Bivša premijerka Škotske Nikola Stardžon oslobođena je optužbi u policijskoj istrazi o finansiranju njene Škotske nacionalne stranke (SNP). 
 
Gotovo četiri godine policija je istraživala Stardžon, poznatu škotsku političarku koja predvodila vladu u Edinburgu od 2014. do njene ostavke početkom 2023. 
 
Policija je od 2021. istraživala što se dogodilo s oko 717 hiljada eura, koje su prikupili aktivisti za škotsku nezavisnost 2017. godine. 
 
Stardžon je nakratko bila uhapšena u junu 2023. radi ispitivanja u sklopu istrage, a tada je porekla je da učinila išta pogrešno. 
 
Škotska policija je danas saopštila da protiv Stardžon nije podignuta optužnica i da više nije pod istragom, prenio je Rojters. 
 
Stardžon je bila čelnica SNP-a, stranke koja se zalaže za nezavisnost Škotske. 
 
Referendum o nezavisnosti 2014. nije uspio jer je 55 posto Škota glasalo za to da Škotska ostane dio Ujedinjenog Kraljevstva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Bivša škotska premijerka oslobođena optužbi

Vlada Crne Gore i Ministarstvo finansija ni nakon dva i po mjeseca nijesu odgovorili ni na jedno pitanje o finansiranju izgradnje stambenog kompleksa „Velje brdo“, iako je u međuvremenu u više navrata zvanično ponovljena informacija da će završetak prve faze i useljenje stanara početi već krajem iduće godine. U Prijedlogu zakona o budžetu za 2025. navedeno je da je, od 10 miliona eura, koliko država u ovoj godini planira da izdvoji za finansiranje ovog projekta, za tekuće izdatke predviđen milion, a za kapitalne izdatke devet miliona eura. Tekuće izdatke u iznosu od milion eura čine rashodi za konsultantske usluge, projekte i studije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250204070232_eace1cc04fd07b46ccdd31fa03d9dcddd95786f4d24a6bfc8a1395d5ff8787e6.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250204070232_eace1cc04fd07b46ccdd31fa03d9dcddd95786f4d24a6bfc8a1395d5ff8787e6" data-rendition-name="original" width="964" height="384" loading="lazy" alt="podaci velje brdo"> </figure>  U kapitalne izdatke spadaju izdaci za lokalnu infrastrukturu, čija procijenjena vrijednost je pet miliona eura, za građevinske objekte planirano je 3,9 miliona, dok je za ostale kapitalne izdatke predviđeno 100.000 eura. Redakcija Antene M prvi put se obratila Kabinetu predsjednika Vlade i Ministarstvu finansija nakon što su premijer Milojko Spajić i ministar navedenog resora Novica Vuković predstavili nacrt budžeta u kojem je istaknuto da će rashodi po osnovu stavke naslovljene „Izgradnja stambenog kompleksa sa pratećom komunalnom infrastrukturom u naselju Velje brdo, Podgorica“ u 2025. biti izdvojeno 10 miliona eura. Informaciju o finansijskoj konstrukciji navedenih rashoda tražili smo prvi put 20. novembra, a zatim još pet puta uputili pomenuta i dopunjena pitanja, ali do danas ni na jedno nijesu dobili odgovor. Kako je u međuvremenu promovisanje projekta „Velje brdo“ postalo intenzivnije nakon konstituisanja Skupštine Glavnog grada i izbora gradonačelnika Podgorice koji je u prvim javnim obraćanjima ponovio informaciju da će do kraja naredne godine ovaj stambeni kompleks imati prve stanovnike postavili smo dodatna pitanja o detaljima ovih planova, finansiranju i investitorima, na koja takođe nijesmo dobili odgovore. Pitanja koja je Antena M uputila Vladi odnosila su se na to koliki će biti ukupni troškovi izgradnje prve faze projekta, na koji način će biti obezbijeđena finansijska sredstva za njegovu realizaciju, kao i koje kompanije su investitori i kako su odabrane.

Vlada i Ministarstvo finansija ćute o finansiranju „Veljeg brda“, konsultantima milion eura

Stejt department je naredio potpuno zamrzavanje novih sredstava na 90 dana za skoro svu inostranu pomoć SAD, čineći izuzetke za hitne programe ishrane i vojnu pomoć Izraelu i Egiptu.
Međutim, finansiranje američkih saveznika kao što su Ukrajina, Jordan i Tajvan je suspendovano, objavio je „Politiko“.
Navodi se takođe da će se programi nastaviti, modifikovati ili prekinuti nakon što se završe analize koje neće trajati duže od 85 dana.
USAID (Američka agencija za međunarodni razvoj) takođe je zamrznula projekte podrške Ukrajini, piše Rojters.
Naredba državnog sekretara Marka Rubija, dostavljena u telegramu poslatom američkim ambasadama širom svijeta, posebno je izuzeta od hitnih programa ishrane.
Iako je Rubiov nalog izuzeo zamrzavanje vojne pomoći Izraelu i Egiptu,nnema naznake da je Ukrajina izuzetak, odnosno zabrana se odnosi i na nju.
Ipak, Bajdenova administracija je odobrila novu vojnu pomoć Ukrajini prije nego što je napustio funkciju zbog sumnje da li će je Donald Tramp nastaviti. Ali još uvijek ima oko 3,85 milijardi dolara odobrenih sredstava od strane Kongresa za bilo koju buduću isporuku oružja Ukrajini i sada je na Trampu da odluči da li će taj novac da potrošiti ili ne.

Stejt department suspendovao finansiranje drugih država, uključujući Ukrajinu

Direktor nikšićke Turističke organizacije Mitar Barać tvrdi za Radio Slobodna Evropa (RSE) da ta organizacija nije novcem građana finansirala ekipu serije "Tvrđava" Radio Televizije Srbije (RTS), koja je ljetos snimana u Nikšiću. Baraćove tvrdnje demantuje ugovor o hotelskim uslugama vrijedan 200 hiljada eura, koji je on potpisao 29. jula ove godine, u koji je RSE imao uvid.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214121228_4946a246f7079238716a979d180f3b2fc1c07495636caa4172198ca0c616384d.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241214121228_4946a246f7079238716a979d180f3b2fc1c07495636caa4172198ca0c616384d" data-rendition-name="original" width="871" height="485" loading="lazy" alt='Prva strana Ugovora o nabavci hotelskih usluga za ekipu serije "Tvrđava"'><figcaption>Prva strana Ugovora o nabavci hotelskih usluga za ekipu serije "Tvrđava"(Photo: RSE)</figcaption></figure>  Serija je snimana u Nikšiću, koji će biti predstavljen kao Knin, tokom 90 -tih godina, u vrijeme vojne operacije "Oluja" u Hrvatskoj. Na pitanje RSE, koji je interes da se novcem građana pomaže serija u kojoj se ne pominju Nikšić i Crna Gora, Barać kaže da je usluge smještaja za ekipu serije platila Opština Nikšić. - O kojoj je cifri riječ pitajte kolege iz Opštine, siguran sam da ćete dobiti informaciju. Ali sam siguran da se ne radi o cifri od 200 hiljada nego da je značajno manj - kazao je Barać 10. decembra.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214121224_044363eaccad880abe853e3053549d4be1b18e67a52a03e282b474b7d7c29a38.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241214121224_044363eaccad880abe853e3053549d4be1b18e67a52a03e282b474b7d7c29a38" data-rendition-name="original" width="698" height="156" loading="lazy" alt="Detalj iz Ugovora vrijednog 200.000 eura"><figcaption>Detalj iz Ugovora vrijednog 200.000 eura(Photo: RSE)</figcaption></figure>  Čelnici Nikšića Marko Kovačević i Nemanja Vuković nijesu odgovarali na pozive RSE niti poslali odgovore na upit od 10. decembra. Ni iz kompanije Comp-Comerc u čijem je vlasništvu Hotel Onogošt, nije odgovoreno na upit RSE. Ipak, Ugovor pokazuje da se Baraćevim potpisom Turistička organizacija obavezala da Comp-Comercu isplati 200.000 eura za smještaj i puni pansion filmskoj ekipi. Barać tvrdi da su ekipi pružala logističku, ali ne i finansijsku podršku. - Mi nijesmo imali troškova. Dakle, kolege koje rade u Turističkoj organizaciji su bili na terenu podrška, kada su određeni udaljeni lokaliteti u pitanju - izjavio je Barać u telefonskom razgovoru za RSE. <h2>U seriji Nikšić predstavljen kao Knin</h2> Vjerujem da će sve ovo biti predmet i nekih ozbiljnih tužilačkih istraga, kaže za RSE poslanik Nikola Zirojević, iz opozicionih Socijaldemokrata. Za njega kao Nikšićanina neprihvatljivo je da se novac sugrađana tako troši. - To je još jedan u nizu skandala retrogradne nacionalističke lokalne vlasti. Ne vidim na koji način će serija doprinijeti turističkom sadržaju našeg grada. Pritom se Nikšić (u seriji) predstavlja kao ratom razoren grad Knin. I vrlo je moguće da serija sadrži i određene istorijske falsifikate, evo vidjećemo. Dakle, ne bi bilo ništa novo za one koji su je radili da se bave i tim stvarima. Mislim da je to, u najmanju ruku, skandalozno - kaže Zirojević. On napominje da Nikšić ima istorijsku tradiciju slobodarskog grada u kojem su i u bivšoj Jugoslaviji živjeli emancipovani, građanski opredjeljeni ljudi. S druge strane, Barać negira ratnu tematiku serije "Tvrđava". - Prije svega da otklonim tu dilemu. Ne radi se o ratnoj tematici, to je klasična ljubavna priča - rekao je on. Na pitanje, koji je interes da se novcem građana sponzoriše serija u kojoj će Nikšić biti predstavljeni kao Knin, Barać kaže da je korist višestruka. - Kada se snimaju određene serije i filmovi znate da su im prijatelji i partneri uglavnom opštine u kojima se snimanje dešava. To će biti i sada slučaj. Turistička organizacija i Opština će biti isteknuti kao prijatelji ove serije - istakao je Barać. Prvi čovjek Nikšića, Marko Kovačević u avgustu je prisustvovao snimanju serije. Tom prilikom je za RTS rekao da snimanje ima značaj za Nikšić kao grad i njegove "nerazvijene ruralne krajeve". - Ti krajevi su u nekom prethodnom periodu bili zapostavljeni kada su Nikšić i Crna Gora u pitanju. Drago nam je što ovih dana ti krajevi, zahvaljujući ovoj seriji i čitavoj ekipi, žive neki novi život - rekao je 13. avgusta za RTS. Kovačević je funkcioner prosrpske i proruske Nove srpske demokratije, koja je pripadala nedavno rasformiranom Demokratskom frontu. Ta partija je u bliskim političkim vezama sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Kada je Kovačević na proljeće 2021. stupio na dužnost predsjednika Opštine Nikšić, na preporuku Vučića stigla mu je donacija od dva miliona eura . <h2>Serija primjer "Vučićeve meke moći"</h2> Serija "Tvrđava" u produkciji RTS-a jedan je od primjera meke moći koju Srbija sprovodi u Crnoj Gori, ocjenjuju u Digitalnom forenzičkom centru (DFC). U studiji DFC koja analizira "sofisticirane hibridne aktivnosti koje režim Aleksandra Vučića sprovodi u Crnoj Gori" se navodi da se maligni uticaj iz Srbije širi i kroz kinematografiju i da ga političke elite ignorišu: - Srbija aktivno nastoji da u kulturi i obrazovanju ostvari uticaj u Crnoj Gori koristeći meku moć kako bi građanima predstavila neke vrijednosti kao poželjne i prirodne. Kinematografija je jedan od važnih kanala meke moći kojima se može oblikovati javno mnjenje, stavovi, ali i emocionalno manipulisati - navedeno je u studiji. Kako dodaju u analizi od 5. decembra "radnja serije smještena je u Kninu, u Hrvatskoj, tokom ratnih godina (1990-1995) i govori o pogromu Srba iz Hrvatske". Jedini i isključivi vlasnik prava na seriju "Tvrđava" je javni servis Srbije. Ministarstvo kulture je 29. jula odobrilo snimanje serije na teritoriji Crne Gore. Kadrovi su snimani u centru Nikšića, kod stare gradske tvrđave Onogošt, i u naseljima Velimlje, Vilusi, Grahovo... Barać kaže da je tokom snimanja u Nikšiću boravilo više od 100 umjetnika što je, kaže, iskorišćeno za promociju grada. Naglašava da je veliki broj regionalno poznatih umjetnika utiske iz Nikšića dijelio je na društvenim mrežama. Tvrdi da su i privreda i građani imali koristi od tog projekta. - Veliki broj građana imao priliku da zaradi kroz iznajmljivanje starih automobila, od statiranja i sl. - kaže Barać. Serija će biti emitovana 2025. a u ekipi ima i glumaca iz Crne Gore.

Nikšić plaćao ekipi RTS boravak tokom snimanja serije o Kninu

Gospodin Otašević nije učinio ništa da dokaže da moje tvrdnje nijesu tačne, već kršeći Poslovnik Skupštine Glavnog grada (osnivača Gradske RTV), pred cjelokupnom javnošću pokušava da me zastraši mogućim sudskim postupcima - poručio je podgorički odbornik Miloš Mašković nakon što je izvršni direktor Gradske televizije poručio da se on može suočiti sa zakonskim posljedicama jer je rekao da će protiv tog medija pokrenuti odgovarajuće postupke ukoliko ne odgovore kako troše novac građana.
Mašković je ocijenio da ponašanje Otaševića oslikava stanje u Gradskoj TV.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fotasevic-maskovicu-suocice-se-sa-zakonskim-posljedicama-ako-je-radi-sticanja-jeftinih-politickih-poena-iznosio-optuzbe&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovakvo neprimjereno ponašanje direktora jednog javnog servisa, institucije koja bi trebala služiti građanima, a ne štititi interese pojedinaca, najbolje oslikava stanje u tom Lokalnom javnom emiteru. Javna funkcija nosi sa sobom odgovornost za transparentnost i otvorenost prema javnosti, a sloboda govora, koju bi upravo gospodin Otašević trebao braniti, ne smije se narušavati prijetnjama i pritiscima. Današnji pokušaj zastrašivanja nijesam doživio kao iznenađenje, kao što me nije iznenadio ni njegov neprimjereni pritisak kada mi se, prije nekoliko mjeseci, oko ponoći, obratio na moj privatni broj telefona “da me zamoli” da budem korektniji u javnim istupima prema Gradskoj RTV - naveo je Mašković.
Ovakvi potezi, cijeni on, otvaraju ozbiljna pitanja o tome kako direktor Gradske RTV razumije pojam odgovornosti i profesionalizma.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmaskovic-gradska-rtv-odlucila-da-sakrije-nacin-na-koji-trosi-novac-gradana-podgorice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Neprihvatljivo je da se, umjesto jasnog odgovaranja na postavljena pitanja o trošenju novca građana i poslovanju medija, rukovodstvo Gradske RTV koristi metodama koje ugrožavaju osnovna demokratska prava i pokušavaju zastrašiti svakoga ko se usuđuje da postavi legitimna pitanja. Ovo nije samo problem za mene kao odbornika - to je problem za sve građane koji očekuju odgovornost i transparentnost od institucija koje finansiraju svojim novcem - istakao je podgorički odbornik.
On je pozvao Otaševića da prestane sa pritiscima i da se okrene onome što bi trebalo da bude prioritet svake javne funkcije - odgovornosti prema građanima.
- Javna funkcija nije privilegija, već obaveza - zaključio je Mašković.

Mašković: Otašević ne dokazuje da moje tvrdnje nijesu tačne, pokušava da me zastraši

Lista „Za bolju Podgoricu“ koju čine predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, Građanski pokret URA, Pokret za Podgoricu i Pokret za promjene, kao i Pokret „Evropa sad“ i Demokrate, ali i Demokratska partija socijalista (DPS) – prekoračili su zakonski limit troškova za finansiranje izborne kampanje na podgoričkim izborima.
To je utvrđeno u sklopu kontrole finansiranja izbornih kampanja političkih subjekata koje je izvršila Agencija za sprečavanje korupcije.
Tom prilikom konstatovano je, kako su saopštili, više od 18 nepravilnosti u smislu nepotpunosti i netačnosti što ukazuje da su registrovani veći troškovi od prijavljenih.
- Utvrđena prekoračenja: „Za bolju Podgoricu Jakov Milatović (GP URA, Pokret za Podgoricu i Pokret za promjene)“: 4.043,59 eura; „Evropa sad – Demokrate – Još jače“: 1.854,24 eura; „Demokratska partija socijalista – I riječju i djelom!“: 894,22 eura – saopšteno je iz ASK-a.
U skladu sa zakonskim odredbama, Agencija je izrekla mjeru djelimičnog gubitka pripadajućih budžetskih sredstava za finansiranje troškova izborne kampanje.&nbsp;
- Ova mjera uključuje obustavu prenosa sredstava srazmjerno utvrđenim prekoračenjima, čime se osigurava poštovanje finansijske discipline i transparentnosti izbornog procesa – dodali su u ASK.
Agencija, kako su poručili, kontinuirano prati finansiranje izbornih kampanja kako bi osigurala poštovanje propisa, jačala povjerenje javnosti u izborni proces i spriječila potencijalne zloupotrebe javnih resursa.
- Izvještaj o sprovedenom nadzoru sa detaljnim nalazima za izbore u Podgorici biće dostupni javnosti na zvaničnoj internet stranici Agencije, čime se osigurava potpuna transparentnost rada. Agencija naglašava da su svi politički subjekti koji su osvojili mandate dostavili predmetne izvještaje sa pratećom dokumentacijom, čime su ispunili osnovni uslov za raspodjelu budžetskih sredstava - naveli su u saopštenju.

Milatović i Ura, PES i Demokrate i DPS prekoračili dozvoljeni limit za finansiranje izborne kampanje

Medresa ,,Mehmed Fatih“ i dalje nije na listi licenciranih srednjih škola u Crnoj Gori, prema informacijama dostupnim na sajtu Vlade.
Ta vjerska srednja škola se finansira iz budžeta i od 2019. godine je dobila 3,1 milion eura, prema nalazu Državne revizorske institucije.
Pobjeda očekuje od Ministarstva prosvjete odgovore zbog čega na spisku licenciranih privatnih škola nema Medrese.
Sredstva za finansiranje Medrese uplaćena su na račun Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori. Medresa se iz budžeta finansira od 2018. godine, a prvi ugovor sa njom je potpisao Damir Šehović, tadašnji ministar prosvjete.
DRI je uvidom u Glavnu knjigu trezora utvrdila da je ta škola do 2021. godine iz budžeta primala 50.000 eura na mjesečnom nivou. Naredne, 2022. godine, Medresa je dobila 800.000 eura za tu i 2023. godinu.
<h2>Akreditovani za izvođenje vjerske nastave</h2>
Bivši ministar prosvjete Miomir Vojinović je prilikom saslušanja na sjednici Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport u decembru 2022. godine kazao da Medresa nema licencu. Licencu, kazao je tadašnji načelnik Direkcije za strategije, normativno-pravne poslove i harmonizaciju propisa Mijajlo Đurić, ova vjerska škola ne može da dobije jer ne ispunjava jedan od osnovnih uslova - nemaju obezbijeđen vaspitni, odnosno nastavni i drugi stručni kadar, kako to nalaže Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju.
Medresa je, prema ugovoru sa Vladom, akreditovana za izvođenje vjerske nastave, a izvodi javno važeći program usvojen od Nacionalog savjeta – ali bez licence cjelokupnog nastavnog kadra.
Srednja vjerska škola - Medresa „Mehmet Fatih“ nikada nije podlegla postupku licenciranja, potvrđeno je Pobjedi prošle godine iz Ministarstva prosvjete.
Mešihat Islamske vjerske zajednice se 2017. godine obratio Ministarstvu prosvjete zahtjevom kojim je tražio da se Medresa finansira iz budžeta Crne Gore uz obrazloženje da škola izvodi javno važeći program od 2015. godine.
Prema odredbama člana 139 stav 3, srednja vjerska škola koja izvodi javno važeći obrazovni program može se finansirati iz budžeta Crne Gore u skladu sa članom 138 pod istim uslovima koji su propisani za javne ustanove.
Vlada Crne Gore je 15. marta 2018. godine donijela zaključak kojim je prihvatila ugovor o finansiranju SVŠ Medresa „Mehmet Fatih“, zaključen između Ministarstva prosvjete i Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori, i zadužila Ministarstvo prosvjete da za potrebe realizacije ovog ugovora isplati SVŠ Medresa „Mehmet Fatih“ sredstva u iznosu od 500.000 eura.
Ugovor o finansiranju po Zakonu je Vlada mogla samo da potpiše sa školom-Medresom da je ova imala licencu i imala status pravnog lica (član 139 Opšteg zakona propisuje: "Međusobna prava i obaveze između privatne ustanove i države, uređuju se upravnim ugovorom.")
Iako se prema Zakonu o obrazovanju i vaspitanju propisuje da se ustanova, nakon dobijanja rješenja o licenciranju, upisuje u Centralni registar privrednih subjekata i stiče svojstvo pravnog lica, u ovom slučaju to nije Medresa, već Mešihat.
<h2>Program verifikovan retroaktivno</h2>
Druga privatna srednja vjerska škola, Pravoslavna gimnazija „Sveti Sava“ se nalazi na listi licenciranih srednjih škola Ministarstva prosvjete. Ona je iz budžeta za dvije godine postojanja dobila 1.800.000. Ugovor sa Vladom je potpisala gimnazija, a ne njen osnivač Mitropolija SPC.
Ta škola je dobila licencu u aprilu 2022. godine za vrijeme mandata ministarke Vesne Bratić. Komisija za licenciranje je tada utvrdila da škola, čije se prostorije nalaze u stambeno-poslovnoj zgradi ispod brda Gorica u Podgorici, ispunjava sve uslove za rad. Isto je utvrdila i za srednju vjersku školu – Gimnazija ,,Mitropolit hadži Sava Kosanović“ u Nikšiću, koja je nedugo nakon toga odustala upravo zbog neriješenog prostora. To nije spriječilo Vladu Crne Gore da novac namijenjen za tu gimnaziju usmjeri u Podgoricu.
Osim toga, u vrijeme kada je školi „Sveti Sava“ data licenca, Nacionalni savjet za obrazovanje nije bio formiran, a Ministarstvo se pravdalo time da će se nastava izvoditi po javno važećem programu koji je taj savjet ranije propisao za ostale gimnazije, te da nema potrebe da bude posebno analiziran za tu školu.
Nacionalni savjet za obrazovanje je tek 23. oktobra 2023. na osnovu mišljenja Zavoda za školstvo utvrdio da je opšti dio javno važećeg obrazovnog programa za opšte srednje obrazovanje, s tim da se u nastavnom planu dodaju dva izborna predmeta i to - katihizis i crkveno pjevanje.
Izgradnja gimnazije ,,Sveti Sava“ je još uvijek u toku, pa je ove godine upisana i druga generacija đaka, tako da ih je sada 44.
Prema Pravilniku, površina potrebnog zemljišta privatne škole (bez zemljišta za objekat škole, salu, pristupe i staze), po pravilu je najmanje 20 m², po učeniku, u jednoj smjeni i da je najmanja površina prostora za nastavu po učeniku u jednoj smjeni za učionicu 1,80 m²; kabinet 2,40 m²;... i kubatura za nastavne prostorije je najmanje 5 m³, po učeniku, u jednoj smjeni... Takođe, potrebna je i fiskulturna sala sa pratećim prostorijama... I sve se to zasad nalazi u par prostorija stambeno poslovne zgrade ispod Gorice.
<h2>DRI dala izvještaj, čeka se SDT&nbsp;</h2>
Finansiranje obje vjerske škole je nezakonito, potvrdila je Državna revizorska institucija. Zbog toga je Centar za građansko obrazovanje (CGO) prije tri dana podnio Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv N. N. lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrila isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori.
To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) u svom izvještaju o reviziji pravilnosti finansiranja vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za budžet Crne Gore.
DRI je utvrdila da finansiranje nije urađeno u skladu sa članom 138 ovog zakona na osnovu ekonomske cijene obrazovanja učenika za obrazovni program, broja učenika, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje.
- Iako su ove isplate pokrivane ugovorima o finansiranju i aneksima tih ugovora, a u skladu sa zaključcima Vlade, jasno je da nikakvi zaključci Vlade niti ugovori i aneksi ne mogu imati pravnu valjanost ako su suprotni zakonu – istakli su iz CGO.
Smatraju da kršenje zakonskih odredbi, koje su jedan vid brane diskrecionom, i moguće koruptivnom, djelovanju funkcionera koji odlučuju o finansiranju vjerskih škola, zahtijeva profesionalnu pozornost SDT-a.
Koliko košta školovanje jednog đaka u vjerskoj školi bilo je predmet revizije Državne revizorske institucije, koja je od Ministarstva prosvjete zatražila odgovor na koji način su opredijeljena sredstva – 1,7 miliona za oko 350 učenika Medrese i 44 učenika Pravoslavne gimnazije. Kada se budžet tih škola uporedi sa javnim srednjim školama i brojem učenika u njima, dobija se iznos koji potvrđuje da država mnogo više ulaže u srednjoškolce koji pohađaju vjerske obrazovne ustanove.
DRI je istakla u nalazu da je finansiranje vjerskih zajednica neuređeno, a srednje vjerske škole nijesu dobijale novac iz budžeta u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju. Revizori ističu da Ministarstvo prosvjete ne raspolaže dokumentacijom na osnovu koje se može uvjeriti na koji način je vršen obračun iznosa koji su uplaćeni srednjim vjerskim školama. Iznosi sredstava koji se uplaćuju vjerskim školama određeni su zaključcima Vlade Crne Gore, a Ministarstvo vjerskim školama uplaćuje iznos u skladu sa zaključenim ugovorima.
Ministarstvo prosvjete nije dostavilo državnom revizoru metodologiju za izračunavanje ekonomske cijene obrazovanja učenika za svaki obrazovni program.
A da školovanje svakog đaka ne košta isto, može se vidjeti i na primjeru broja učenika u školama u odnosu na novac koji dobijaju. Prema riječima direktora gimnazije „Sveti Sava“ Jugoslava Blagojevića, prve godine tu školu je pohađalo 12 učenika, dok su ove godine upisana 44 učenika. Medresa „Mehmed Fatih“, koja postoji znatno duže, sada ima oko 360 učenika.
Akademik Slobodan Backović je tačno prije dvije godine napravio računicu. Tako je 2022. godine, ulaganje u obrazovanje u Crnoj Gori izgledalo ovako, prema njegovim proračunima:
- Medresa je od 2018, uključujući i ovogodišnja sredstva, dobila iz budžeta 2.800.000 €. Fakultet za crnogorsku jezik ove godine dobio je 540.000 eura, Ispitni centar 768.306, Centar za stručno obrazovanje 640.678, Zavod za školstvo 1.430.796 eura. Medresa i škola ,,Sveti Sava“ zajedno su ove godine dobile iz budžeta dobile tri puta više od Fakulteta za crnogorski jezik, više nego Ispitni centar i Centar za stručno obrazovanje zajedno i više od krovne obrazovne institucije Zavoda za školstvo. Može li neko imati logično objašnjenje kako ove dvije vjerske škole mogu imati veći budžet od Zavoda za školstvo?- pitao se prije dvije godine nekadašnji ministar prosvjete
Pobjeda je nedavno objavila da je prilikom rebalansa budžeta u avgustu ove godine odlučeno da 1,7 miliona eura za finansiranje vjerskih škola da Ministarstvo pravde, a ne Ministarstvo prosvjete, kao što je to dosad bio slučaj.
Iz Ministarstva pravde su naglasili da će se ovo pitanje posebno razmotriti, jer je budžetska godina u toku, te da predmetna aktivnost još nije realizovana.
Tražiće se i izjašnjenje resora koji je nadležan za pitanje obrazovanja, odnosno Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, rečeno je Pobjedi iz Ministarstva pravde, kojim rukovodi ministar Bojan Božović.
- Nakon što Vlada Crne Gore donese o predmetnom pitanju konačnu odluku, o istoj ćete biti blagovremeno obaviješteni – kazali su iz tog ministarstva, odgovarajući na pitanja Pobjede.

I sa licencom, a i bez nje, vjerske škole se nezakonito finansiraju

Povod za ovaj tekst je rebalans Budžeta i dislociranje sredstava za vjerske škole u Budžet Ministarstva pravde. Pobjeda je objavila 10. novembra odličan, analitičan i opširan članak o tome.
&nbsp;Interesantno kako se iz Ministarstva pravde to dislociranje opravdava. &nbsp;Izjavili su za Pobjedu: ".. da se Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica uređuju pitanja saradnje države i vjerskih zajednica." a da &nbsp;se u tom istom Zakonu saradnja pominje samo jedan put u članu 9, stav 2: "Odnosi između države i vjerskih zajednica zasnivaju se na uzajamnom razumijevanju i saradnji, posebno u oblasti karitativne, socijalne, zdravstvene, obrazovne i kulturne djelatnosti."
&nbsp;U članu 56 istog Zakona propisuje se: "Vjerska škola koja je licencirana, odnosno akreditovana kao obrazovna ustanova, ima pravo na finansiranje iz državnog budžeta, srazmjerno broju učenika, u skladu sa zakonom." Obratite pažnju na: "srazmjerno broju učenika, u skladu sa zakonom".
&nbsp;Do sada je za finansiranje vjerskih škola bio nadležan Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju u kojem je propisano, član 139: "Srednje vjerske škole (koje izvode javno važeće obrazovne programe) mogu se finansirati iz budžeta Crne Gore, u skladu sa članom 138 ovog zakona." a u članu 138 Opšteg zakona se određuje kako se izračunava iznos sredstava koji se dodjeljuje školi: "na: osnovu ekonomske cijene koštanja obrazovanja učenika za određeni obrazovni program, broja učenika, odnosno djece, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje."
&nbsp;Ovaj član (138) Opšeg zakona propisuje i uslov za finansiranje privatnih (pa i vjerskih) škola: "Privatna ustanova koja izvodi javno važeće obrazovne programe može da se finansira iz budžeta Crne Gore u skladu sa ovim zakonom, ako: 1) izvodi obrazovni program od prvog do završnog razreda školovanja;" Medresa je počela da dobija sredstva iz budžeta tek kada je ispunila ovaj uslov, a škola "Sveti Sava" je počela da dobija sredstva, uz ignorisanje ovog uslova, i kada nije imala učenika 2021. godine (po Vojinoviću za osnivanje). Ovaj uslov neće ispuniti još za dvije godine. Imaju nastavu samo u prvom i drugom razredu.
&nbsp;Nažalost Medresa nije dobila licencu pa nije mogla zakonito ni dobijati sredstva iz Budžeta. Nema je u Vladinom spisku licenciranih privatnih srednjih škola (<a href="https://www.gov.me/dokumenta/ab9a21aa-d84a-4578-8b34-870c84f6251a">https://www.gov.me/dokumenta/ab9a21aa-d84a-4578-8b34-870c84f6251a</a>). Iako nema licencu, pa zbog toga ni status pravnog lica, Medresa se finansirala preko Ugovora sa Mešihatom islamske zajednice u Crnoj Gori od 2018. godine. Članom 139 Opšteg zakona propisano je da: "Međusobna prava i obaveze između privatne ustanove i države, uređuju se upravnim ugovorom", što znači da je ugovor sa Mešihatom bio mimo zakona.
&nbsp;Posebno zabrinjavajuće je to da su Medresa i škola "Sveti Sava" finansirane preko Ministarstva prosvjete koje je ignirisalo Medresino nemanje licence i neizvođenje programa od prvog do završnog razreda škole "Sveti Sava", ne određujući sredstva objema školama na osnovu broja učenika i cijene obrazovanja učenika. Sve mimo Zakona!
&nbsp;U izvještaju DRI o reviziji o finansiranju vjerskih škola se navodi: "Ministarstvo nije prezentiralo (dostavilo) državnom revizoru metodologiju za izračunavanje ekonomske cijene koštanja &nbsp;obrazovanja učenika za svaki obrazovni program, u skladu sa normativima i standardima, koju je dužno da donese u skladu sa članom 138 Zakona." Može se zaključiti da je nijesu dostavili (metodologiju) jer je nemaju.
&nbsp;Sada treba iz Ministarstva pravde da objasne kako oni mogu na osnovu svega navedenog finansirati rad vjerskih škola. To su ipak "škole" a rad škola se uvijek finansirao preko Ministarstva prosvjete. Kako se može desiti da to radi Ministarstvo pravde je veoma neobično i čudno, kada škole ne ispunjavaju zakonske uslove za finansiranje. Može li Ministarstvo pravde ove škole finansirati kako propisuje član 56 Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica? Može li Ministarstvo pravde finansirati privatnu školu koja nema licencu za rad kao što je Medresa i školu koja ima lažnu licencu i ne realizuje program od prvoh do posljednjeg razreda kao što je škola "Sveti Sava"? Može li Ministarstvo pravde gaziti Zakon?
&nbsp;Ako se pogleda Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva pravde, vidjećete da Direktorat za saradnju sa vjerskim zajednicama ima dvije direkcije: Direkciju za registraciju i vođenje Jedinstvene evidencije vjerskih zajednica i Direkciju za podršku vjerskim zajednicama. U opisu rada ovog Direktorata ne pominju se vjerske škole, posebno njihovo finansiranje. Otkuda i na osnovu kog pravnog propisa se pojavilo mišljenje da je Ministarstvo pravde odgovorno za finansiranje vjerskih škola a Ministarstvo prosvjete za njihove obrazovne programe? Može li se sve to sakriti pod saradanjom Vlade sa vjerskim zajednicama i odlukom Vlade da se finansiranje vjerskih škola prebaci na Ministarstvo pravde? Ne treba zaboraviti da član 139 Opšteg zakona propisuje: "Međusobna prava i obaveze između privatne ustanove i države, uređuju se upravnim ugovorom."
&nbsp;Može li se iz budžeta finansirati privatna škola kao što je škola "Sveti Sava" u kojoj su svi nastavnici angažovani (iz izvještaja Odsjeka inspekcije rada) preko ugovora o djelu, da direktor Jugoslav Blagojević kao penzioner ne može da bude direktor, da nastavnici vjerskih predmeta nemaju licencu za rad? &nbsp;Školska zgrada se još gradi, škola ne ispunjava propisane uslove za dobijanje licence.
&nbsp;Sva dosadašnja dešavanja sa finansiranjem vjerskih škola su nasilje nad zakonom i zdravim razumom. Jedino objašnjenje da je sve rezultat nekog dogovora, koji se krije, između nekog iz aktuelne vlasti i Mešihata i vlasti i Mitrpolije SPC. I ova novost da će Ministarstvo pravde biti odgovorno za finansiranje vjerskih škola je opet stvar nekog dogovora, nije Zakona. Vjerovatno da bi se opet zaobišao Zakon.
&nbsp;Dogovor o finansiranju škole "Sveti Sava", Vlada-Mitropolija SPC, vjerovali ili ne, štiti i jedan od tužilaca SDT. On opravdava kao zakonitu dodjelu sredstava za osnivanje vjerskoj školi "Sveti Sava" sa tim da u Opšem zakonu o obrazovanju i vaspitanju: "....ne postoji u citiranom zakoniku imperativna zabrana dodjele sredstava za osnivanje škole, to su prijavljeni u konkretnom tumačili zakon po slobodnom uvjerenju, a suprotno &nbsp;navodima krivične prijave, sa kojih razloga smatram da ne postoji protivpravnost u ovakvom tumačenju zakona....".
&nbsp;Znači, u Zakonu je propisano kako se i kada može finansirati vjerska škola. Ti propisi se mogu ignorisati kao da ne postoje. &nbsp;U tom Zakonu ne postoji zabrana za dodjelu sredstava za osnivanje škole, pa tumačenjem zakona po slobodnom uvjerenju, možete dodijeliti školi sredstva da se osnuje? Nije nezakonito to da je sve urađeno protivno propisanim normama Zakona koje ste ignorisali kao da ne postoje?

Bezakonje se nastavlja

Transparentnost finansiranja medija iz javnih fondova u Crnoj Gori ostaje ograničena i pored precizne zakonske obaveze medija i organa javnog sektora da o ovom izještavaju Ministarstvo kulture i medija, ocijenili su u Centru za građansko obrazovanje (CGO).
CGO je godinama pratio tokove novca iz budžeta ka medijima. Upravo su ti nalazi CGO-a bili snažno zagovaračko sredstvo da se ovo pitanje zakonski reguliše, od kad je Ministarstvo nadležno da to prati. Međutim, kako kažu u toj organizaciji, u praksi ostaje dosta onih koji zakon ne poštuju, a izostaje primjena propisanih sankcija.
- Po dostupnim podacima iz Ministarstva kulture i medije, 55 odsto evidentiranih medija dostavilo je podatke o finansiranju za 2023. godinu, odnosno 109 od 198 medija (ovo ne uključuje medije koji se nisu evidentirali). U tom dijelu, može se konstatovati pad odgovornosti među medijima, jer je u 2022. godini 62 odsto medija izvjestilo o ovim prihodima - navedeno je u saopštenju CGO-a.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1834114852056363274&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na drugoj strani, 64 odsto organa javnog dostavilo je Ministarstvu podatke o finansiranju medija za 2023. godinu, odnosno 430 od 675 organa, dok je, napominju u CGO-u, u 2022. godini to učinilo svega 27,8 odsto.
Mediji u Crnoj Gori su u 2023. godini, po prijavljenim podacima organa javnog sektora, iz javnih fondova prihodovali 7.942.101,92 eura, a za 2022. godinu taj prijavljeni iznos bio je 7.599.233,72 eura. 
- Interesantno je da su prihodi iz javnog sektora koje mediji prijavljuju značajno manji za obje godine od iznosa koje je javni sektor izvjestio u dijelu ulaganja u medije - poručuju u CGO-u.

CGO: Nešto više od polovine medija dostavilo podatke o finansiranju za 2023.

Predsjednik SAD Donald Tramp želi kontrolu nad Grenlandom. Time je skrenuo pažnju na geopolitičko žarište od globalnog značaja. Nisu uzalud tu umiješane velike sile, piše Dojče vele.
U julu i avgustu 2024. led Arktičkog mora pucao je pod čelikom tri teška ledolomca: Suelong 2, Ji Di i Džong Šan Da Šue Dži Di. Ta tri broda isprobavala su nesmetanu plovidbu Sjevernim morem – što je bilo praktično, ali prije svega simbolično: Kina je prisutna u Arktiku i to trajno, poručivali su brodovi. Poruka je bila jasna i nije prošla nezapaženo – ruska državna novinska agencija RIA Novosti objavila je u oktobru 2024. članak pod naslovom: „Arktik postaje kineski“, prenosi Dojče vele (DW).
Kina je odavno aktivna u Arktiku, kaže Mihael Pol, iz berlinskog instituta Nauka i politika (SWP).
- Još od ranih 2000-ih Kina je veoma angažovana u regionu, naročito na Islandu. Međutim, Peking se potom suočio s otporom Danske i SAD. Od tada se Peking okreće drugim državama u regionu, prije svega Rusiji. Ipak, zbog rata u Ukrajini, Rusija je oslabljena – i sve više je u ulozi podređenog partnera Kine, pa i u Arktiku - ocjenjuje sagovornik Dojće velea.
Kina, kao i druge zemlje regiona, angažuje se u Arktiku zbog klimatskih promjena, koje su u tom dijelu svijeta posebno izražene. Globalna prosječna temperatura u 2024. bila je oko 1,5 stepeni Celzijusa viša nego u predindustrijskom periodu. Međutim, prema podacima Alfred-Vegener-Instituta za polarna i morska istraživanja, Arktik se zagrijava čak četiri puta brže od ostatka planete. Posljedica toga je ubrzano topljenje arktičkog leda.
Ako se sadašnje prognoze obistine, u ljetnjim mjesecima između 2030. i 2040. led bi se mogao gotovo potpuno povući, čime bi se otvorile tri nove pomorske rute između Pacifika i Atlantika. To bi značajno skratilo postojeće trgovačke puteve.
<h2>Tri nove pomorske rute</h2>
Jedna od tih ruta, takozvani Sjeveroistočni prolaz, koji prolazi blizu ruske obale, već sada se razvija kao trgovački i transportni put za sirovine između Kine i Rusije.&nbsp;
- Posebno je važan za transport gasa s poluostrva Jamal, na zapadu Sibira, ka Kini - kaže politikolog Klaus-Peter Zalbah sa Univerziteta u Osnabriku.&nbsp;
Međutim, ovaj prolaz ne koristi se mnogo. Kaže da trenutno tamo prolazi samo nekoliko desetina brodova godišnje.
Još manje prohodan je Sjeverozapadni prolaz, koji prolazi duž kanadske obale. On se smatra znatno težim za plovidbu u poređenju sa Sjeveroistočnim prolazom.
- Naučna služba američkog Kongresa sumnja da će ikada postati ekonomski isplativ za komercijalnu upotrebu - kaže Zalbah.&nbsp;
Takođe, politički gledano, ovaj prolaz predstavlja izazov za Rusiju i Kinu.&nbsp;
- Naime, prolazi kroz područja koja Kanada smatra svojim teritorijalnim vodama i zadržava pravo da reguliše plovidbu tim dijelom okeana - objašnjava on.
S obzirom na ubrzano topljenje leda, očekuje se da će se tokom ljetnjih mjeseci otvoriti i takozvana transpolarna morska ruta. Ova ruta prolazi najkraćim putem između kopnenih masa na sjeveru, direktno kroz okean, što olakšava navigaciju.
- Na toj ruti bi Island mogao igrati značajnu ulogu kao logističko čvorište. Kina je već izgradila ogromnu ambasadu na Islandu, što ukazuje na snažno kinesko prisustvo u budućnosti. Island, s druge strane, nastoji da ojača veze s Evropskom unijom, ali i sa Rusijom i Kinom - dodaje Zalbah.
<h2>Tramp uporno hoće Grenland</h2>
Američki predsjednik Donald Tramp ponovo razmatra mogućnost da Grenland stavi pod kontrolu SAD, projekat koji je već pokušao da ostvari tokom svog prvog mandata. Pored toga, taj projekat je u skladu s opštom američkom politikom od kraja Drugog svjetskog rata.
U stvarnosti, saradnja Kine i Rusije na sjevernoj pomorskoj ruti vodi ka tome da te dvije zemlje određuju koje će druge države ubuduće moći da je koriste, kaže Mihael Pol.
- Zbog toga je razumljivo da bi Tramp mogao da reaguje izuzetno osjetljivo na ovu temu. Sličnu reakciju imao je i kada je riječ o Panamskom kanalu, čija su dva glavna pristaništa – na ulazu i izlazu – ranije kontrolisale kineske kompanije. Međutim, sada su ta pristaništa prodata američkom konzorcijumu. Takođe, Japan i Južna Koreja žele da koriste sjevernu pomorsku rutu, ali pritom ne žele da se potčine ruskom ili kineskom režimu - objašnjava Pol.
<h2>Bogata nalazišta sirovina</h2>
Istovremeno, topljenje leda omogućava lakši pristup ogromnim zalihama prirodnih resursa u ovom regionu. Američki Geološki zavod (USGS) procijenio je još 2008. da se oko 30 odsto neotkrivenih svjetskih rezervi prirodnog gasa i 13 odsto neotkrivenih rezervi nafte nalazi na Arktiku.
Grenland posjeduje značajna nalazišta rijetkih zemnih metala, ključnih za proizvodnju visoke tehnologije, uključujući pametne telefone, elektromotore i baterije.
Osim toga, u arktičkom regionu nalaze se i značajne količine metala, dijamanata, uglja i uranijuma.&nbsp;
- Sve to dodatno pojačava trku za dominaciju nad ovim područjem - kaže &nbsp;Zalbah.
Međutim, eksploatacija tih resursa nosi sa sobom ozbiljne izazove, upozorava Pol.&nbsp;
- Rudarenje se odvija u ekstremnim klimatskim uslovima i zahtijeva logističku infrastrukturu koja, bar za sada, praktično ne postoji. Na Grenlandu su neka nalazišta ispala komercijalno manje isplativa nego što se prvobitno pretpostavljalo. Takođe, u pojedinim djelovima Arktika prava na korišćenje resursa još nisu u potpunosti razjašnjena - dodaje Pol.
<h2>Vojna dimenzija</h2>
Arktik je i sa vojnog aspekta od velikog značaja. Budući da predstavlja najkraću rutu između Rusije i Sjeverne Amerike, u slučaju ruskog napada, rakete bi prolazile preko ovog područja. Na bazi Tule, koja je prije skoro dvije godine preimenovana u svemirsku bazu Pitufik, SAD održavaju sistem za rano upozorenje na moguće raketne napade iz Rusije ili drugih regiona. Osim toga, baza služi i kao logistički centar za američke i NATO avione.
Međutim, SAD i NATO će se sve češće suočavati i sa vojnom prisutnošću Kine u ovom regionu. Još 2015. pet kineskih ratnih brodova ušlo je u američke teritorijalne vode kod Aljaske. Od 2021. kineski ratni brodovi redovno patroliraju tim područjem.
Godine 2022. američka mornarica registrovala je flotu ruskih i kineskih brodova na udaljenosti od samo 160 kilometara od ostrva Kiska, koje pripada Aljasci. Među njima je bio i razarač Nančang klase 055, sposoban da nosi do 112 krstarećih raketa ili hipersonične protivbrodske rakete.
- Sjeverna Amerika više nije bezbjedna zona - zaključuje Pol u svojoj studiji.

Strateška trka Kine, SAD i Rusije na Arktiku, bogatom nalazištima sirovina

Na jugu Crne Gore sjutra će biti pretežno oblačno, uz ređu pojavu kiše ili kratkotrajnog pljuska, a na sjeveru umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa slabom kišom.
U višim planinskim predjelima moguća je susnježica ili snijeg.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti povremeno umjeren do pojačan, na udare ponegdje jak do veoma jak, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do 12, najviša dnevna od dva do 20 stepeni.

Sjutra promjenljivo oblačno, do 20 stepeni

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je danas u telefonskom razgovoru izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da prekine sa udarima na Gazu i da se vrati primirju, u vrijeme kada Irzael nastavlja bomabrdovanje te palestinske teritorije.&nbsp;
- Pozvao sam izraelskog premijera da prekine sa udarima na Gazu i da se vrati primirju koje Hamas treba da prihvati. Podvukao sam da dostava humanitarne pomoći mora odmah da bude nastavljena - napisao je francuski predsjednik na društvenoj mreži Iks.
Krhko primirje koje je stupilo na snagu 19. februara poslije 15 mjeseci rata i omogućilo nekoliko nedjelja relativnog mira u Pojasu Gaze prekinuto je 18. marta kada je Izrael nastavio bombardovanje i kopnenu ofanzivu na palestinskoj teritoriji.
Visoki zvaničnik Hamasa izjavio je u subotu da je palestinski pokret prihvatio novi prijedlog o prekidu vatre u Pojasu Gaze, koji su predstavili posrednici, pozivajući i Izrael da ga prihvati.
I Emanuel Makron je danas pozvao Izrael da strogo poštuje prekid vatre u Libanu, gdje je Izrael u petak bombardovao jug Bejruta prvi put poslije četiri mjeseci primirja.
- Taj zahtjev odnosi se na sve strane, da garantuju svu bezbjednost civilnom stanovništvu sa dve strane plave linije između Izraela i Libana - dodao je Makron.
Makron, koji je u petak u Parizu primio libanskog predsjednika Džozefa Auna, ponovo je apelovao da se ponovo uspostavi pun suverenitet Libana, kao i da to zahtijeva potpuno povlačenje Izraela sa libanske teritorije i podršku libanskoj vladi da ponovo uspostavi monopol na držanje oružja.

Makron pozvao Netanjahua da prekine sa udarima na Gazu i da se vrati primirju

Jovanka Radičević je odigrala posljednji, 259. meč u Ligi šampiona u Pirovoj pobjedi Krima nad Ludvigsburgom u osmini finala (26:23).
Dugogodišnja reprezentativka Crne Gore se nakon meča emotivnom porukom na društvenim mrežama, uz fotografije iz djetinjstva i tokom karijere, oprostila od sporta kojem je mnogo dala,
- Gledam ovu sliku i vraćam se u djetinjstvo. Vidim malu djevojčicu sa loptom u rukama, u očima joj sjaj, u srcu beskrajna ljubav prema igri. Nije znala šta je sve čeka, nije znala koliko će puta pasti, koliko će puta zaplakati od bola, ali ni koliko će puta zaplakati od sreće. Znala je samo jedno - da nikada neće odustati i da je rukomet njen život - napisala je Radičević.
Danas je, poručila je ona, na kraju jednog nevjerovatnog puta.
- Posljednja utakmica u Ligi šampiona je bila više od meča. Bila je to retrospektiva mog života, svih 26 punih godina u kojima sam živjela za rukomet, za tim, za pobjede, za onaj neopisivi osjećaj kada lopta pogodi mrežu. Svaki aplauz, svaki zagrljaj, svaka suza na kraju - to je ono što ću nositi zauvijek sa sobom! Gledajući tribine, gledajući Vas mama i tata, osjećala sam svaku emociju - radost, ponos, ali i tugu, jer znam da je ovo posljednji ples na najvećoj sceni! Ipak, više od tuge u srcu je zahvalnost - napisala je Radičević.&nbsp;
Zahvalna je, poručila je, što je imala priliku da 21 godinu zaredom budem dio najveće rukometne elite.
- Da nosim ponosno dresove klubova za koje sam igrala i borim se do poslednjeg daha. Zahvalna sam svim saigračicama, trenerima navijačima širom svijeta koji su bili dio mog puta! Posebno hvala mojoj pordici za sve ove godine i sve što smo prošli zajedno!!! Iako skidam dres i ostavljam parket, rukomet će uvijek biti dio mene! I najvažnije, hvala onoj maloj djevočici. Hvala što je imala hrabrosti da sanja i ide putem koji je bio sve samo ne lak. Hvala joj što je vjerovala da može! Jer, danas sa suzama u očima i osmjehom na licu, mogu da joj kažem - uspjeli smo - napisala je legendarna „lavica“.

Radičević: Svaki aplauz, svaki zagrljaj, svaka suza na kraju - to je ono što ću nositi zauvijek sa sobom

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: finansiranje