Neki od najpoznatijih likova Holivuda – uključujući Spajdermena, Baza Lajtjera, Klifa Buta i Mirandu Prisli – vratiće se na velika platna 2026. godine. Bilo da fanovi žele ili ne, filmadžije i dalje igraju „sigurno“, oslanjajući se na nostalgiju i popularnost postojećih franšiza kroz rimejkove, nastavke, prikvele i ribute, piše Ultimate Classic Rock.
Premijere i najavljeni filmovi:
<ul>
 <li>&nbsp;Januar: „Greenland 2: Migration“ (9. januar), „28 Years Later: The Bone Temple“ (16. januar), „Return to Silent Hill“ (23. januar)</li>
 <li>&nbsp;Februar: „The Strangers – Chapter 3“ (6. februar), „Scream 7“ (27. februar)</li>
 <li>&nbsp;Mart: „The Bride“ (6. mart) – Megi Džilenhal donosi novu verziju „The Bride of Frankenstein“; „Ready or Not 2: Here I Come“ (27. mart)</li>
 <li>&nbsp;April: „The Super Mario Galaxy Movie“ (13. april), „Lee Cronin's The Mummy“ (17. april)</li>
 <li>&nbsp;Maj: „The Devil Wears Prada 2“ (1. maj), „Mortal Kombat II“ (8. maj)</li>
 <li>&nbsp;Jun: „Star Wars: The Mandalorian and Grogu“ (22. maj), „Masters of the Universe“ (5. jun), „Scary Movie 6“ (12. jun), „Toy Story 5“ (19. jun), „Supergirl“ (26. jun)</li>
 <li>&nbsp;Jul: „Minions 3“ (1. jul), „Moana“ (10. jul), „Evil Dead Burn“ (24. jul), „Spider-Man: Brand New Day“ (31. jul)</li>
 <li>&nbsp;Avgust: „Super Troopers 3“ (7. avgust), „Insidious: The Bleeding World“ (datum nepoznat), „Coyote vs. Acme“ (28. avgust), „Cliffhanger“ ribut sa Lili Džejms (28. avgust), DC film o Glinolikom (11. septembar)</li>
 <li>&nbsp;Septembar: „Resident Evil“ novi početak (18. septembar), „Practical Magic 2“ sa Sandrom Bulok i Nikol Kidman (18. septembar)</li>
 <li>&nbsp;Oktobar: „Street Fighter“ ribut (16. oktobar)</li>
 <li>&nbsp;Novembar: „The Cat in the Hat“ (6. novembar), „The Hunger Games: Sunrise on the Reaping“ (20. novembar), „Meet the Parents: Focker In-Law“ (25. novembar), „Narnia: The Magician’s Nephew“ (26. novembar)</li>
 <li>&nbsp;Decembar: „Violent Night 2“ (4. decembar), novi „Jumanji“ (11. decembar), „Avengers: Doomsday“ (18. decembar), „Dina 3“ (18. decembar), „The Angry Birds Movie 3“ (23. decembar)</li>
</ul>
Specijalni projekti i zvjezdane postave: 

&nbsp;Kventin Tarantino istražuje pozadinu Klifa Buta iz filma „Once Upon a Time in Hollywood“ kroz scenario koji će režirati Dejvid Finčer, a film će tumačiti Bred Pit. U filmu „Dina 3“ igraju Timoti Šalame, Zendaja, Florens Pju, Anja Tejlor-Džoj, Džejson Momoa i Džoš Brolin.
Tri decenije nakon originalnih filmova, franšize poput „Resident Evil“, „Street Fighter“ i „Praktična magija“ dobijaju nove početke i ribute, dok se popularne animacije i superjunačke sage vraćaju u velikom stilu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Čak 37 filmskih nastavaka i rimejka stiže ove godine

Projekat Discover MNE na moderan način predstavlja ljepote crnogorskih gradova, prvenstveno sa sjevera, koji do sada nijesu na taj način turistički predstavljeni, pa su kratkometražnim turističkim filmovima obuhvaćeni Šavnik, Žabljak, Mojkovac, Kolašin, Plav, Bijelo Polje, Rožaje, ali takođe Cetinje i Danilovgrad - rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, autorka i producentkinja Mirjana Miladinović.
Premijera kratkometražnog turističkog filma ,,Mojkovac - Domaćin sjevera” održana je u subotu 10. januara u 18 sati u Centru za kulturu Mojkovac.
Film je dio projekta Discover MNE, kaže Miladinović, koji je osmislila zbog izostanka kvalitetnog sadržaja na jednom mjestu i koji bi, dodaje ona, predstavio na moderan način ljepote svakog grada u Crnoj Gori.
- Moderan način znači vizuelno atraktivan, da vi kad to vidite kažete - hoću da pođem tamo. U prvoj godini je dio pilot projekta bio Plav, krajem 2024. godine, i to je sjajno prošlo, nakon toga dogovorili smo za prvu sezonu još osam gradova, a partneri na projektu su osam opština i turističke organizacije tih opština, tako da uz njihovu finansijsku i logističku podršku, kao i našu stručnu, radimo filmove koji su dio te cijele priče. Filmovi su kratkometražni, 10 do 12 minuta, koji predstavljaju ljepotu tog kraja, odnosno turističke potencijale, odnosno šta sve to gradovi koje obrađujemo u ovoj sezoni mogu da pretvore vrlo lako u nevjerovatan turistički potencijal- rekla je Miladinović.
Ističe da su namjerno krenuli od sjevera Crne Gore koji je nepravedno zapostavljen u svakom smislu, te su izabrali gradove sa sjevera Crne Gore koji imaju izuzetne turističke potencijale.
- Želimo da predstavimo gradove kako do sada nijesu predstavljeni, a to su Šavnik, Žabljak, Mojkovac, Kolašin, Rožaje, Plav, Bijelo Polje, Cetinje i Danilovgrad. Prvo je bila premijera filma u Danilovgradu, nakon toga Kolašin, zatim Žabljak i sada Mojkovac. Imamo još posla pred nama, ostala su još četiri filma, nakon toga pripremamo web platformu koja bi trebalo da objedini opet sve te gradove i što se tiče ponude u turističkom smislu, ali i u svakom drugom - istakla je Miladinović.
Kaže da su reakcije publike bile sjajne, kako onih koji su pogledali konačan film, a tako i onih sa kojima su sarađivali i koje su uključili u projekat.
- Period snimanja je trajao godinu dana, snimali smo od prošlog decembra do novembra ove godine, i zaista smo pokušali da izdvojimo za svaki grad ono što je specifično, posebno, a što onaj drugi nema. Da bi predstavili neki grad u turističkom smislu morate znati šta je unutar granica toga grada, a na sjeveru će vam svako ponuditi sir, pršut i tradicionalne stvari, ali ne sprema ga svako na isti način - zaključila je Miladinović.00

610x380

400x240

400x203

Miladinović: Discover MNE kroz kratke filmove promoviše turističke potencijale sjevera Crne Gore

Program posvećen filmskim autorkama „Putujuće trake” koji je iz tehničkih razloga odložen, biće održan u okviru filmskog programa KIC-a „Budo Tomović” u utorak, 28. oktobra, u sali DODEST, sa početkom u 20 sati. 
Na repertoaru je šest pažljivo odabranih kratkometražnih igranih filmova, koji na originalan način istražuju teme slobode, kreativnosti i društvenog aktivizma. Svako ostvarenje donosi autentičan autorski pečat i otvara prostor za razmišljanje o umjetnosti i životu. 
Planirana je projekcija sljedećih filmova:
POSLJEDNJI ČIN (20 min, 2023) 
Alternativna pozorišna trupa priprema premijeru predstave „Dantonova smrt", uprkos građevinskoj mafiji koja želi da sruši zgradu pozorišta. 
Rediteljka Una Bojić 
SVE JE DOBRO (15 min, 2021) 
Kratki film smješten na dan završne izložbe studentkinje umjetničke akademije Sare Lastavice. 
Rediteljka Ružica Anja Tadić
BUDUĆNOST JE SVIJETLA I NEPODNOŠLJIVA (29 minuta, 2023)
Imajući poteškoće da se suoči sa sljedećom fazom svog života, Marko odlazi iz kuće kako bi prošetao sa čudnim poznanikom. 
Rediteljka Milena Grujić
STELLAR (16 minuta, 2024)
Tokom jednog dana i noći, dvije sestre moraju skupiti uspomene na nedavno preminulog oca. Jedini način na koji mogu da se bore jeste da ostanu zajedno.
Rediteljka Aleksandra Lazarovski
ŠEVA (20 minuta, 2022)
Dolaskom u Beograd, Iva se suočava sa napasnikom i događajem koji će je navesti da osvijesti traumu iz djetinjstva.
Rediteljka Katarina Krstić
ČISTAČ DUŠE (27 minuta, 2022)
Aleksa, dramaturg, i Zlaja, producent, odlaze na selo nadomak Beograda, ne bi li uzeli novac za svoj novi film.
Rediteljka Lana Radošević
Navedeni filmovi pomjeraju granice umjetničkog izraza i suočavaju publiku sa aktuelnim društvenim izazovima.
Ulaz slobodan.

500x500

Veče filmskih autorki „Putujuće trake” u utorak u KIC-u

Martin Skorseze je jedan od ključnih autora američkog novog talasa, pokreta koji je redefinisao američku kinematografiju, širio granice filmske umjetnosti i istraživao njene mogućnosti.
Kroz remek-djela poput Taksiste i Razjarenog bika, Martin Skorseze je prikazivao Ameriku zagušenu prljavštinom savremenog života.
Njegovi filmovi bave se raznim temama, od kriminalnih organizacija i korumpirane vlasti do pitanja duhovnosti i vjere. Budući da mu je mentor bio niko drugi nego Džon Kasavetes, još jedan pionir američkoga novog talasa poznat po improvizaciji, nije čudno što su se ti uticaji prelili i u Skorsezeov umjetnički izraz.
Skorseze, kralj gangsterskih filmova, s pravom se ubraja među najveće američke reditelje svih vremena, u istom rangu s Kopolom, Spajkom Lijem, Tarantinom i Kjubrikom. Njegov intenzivan stil pripovedanja uveliko je oblikovan inspiracijom iz svjetske kinematografije.
Skorseze nije samo reditelj, već i pravi filmski znalac.
Kao strastveni zagovaratelj svjetskog filma učinio je više od gotovo bilo koga na podsticanju filmskih klasika iz svih dijelova svijeta.
Neprestano podsjeća na važnost filmske pismenosti i ističe da istorija filma ne smije da padne u zaborav.
Zbog toga su ga mlađe generacije ponekad kritikovale, posebno kada nije pokazivao oduševljenje Marvelovim filmovima, već se stalno vraćao vesternima Džona Forda.
Međutim, Skorseze upozorava da je smjer kojim tržište ide znak polagane smrti nezavisnoga filma.
Odrastao u filmskom svijetu od malih nogu, Skorseze ima nevjerovatno znanje o istoriji kinematografije. Zato nije izabrao samo deset, već čak 125 omiljenih filmova. Tokom godina objavljivao je i razne sopune te liste.
Njegov izbor otkriva nevjerovatno širok filmski ukus, spoj najvažnijih remek-djela 20. vijeka. Na toj listi nalaze se filmovi koje bi, prema Skorsezeu, svako trebalo da pogleda kako bi bolje razumio istoriju sedme umjetnosti.
Ipak, i među tih 125 naslova Skorseze ima nekoliko ličnih favorita. Kada su ga zamolili da izdvoji samo pet, teška srca je odabrao The Searchers i Citizen Kane, a potom i The Red Shoes, Felinijev 8½ i The Leopard Lučina Viskontija.
Govoreći o The Leopardu, reditelj je objasnio: "Još jedno remek-djelo o Siciliji, razmišljanje o vječnosti, raskošna istorijska freska u boji i na 70 mm filmu. Vrijeme je pravi glavni lik u The Leopardu, vrijeme koje obuhvata epohe i vijekove, sicilijansko vrijeme koje se proteže unedogled i aristokratsko vrijeme u kojem se ništa ne žuri i sve se odvija tačno onako kako treba, baš kao što je oduvijek bilo".
The Leopard je veličanstvena istorijska drama koja istražuje društvene odnose u 19. vijeku u Italiji i na Siciliji.&nbsp;
- Mogao bih danima da pričam o tom filmu. S godinama mi postaje sve važniji - kazao je Skorseze.
U nastavku pogledajte njegovu opsežnu listu preporuka:
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;The Infernal Cakewalk (1903)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Secrets of the Soul (1912)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;The Four Horsemen of the Apocalypse (1921)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Nosferatu (1922)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Dr. Mabuse the Gambler (1922)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Metropolis (1927)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Napoleon (1927)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;The Power and the Glory (1933)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;It Happened One Night (1934)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Mr. Deeds Goes to Town (1936)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;La Grande Illusion (1937)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Mr. Smith Goes to Washington (1939)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Stagecoach (1939)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;The Roaring Twenties (1939)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;The Rules of the Game (1939)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Citizen Kane (1941)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;How Green Was My Valley (1941)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Sullivan’s Travels (1941)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Cat People (1942)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Arsenic and Old Lace (1944)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Rome, Open City (1945)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Children of Paradise (1945)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Duel in the Sun (1946)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Gilda (1946)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;A Matter of Life and Death (1946)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Paisan (1946)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Beauty &amp; The Beast (1946)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;The Lady From Shanghai (1947)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;T-Men (1947)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;I Walk Alone (1947)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;The Red Shoes (1948)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Germany Year Zero (1948)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Force of Evil (1948)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;La Terra Trema (1948)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Macbeth (1948)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Raw Deal (1948)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Bicycle Thieves (1948)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Caught (1949)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;The Third Man (1949)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Stromboli (1950)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;The Flowers of St. Francis (1950)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Gun Crazy (1950)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Night and the City (1950)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;An American in Paris (1951)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;The River (1951)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Ace in the Hole (1951)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;The Magic Box (1951)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;The Bad and the Beautiful (1952)

Martin Skorseze objavio spisak svojih 125 omiljenih filmova

Kratki dokumentarni filmovi koji nastaju u okviru Teen Docs radionice, a koje pripremaju gimnazijalci iz Podgorice i Danilovgrada, ne rješavaju velike probleme, ali osvjetljavaju važne teme, pokreću dijalog i biće prikazani na završnoj večeri Underhill Festa.
Umjetnički direktor i selektor filmova Underhill Festa, Vuk Perović, podijelio je ličnu priču koja oslikava značaj edukativnih radionica ovog festivala.
- Nedavno sam imao zanimljiv susret u liftu, kada sam išao na sastanak. Sreo sam momka koji je prije dvije ili tri godine pohađao jednu od naših Teen Docs radionica. Rekao mi je da je upisao studije filma i medija. U tom trenutku osjetio sam izuzetnu ponos na ono što radimo kroz Underhill Fest - naveo je Perović.
Istakao je da su ovogodišnji učesnici radionice su gimnazijalci iz Danilovgrada i Podgorice, njih 12.
- Svake godine dolazi toliko djece sa širokim spektrom interesovanja. Već u prvim idejama vidi se koliko su kreativni, ali i spremni da uče i brane svoje stavove i ideje pred našim sugestijama - rekao je Perović.
Pojasnio je da će kao rezultat radionice biti snimljena tri filma, a da će svi biti prikazani na završnoj večeri festivala, kada će učesnicima biti uručene diplome za učešće.
Ukazao je na važnost podrške koju festival ima od partnera, posebno kompanije One.
- Veoma nam je važno što imamo partnera poput kompanije One, koja je prepoznala značaj ove priče za mlade ljude. Neka od njih usmjerimo upravo kroz ove radionice. Ovakva zanimanja nisu laka i često nemaju ni podršku iz porodice. Zato, zahvaljujući sjajnim predavačima koji nam dolaze svake godine, uspijevamo da im pomognemo na tom putu, u izboru da se bave onim što stvarno žele i vole - naveo je Perović.
Učenica Gimnazije „Petar I Petrović Njegoš“ iz Danilovgrada Sofija Miranović, koja je učesnica Teen Docs radionice, istakla je da su njeni utisci izuzetno pozitivni.
- Atmosfera na radionici je fenomenalna. Snimamo dokumentarni film koji se bavi jednim važnim, ali zaboravljenim istorijskim događajem. Tema filma je događaj iz Drugog svjetskog rata, kada su njemačke jedinice pokušale da u selu kod Plava, u roku od dva sata, ubiju što više ljudi. Želimo da ovim filmom pokažemo koliko su neki istorijski događaji nepravedno potisnuti i koliko je važno da se o njima govori - navela je Miranović.
Kazala je da je njena motivacija za učešće u radionici &nbsp;proistekla je iz prethodnog filmskog iskustva.
- Već sam ranije snimila jedan film i nosim veoma lijepo iskustvo iz toga. Kada mi je profesor Miroslav Minić, koji predaje maternji jezik, rekao za ovu priliku, odmah sam odlučila da se prijavim - navela je Miranović.
Jedan od učesnika radionice i učenik Gimnazije „Petar I Petrović Njegoš“ iz Danilovgrada Ivo Jokić rekao je da se prijavio za Teen Docs radionicu kako bi stekao novo iskustvo, ali i razvijao timski duh.
Istakao je da mu se zahvaljujući podršci profesora Miroslava Minića otvorio novi svijet – svijet filmske umjetnosti.- „Imamo velike ambicije za film na kojem radimo. Naš film govori o životu u Podgorici i prati pet različitih osoba, što filmu daje dinamiku. Kroz njih želimo da prikažemo različite ličnosti koje zajedno čine jednu društvenu cjelinu - rekao je Jokić.
Učenik Gimnazije „Petar I Petrović Njegoš“ iz Danilovgrada i jedan od učesnika radionice Vladimir Kojić kazao je da se za radionicu Teen Docs prijavio kako bi kreativno iskoristio ljeto i stekao nova znanja.
- Film koji pripremamo bavi se temom zavisnosti od alkohola. To je tema koja jeste često obrađivana, ali većinom kroz dosadne, televizijske forme koje se puštaju djeci u osnovnim školama. Kažu im „nemojte to da radite“, ali svi znamo da to uglavnom ne dopire do njih - naveo je Kojić.
Smatra da trenutni obrazovni i preventivni sadržaji koji se nude njihovim generacijama ne ostavljaju pravi utisak.
- Mi bismo to voljeli da promijenimo, da naš film bude nešto sa čim će mladi zaista moći da se poistovjete i razumiju poruku - poručio je Kojić.
Specijalistkinja za održivo poslovanje u kompaniji One, Nataša Đurđić Begić kazala je da ta kompanija već pet godina sa velikim zadovoljstvom podržava Underhill festival i Teen Docs školu, koja se održava u njihovim prostorijama.
- Nama u kompaniji One posebno je važno da mladima pružimo prostor, znanje i tehnologiju kako bi mogli da stvaraju, istražuju i izraze svoje ideje. Teen Docs je sjajan primjer kako spoj kreativnosti i tehnologije može da proizvede snažne, autentične priče koje nas sve inspirišu - &nbsp;navela je Đurđić Begić.
Istakla je da ih u kompaniji One raduje da budu dio toga i da budu domaćini mladosti, energiji i svježem i hrabrijem pogledu na svijet.
Uz kompaniju One, Teen Docs program podržalo je i Ministarstvo kulture i medija, prepoznajući njegov značaj za razvoj filmske pismenosti i kreativnosti među mladima.
Mentorika radinice Teen Docs i izvršna direktorka Interakcija festivala Svetlana Petrović Varagić je, govoreći o uticaju savremenih tehnologija na rad sa mladima, istakla koliko su oni danas digitalno pismeni, ali da još uvijek postoji neistražen prostor za kreativno izražavanje.
- Svi živimo u dobu ekspanzije savremenih tehnologija. Mladi su često pismeniji u korišćenju tih alata nego starije generacije. Međutim, čini mi se da još uvijek nisu do kraja istražili sve kreativne potencijale koje te tehnologije nude. Vješti su u pravljenju atraktivnih videa za društvene mreže, ali svako od njih nosi neku priču, problem ili „kamenčić u cipeli“ koji ih žulja, nešto sa čim se mogu poistovjetiti i izraziti putem filma - navela je Petrović Varagić
Ukazala je da kratki dokumentarni filmovi, koji nastaju u okviru Teen Docs radionice, ne rješavaju velike probleme, ali da mogu osvijetliti važne teme i pokrenuti dijalog.
- Tehnologija danas mladima daje veliki prostor za izražavanje i povezivanje kroz priču - zaključila je Petrović Varagić.

1084x550

Kroz objektiv mladih: Teen Docs filmovi donose važne teme na zatvaranju Underhill Festa

Podgorica, Bijelo Polje i Bar biće od 29. maja do 7. juna pozornice savremene evropske kinematografije pošto će tada biti organizovan Evropski filmski festival 2025.
Ovu manifestaciju organizuje Delegacija Evropske unije posredstvom Evropske kuće, uz podršku platforme Cineuropa, i u partnerstvu sa Kinotekom, Muzičkim centrom Crne Gore, Filmskim centrom Crne Gore, NVO Multimedija, Centrom za kulturu Bijelo Polje i Kulturnim centrom Bar.
Na repertoaru su, kako je saopšteno iz Evropske kuće, nagrađivani igrani, dokumentarni i animirani filmovi iz Francuske, Danske, Malte, Rumunije, Luksemburga, Grčke, Češke, Italije i Hrvatske, koji se bave savremenim društvenim temama, kulturom, identitetom i zajedničkim evropskim vrijednostima. Ulaz je, kako su naglasili, slobodan na sve projekcije.
Festival će biti svečano otvoren 29. maja na terasi Muzičkog centra Crne Gore uz pozdravnu riječ ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera, nastup glumačko-muzičke grupe Glumci pjevaju, i projekciju francuskog filma Divertimento, u režiji Mari-Kastij Mensjon-Šar, koji donosi snažnu priču o muzici, upornosti i snovima.
Program u Podgorici, kako je saopšteno iz Evropske kuće, nastavlja se 31. maja na istom mjestu, uz otvoreni razgovor o glumi i identitetu sa crnogorskim glumcem Momčilom Otaševićem, te projekciju danske komedije Očevi &amp; Majke, u režiji Paprike Stin, koja prikazuje savremene porodične izazove.
Festival se 1. juna seli u Centar za kulturu Bijelo Polje, gdje će biti prikazan luksemburški animirani film Ikar i Minotaur, u režiji Karla Vogelea. Za najmlađu publiku organizovana je i glumačka radionica sa glumicom Žanom Gardašević.
Idućeg dana, 2. juna, u Bijelom Polju biće prikazana dva filma: malteški Karmen, u režiji Valeri Buhagiar, i rumunski Tri kilometra do kraja svijeta, u režiji Emanuela Parvua.
U Baru, festival se nastavlja 6. juna u Domu revolucije, projekcijom filma Il Boemo, češko-italijanske produkcije, u režiji Petra Vaclava, koji donosi filmski omaž muzici i umjetničkom stvaralaštvu.
Zatvaranje festivala zakazano je za 7. jun, takođe u Baru, uz projekciju hrvatskog filma Hotel Pula, u režiji Andreja Korovljeva, i završni koncert grupe Glumci pjevaju.
- Igrani filmovi, animacije, dokumentarci, regionalni umjetnici, koncerti, razgovori i radionice stvaraju ambijent festivala koji izlazi iz bioskopske sale i ulazi pravo u srce grada - ocijenili su u Evropskoj kući.
Detaljan program festivala dostupan je <a href="https://www.evropskakuca.me/wp-content/uploads/2025/05/EFF-VIZUALI-PO-GRADOVIMA-1.pdf.">ovdje</a>.

1250x600

„Evropski filmski festival 2025“ u Podgorici, Bijelom Polju i Baru od 29. maja do 7. juna

Uspostavljanje palestinske države, koja bi koegzistirala u miru i sigurnosti s Izraelom, pitanje je principa, kazao je ruski predsjednik Vladimir Putin na sastanku s predsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) Mohamedom bin Zajedom Al Nahjanom.
Otvarajući sastanak u Kremlju sa Al Nahjanom, koji je stigao u službenu posjetu Moskvi, Putin je rekao da su više puta razgovarali o palestinsko-izraelskom sukobu i zajedničkim naporima za poboljšanje humanitarne situacije u Gazi.
- Principijelno je riješiti pitanje uspostavljanja punopravne palestinske države koja bi koegzistirala u miru i sigurnosti s Izraelom. To će omogućiti postizanje održivog rješenja i osigurati dugoročnu stabilnost u regiji - rekao je Putin, prenosi Anadolija.
On je kazao i da Rusija pažljivo prati događaje u Iranu nakon prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa da će izvesti napade na Islamsku republiku.
Putin je pohvalio napore UAE-a u vezi s krizom u Ukrajini, uključujući njihovu ulogu u razmjeni zatvorenika i pružanju platforme za diplomatske kontakte.
- Veoma cijenimo to. Lično smo vam zahvalni što ste osigurali da se trilateralni pregovori u okviru radne grupe za sigurnost održe u Abu Dhabiju prošle sedmice, i na pažnji koju ste posvetili našoj delegaciji - dodao je Putin.
Al Nahjan je rekao da su UAE posvećeni jačanju bilateralnih odnosa s Rusijom i unapređenju zajedničkih razvojnih ciljeva.
On je zahvalio Putinu na otvorenosti Rusije za humanitarna pitanja s Ukrajinom, uključujući razmjenu zatvorenika.
Al Nahjan je rekao da UAE snažno podržavaju politička i diplomatska rješenja sukoba koja bi mogla doprinijeti miru i međunarodnoj stabilnosti.

Putin: Uspostavljanje palestinske države pitanje principa

U emisiji "Srećan dan" na Televiziji E predstavljamo izložbu koja slavi Cetinje i njegove ljude. Umjetnica Jelena Vušurović govori o inspiraciji, emocijama i pričama koje kroz svoja djela čuvaju duh Prijestonice.
U fokusu je i aktuelna tema povratka radne nedjelje, o kojoj razgovaramo sa sagovornicima, analizirajući moguće posljedice po zaposlene i privredu.
Donosimo i najavu velikog muzičkog događaja – Severina stiže u Bemax arenu povodom Dana zaljubljenih. Govorimo o koncertu, emocijama koje njena muzika nosi i zašto je upravo koncert idealan poklon za ljubav.
Za kraj emisije, muzičku energiju i dobar ritam za ulazak u vikend donosi Taško Ademović, uz note koje popravljaju raspoloženje i najavljuju opuštanje.
Emisiju "Srećan dan" gledajte na Televiziji E od 9 do 11 sati.

"Srećan dan": Umjetnost posvećena Cetinju, radna nedjelja i Severinin koncert za Dan zaljubljenih

U novom izdanju emisije "Budilnik" na Televiziji E otvaramo pitanje da li je inkluzija osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori i dalje samo deklarativni cilj ili se zaista sprovodi u praksi u obrazovnim ustanovama širom zemlje.
Donosimo i priču o ugrožavanju zaštićenih prirodnih područja – u Nacionalnom parku Lovćen nesavjesni pojedinci su kvadovima probili i srušili zaštitnu ogradu. Analiziramo kakve posljedice ovakvi postupci ostavljaju po prirodu i da li je postojeći sistem zaštite dovoljno efikasan.
U fokusu je i tema vještačke inteligencije – zašto je AI i dalje tabu u pojedinim državama, te zbog čega postoje velike razlike u njenoj primjeni među zemljama Evropske unije.
Gledaoce Televizije E vodimo i u svijet kulture. U Kulturno-informativnom centru počinje revija najpopularnijih regionalnih predstava „Beo Art“, koja publici donosi najznačajnija ostvarenja savremene pozorišne scene.
Emisiju "Budilnik" pratite na Televiziji E, od sedam do devet sati.

"Budilnik": Inkluzija u obrazovanju, devastacija Lovćena, AI u Evropi i regionalna pozorišna scena

Edvard Šišmakov jedan od ključnih aktera pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori u oktobru 2026. godine, sada je, za ruske obavještajne službe, zadužen za regrutaciju ljudi sa srpskih univerziteta. To u ekskluzivnom intervjuu za Televiziju E kaže poznati istraživački novinar Hristo Grozev.
Šišmakov, poput ostalih agenata ruskog GRU, nakon što je istraživački tim Bellingcata, na čijem je čelu, 2018. godine otkrio njihove identitete, sada rade rade na regrutaciji novih operativaca, koje odvode u Rusiju.
- Isti ljudi sada obučavaju druge. I ovaj novi talas sabotaža je još teže uočit. Teže je identifikovati nekoga ko nije Rus, a sada radi za ruske specijalne operacije širom Evrope - ispričao je Grozov, koji je do detalja razotkrio uloge ruskih agenata GRU-a Edvarda Šišmakova i Vladimira Popova u pokušaju terorizma u Crnoj Gori. &nbsp;
Dugogodišnji urednik u istraživačkom timu britanskog Bellingcata otkriva i veze ruskih režimskih tajkuna, nekih organizacija ali i političara Demokratskog fronta Andrije Mandića i Milana Kneževića koji su prvom odlukom Višeg suda bili kažnjeni na po pet godina zatvora.
Grozev detaljno objašnjava kako su razotkrili skrivene, ali i paralalne identitete GRU agenata Šišmakova i Popova, ali i model operandi ruske Jedinice 21955 koja je izvela niz operacija u Evropi.
TVE: U serijalu The Christo Files potpuno ste razotkrili agente GRU-a, Eduarda Šišmakova, alias Širokova i Vladimira Moisejeva, alias Popova, kao i veze između ruskih tajkuna, prorežimskih tajkuna i takozvanih nevladinih organizacija u Crnoj Gori, slučaj od septembra do oktobra 2016. i kasnije. Deset godina kasnije, u Crnoj Gori još nema konačne sudske istine o tom slučaju. Prvo je 2019. godine Viši sud osudio ruske agente na 15, odnosno 12 godina zatvora, zajedno sa 11 srpskih državljana i crnogorskih političara Andriju Mandića i Milana Kneževićam, koji su osuđeni na po 5 godina. 2024. godine Viši sud je sve oslobodio. Specijalni tužilac se žalio i sada se čeka odluka o žalbi. Da li ste iznenađeni što još nema konačne presude u tako politički značajnom slučaju?
GROZEV: Iskreno veoma sam iznenađen. 2016. i 2017. godini, Crna Gora se činila kao jedina zemlja na svijetu koja je mogla pravilno procesuirati zločine GRU-a - niko drugi to nije radio do tada. Ono što se kasnije dogodilo u Salisburyju sa Skripaljem bilo je dvije godine kasnije. Crna Gora je bila prva zemlja u kojoj je tužilaštvo provelo zaista, zaista detaljnu i pravilnu istragu, ne samo da su organi za provođenje zakona spriječili zločin koji je ruska GRU pokušavala počiniti infiltrirajući se među organizatore. To je bio savršen primjer profesionalne male zemlje koja provodi vrlo profesionalnu kontraobavještajnu i policijsku operaciju o kojoj mnoge velike zemlje mogu samo sanjati.
Za mene je šok - nakon tog uspjeha, sa toliko prikupljenih i javnosti predstavljenih dokaza, koji su nama i drugim istražiteljima omogućili da pratimo i nezavisno potvrdimo te nalaze. Ali za mene lično, ta istraga je takođe dovela do traga o cijeloj ovoj jedinici ruskih obavještajnih službi i njihovim drugim zločinima u Evropi.
Dakle, nakon 10 godina otkrića šta su ovi ljudi koji su bili u Srbiji i u Crnoj Gori pokušavali srušiti vladu, šta su još radili u Evropi, sva ta ubistva, trovanja i eksplozije. Djeluje nadrealno da se Crna Gora sada povlači i odlučuje reći, oh ne, možda se to nije dogodilo. To mi je nadrealno.
TVE: Vi, kao dio Bellingcata i Insidera, zaista razotkrivate sve u vezi sa GRU agentima. Razotkrivate ne samo Šišmakova i Popova, već i sve one povezane sa njima, a takođe, pišete i objavljujete mnogo članaka o jedinici 21955. Želim vas pitati, da li je ta jedinica još aktivna? Da li postoji uticaj te jedinice? Vidio sam, čitao i pisao o toj temi, imaju bazu u Francuskoj, blizu Švicarske. Dakle, jesu li još uvijek aktivni?
GROZEV: Bili su aktivni širom Evrope. Oko 100 njih putovalo je po Evropi više od decenije, dizalo stvari u vazduh, ubijalo ljude, imali su bazu u Francuskoj, kao što ste rekli. Ali, nakon što su Bellingcat i Insider 2018. godine razotkrili mnoge od njih, ali i ne samo ljude već i kompanije, već i brojeve pasoša koje su koristili, to im je onemogućilo daljnja putovanja, jer su shvatili da su im identiteti otkriveni. Bilo koja agencija za provođenje zakona, bilo koja policija, mogla je pogledati podatke o njihovom prelasku granice i reći, u redu, ovaj tip je već bio ovdje pod ovim brojem pasoša iz ove serije. Čak i ako sada dođe pod novim brojem pasoša, a ne može doći pod novim imenom, jer Schengenski vizni sistem to ne dozvoljava, onda će biti uhvaćeni.
Zato ovi ljudi više ne mogu putovati u Evropu. Putuju na Bliski istok. Putuju u Tursku. Viđamo ih do danas. Ali, šta je GRU uradila kada nisu mogli poslati ove ljude, iste ljude poput Širikova ili Popova, dakle njihove pseudonime? Kada ih nisu mogli njih poslati, koristili su ih za regrutaciju i obuku drugih špijuna, a to su uglavnom ljudi koji nijesu Rusi. Dakle, ono što jedinica 21955 sada radi jeste da se jedan dio ove jedinice bavi pronalaženjem studenata iz različitih dijelova svijeta, dovode ih u Rusiju pod krinkom studiranja tamo, a neki od njih se obučavaju za diverzante.
Na primjer, mogu vam reći nešto što mislim da će vaša publika čuti prvi put, to nijesmo objavili, ali Šišmakov - Širokov je zadužen za regrutaciju ljudi sa srpskih univerziteta. Dakle, to je njegova specijalizacija. I dovodi ih u Rusiju radi regrutacije da barem neki od njih budu operativci. Drugi članovi jedinice odgovorni su za druge zemlje. Jedan član je odgovoran za Uzbekistan, drugi za Kirgistan, treći za Bjelorusiju. Ali to je ono što sada rade. Isti ljudi sada obučavaju druge. I ovaj novi talas sabotaža je još teže uočiti, jer su to mladi neprofesionalni špijuni, a neki od njih to rade za novac, drugi žele biti špijuni, ali je teže identifikovati nekoga ko nije Rus, a sada radi za ruske specijalne operacije širom Evrope, tako da je to ono što oni sada rade.
TVE: Pitaću vas o dvojici Rusa koje ste upravo pomenuli. Popov je bio uključen, koliko znam, u ruskim akcijama u Moldaviji, sličnim onima koje su imali u Crnoj Gori 2016?
GROZEV: To je tačno. 2014. godine, dakle prije operacije u Crnoj Gori, bio je pokušaja izazivanja uličnih protesta i prikazivanja lažne stvarnosti da Moldavija ne želi biti dio Evropske unije. Ukazali smo posebno na tu operaciju. Ali, tokom godina istrage, pronašao sam mnogo gore stvari koje je uradio. Bio je zadužen za eksplozije postrojenja za municiju u Bugarskoj već 2012. i 2013. godine. Zatim je bio uključen i u eksplozije u Češkoj Republici. On je jedan od, rekoa bih, najuspješnijih, GRU operativaca sa velikim mandatom da radi stvari od političkog miješanja do dizanja stvari u vazduh i atentata.
TVE: Dakle, nemate sumnje da ruska država stoji iza cijele te operacije? Da to nijesu neki individualni činovi?
GROZEV: Ne, nema sumnje. Ovi ljudi izvještavaju jednom šefu. Njegovo ime je Andrej Averjanov. Vidimo ovog šefa pored Putina na mnogim, mnogim video snimcima. Vidimo Averjanova kako putuje kao predstavnik Ruske Federacije po svijetu. U telefonskim pozivima koje smo pratili, vidimo sve te ljude, Širokova, Popova, kako svaki dan razgovaraju s Averjanovim, kao dio svog posla. Dakle, ne, ovo nijesu neki odmetnuti operativci, ovo je vladina operacija.
TVE: Nakon što je srpska vlada objavila da su uhapšeni u Srbiji u oktobru 2016. godine, pojavile su se informacije da je Nikolaj Petrušev, koji je bio savjetnik Vladimira Putina i bivši direktor ruske obavještajne službe, došao u Beograd i odveo tu dvojicu i ostale iz ruskih jedinica u Moskvu. Imate li ikakav dokaz o tome?
GROZEV: Da, imamo dokaz. Malo je drugačiji, od načina na koji je tada izvještavano. Ali vidimo da je Patrušev dogovorio putovanje u Beograd na sastanak. I prije nego što je otputovao, dan prije nego što je otputovao, poslali su ove špijune nazad posebnim avionom u Moskvu. I vidimo da su kupili karte usred noći, neposredno prije leta. Dakle, da, jasno je da je dogovor morao biti, pošaljite ove momke, a ja ću doći lično da se izvinim.
TVE: Koliko je danas jak ruski uticaj, ne samo u Evropi, već posebno na Zapadnom Balkanu?
GROZEV: Vrlo je snažan, posebno zato što postoje određeni visoki članovi ruske vojne obavještajne službe koji imaju prijatelje u regiji i razumiju kako ova regija funkcioniše. Postoji jedan viši zamjenik direktora GRU-a, zove se Andrei Ilčenko, koji ima bliskog saradnika, rekao bih, bliskog podređenog, koji je zapravo iz Crne Gore, živi u Moskvi, i koristi ga kao savjetnika o tome kako se miješati u izbore i političke procese u Crnoj Gori.
Uspjeli smo dobiti telefonski imenik ovog, recimo, crnogorskog saradnika GRU-a. I možete zamisliti da su brojevi i imena u ovom telefonskom imeniku vrlo indikativni. Mislim, pored ljudi koji su osuđeni 2019. godine i sada su dio Vlade, nažalost. Vidimo članove Srpske pravoslavne crkve, mnogo proreligijskih nevladinih organizacija, i jasno je da GRU djeluje kroz ove organizacije i ljude.
TVE: Politička scena u Crnoj Gori se promijenila, a većina u parlamentarnoj većini je prosrpska, bliska strankama iz Beograda. Na primjer, predsjednik parlamenta je Andrija Mandić, koji je bio lider Demokratskog fronta u oktobru 2016. Postoji li ikakva mogućnost da takve političke promjene mogu pomoći Rusiji, jer je Crna Gora unutar NATO-a? Dakle, Crna Gora dijeli mnogo povjerljivih informacija sa NATO partnerima. Je li ovakva Crna Gora neka vrsta ruskog ili srbijanskog, ali ruskog špijuna unutar NATO-a, sa ovakvom konstitucijom vlasti?
GROZEV: Teško pitanje. Nijesam Crnogorac, ali sam veoma zabrinut što su ljudi koje vidimo kako putuju u Rusiju, sastaju se sa ruskim obavještajnim agentima, sa članovima vlade i parlamenta, sada u poziciji da imaju pristup povjerljivim državnim informacijama NATO zemlje.
Osim ako se nešto nije promijenilo i sada su, recimo, protiv Rusije zbog rata, možda se to dogodilo i možda se njihov afinitet promijenio, ali barem do kraja 2021. godine, vidimo ove ljude kako putuju u Rusiju i sastaju se s ruskim obavještajnim agentima. To me brine jer je ovo savršena situacija za Rusiju. Kao NATO zemlja, nema potrebe da se Crna Gora izbaci iz NATO-a. Mora ostati. To je u njihovom interesu u NATO-u, ali oni dobijaju povjerljive informacije dijeljenjem s Crnom Gorom kao državom članicom. Dakle, opet, ne mogu tvrditi da oni to rade, ali sam zabrinut jer su ovi ljudi imali veze s ruskim obavještajnim operativcima u prošlosti.
TVE: Decenijama radite vrlo opasan posao. Živite u SAD-u i vjerujem da ste na listi onih prema kojima Moskva nije baš prijateljski raspoložena. Mislite li da ste u opasnoj situaciji, da vam je život ugrožen?
GROZEV: Ne mislim, nego znam da je tako. Znam to zato što se trenutno u Austriji, gdje sam živio 20 godina, gdje se vodi sudski postupak protiv pripadnika lokalne obavještajne službe koji su uhapšeni jer su Rusima prodavali informacije o meni, o mojoj porodici. I kao dio ove istrage, postalo je jasno da su me pratili skoro tri godine, pokušavajući me oteti.
Jedan od tih pokušaja se zapravo dogodio u Crnoj Gori. 2022. godine. Bio sam tamo na konferenciji i ispostavilo se da su provalili u moju hotelsku sobu i pokušali ukrasti moj laptop i telefon. Ali takođe su imali plan da me otmu dok sam bio tamo. Dakle, da, opasnost je uvijek iza ugla. I također u vašoj zemlji 2022. godine. Ali srećom, ništa se nije dogodilo.

Tag: filmovi