverne Makedonije. 
 
Revanš utakmice na programu je sedam dana kasnije.

Sutjeska i Dečić na evropskoj sceni

Fudbaleri Sutjeske u prvom kolu kvalifikacija za Ligu konferencije igraće protiv bjeloruskog Dinama iz Bresta, dok će rival Dečića biti Sileksa iz Sjeverne Makedonije, odlučeno je žrijebom u Nionu.
Oba crnogorska predstavnika biće domaćini u prvim mečevima.
Prvi mečevi biće odigrani 10. jula, dok su revanši sedam dana kasnije.
Ranije danas odlučeno je da rival Budućnosti u kvalifikacijama za Ligu šampiona bude jermenska Noa.

Sutjeska protiv Dinama iz Bresta, Dečić sa Sileksom

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: fk-decic