Evropska unija (EU) i njeni partneri obećali su 5,8 milijardi eura za pomoć novim sirijskim vlastima koje se suočavaju s humanitarnim i bezbjednosnim izazovima nakon pada Bašara al-Asada.
Obećanja data sinoć na donatorskoj konferenciji u Briselu su manja od prošlogodišnjih 7,5 milijardi eura bespovratnih sredstava i pozajmica, pri čemu su zvaničnici EU naveli smanjenje američke pomoći kao glavni faktor, prenosi Hina.
EU organizuje godišnju konferenciju od 2017. godine, ali se održavala bez učešća predstavnika Asadovog režima koji je bio izolovan zbog represije koju je sprovodio.
Prvi put je na konferenciji ovaj put bio visoki zvaničnik iz Damaska - sirijski ministar vanjskih poslova Asad Hasan al-Šibani, zajedno s evropskim i arapskim ministrima, kao i predstavnicima međunarodnih organizacija.
Prema podacima EU, humanitarna pomoć potrebna je za oko 16,5 miliona ljudi u Siriji, a za 12,9 miliona ljudi potrebna je pomoć u hrani.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na sastanku je najavila povećanje obaveza EU prema Sirijcima u zemlji i regiji na gotovo 2,5 milijardi eura za ovu i narednu godinu, što uključuje povećanje od oko 160 miliona eura u odnosu na prethodno obećanje za ovu godinu.
Hajat Tahrir al-Šam, grupu koja je svrgnula Asada, Ujedinjene nacije (UN) su proglasile terorističkom organizacijom, ali EU želi da sarađuje sa novim vlastima sve dok se drže obećanja da će tranzicija biti inkluzivna i mirna.
Prema UN-u, Sirija je zbog rata izgubila 40 godina razvoja i biće joj potrebna najmanje decenija da se vrati u stanje prije sukoba, a zbog ekonomske krize gotovo cijela populacija živi ispod granice siromaštva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

EU i partneri obećali 5,8 milijardi eura za oporavak Sirije

Zamrzavanje američkog finansiranja programa protiv tuberkuloze dovodi u opasnost milione života u svijetu, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), agencija UN iz koje SAD planiraju da se povuku.
SZO procenjuje da su svjetski napori u borbi protiv tuberkuloze, &nbsp;najsmrtonosnije zarazne bolesti na svijetu, spasili više od 79 miliona života u posljednje dvije decenije, navodi se u saopštenju.
Međutim, taj napredak je ugrožen zamrzavanjem američke pomoći od koje zavise mnoge organizacije, posebno u siromašnim zemljama.
- Iznenadna smanjenja budžeta sada prijete da preokrenu teško postignut napredak u borbi protiv tuberkuloze, dovodeći milione ljudi, posebno najugroženijih, u veliki rizik - upozorava SZO.
Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je uredbu 20. januara kojom se naređuje 90-dnevno zamrzavanje američke pomoći inostranstvu.

SZO: Zamrzavanje pomoći SAD ugrožava milione oboljelih od tuberkuloze

Evropska unija (EU) je danas izdvojila još jednu finansijsku pomoć od 250 miliona eura za podršku Moldaviji 2025. godine, suočenoj sa "energetskom ucjenom" iz Moskve poslije prestanka isporuka ruskog gasa separatističkom regionu Pridnjestrovlja.
- Danas preduzimamo suštinski korak da pomognemo Moldaviji da povrati kontrolu nad svojom energetskom sudbinom - napisala je na platformi Iks (X) evropska komesarka za proširenje Marta Kos tokom posjete Kišinjevu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen osudila je „energetsku ucjenu“ Moskve, obećavši da će toj bivšoj sovjetskoj republici ponuditi „punu integraciju u energetsko tržište EU, odvajanjem od Rusije“.&nbsp;
Od početka rata u susjednoj Ukrajini, zemlja od oko 2,5 miliona stanovnika, u pregovorima o pridruživanju EU, osudila je „hibridni rat“ koji je orkestrirao Kremlj, među kojima su energetska kriza, dezinformacije i miješanje u izbore.
Isporuke ruskog gasa preko Ukrajine, koja je snabdijevala Moldaviju, a samim tim i Pridnjestrovlje, prestale su 1. januara zbog isteka ugovora između Kijeva i Moskve.
Gasprom je, međutim, odbio da isporučuje gas Kišinjevu drugim mogućim rutama, zbog finansijskog spora oko iznosa duga koji Kišinjev treba da izmiri.
U međuvremenu, separatističke vlasti su uvele svakodnevna isključenja struje i zatvorile mnoge fabričke pogone kako bi smanjile opterećenje električne mreže.

Finansijska pomoć EU Moldaviji za rješavanje energetske krize

Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici odobrila je dodatnu finansijsku pomoć Skijalištima Crne Gore.
- U svjetlu trenutne situacije, Vlada je odlučila da, u vidu nepovratne finansijske pomoći, a u okviru pomoći male vrijednosti (de minimis), obezbijedi dodatna sredstva u iznosu od 100.000 eura. Ova pomoć je usmjerena ka omogućavanju Društvu da izvrši isplatu redovnih zarada do kraja tekuće godine, uzimajući u obzir da je u ovom trenutku dozvoljeni limit za ovu vrstu pomoći 300.000 eura - ističe se u saopštenju Vlade.
U Vladi su konstatovali da su se „Skijališta Crne Gore“ DOO Mojkovac usljed nedostatka sniježnih padavina tokom sezone 2023/2024 godine suočila sa značajnim finansijskim problemima.
- U zahtjevu koji je dostavljen Vladi, naglašava se da Društvo trenutno nema novčanih sredstava za funkcionisanje, te se apeluje na nadležne da se pronađe način za obezbjeđenje neophodnih sredstava za isplatu dugovanja, pripremu zimske turističke sezone 2024/2025, kao i za isplatu zarada do kraja tekuće godine - navode u Vladi.
U saopštenju se dodaje da je Vlada prethodno odobrila pomoć (de minimis) u iznosu od 200.000 eura u aprilu 2024. godine, od koje su, kao i od ostvarenih prihoda, isplaćene neto zarade do aprila mjeseca tekuće godine.
Vlada, ističu, ostaje posvećena pružanju podrške sektoru turizma i zimskim sportovima, te će nastaviti da razmatra sve moguće mjere za jačanje ovog važnog segmenta ekonomije.

Vlada Skijalištima odobrila dodatnu finansijsku pomoć od 100.000 eura

Njemačka će ove zime Ukrajini pružiti dodatnih 100 miliona eura pomoći, najavila je njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok tokom posjete Moldaviji.
- Rusija ponovo planira „zimski rat“ kako bi život Ukrajinaca učinila što nepodnošljivijim - rekla je Berbok pred ministarski sastanak u Kišinjevu 17. septembra.
Rusija je pokrenula seriju napada na energetsku infrastrukturu Ukrajine, što je izazvalo duge nestanke struje u nekim djelovima zemlje.
Kijev je u junu istakao potrebu za više sistema protivvazdušne odbrane kako bi se obezbijedio oporavak energetske infrastrukture i njen rad tokom zime, kada je potražnja najveća zbog niskih temperatura.
Ukrajinski premijer Denis Šmigal prošle sedmice je predstavio planove za popravku i zaštitu elektroenergetskog sistema u zemlji uoči zime, uključujući jačanje sposobnosti protiv napada bespilotnim letilicama i šrapnela raketa.
Šmigal je rekao da su sve bolnice i više od 80 odsto škola širom zemlje opremljene generatorima, ali i dalje postoji „hitna potreba za još 1.800 generatora visokog kapaciteta“.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u junu da su ruski napadi na energetske objekte Ukrajine uništili polovinu njenih kapaciteta za proizvodnju električne energije od prošle zime.
Početkom septembra, EU je najavila 40 miliona eura humanitarne pomoći Ukrajini za popravke, struju, grejanje i stanovanje uoči predstojeće zime.

Njemačka će Ukrajini dodijeliti dodatnih 100 miliona eura pomoći

Crnogorske sudije Ivan Pavićević i Miloš Ražnatović sudiće finalni meč Evropskog prvenstva za rukometaše, saopšteno je iz Evropske rkometne federacije.
Pavićević i Ražnatović pripadaju elitnoj grupi evropskih arbitara, a u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj 13. put dijele pravdu na nekom velikom takmičenju.
U drugoj fazi sudili su derbi između Danske i Njemačke, kao i duel Španije i Norveške.
U uzbudljivom finišu Slavili su norvežani 35:34, a crnogorske sudije su tada dva mjenjali odluke poslije gledanja snimka.
Ražnatović je 11 sekundi prije kraja pokazao na sedmerac, nakon prodora Aleksa Dujšebajeva, ali je naknadno odlučio da se izvede slobodno bacanje i isključio Martina Hovdea.
Potom su Španci su napali sa šest protiv četiri igrača i pokušali da bace "cepelin" desnom krilu Aleišu Gomesu.
Ražnatović je opet pokazao na sedmerac, ali su on i Pavićević nakon gledanja snimka poništili odluku, jer August Pedersen nije gazio liniju šest metara.
Polufinala su na programu u petak - Hrvatska će igrati &nbsp;protiv Njemačke (17.45), dok će drugog finalistu odlučiti duel Danske i Islanda (20.30).
Finale će biti odigrano u nedjelju.

Pavićević i Ražnatović sude finale EP

Gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom mjestu Botun večeras je zatvorio urbanističko-građevinski inspektor Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović..
Prema saznanjima "Vijesti" riječ o "sitnijim tehnikalijama zbog kojih inspektori obično subjektu nadzora ostavljaju rok u kojem ih treba otkloniti".
Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna.&nbsp;
Lokaciju je obezbjeđivala policija, a ekipa Media Biroa je tada zabilježila da na gradilištu radove sprovodi jedan bager. Na gradilištu su prethodno postavljene kamere, kao i finansijske i gradilišne table.
Na gradilište je 22. januara oko 21 sat dopremljeno nekoliko građevinskih mašina, a to su rekli mještani koju su i snimili istovar mehanizacije. &nbsp;
Prema gradilišnoj tabli rok u kojem postrojenje mora biti izgrađeno je 31. maj 2028. godine.&nbsp;
Naznačeno je da su investitori izgradnje Glavni grad i Vodovod, da je tehničku dokumentaciju radila firma „Nik kom“, a da je reviziju radila komisija za vršenje revizije projektne dokumentacije gdje je vodeće revident Goran Sekulić.&nbsp;
Na tabli je naznačeno da je izvođač radova Kuzu – Alkatraš iz Turske, a da će stručni nadzor raditi njemačka firma Fichtner GmbH &amp; Co KG.
Podsjećamo, mještani Zete, zajedno s predstavnicima lokalne vlasti, danima su iskazivali nezadovoljstvo zbog početka izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Botun.
Oni su organizovali blokade puteva na teritoriji Zete i Podgorice, a proteste su održavali i ispred zgrade Glavnog grada.
Skupština Opštine Zeta je 22. januara, sa 17 glasova podrške, usvojila odluku kojom se zabranjuje realizacija projekta izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda za potrebe Podgorice na lokaciji u Botunu.

Inspektor zapečatio gradilište postrojenja u Botunu

Evropska unija danas je stavila Rusiju na crnu listu zbog rizika od pranja novca, saopštila je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas.
- Ovo će usporiti i povećati troškove transakcija s ruskim bankama - rekla je Kalas novinarima.

Kalas: EU stavila Rusiju na crnu listu zbog rizika od pranja novca

Rusija je saopštila da je spremna da evakuiše svoje osoblje iz iranske nuklearne elektrane Bušehr dok rastu tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, naglašavajući rizike po nuklearnu bezbjednost i mogućnost regionalne eskalacije, s obzirom na to da se na toj lokaciji nalazi na stotine ruskih radnika.
Rusija je nuklearnu elektranu Bušehr u Iranu stavila u stanje pripravnosti za evakuaciju, što signalizira pojačanu zabrinutost zbog regionalne eskalacije u trenutku kada Vašington obnavlja vojni pritisak na Teheran.
Aleksej Lihačov, direktor ruske državne nuklearne korporacije, rekao je da je Moskva spremna da povuče svoje osoblje iz postrojenja ukoliko se bezbjednosni uslovi pogoršaju, prenijela je ruska državna novinska agencija TASS.
Upozorenje dolazi nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp pozvao Iran na pregovore ili ga suočio sa znatno snažnijim narednim udarom, dok je Teheran ponovio i spremnost na razgovore i odlučnost da uzvrati.
Bušehr je jedina nuklearna elektrana u Iranu koja je trenutno u pogonu, a u njoj rade stotine ruskih stručnjaka, rekao je predsjednik Vladimir Putin prošle godine. Rusija takođe gradi dodatne nuklearne objekte na istoj lokaciji.
Iako je američki napad na iransku nuklearnu infrastrukturu u junu prošle godine zaobišao Bušehr, Lihačov je ranije upozorio da bi svaki napad na reaktorski kompleks mogao izazvati posljedice uporedive s katastrofom u Černobilju iz 1986. godine.
- Nadamo se da će strane u sukobu poštovati svoje obaveze u vezi s nepovredivošću ove teritorije (Bušehr) - kazao je Aleksej Lihačov, generalni direktor Državne korporacije za atomsku energiju Rosatom.
Lihačov je rekao da „drže prst na pulsu“ i da će, u saradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i Ministarstvom odbrane, biti spremni da sprovedu „mjere evakuacije ako to bude potrebno“.
Ova izjava odražava dvostruki pristup Moskve: nastavak tehničke saradnje s Iranom, uz istovremenu pripremu kriznih planova u uslovima rastućih američko-iranskih tenzija.
Rusija podržava pravo Teherana na korišćenje nuklearne energije u mirnodopske svrhe, a Iran i dalje negira da teži razvoju nuklearnog oružja. Ipak, prisustvo „stotina“ ruskih radnika u Bušehru unosi direktnu ljudsku dimenziju u svaku potencijalnu vojnu eskalaciju.
Tramp je u srijedu ponovo pojačao pritisak na Teheran, pozivajući ga da „sjedne za pregovarački sto“ i odrekne se nuklearnog oružja, uz upozorenje da bi svaki naredni američki napad bio „daleko gori“ od prethodnih.
Lihačovljevo pozivanje na moguću katastrofu razmjera Černobilja naglašava kvalitativnu razliku između udara na postrojenja za obogaćivanje i napada na reaktor koji je u pogonu. Černobilj iz 1986. godine i dalje predstavlja mjerilo rizika nuklearnih katastrofa, a ruski zvaničnici su u više navrata isticali ranjivost Bušehrа kao crvenu liniju.
Trenutni zastoj povezuje nekoliko vremenskih linija: američki napad iz juna prošle godine koji je poštedio Bušehr, Putinovo otkrivanje prisustva stotina ruskih radnika na toj lokaciji, Trampovo najnovije upozorenje u srijedu te Lihačovljevu izjavu da su mjere evakuacije spremne. Svaki od ovih događaja označava sve tješnju povezanost između vojnog signaliziranja i izloženosti civilne nuklearne infrastrukture.
Za Moskvu, planiranje evakuacije predstavlja i bezbjednosnu mjeru i diplomatski signal, naglašavajući da bi svako širenje sukoba direktno pogodilo ruske državljane i infrastrukturu koju je izgradila Rusija.
Za Teheran, ove izjave dodatno potkrepljuju argument da rizici eskalacije daleko prevazilaze bilateralne odnose između SAD-a i Irana.
Za Vašington, Bušehr predstavlja ograničenje, s obzirom na katastrofalne posljedice koje je Lihačov opisao i prisustvo stranog osoblja.
Zajedno, izjave iz Moskve, Vašingtona i Teherana pokazuju kako je Bušehr postao žarišna tačka u kojoj se danas prepliću nuklearna bezbjednost, prisustvo stranog osoblja i nadmetanje velikih sila.

Tag: finansijska-pomoc