Ukupan javni dug Crne Gore je stabilizovan i na kraju drugog kvartala ove godine iznosio je 4,8 milijardi eura ili 60,8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), saopštio je ministar finansija Novica Vuković.
- Neto javni dug je iznosio 4,2 milijarde eura ili 53,6 odsto BDP-a - rekao je Vuković u Skupštini odgovarajući na poslaničko pitanje poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Borisa Pejovića, koliko se Crna Gora zadužila od 1. januara 2021. do danas.
Vuković je naveo da je od 1. januara 2021. godine vraćeno preko 2,3 milijarde eura starih dugova, te u da mandatu ove Vlade dospijeva skoro kompletan javni dug.
- Imamo suficit tekuće potrošnje i nijedno zduženje Ministarstva nije otišlo namandatorne troškove - rekao je Vuković i dodao da u Trezoru ima 450 miliona eura, te da treba pripremati fiskalnu rezervu za narednu godinu, a pogotovo 2027. kada na naplatu dospijeva 1,2 milijardi EUR.
On je na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikole Milovića, u vezi sa finansiranjem deficita Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja (PIO), odgovorio da penzije nijesu finansirane iz zaduženja.
- Država redovno objezbjeđuje dodatna sedstva iz budžeta kako bi garantovala uurednu isplatu penzija i zaštitila životni standard penzionera - naveo je Vuković.
On je podsjetio da su u prvih devet mjeseci ove godine ukupni doprinosi ostvareni u iznosu od 290,7 miliona eura, što je 32,4 odsto manje nego u istom periodu prošle godine i 7,1 odsto manje od plana.
- Sve usvojene mjere predviđene fiskalnom strategijom daju više nego očekivane rezultate, dok se kumulativnim rastom prohoda budžeta od 150 miliona eura po osnovu indirektnih poreza, kompenzuje pad prohoda po osnovu doprinosa - saopštio je Vuković.
On je dodao da se finansiranje Fonda PIO realizuje iz opštih prihoda budžeta i da se ne planira njegovo finansiranje iz zaduženja.&nbsp;
Kada je riječ o povećanju penzija, on je podsjetio da su godišnje predviđena tri usklađivanja po švajcarskoj formuli, te da se to ove godine desilo u januaru, maju i septembru, čime je kumulativno usklađivanje iznosilo 12,15 odsto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Vuković: Stabilizovan ukupni javni dug

Obustavu američkog finansiranja za gotovo dvadeset programa preporučila je Bijela kuća, a riječ je o programima koji se bave ratnim zločinima i odgovornošću na globalnom nivou, uključujući u Mjanmaru, Siriji i u vezi sa navodnim ruskim zločinima u Ukrajini, piše Rojters.
Preporuka Kancelarije za upravljanje i budžet (OMB), koja ranije nije bila javno objavljena, ne predstavlja konačnu odluku o ukidanju programa, jer daje mogućnost Državnom sekretarijatu da uloži žalbu.
Osnovu za mogući dijalog između OMB-a i državnog sekretara SAD Marka Rubija i njegovih saradnika, postavlja ova preporuka.
Oni bi trebalo OMB-u da dostave svoje prijedloge o tome koji programi zaslužuju nastavak finansiranja. Programi takođe uključuju aktivnosti u Iraku, Nepalu, Šri Lanki i Gambiji.
Očekivanja da će Rubio zastupati nastavak velikog broja ovih programa su mala, prema navodima dva američka zvaničnika. Ipak, glavni američki diplomata mogao bi iznijeti argumente za zadržavanje ključnih programa, kao što je pomoć u potencijalnim suđenjima za ratne zločine u Ukrajini, prema jednom izvoru upućenom u ovu temu.
<h2>Nekoliko programa</h2>
Nekoliko programa koji su predloženi za ukidanje bave se projektima odgovornosti za ratne zločine u Ukrajini, uključujući i Global Rights Compliance, koji pomaže u prikupljanju dokaza o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti širom Ukrajine, uključujući seksualno nasilje i mučenja.
Još jedan program je Legal Action Network, pravna pomoćna organizacija koja podržava lokalne napore u pokretanju slučajeva protiv osumnjičenih osoba za ratne zločine u Ukrajini.
Biroi Državnog sekretarijata koji žele da očuvaju bilo koji od programa za ratne zločine i odgovornost treba da do kraja radnog dana 11. jula pošalju svoja obrazloženja, navodi se u internom mejlu Državnog sekretarijata u koji je Rojters imao uvid.
Među programima koji su predloženi za ukidanje je i grant od 18 miliona dolara za Kancelariju glavnog tužioca Ukrajine, koji implementira Inicijativa za međunarodnu krivičnu pravdu Univerziteta Georgetown.
Iako programi nemaju direktan uticaj na napore Ukrajine na linijama fronta da odbije rusku invaziju, pristalice kažu da oni predstavljaju najbolju priliku za temeljno dokumentovanje prijavljenih zločina na bojnom polju u najvećem evropskom sukobu od Drugog svjetskog rata, koji sada ulazi u četvrtu godinu.
<h2>Ratni zločini&nbsp;</h2>
Ukrajina je otvorila više od 140.000 slučajeva ratnih zločina od ruske invazije u februaru 2022. godine, koja je usmrtila desetine hiljada ljudi, opustošila velike djelove zemlje i ostavila mentalne i fizičke posljedice od okupacije. Rusija negira da su njene snage počinile ratne zločine u tom sukobu.
Ostali programi uključuju onaj koji se bavi odgovornošću za zločine mjanmarske vojske protiv Rohinja muslimana, kao i za progon hrišćana i drugih manjina od strane svrgnutog bivšeg predsjednika Sirije, Bašara al-Asada.
Iako bi preporuke OMB-a mogle naići na protivljenje Državnog sekretarijata, kriterijumi za žalbu su vrlo strogi.
<h2>Upozorenje administracije</h2>
U internom mejlu, administracija je upozorila da svaki pokušaj da se očuvaju programi predloženi za ukidanje mora biti temeljno obrazložen i direktno usklađen s prioritetima Vašingtona.
- Biroi moraju jasno i sažeto identifikovati direktnu usklađenost s prioritetima administracije - navodi se u mejlu koji je pregledao Rojters.

500x500

Bijela kuća zatražila povlačenje američkog novca iz finansiranja istraga o ratnim zločinima u Siriji i Rusiji

Na prvoj sesiji Međunarodne konferencije o ekonomiji i biznisu (MICEB 2025), koja se održava od 29. do 31. maja u Budvi, naglašeno je da su održive finansije temelj budućeg ekonomskog razvoja i ključna komponenta na evropskom putu Crne Gore.
U fokusu diskusije bila je važnost integracije održivih finansijskih praksi u nacionalne ekonomske politike, posebno za zemlje koje teže članstvu u Evropskoj uniji. Učesnici su poručili da usklađivanje s evropskom agendom nije samo regulatorna obaveza, već i strateški korak ka povećanju konkurentnosti i jačanju ekonomskih potencijala.
U uvodnoj sesiji govorili su izvršni direktor NLB Grupe Blaž Brodnjak i guvernerka Centralne banke Crne Gore (CBCG) dr Irena Radović.
Guvernerka Radović je istakla da su održive finansije neizostavan segment ekonomskih politika koje vode ka ostvarenju ciljeva održivog razvoja i približavanju Crne Gore Evropskoj uniji.
– CBCG aktivno učestvuje u devet pregovaračkih poglavlja, pri čemu je naš najznačajniji doprinos u poglavljima 4 – Sloboda kretanja kapitala, 9 – Finansijske usluge, i 17 – Ekonomska i monetarna politika. U prethodnih 18 mjeseci ostvarili smo konkretne iskorake u svim tim oblastima – navela je Radović.
Posebno je ukazala na značaj pristupanja Crne Gore Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), čime je naša zemlja postala prva u regionu Zapadnog Balkana koja je uključena u ovaj sistem. Ova integracija omogućava efikasnije, sigurnije i jeftinije bezgotovinske transakcije u eurima.
– Ulazak u SEPA sistem ne samo da osnažuje integritet crnogorskog finansijskog sistema, već dodatno učvršćuje institucionalnu odgovornost i kapacitete. Iako je proces zahtjevan, on je nužan – jer izgradnja povjerenja u naš finansijski sistem prevazilazi regulatorne zadatke. To je pitanje dugoročne finansijske stabilnosti, prosperiteta i održivog razvoja – poručila je Radović.
Govoreći o geopolitičkim izazovima i njihovom uticaju na održive finansije, izvršni direktor NLB Grupe Blaž Brodnjak upozorio je da je rat u Ukrajini snažno uzdrmao iluziju o trajnom miru u Evropi.
– Nakon Drugog svjetskog rata živjeli smo u uvjerenju o stabilnosti. Rat u Ukrajini nas je podsjetio da je Evropska unija možda skup mehanizam, ali i jedini koji imamo za očuvanje mira u Evropi – kazao je Brodnjak.
Dodao je da su mir i institucionalna nezavisnost ključni preduslovi za stabilnost, ekonomski napredak i kvalitet života građana.

Guvernerka Radović: Održive finansije ključne za evropsku budućnost Crne Gore

Ministar finansija Novica Vuković je istakao da za prvih devet mjeseci imamo dobre rezultate od dvije milijarde i 73,7 miliona eura prihoda ili 8,9 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Finansije su stabilne i naglašava da Evropa sad 2 neće dovesti do povećenja cijena i inflacije.
Vuković je u emisiji "Link" na RTCG naglasio da ako se isključe jednokratni prihodi koji su u 2023. bili dominantni, ove godine znatno su veći prihodi, 295 miliona eura, i u tom slučaju imamo povećanje od oko 16 procenata.
- Govorimo o suficitu od 85 miliona i govorimo o najvećoj realizaciji kapitalnog budžeta do sada. Pokazalo se u kapitalnom budžetu da se držimo samo zrelih projekata i da nestavljamo u planove nešto što nije relano da se realizuje. U odnosu na prošlu godinu zabilježen je rast poreza na dobit na nivou 44 procenta, porez na dohodak fizičkih lica za 37,4, doprinosi 10,9, porez na dodatu vrijednost uvećan za 14, 1, akcize 14,3. Ove godine imamo znatno uvećanje, preko 81 procenat kada su u pitanju prihodi iz industrije igara na sreću. Pripremamo još jedan zakon koji će definisati nove segmenta poslovanja ove industrije. Što se tiče Poreske i Carina premašile su plan. Apelovao sam da svi pokazemo patriotizam plaćajući porez, zato nastojimo da taj segmet još bolje uredimo i da sivu ekonomiju svedemo na najmanju mjeru - istakao je Vuković.
Što se tiče javnog duga, ministar kaže, da ono što je fiskalnom strategijom planirano jeste da se isključivo zadužujemo za servisiranje obaveza koje dospijevaju i infasrukturne projekte.
- Zaduživati se kao 2022. kada smo imali 105 procenata nije dobro, a danas smo na nivou 61,3 procenta ako govorimo o bruto dugu. Neto javni dug je negdje na nivou 52 procenta. Uspješno servisiramo obaveze, do te mjere da smo 650 miliona obaveza ove godine 250 servisirali iz tekućih prihoda samim tim ostao je jedan nivo likvidnih sredstava, a vidjećemo do kraja godine akvo će izvršenje budžeta biti koji ćemo ostaviti ako fiskalnu rezervu - kazao je Vuković.
Vuković ističe da od januara 2025. zbog Evropa sad 2 neće biti ugrožen budžet i smatra da su te priče u javnosti od oponenata kojima možda treba malo više vremena da razumiju proces i uvide njegove koristi.
- Evropa sad 2 u biti je podizanje standarda građana, a i posticaj ekonomiji. To je program gdje je kroz fiskalnu startegiju svaka stavka objašnjena i ima kompezatorne mjere. Ono što je navedeno biće praćeno sa zakonima o budžetu svake godine, tu smo pojačali kontrolu i građani će to moći da prate. Govorimo o stabilnim javnim finansijama, o 600 miliona u budžetu, o servisiranju javnog duga iz tekućeg prihoda, što nije bila situacija unazad godinama, kao i o kreditnom rejtingu, gdje su agencije znale šta rade kada su dodijelile poslije 13 godina veći rejting i prvi put imamo jednu uzlaznu putanju - naglašava Vuković.

Vuković: Prihodi veći 8,9 odsto, Evropa sad 2 neće ugroziti budžet za 2025.

Vodeći ekonomista Svjetske banke za Zapadni Balkan Ričard Rekord ne očekuje fiskalnu nestabilnost u Crnoj Gori zbog velikog zaduživanja, povećanja plata i smanjenja doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranju, ali je naglasio da je - između ostalog - neophodno osigurati disciplinovanu potrošnju, kako bi budžetski deficit bio održiv.
Rekord je, u intervjuu za Glas Amerike, izrazio optimizam da će inflacija u Crnoj Gori, Srbiji i ostatku regiona nastaviti da pada, uz napomenu da su cijene - posebno hrane, ipak i dalje visoke.
- Crna Gora je na putu fiskalne konsolidacije proteklih par godina. Vidjeli smo da je javni dug značajno smanjen u tom periodu, u okviru napora da se poboljša ubiranje prihoda i zauzme promišljen pristup potrošnji. Cilj programa Evropa sad dva je poboljšanje životnog standarda građana i dio toga je povećanje zarada. Što je više novca u džepovima građana, to vjerovatno znači i veću potrošnju. I dalje smo optimisti da će inflacija nastaviti da pada, s obzirom na to da su mnogi faktori koji su podsticali rast bili spoljašnji. Izazov je, srednjoročno gledano, naravno otvaranje više radnih mjesta i poboljšanje produktivnosti, što bi vremenom omogućilo održivo povećanje zarada - rekao je Rekord.
Vlada je odlučila da smanji doprinose za penzije što će, kako procjenjuje Svjetska banka, dovesti do budžetskog deficita uprkos planiranim vladinim mjerama. Ričard je rekao da Svjetska banka preporučuje niz mjera za fiskalnu konsolidaciju.
- Vlada već razmatra proširenje baze za porez na dodatu vrijednost, eliminisanje određenih izuzeća. Ima više oblasti ekonomske aktivnosti koje bi mogle da se podvedu pod poresku bazu, da se smanje poreske i druge olakšice i da se možda napravi malo više prostora da se nadoknade neke od izmjena. I naravno, snažniji ekonomski rast bi osnažio ukupne prihode - rekao je on.
Na pitanje da li misli da će to dugoročno biti održivo, Rekord kaže da je riječ o ambicioznom planu koji ima šansu da bude uspješan. 
- I naravno tu ima niz mjera koje se mogu preduzeti, kao dio većeg konteksta ubrzanja rasta, privlačenja više investicija, i napredovanja na putu ka Evropskoj uniji - naveo je on.
Na pitanje da li misli da se Crna Gora kreće ka fiskalnoj nestabilnosti, Rekord ocjenjuje da je država u snažnoj poziciji. Svjetska banka međutim prognozira rast duga naredne godine...
- Da. Ali prije samo tri, četiri godine smo govorili o oko 100 odsto BDP-a. Sada je mislim ispod 60 procenata. Znači ima mnogo prostora, koji je napravljen kao rezultat prošle fiskalne konsolidacije. Naravno, postoje spoljašnje finansijske potrebe i euroobveznice koje dolaze na naplatu. Međutim, i dalje postoji povjerenje tržišta u kapacitet Crne Gore da izdaje euroobveznice. I spoljašnji finansijski uslovi se u stvari poboljšavaju. Takođe imate taj novi plan rasta za Zapadni Balkan, a Crna Gora se smatra predvodnicom u procesu pristupanja EU. To znači da postoji mnogo povjerenja investitora i kada je riječ o ekonomiji i javnom dugu Crne Gore - naglasio je Rekord.
Svjetska banka pominje da je za održiv dug potrebna snažna fiskalna disciplina, a to, kako kaže Ričard, znači da se osigura da je raspon prihoda i dalje pouzdan, ali da se osigura i disciplina kada je riječ o potrošnji, kako bi budžetski deficit - koji često raste i pada u zavisnosti od potreba i vladinih prioriteta - bio održiv u srednjem roku.
- Kako bi dug bio održiv i može biti finansiran u srednjem roku. I Crna Gora je svakako u okvirima tih parametara. Ali naravno, kao i svugdje, važno je osigurati dalji rast i povjerenje investitora i biznisa - zaključio je Rekord.

1250x600

1084x550

Rekord: Ne očekujem fiskalnu nestabilnost u Crnoj Gori, ali treba osigurati disciplinovanu potrošnju

Intenzivni diplomatski napori da se američki predsjednik Donald Tramp odvrati od napada na Iran, uključujući direktnu komunikaciju između Teherana i Vašingtona, doveli su do deeskalacije tenzija u Zaljevu, tvrde izvori bliski arapskim vladama za Financial Times.
Regionalne sile, uključujući Saudijsku Arabiju, Tursku, Katar, Oman i Egipat, pozivale su Trampovu administraciju na uzdržanost. Ove države upozorile su Vašington na potencijalnu štetu koju bi pretrpjeli iranski susjedi u slučaju američkog vojnog udara na Iran, što bi neminovno dovelo i do rasta globalnih cijena nafte i gasa.
- Stvari su se za sada smirile - izjavio je jedan arapski zvaničnik. „SAD daje vrijeme za razgovore s Iranom kako bi vidjeli u kom pravcu će se situacija dalje razvijati.“
Komunikacija između SAD-a i Islamske Republike omogućila je iranskim zvaničnicima da uvjere Trumpa kako neće biti pogubljenja demonstranata, te da broj žrtava protesta nije onoliko visok kako se izvještavalo izvan zemlje. Zvaničnici se sada nadaju da bi ova komunikacija, kojoj su možda posredovale treće strane poput Rusije ili Omana, mogla prerasti u dalje pregovore narednih dana.
Tenzije su naglo porasle ranije ove sedmice nakon što je Trump na društvenim mrežama sugerisao američku akciju objavom „POMOĆ STIŽE“.
<h2>Povlačenje trupa i kretanje nosača aviona</h2>
Spekulacije o neposrednom američkom napadu dodatno su pojačane u srijedu, kada su osoblje i avioni povučeni iz vazdušne baze Al Udeid u Kataru, sjedišta američke regionalne vojne komande. Takođe, prema satelitskim analizama, grupa nosača aviona USS Lincoln kreće se ka regionu iz Indijskog okeana.
Međutim, Tramp je kasnije izjavio da je dobio uvjeravanja da nema ubijanja demonstranata.
- Rečeno nam je da ubijanje u Iranu prestaje i da je stalo. Nema planova za pogubljenja - rekao je Tramp u Ovalnom uredu, ne precizirajući izvor informacija.&nbsp;
Njegova izjava odmah je uzrokovala pad cijena nafte, jer su se trgovci manje bojali vojnog sukoba koji bi ugrozio iransku proizvodnju ili transportne rute kroz Hormuški moreuz.
Iako se situacija čini mirnijom, jedan diplomata je za Fajnenšel Tajms istakao da nije jasno da li je vojno razmještanje uvod u napad ili pokušaj zbunjivanja Irana.
Izvori upozoravaju da vojne opcije i dalje ostaju na stolu dok SAD procjenjuje efikasnost mogućih udara.
- Trump je spreman da povuče okidač i proglasi deeskalaciju blefom - rekao je jedan od izvora, dodajući da američki predsjednik želi „brz i jasno definisan ishod“, sličan onom koji je, prema njegovim riječima, postignut njegovom vojnom intervencijom u Venecueli.

Na korak do rata: Otkriveno kako su Turska i arapske zemlje u posljednji tren spriječile Trampov napad na Iran

Srpski obavještajci testirali su zvučne topove na psima u saradnji s ozloglašenom ruskom sigurnosnom službom, prema vladinim dokumentima u koje je imao uvid Politico.
Srpski dokumenti potvrđuju da je administracija predsjednika Aleksandra Vučića provela eksperimente s visokosnažnim zvučnicima, kolokvijalno poznatim kao zvučni topovi, dvije sedmice nakon što je antivladin protest u Beogradu prekinut onim što su demonstranti opisali kao paralizirajući zvučni udar.
Zajedničko testiranje zvučnog oružja na životinjama naglašava dubinu sigurnosne saradnje između Rusije, najagresivnijeg protivnika Evropske unije, i Srbije, kandidata za članstvo u EU čiji je proces značajno otežan, a čija se vlada suočava s ozbiljnim izazovima.
Uređaji LRAD (Long-Range Acoustic Devices) se reklamiraju za komunikaciju na velikim udaljenostima, ali kada se koriste s male distance mogu izazvati oštećenje sluha. Također je zabilježeno da mogu uzrokovati glavobolje, vrtoglavicu i mučninu. Vlada je negirala da je zvučne topove koristila protiv demonstranata.
Srbija je zahvaćena najvećim protestnim pokretom u posljednjih nekoliko decenija. Više od godinu dana desetine hiljada ljudi, povremeno i stotine hiljada građana, izlaze na ulice širom zemlje, održavajući redovne masovne proteste koji odražavaju sve dublje nezadovoljstvo vladom.
Tokom jednog od najvećih protesta, iznenadna, zaglušujuća buka prolomila se glavnom beogradskom avenijom, natjeravši val ljudi da potraže zaklon.
Videosnimci zabilježeni iz više uglova pokazuju kako se poremećaj širi kroz gusto zbijenu masu prije nego što su ljudi panično počeli bježati. Demonstranti koji su dolazili u beogradske hitne službe prijavljivali su mučninu, povraćanje, glavobolje i vrtoglavicu. Navodili su da su čuli zvuk poput "grupe motociklista" ili "lokomotive" koja im se približava.
Nakon što je u početku odbacio optužbe da su vlasti upotrijebile zvučni top, Vučić je rekao da će "u roku od 48 sati biti provedena potpuna istraga, nakon čega će svi odgovorni za takve brutalne izmišljotine i laži odgovarati pred nadležnim organima".
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić također je negirao bilo kakvu zloupotrebu, insistirajući da Srbija "nije koristila nikakva ilegalna sredstva, uključujući takozvani zvučni top".
Mjesec dana nakon protesta, srpska obavještajna agencija BIA objavila je izvještaj koji je naručila od ruske Federalne službe bezbjednosti Ruske Federacije (FSB), u kojem se tvrdi da visokodecibelni uređaji "nisu korišteni tokom protesta" te da nije bilo masovnog "psihološkog, moralnog i fizičkog uticaja na ljude".
Prema dokumentima u koje je imao uvid Politico, a koje su izradili BIA i jedno ministarstvo, testovi na životinjama provedeni su u okviru istrage pokrenute nakon protesta.
Cilj je bio utvrditi da li su simptomi koje su opisivali demonstranti u skladu s efektima zvučnih topova, za koje su srpski zvaničnici ranije priznali da ih policija posjeduje.
Otprilike dvije sedmice nakon protesta, srpski i ruski obavještajni stručnjaci okupili su grupu pasa na ispitnom poligonu BIA-e kako bi procijenili "uticaj emitera na biološke objekte". Psi su izabrani kao testni subjekti zbog "njihove visoke osjetljivosti na akustične efekte".
Životinje su izložene djelovanju dva LRAD modela, LRAD 100X MAG-HS i LRAD 450XL, koje proizvodi kalifornijska kompanija Genasys, i to s "udaljenosti od 200, 150, 100, 50 i 25 metara", navodi se u dokumentima.
Tehnički podaci za korištene modele pokazuju da mogu emitirati zvuk jačine do 150 decibela, što je ekvivalent mlaznom avionu pri polijetanju.
Dokumenti također sugeriraju da su testovi možda provedeni bez potrebnih odobrenja za eksperimente na životinjama.
Danilo Ćurčić, srpski advokat za ljudska prava, rekao je da su psi bili "podvrgnuti ili eksperimentima ili zlostavljanju", kako je to definisano Zakonom o dobrobiti životinja u Srbiji.
On je naveo da srpski zakon zahtijeva da se eksperimenti na životinjama unaprijed registruju i odobre od strane nadležnih tijela, uključujući razmatranje pred etičkom komisijom, te da izričito zabranjuje testiranje životinja za "ispitivanje oružja i vojne opreme".
Radomir Lazović, opozicioni političar, opisao je testove kao "dio kampanje Aleksandra Vučića da prikrije upotrebu zvučnih topova protiv vlastitog naroda tokom protesta u martu".
"Hiljade ljudi su prošle godine osjetile snažne efekte ovog zvučnog oružja na vlastitoj koži", rekao je.
U svom izvještaju o eksperimentima na psima, FSB je insistirao: "Prilikom emitovanja osnovnih i testnih signala, biološki objekti (psi) nisu osjećali nelagodu (promjene u ponašanju) na ispitivanim udaljenostima. Psi su pregledani tri dana nakon testiranja i nisu pokazivali nikakve promjene u svom stanju."

Politico otkriva: Srbijanske i ruske obavještajne službe testirale zvučni top na psima

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljeno je 1.829 ambulantnih pregleda, od čega 236 u Institutu za bolesti djece (IBD). 
 
Iz KCCG je saopšteno da je u Urgentnom centru zbrinuto 218 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 325. 
 
- U istom periodu obavljeno je 56 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 110 pacijenata, od čega 23 u IBD-u - navodi se u saopštenju. 
 
Iz KCCG su rekli da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 439 dijagnostičkih procedura, od čega 45 CT i 33 MR pregleda. 
 
Kako su naveli iz te zdravstvene ustanove, u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 70 dijagnostičkih procedura, od čega osam MR pregleda. 
 
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana su 1.264 pacijenta i odrađeno 37.999 analiza - kaže se u saopštenju. 
 
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 18 beba.

U KCCG za dan obavljeno preko 1,8 hiljada pregleda

Muška rukometna reprezentacija Crne Gore sjutra će u Oslu, duelom sa Slovenijom, početi nastup na Evropskom prvenstvu u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj.
Biće to sedmo uzastopno, ukupno osmo, učešće crnogorskih rukometaša na šampionatima Evrope. Rivali u D grupi, osim Crne Gore i Slovenije, su još Farska Ostrva i Švajcarska.
U nedjelju (18) je na programu duel sa Faranima, dok je za 20. januar zakazan meč sa Švajcarskom.&nbsp;
- Igrači su spremni da odigraju ovaj meč i trebamo da primjenimo sve ono što smo radili do sada. Slovenija jeste favorit, s obzirom da su iskusniji od nas i da su igrali četvrtfinale, daleko su stizali na određenim šampionatima. Ali, mi isto tako znamo šta treba da uradimo i daćemo maksimum - kazao je selektor Didije Dinar.
Plasman u glavnu rundu izboriće dvije selekcije iz grupe. Novoformiranu grupu činiće po dvije prvoplasirane selekcije iz grupa D, E i F, iz koje će dvije reprezentacije izboriti polufinale. U grupi E su Švedska, Hrvatska, Holandija i Gruzija, a u grupi F Mađarska, Island, Poljska i Italija.
Slovenija je, iako oslabljena, prvi favorit grupe, a crnogorski rukometaši bi pobjedom mogli da trasiraju put ka glavnoj rundi.
Prije četiri godine, Crna Gora je jedini put savladala Sloveniju u međusobnim duelima – na Evropskom prvenstvu u Debrecinu. Nakon toga, Slovenija je ostvarila tri vezane pobjede protiv u zvaničnim mečevima.
Duel Crne Gore i Slovenije zakazan je za 18 sati.

Tag: finansije