Ukupan javni dug Crne Gore je stabilizovan i na kraju drugog kvartala ove godine iznosio je 4,8 milijardi eura ili 60,8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), saopštio je ministar finansija Novica Vuković.
- Neto javni dug je iznosio 4,2 milijarde eura ili 53,6 odsto BDP-a - rekao je Vuković u Skupštini odgovarajući na poslaničko pitanje poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Borisa Pejovića, koliko se Crna Gora zadužila od 1. januara 2021. do danas.
Vuković je naveo da je od 1. januara 2021. godine vraćeno preko 2,3 milijarde eura starih dugova, te u da mandatu ove Vlade dospijeva skoro kompletan javni dug.
- Imamo suficit tekuće potrošnje i nijedno zduženje Ministarstva nije otišlo namandatorne troškove - rekao je Vuković i dodao da u Trezoru ima 450 miliona eura, te da treba pripremati fiskalnu rezervu za narednu godinu, a pogotovo 2027. kada na naplatu dospijeva 1,2 milijardi EUR.
On je na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikole Milovića, u vezi sa finansiranjem deficita Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja (PIO), odgovorio da penzije nijesu finansirane iz zaduženja.
- Država redovno objezbjeđuje dodatna sedstva iz budžeta kako bi garantovala uurednu isplatu penzija i zaštitila životni standard penzionera - naveo je Vuković.
On je podsjetio da su u prvih devet mjeseci ove godine ukupni doprinosi ostvareni u iznosu od 290,7 miliona eura, što je 32,4 odsto manje nego u istom periodu prošle godine i 7,1 odsto manje od plana.
- Sve usvojene mjere predviđene fiskalnom strategijom daju više nego očekivane rezultate, dok se kumulativnim rastom prohoda budžeta od 150 miliona eura po osnovu indirektnih poreza, kompenzuje pad prohoda po osnovu doprinosa - saopštio je Vuković.
On je dodao da se finansiranje Fonda PIO realizuje iz opštih prihoda budžeta i da se ne planira njegovo finansiranje iz zaduženja.&nbsp;
Kada je riječ o povećanju penzija, on je podsjetio da su godišnje predviđena tri usklađivanja po švajcarskoj formuli, te da se to ove godine desilo u januaru, maju i septembru, čime je kumulativno usklađivanje iznosilo 12,15 odsto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Vuković: Stabilizovan ukupni javni dug

Obustavu američkog finansiranja za gotovo dvadeset programa preporučila je Bijela kuća, a riječ je o programima koji se bave ratnim zločinima i odgovornošću na globalnom nivou, uključujući u Mjanmaru, Siriji i u vezi sa navodnim ruskim zločinima u Ukrajini, piše Rojters.
Preporuka Kancelarije za upravljanje i budžet (OMB), koja ranije nije bila javno objavljena, ne predstavlja konačnu odluku o ukidanju programa, jer daje mogućnost Državnom sekretarijatu da uloži žalbu.
Osnovu za mogući dijalog između OMB-a i državnog sekretara SAD Marka Rubija i njegovih saradnika, postavlja ova preporuka.
Oni bi trebalo OMB-u da dostave svoje prijedloge o tome koji programi zaslužuju nastavak finansiranja. Programi takođe uključuju aktivnosti u Iraku, Nepalu, Šri Lanki i Gambiji.
Očekivanja da će Rubio zastupati nastavak velikog broja ovih programa su mala, prema navodima dva američka zvaničnika. Ipak, glavni američki diplomata mogao bi iznijeti argumente za zadržavanje ključnih programa, kao što je pomoć u potencijalnim suđenjima za ratne zločine u Ukrajini, prema jednom izvoru upućenom u ovu temu.
<h2>Nekoliko programa</h2>
Nekoliko programa koji su predloženi za ukidanje bave se projektima odgovornosti za ratne zločine u Ukrajini, uključujući i Global Rights Compliance, koji pomaže u prikupljanju dokaza o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti širom Ukrajine, uključujući seksualno nasilje i mučenja.
Još jedan program je Legal Action Network, pravna pomoćna organizacija koja podržava lokalne napore u pokretanju slučajeva protiv osumnjičenih osoba za ratne zločine u Ukrajini.
Biroi Državnog sekretarijata koji žele da očuvaju bilo koji od programa za ratne zločine i odgovornost treba da do kraja radnog dana 11. jula pošalju svoja obrazloženja, navodi se u internom mejlu Državnog sekretarijata u koji je Rojters imao uvid.
Među programima koji su predloženi za ukidanje je i grant od 18 miliona dolara za Kancelariju glavnog tužioca Ukrajine, koji implementira Inicijativa za međunarodnu krivičnu pravdu Univerziteta Georgetown.
Iako programi nemaju direktan uticaj na napore Ukrajine na linijama fronta da odbije rusku invaziju, pristalice kažu da oni predstavljaju najbolju priliku za temeljno dokumentovanje prijavljenih zločina na bojnom polju u najvećem evropskom sukobu od Drugog svjetskog rata, koji sada ulazi u četvrtu godinu.
<h2>Ratni zločini&nbsp;</h2>
Ukrajina je otvorila više od 140.000 slučajeva ratnih zločina od ruske invazije u februaru 2022. godine, koja je usmrtila desetine hiljada ljudi, opustošila velike djelove zemlje i ostavila mentalne i fizičke posljedice od okupacije. Rusija negira da su njene snage počinile ratne zločine u tom sukobu.
Ostali programi uključuju onaj koji se bavi odgovornošću za zločine mjanmarske vojske protiv Rohinja muslimana, kao i za progon hrišćana i drugih manjina od strane svrgnutog bivšeg predsjednika Sirije, Bašara al-Asada.
Iako bi preporuke OMB-a mogle naići na protivljenje Državnog sekretarijata, kriterijumi za žalbu su vrlo strogi.
<h2>Upozorenje administracije</h2>
U internom mejlu, administracija je upozorila da svaki pokušaj da se očuvaju programi predloženi za ukidanje mora biti temeljno obrazložen i direktno usklađen s prioritetima Vašingtona.
- Biroi moraju jasno i sažeto identifikovati direktnu usklađenost s prioritetima administracije - navodi se u mejlu koji je pregledao Rojters.

500x500

Bijela kuća zatražila povlačenje američkog novca iz finansiranja istraga o ratnim zločinima u Siriji i Rusiji

Na prvoj sesiji Međunarodne konferencije o ekonomiji i biznisu (MICEB 2025), koja se održava od 29. do 31. maja u Budvi, naglašeno je da su održive finansije temelj budućeg ekonomskog razvoja i ključna komponenta na evropskom putu Crne Gore.
U fokusu diskusije bila je važnost integracije održivih finansijskih praksi u nacionalne ekonomske politike, posebno za zemlje koje teže članstvu u Evropskoj uniji. Učesnici su poručili da usklađivanje s evropskom agendom nije samo regulatorna obaveza, već i strateški korak ka povećanju konkurentnosti i jačanju ekonomskih potencijala.
U uvodnoj sesiji govorili su izvršni direktor NLB Grupe Blaž Brodnjak i guvernerka Centralne banke Crne Gore (CBCG) dr Irena Radović.
Guvernerka Radović je istakla da su održive finansije neizostavan segment ekonomskih politika koje vode ka ostvarenju ciljeva održivog razvoja i približavanju Crne Gore Evropskoj uniji.
– CBCG aktivno učestvuje u devet pregovaračkih poglavlja, pri čemu je naš najznačajniji doprinos u poglavljima 4 – Sloboda kretanja kapitala, 9 – Finansijske usluge, i 17 – Ekonomska i monetarna politika. U prethodnih 18 mjeseci ostvarili smo konkretne iskorake u svim tim oblastima – navela je Radović.
Posebno je ukazala na značaj pristupanja Crne Gore Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), čime je naša zemlja postala prva u regionu Zapadnog Balkana koja je uključena u ovaj sistem. Ova integracija omogućava efikasnije, sigurnije i jeftinije bezgotovinske transakcije u eurima.
– Ulazak u SEPA sistem ne samo da osnažuje integritet crnogorskog finansijskog sistema, već dodatno učvršćuje institucionalnu odgovornost i kapacitete. Iako je proces zahtjevan, on je nužan – jer izgradnja povjerenja u naš finansijski sistem prevazilazi regulatorne zadatke. To je pitanje dugoročne finansijske stabilnosti, prosperiteta i održivog razvoja – poručila je Radović.
Govoreći o geopolitičkim izazovima i njihovom uticaju na održive finansije, izvršni direktor NLB Grupe Blaž Brodnjak upozorio je da je rat u Ukrajini snažno uzdrmao iluziju o trajnom miru u Evropi.
– Nakon Drugog svjetskog rata živjeli smo u uvjerenju o stabilnosti. Rat u Ukrajini nas je podsjetio da je Evropska unija možda skup mehanizam, ali i jedini koji imamo za očuvanje mira u Evropi – kazao je Brodnjak.
Dodao je da su mir i institucionalna nezavisnost ključni preduslovi za stabilnost, ekonomski napredak i kvalitet života građana.

Guvernerka Radović: Održive finansije ključne za evropsku budućnost Crne Gore

Ministar finansija Novica Vuković je istakao da za prvih devet mjeseci imamo dobre rezultate od dvije milijarde i 73,7 miliona eura prihoda ili 8,9 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Finansije su stabilne i naglašava da Evropa sad 2 neće dovesti do povećenja cijena i inflacije.
Vuković je u emisiji "Link" na RTCG naglasio da ako se isključe jednokratni prihodi koji su u 2023. bili dominantni, ove godine znatno su veći prihodi, 295 miliona eura, i u tom slučaju imamo povećanje od oko 16 procenata.
- Govorimo o suficitu od 85 miliona i govorimo o najvećoj realizaciji kapitalnog budžeta do sada. Pokazalo se u kapitalnom budžetu da se držimo samo zrelih projekata i da nestavljamo u planove nešto što nije relano da se realizuje. U odnosu na prošlu godinu zabilježen je rast poreza na dobit na nivou 44 procenta, porez na dohodak fizičkih lica za 37,4, doprinosi 10,9, porez na dodatu vrijednost uvećan za 14, 1, akcize 14,3. Ove godine imamo znatno uvećanje, preko 81 procenat kada su u pitanju prihodi iz industrije igara na sreću. Pripremamo još jedan zakon koji će definisati nove segmenta poslovanja ove industrije. Što se tiče Poreske i Carina premašile su plan. Apelovao sam da svi pokazemo patriotizam plaćajući porez, zato nastojimo da taj segmet još bolje uredimo i da sivu ekonomiju svedemo na najmanju mjeru - istakao je Vuković.
Što se tiče javnog duga, ministar kaže, da ono što je fiskalnom strategijom planirano jeste da se isključivo zadužujemo za servisiranje obaveza koje dospijevaju i infasrukturne projekte.
- Zaduživati se kao 2022. kada smo imali 105 procenata nije dobro, a danas smo na nivou 61,3 procenta ako govorimo o bruto dugu. Neto javni dug je negdje na nivou 52 procenta. Uspješno servisiramo obaveze, do te mjere da smo 650 miliona obaveza ove godine 250 servisirali iz tekućih prihoda samim tim ostao je jedan nivo likvidnih sredstava, a vidjećemo do kraja godine akvo će izvršenje budžeta biti koji ćemo ostaviti ako fiskalnu rezervu - kazao je Vuković.
Vuković ističe da od januara 2025. zbog Evropa sad 2 neće biti ugrožen budžet i smatra da su te priče u javnosti od oponenata kojima možda treba malo više vremena da razumiju proces i uvide njegove koristi.
- Evropa sad 2 u biti je podizanje standarda građana, a i posticaj ekonomiji. To je program gdje je kroz fiskalnu startegiju svaka stavka objašnjena i ima kompezatorne mjere. Ono što je navedeno biće praćeno sa zakonima o budžetu svake godine, tu smo pojačali kontrolu i građani će to moći da prate. Govorimo o stabilnim javnim finansijama, o 600 miliona u budžetu, o servisiranju javnog duga iz tekućeg prihoda, što nije bila situacija unazad godinama, kao i o kreditnom rejtingu, gdje su agencije znale šta rade kada su dodijelile poslije 13 godina veći rejting i prvi put imamo jednu uzlaznu putanju - naglašava Vuković.

Vuković: Prihodi veći 8,9 odsto, Evropa sad 2 neće ugroziti budžet za 2025.

Vodeći ekonomista Svjetske banke za Zapadni Balkan Ričard Rekord ne očekuje fiskalnu nestabilnost u Crnoj Gori zbog velikog zaduživanja, povećanja plata i smanjenja doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranju, ali je naglasio da je - između ostalog - neophodno osigurati disciplinovanu potrošnju, kako bi budžetski deficit bio održiv.
Rekord je, u intervjuu za Glas Amerike, izrazio optimizam da će inflacija u Crnoj Gori, Srbiji i ostatku regiona nastaviti da pada, uz napomenu da su cijene - posebno hrane, ipak i dalje visoke.
- Crna Gora je na putu fiskalne konsolidacije proteklih par godina. Vidjeli smo da je javni dug značajno smanjen u tom periodu, u okviru napora da se poboljša ubiranje prihoda i zauzme promišljen pristup potrošnji. Cilj programa Evropa sad dva je poboljšanje životnog standarda građana i dio toga je povećanje zarada. Što je više novca u džepovima građana, to vjerovatno znači i veću potrošnju. I dalje smo optimisti da će inflacija nastaviti da pada, s obzirom na to da su mnogi faktori koji su podsticali rast bili spoljašnji. Izazov je, srednjoročno gledano, naravno otvaranje više radnih mjesta i poboljšanje produktivnosti, što bi vremenom omogućilo održivo povećanje zarada - rekao je Rekord.
Vlada je odlučila da smanji doprinose za penzije što će, kako procjenjuje Svjetska banka, dovesti do budžetskog deficita uprkos planiranim vladinim mjerama. Ričard je rekao da Svjetska banka preporučuje niz mjera za fiskalnu konsolidaciju.
- Vlada već razmatra proširenje baze za porez na dodatu vrijednost, eliminisanje određenih izuzeća. Ima više oblasti ekonomske aktivnosti koje bi mogle da se podvedu pod poresku bazu, da se smanje poreske i druge olakšice i da se možda napravi malo više prostora da se nadoknade neke od izmjena. I naravno, snažniji ekonomski rast bi osnažio ukupne prihode - rekao je on.
Na pitanje da li misli da će to dugoročno biti održivo, Rekord kaže da je riječ o ambicioznom planu koji ima šansu da bude uspješan. 
- I naravno tu ima niz mjera koje se mogu preduzeti, kao dio većeg konteksta ubrzanja rasta, privlačenja više investicija, i napredovanja na putu ka Evropskoj uniji - naveo je on.
Na pitanje da li misli da se Crna Gora kreće ka fiskalnoj nestabilnosti, Rekord ocjenjuje da je država u snažnoj poziciji. Svjetska banka međutim prognozira rast duga naredne godine...
- Da. Ali prije samo tri, četiri godine smo govorili o oko 100 odsto BDP-a. Sada je mislim ispod 60 procenata. Znači ima mnogo prostora, koji je napravljen kao rezultat prošle fiskalne konsolidacije. Naravno, postoje spoljašnje finansijske potrebe i euroobveznice koje dolaze na naplatu. Međutim, i dalje postoji povjerenje tržišta u kapacitet Crne Gore da izdaje euroobveznice. I spoljašnji finansijski uslovi se u stvari poboljšavaju. Takođe imate taj novi plan rasta za Zapadni Balkan, a Crna Gora se smatra predvodnicom u procesu pristupanja EU. To znači da postoji mnogo povjerenja investitora i kada je riječ o ekonomiji i javnom dugu Crne Gore - naglasio je Rekord.
Svjetska banka pominje da je za održiv dug potrebna snažna fiskalna disciplina, a to, kako kaže Ričard, znači da se osigura da je raspon prihoda i dalje pouzdan, ali da se osigura i disciplina kada je riječ o potrošnji, kako bi budžetski deficit - koji često raste i pada u zavisnosti od potreba i vladinih prioriteta - bio održiv u srednjem roku.
- Kako bi dug bio održiv i može biti finansiran u srednjem roku. I Crna Gora je svakako u okvirima tih parametara. Ali naravno, kao i svugdje, važno je osigurati dalji rast i povjerenje investitora i biznisa - zaključio je Rekord.

1250x600

1084x550

Rekord: Ne očekujem fiskalnu nestabilnost u Crnoj Gori, ali treba osigurati disciplinovanu potrošnju

Bio sam čovjek od najvećeg povjerenja kod Europlao i pratio sam skaj komunikacije uživo a danas me Specijalno državno tužilaštvo tereti da sam navodno član neke kriminalne grupe &nbsp;- kazao je u višesatnoj odbrani pred Višim sudom pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević.
Njega SDT tužilaštvo tereti da je bio član grupe koju su navodno formirali Ljubo Milović i Mileta Ojdanić.
Knežević je kazao da je posao obavljao časno i pošteno u skladu sa policijskom etikom bez interesa i nema nikakve veze sa bilo kojom kriminalnom grupom.
Upravo u periodu kada je bio službenik od najvećeg povjerenja kod Europola SDT ga tereti da je odavao povjerljive podatke.
- Da sam htio da učestvujem u nečemu nezakonitom ili da ostvarim neku korist što bi značilo da sam rekao nekome da baci telefon koji ima skaj jer je pod nadzorom - naveo je Knežević.
On je podsjetio i da je na saslušanju kod SDT- a 23. marta 2023 godine i na ročištu za kontrolu optužnice &nbsp;rekao da je uživao veliko povjerenje kod međunarodnih partenra, koje je kroz dugogodišnji profesionalni rad mukotrpno sticao na osnovu čega je prvi u regionu i šire skaj dobio uživo.
Knežević je rekao i da je 1. marta 2021. postavljen na mjesto vd pomoćnika direktora Uprave polcije a samo nekoliko dana kasnije je počeo preko Europola da dobija hakovane skaj materijal a sve s ciljem sprečavanja dvije likvidacije (Milića Šakovica i Marka Martinovica) na području Podgorice i osujećenje planiranje napada na sutkinju Biljanu Uskoković.
- To je i period kada se tadašnji direktor UP nalazi u bolnici, zbog čega sam praktično bio izložen situaciji da snosim cijelu odgovornost za realizaciju policijskih aktivnosti u delikatnom trenutku, bez mogućnosti, da se konsultujem sa bilo kim. Pošto je direktor policije bio u bolnici zbog korone, 4. marta 2021. godine u večernjim časovima kolega Dejan Đurović, bivši načelnik Odsjeka za međunarodnu policijsku saradnju u Upravi policije, obavijestio ga je da ga je kontaktirao Hans Masdam, šef istražnog tima Europola, sa zahtjevom za informacije o planiranom izvršenju krivičnih djela u Crnoj Gori. Brđanin je zatim uputio Dejana Đurovića na mene, a ja sam predložio Đuroviću da Hansu prenese da se sve komunikacije i dostavljanje podataka realizuju preko oficira za vezu Crne Gore u Europolu, Aleksandra Radovića. Dogovorio sam sa istražnim timom Europola preko Dejana Djurovica, da prenese Hansu Masdamom, da je najbolje da se pribavljanje podataka – zvanično i nezvanično – o planiranim likvidacijama i napadu na sudiju obavlja preko oficira za vezu pri Europolu, Aleksandra Radovića. Najveći dio osjetljivih podataka dobijao sam nezvanično. Na osnovu tih informacija odmah smo otvorili MTN u cilju sprečavanja krivičnog djela – objasnio je Knežević.

Knežević: Bio sam čovjek od najvećeg povjerenja kod Europola, a SDT me danas tereti da sam član kriminalne grupe

Ispred Skupštine Crne Gore danas je održan protest mještana Park-šume Zagorič u periodu od 16 do 17 sati.&nbsp; Kako je saopšteno ranije iz Uprave policije, mještanima nije odobren nastavak blokada kružnog toka na priključenju za auto-put koji su u prethodnom periodu organizovali.&nbsp; Kako je najavljeno, okupljanje ispred Skupštine će se organizovati do 5. februara, u periodu od 16 do 17 sati.&nbsp; Zbog protesta na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog stvorile su se gužve u užem jezgru grada.&nbsp; Saobraćaj se iz pravca Mosta Blaža Jovanovića preusmjerava na Ulicu Stanka Dragojevića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012717010_cb318c509871a74a24309867c5b7f0107aa83d2cefd3ac3fe117d6d60d55f721.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026012717010_cb318c509871a74a24309867c5b7f0107aa83d2cefd3ac3fe117d6d60d55f721" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Kolona vozila "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012717010_f7b587c791a86726ff341ae080dcf37eb1abfc441fff883177a99a59995d5207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026012717010_f7b587c791a86726ff341ae080dcf37eb1abfc441fff883177a99a59995d5207" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Park-šuma Zagorič ispred Skupštine"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012717010_c6fc32cb1a9dcc0392136cc541682c9ffc7c78987b42f892e86914345e0a641f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026012717010_c6fc32cb1a9dcc0392136cc541682c9ffc7c78987b42f892e86914345e0a641f" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Park-šuma Zagorič ispred Skupštine"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012717010_22a6325c71325bda01f4c7fb70893921ce67ca3d15e2dcf07f2e909fe47b8c0f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2026012717010_22a6325c71325bda01f4c7fb70893921ce67ca3d15e2dcf07f2e909fe47b8c0f" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Park-šuma Zagorič ispred Skupštine"> </figure>  &nbsp;Mještani Park-šume Zagorič protestuju jer im je Sud donio odluku da plate zemljište porodicama Vučinić i Stamatović čije je zemljište, a kamate su veće od cijene otkupa zemljišta koje se kreće od 35 do 75 eura po kvadratnim metru. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FaMj70M2JAr8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012717010_5232d6040aa1bd7da44967f0d9b304bdda225bdc6c231e3a59131e4d9f40441b.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2026012717010_5232d6040aa1bd7da44967f0d9b304bdda225bdc6c231e3a59131e4d9f40441b" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Park-šuma Zagorič ispred Skupštine"> </figure>  - Službenici Uprave policije nijesu odobrili nastavak blokada kružnog toka na priključenju za auto-put koji su u prethodnom periodu organizovali mještani ovog podgoričkog naselja. Podsjećamo, mještani se žale na visoke kamate koje im je država obračunala za plaćanje državnih parcela na kojima su, prije oko 20 godina, nelegalno izgradili kuće - naveli su iz UP.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjednosatni-protest-mjestana-park-sume-zagoric-od-danas-do-5-februara-ispred-skupstine-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(FOTO/VIDEO) Protest mještana Park-šume Zagorič ispred Skupštine: Saobraćaj preusmjeren

Former Assistant Director of the Police Directorate Dejan Knežević categorically denied before the High Court the allegations in the indictment that he had leaked confidential information to a group allegedly formed by Ljubo Milović and Mileta Ojdanić, stressing that the head of the Special Police Department Predrag Šuković and the prosecutor representing the indictment Jovan Vukotić are seeking to eliminate him both professionally and personally. Knežević also accused Vukotić of wanting „to eliminate his family and that things are moving in a 'good' direction“.
- Today I am defending my reputation and professional integrity, as well as the reputation of my children, my family, and friends who stand by me and give me unconditional support. They too have been affected by injustice - Knežević said.
He explained that it was no coincidence that both cases against him are being handled by prosecutor Jovan Vukotić, stating that while he was Assistant Director of the Police Directorate, the head of the Special Police Department Predrag Šuković told him that „they were waiting for Joco to be on duty to work on certain cases“.
- That duo, Šuković and Vukotić, want my professional and personal elimination - Knežević said.
He further stated that three days prior to his first arrest, he was visited by Chief Special Prosecutor Vladimir Novović, cabinet adviser Milan Dakić, prosecutor Jovan Vukotić, Predrag Šuković and the head of the Police Directorate Zoran Brđanin.
- Novović told both Brđanin and me that they had to „clean up“ the police if we wanted to save ourselves. They mentioned Milorad Žižić and other colleagues who should be removed. I asked to see what they had in writing on those individuals - Knežević said.
He added that Brđanin was advised to draw up a list of police officers and take it to prosecutor Jovan Vukotić to determine who should be removed.
According to Knežević, Brđanin asked him to provide a list of all employed police officers, to which Knežević replied that he would do so, but that Vukotić was not competent and that „they could do whatever they wanted without his knowledge“.
- I spent nine or ten months in detention, and some colleagues told me that if I had removed certain people, I would not have been there. It is more honorable to spend ten months in detention as an innocent man than to remove someone without grounds under pressure, as Vladimir Novović demanded - Knežević pointed out.
Knežević emphasized that the proceedings against him were fabricated for personal and strategic interests. Prosecutor Vukotić, he said, manipulated evidence and concealed SKY communication materials.
- One cannot escape the truth and the truth does not tolerate speculation - Knežević said.
He stated that he would answer questions from all parties in the proceedings and from prosecutor Maja Jovanović, but not from prosecutor Jovan Vukotić.
The reason for this, he stressed, is that the indictment is tainted by hatred and animosity.
- The last straw was my most recent arrest for alleged falsification of official documents - Knežević said.
He told the panel presided over by Judge Simo Rašović that he had given a detailed defense in that case and that the prosecutor had told him that if his statement were confirmed, he would not seek detention.
Despite the fact that his statement was confirmed by Aleksandar Bošković, the prosecutor sent a substitute to the hearing before the investigating judge and requested detention on three legal grounds.
- These are the reasons why I will not answer his questions - Knežević said.
He added that he would not have found himself in the indictment had he not been Assistant Director of the Police Directorate. Knežević explained that he had more than 100 professional contacts per month with colleagues from Montenegro and abroad.
- I never received, either orally or in writing, any warning from the Police Directorate, the National Security Agency or international partners that any of the colleagues with whom I had professional communication were involved in any unlawful activity or criminal offense - specifically regarding Ljubo Milović. Had I been informed, I would have terminated the communication. Without such information, I regarded every colleague as a professional. Today, public perception is different compared to the time when I cooperated with them and when they had full professional legitimacy - Knežević said.
Through this indictment, the Special State Prosecutor’s Office has charged former police officer Ljubo Milović (40), Mileta Ojdanić (51), Ivan Stamatović (40), Nebojša Bugarin (43), Petar Lazović (33), Marko Novaković (37), Milan Popović (40), Miloš Mišurović (41), Vladimir Bajčeta (43), Goran Stojanović (40), Dejan Knežević (50), Darko Knežević (44), Milo Božović (46), Radoje Zvicer (41), Božidar Jabučanin (46), Aleksandar Keković (31), Dražen Milović (36), Filip Zindović (34), Ivan Nikolić (37), Tihomir Adžić (38), Ivan Mijatović (38) and several unidentified persons.
Among other charges, they are accused of forming a criminal organization, money laundering, unauthorized production, possession and distribution of narcotic drugs, and illegal possession of weapons and explosive materials.

Knežević's defense: Šuković and Vukotić want to eliminate me, I refused to dismiss officers under pressure of Novović

U Informativnoj emisiji 24 sata večeras pogledajte:&nbsp;
- Nastavljeni protesti i blokade uvoza i izvoza, iz Udruženja prevoznika još uvijek čekaju odgovore &nbsp;nadležnih
- 170 miliona pomoći Evropske komisije zemljama Zapadnog Balkana
- Selektivna primjena poreza na dobitak u kladionicama
- Sindikalna organiza FZO upozorava da se zaposleni u FON-u suočavaju sa teškom finansijskom situacijom
Gošća 24 sata je Gordana Đurović, predsjednica Crnogorske panevropske unije i univerzitetska profesorica.
Večerašnju emisiju vodi Vladan Šturanović.

Tag: finansije