Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje ponovo pozivaju Osnovno državno tužilaštvo (ODT) i Upravu policije da konačno obavijeste javnost o toku izviđaja u slučaju nasilnog prekida projekcije filma „Roda“ na Džada film festu - koji je prekinut samo zbog toga što je na albanskom jeziku. 
Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava (HRA), Jovan Ulićević iz Asocijacije Spektra, Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), Milka Tadić-Mijović iz Centra za istraživačko novinarstvo (CIN CG), Maja Raičević iz Centra za ženska prava, Milena Popović Samardžić iz Ipso Facto, te građanske aktivistkinje Dina Bajramspahić, Jovana Marović i Paula Petričević ukazali su da je već prošlo više od mjesec otkako je, 3. septembra u Podgorici, grupa huligana upala na projekciju filma „Roda“ reditelja Ise Ćosje u okviru Džada film festa (DžFF) i nije dozvolila da bude prikazan.
Policija, kako su ukazali, i dalje nije dala zvaničnu izjavu o tome koje su mjere i radnje preduzete na identifikaciji huligana i njihovom procesuiranju.
- Uprava policije nije jedina koja se nije oglasila povodom ovog slučaja. To nije učinio ni Glavni grad Podgorica koji je i pokrovitelj festivala u okviru je film prikazan, kao ni Ministarstvo turizma koje je, takođe, pokrovitelj. Podsjećamo da je albanski jezik jedan od jezika u Ustavu Crne Gore, što je moralo dodatno obavezati nadležne organe da se ozbiljno posvete ovom slučaju - ukazali su u nevladinom sektoru.
Suzbijanje govora mržnje posebno je, upozoravaju oni, važno kada je riječ o Poglavlju 23 (Pravosuđe i temeljna prava) u okviru pregovora sa Evropskom unijom, ali se ni Ministarstvo pravde nije oglasilo ovim povodom.
- Nakon više od mjesec ćutanja institucija na otvoreni izliv mržnje zbog nacionalne pripadnosti i jezika, postavlja se pitanje i o integritetu rada nadležnih organa. Takođe, podsjećamo da političke partije na vlasti nose odgovornost za čitav niz nacionalističkih provokacija koje su prethodile ovom događaju. Kada institucije šalju poruku da se mržnja može tolerisati i proći nekažnjeno, onda je za očekivati da se ovakvi incidenti nastave i postanu svakodnevnica - naveli su oni.
Ukazali su i da je grupa maloljetnika iz Podgorice prethodnog vikenda fizički napala i povrijedila maloljetnika iz Bosne i Hercegovine, te da su mu prilikom napada upućene uvrede na osnovu porijekla.
- Pozivamo nadležne organe da konačno reaguju u slučaju prekidanja projekcije filma “Roda” i hitno obavijeste javnost o preduzetim mjerama. Takođe, pozivamo gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića da nedvosmisleno osudi nacionalističke incidente u glavnom gradu države koje pretenduje da bude sljedeća članica Evropske unije - zaključili su u nevladinom sektoru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

NVO sektor: Ko štiti huligane koji su prekinuli projekciju filma na albanskom jeziku?

Na gradskom trgu u Plavu prikazan je film „Roda“ na albanskom jeziku.
To je na mreži Iks objavio predsjednik Opštine Plav Nihad Canović.&nbsp;
- Još jednom smo pokazali da je Plav mjesto gdje se različitosti doživljavaju kao bogatstvo i gdje kultura spaja ljude - naveo je Canović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCanovicNihad%2Fstatus%2F1966944221866455398&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Canović: Ovdje se različitosti doživljavaju kao bogatstvo

Večeras, sa ponovljene projekcije filma „Roda“, šaljemo jasnu poruku - Crna Gora jeste i mora ostati građansko društvo u kojem se njeguje sloboda umjetničkog izraza, kulturna raznolikost i međusobno uvažavanje, saopštio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Prema njegovim riječima, ovaj sjajan crnogorski film, snimljen na albanskom jeziku, koji tretira univerzalne teme, pokazuje bogatstvo našeg multietničkog sklada. &nbsp; - U zemlji u kojoj se svi jezici, kulture i vjere poštuju i uvažavaju, nema mjesta podjelama. Samo tako možemo graditi modernu, demokratsku i evropsku Crnu Goru - poručuje Milatović.&nbsp; Kultura je, kako ističe, prostor spajanja, a ne razdvajanja.&nbsp; - I zato netrpeljivost i netolerancija ne smiju da pobijede. Nikada - zaključuje Milatović.&nbsp; Podsjećamo, grupa mladića je u srijedu veče prekinula projekciju filma „Roda“, koji je emitovan na albanskom jeziku, na Džada film fest-u u Ulici 27. marta u podgoričkom naselju Zabjelo.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907220948_964f0a2b2f9837bab8f2eeed2c333e2290bc561c9622671933556972e4d68a0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907220948_964f0a2b2f9837bab8f2eeed2c333e2290bc561c9622671933556972e4d68a0e" data-rendition-name="original" width="768" height="480" loading="lazy" alt="Film Roda "> </figure>

1250x600

1084x550

Milatović: Fim "Roda" pokazuje bogatstvo našeg multietničkog sklada

Projekciju su prekinuli ekstremni srpski nacionalisti, a to me nimalo ne iznenađuje - poručio je reditelj filma Roda Isa Ćosja u izjavi za kosovske medije nakon što je grupa mladića na Džada film festu prekinula njegovo emitovanje.
To, cijeni on, govori da oni nemaju tolerancije ni prema jeziku drugog naroda, a kamoli prema narodu, prostorima ili kulturi.
Kako piše <a href="https://www.koha.net/en/kulture/nacionalizimi-serb-ne-mal-te-zi-con-krye-perballe-filmit-shqip">Koha</a>, Ćosja ističe da mu je žao zbog crnogorske javnosti koja je taj film doživjela sa divljenjem.
- Mnogi filmofili, sineaste i intelektualci iz Crne Gore su me kontaktirali. Žao im je zbog toga što se dogodilo, ali su oduševljeni filmom. On je već imao premijeru u Podgorici i dočekan je uz ovacije - naglasio je Ćosja, koji smatra kako je prekid orkestrirala Srbija.
Film Roda biće prikazan večeras u Crnogorskoj kinoteci, tokom zatvaranja Džada film festa. Događaj će početi u 20 sati.

Ćosja: Projekciju mog filma u Podgorici prekinuli ekstremni srpski nacionalisti, nijesam iznenađen

Nova Demokratska Snaga - Forca najoštrije osuđuje incident koji se dogodio u Podgorici, u okviru filmskog festivala “Džada Fest”, gdje je tokom prikazivanja filma “Roda” poznatog albanskog reditelja Isa Ćosje, grupa ljudi kojoj je zasmetao film na albanskom jeziku, prekinula prikazivanje koristeći uvredljive riječi i agresivno ponašanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fincident-na-dzada-film-festu-grupa-mladica-prekinula-projekciju-filma-roda-na-zabjelu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovakvi napadi nijesu samo usmjereni protiv jednog umjetničkog djela, već predstavljaju direktan atak na identitet i ustavom zagarantovana prava Albanaca u Crnoj Gori - ocijenili su oni.
Takvo nedopustivo ponašanje je, podvlače oni, u suprotnosti, sa osnovnim vrijednostima suživota, poštovanja i multietničnosti na kojima počiva savremena Crna Gora.
- Forca poziva nadležne institucije da odlučno reaguju i identifikuju odgovorne, kako bi se spriječilo ponavljanje govora mržnje i netrpeljivosti prema albanskom identitetu i jeziku - zaključili su oni.

Forca: Nedopustivo ponašanje na Zabjelu je atak na zagarantovana prava Albanaca, nadležni da odlučno reaguju i identifikuju odgovorne

To što je projekcija filma „Roda“, u režiji Ise Ćosje, u okviru Džada Film Fest-a prekinuta, prema riječima reditelja Branka Baletića, nije slučajni incident ni mali mangupluk, već kontinuitet dešavanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fincident-na-dzada-film-festu-grupa-mladica-prekinula-projekciju-filma-roda-na-zabjelu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Poražavujaća je, naglašava Baletić, spremnost mladih ljudi da učestvuju u takvim radnjama.
- Ako pogledate čak i kontekst vremena i situacije u regionu, neki hrabri mladi ljudi u Srbiji odlučuju da preuzmu u svoje ruke sopstvenu sudbinu, a vidite čime se mi ovdje bavimo - dodaje Baletić.
On je podsjetio i na dešavanja na Kanli kuli kada je, najavljen kao humanitarni događaj, održan skup koji je prerastao u četničko orgijanje sa nacionalističkim pjesmama i slavljenjem ratnog zločinca Pavla Đurišića. A sve to, kako dodaje, prošlo je ispod radara.
- To je prošlo gotovo nezapeženo, kao što nije bilo ni krajnjih rezultata ni oko one akcije 'Nož, žica, Podgorica', te je očigledno da je neko manipulisao sa tim mladim ljudima. Ali, ja i dalje mislim da je najtužnija ta spremnost mladih ljudi u ovome. A paralelno slušam dok se to dešava izjave nekih nedovršenih ljudi iz vlasti kako blebeću da samo to nijesmo ušli u Evropsku uniju. Pa čekajte, ko ulazi? Ne ulaze propisi, ulazi kompletno društvo. To društvo treba da pokaže određenu zrelost, a ne da se vraćamo u devedesete godine, koje su nama izgleda sudbina i limit još neki period - ističe sagovornik Antene M.
Najgore je, naglašava Baletić, što izostaje reakcija nadležnih institucija. A cilj je, objašnjava, urušavanje slike o građanskoj Crnoj Gori.
- Izvanredna je slika kad vidite da neki ljudi izlaze na ulice, sjede jedni pored drugih, uživaju u tom zajedničkom događaju, gledanju filma. I onda se tom narodu zbog tog zajedništva ovo i radi. Da se ta priča o građanskoj Crnoj Gori ospori. Gdje je reakcija na društva? To je ključno pitanje. Za ove i očigledno buduće slične događaje, koji će se dešavati - ističe sagovornik Antene M.
Znajući raspoloženje jednog dijela javnosti, neke stvari su se, naglašava Baletić, mogle i predvijeti.
- Mi stalno govorimo o posljedicama, a ne o tome da nešto spriječimo. Ako se pojavi na kraju krajeva reakcija, pa mi saznamo ko su ti ljudi imenom i prezimenom, za neke buduće stvari. Ja vam tvrdim biće većina onih koji su još i onda učestvovali u “Nož, žica, Podgorica”. Čućemo mi još te mlade ljude u nekim sljedećim akcijama, jer posljedica nije bilo - kaže Baletić.
Situacija se, kaže, neće promijeniti, jer ne postoji niti svijest niti spremnost, a mišljenja je da sve ovo dobrim dijelom potiče od ljudi koji vrše vlast u Crnoj Gori.
- Možda su neki od tih koji treba da se izjasne i kolovođe i naručioci ovih stvari - upozorava Baletić.
Kako bi se ova situacija iole popravila, ključna je, kategoričan je Baletić, reakcija institucija.
&nbsp;- A postoji odgovornost - ne samo na izvođačima radova, nego i na onima koji su morali da vode računa da do ovoga uopšte ne dolazi više - naglašava Baletić.
Važno je da i ovaj događaj ne ode u sjutrašnji zaborav, kaže Baletić dodajući da je sve ovo što se dešava mnogo ozbiljnije nego što izgleda.&nbsp;
Potebno je, kaže, o ovome govoriti, ali i, kako zaključuje, izvršiti pritisak na institucije da odrade svoj posao do kraja.

Baletić: To što je projekcija filma „Roda“ prekinuta je kontinuitet dešavanja, najgore je što izostaje reakcija nadležnih

Kabinet predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića zatražio je da se film "Roda", kosovskog reditelja Isa Ćosje ponovo javno prikaže, nakon što je njegova projekcija nasilno prekinuta 3. septembra zbog negodovanja grupe građana kojima je zasmetalo što je film na albanskom jeziku.
- Očekujemo od policije i tužilaštva da identifikuju počinioce i procesuiraju ih. Važno je omogućiti ponovnu javnu projekciju filma - navodi se u saopštenju.
Kako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) ispričao Jasmin Murić, jedan od gledalaca, grupa nepoznatih osoba je uzvikivala uvrede i zahtijevala prekid projekcije u okviru Džada Film festivala u podgoričkom naselju Zabjelo.
Uprava policije se nije zvanično oglasila, ali je za RSE nezvanično rečeno da i dalje "prikupljaju obavještenja i postupaju po nalogu tužioca".
Organizatori festivala potvrdili su da je došlo do "neprijatne situacije" i da je projekcija prekinuta iz bezbjednosnih razloga.
Nisu željeli da dodatno komentarišu slučaj za RSE.
Dio političkih stranaka i civilnog društva pozvao je nadležne da hitno sankcionišu ovakvo nasilničko ponašanje i zaštite dostojanstvo umjetnika, građana i javnog prostora.
<h2>Šta je ispričao jedan od očevidaca?</h2>
Jasmin Murić, koji je bio dio publike, za RSE opisuje tok događaja.
- Nakon uvodnih scena i prvih izgovorenih riječi na albanskom, desetak ljudi je napustilo projekciju uz ružne komentare. Nakon 20 minuta, grupa ljudi koja je stajala u blizini počela je glasno dobacivati tražeći da se projekcija prekine - kazao je Murić.
Kako dodaje, osoba iz organizacije ih je zamolila za tišinu i da dozvole nastavak projekcije, ali je naišao na ozbiljne prijetnje i uvrede, pa čak i naznake fizičkog nasrtaja.
Situacija se, dodaje Murić, malo smirila, ali oko 15 minuta kasnije pojavila se druga grupa od sedam-osam osoba, starosti između 20 i 40 godina.
- Oni su agresivno i glasno tražili da se projekcija odmah prekine. Uzvikivali su: 'Ugasite ovo odmah', 'ne može šiptarski film na Zabjelo', 'ovo vas je platila njihova ambasada'… Živim ovdje i ne možete mi puštati šiptarski film… - prepričava Jasmin.
Kaže da grupu nisu interesovala objašnjenja organizatora da je film koprodukcija Crne Gore, već su insistirali da se prekine sa projekcijom.
- Organizatori su odmah postupili po 'naređenju'. Policija koja je bila u blizini, dva automobila na početku i kraju ulice, nije reagovala dok sam ja bio tamo - navodi Murić.
Dodaje da ni nakon toga nije vidio policiju a ostao je još desetak minuta nakon kraja.
- Ni zaštitar nije reagovao. Jedna gospođa iz organizacije se na mikrofonu izvinila što je film pušten, objašnjavajući da nije bila namjera da nekog uvrijede - ističe on.
<h2>"Ovo nije počelo juče"</h2>
Jedan od producenata filma "Roda" Ivan Đurović za RSE kaže da ga niko iz nadležnih Vladinih institucija nije kontaktirao nakon prekida projekcije, niti bilo koga iz filmske ekipe.
Ističe da je iznenađen, ali da za incident ne krivi one koji su ga izazvali.
- Ne krivim te osobe. Društvo je zatrovano. Sa svim tim informacijama kojima su izloženi, s tom vrstom indoktrinacije, trovanjem ništa nije iznenađenje - istakao je Đurović.
Đurović naglašava da je "Roda" priča o položaju žena u ruralnim krajevima Crne Gore, ali i cijelog okruzenja.
- Na filmu su radili ljudi, osim većeg dijela autora i ekipe iz Crne Gore, još pet država iz okruženja, kao i iz Turske. Režiser Isa Ćosja je rođen upravo u selu Vusanje, u Gusinju, na granici sa Albanijom. Logično je da je film na albanskom jeziku - navodi Đurović.
Sve vidi kao dublji i sistemski problem "jer država i društvo su imali dovoljno vremena, ali se nisu suštinski posvetili emancipaciji društva".
Zaključuje da se društvo nalazi na ivici ozbiljne krize.
- To nije počelo juče. Društvo je odavno zapušteno. Dozvoljeno je da svako rovari, a niko se ozbiljno ne bavi borbom protiv ovih poremećaja - navodi on.
Upozorava da su ovakvi incidenti simptom mnogo ozbiljnijeg problema.
- Ovo što se dešava je društveni rak koji nas sve zajedno nagriza - ističe on.
<h2>Pozivi nadležnima da otkriju počinioce</h2>
Nasilni prekid projekcije izazvao je osude dijela javnosti, nevladinog sektora, kao i predstavnika političkog i vjerskog života.
Osim što je traženo da se projekcija filma ponovi i identifikuju počinioci, iz kabineta predsjednika Crne Gore je poručeno da nasilni prekid projekcije filma predstavlja grubu diskriminaciju i otvorenu netrpeljivost samo zato što je film snimljen na albanskom jeziku.
- To je alarm da temeljne društvene vrijednosti trpe ozbiljan udar - naveo je kabinet predsjednika Crne Gore.
Ministarstvo kulture i medija saopštilo je da su iznenađeni i zabrinuti, ocijenivši da je riječ o činu netolerancije koji nema mjesta u Crnoj Gori.&nbsp;
Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić poručio je da je prekid filma "napad na kulturnu raznolikost" Crne Gore.
- Neke rode su donijele (ne)kulturu na crnogorskim i podgoričkim džadama. Albanski jezik je bogatstvo naše kulture - napisao je Fejzić na mreži X.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj kazao je da nasilno prekidanje projekcije filma na albanskom jeziku nije samo pitanje albanske zajednice već pitanje Crne Gore.
- Najodgovorniji da reaguju i obezbijede prikazivanje filma jesu predsjednik države, predsjednik Vlade i predsjednik Skupštine. Nažalost, njihova reakcija izostaje - istakao je Đeljošaj.
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj očekuje odlučnu reakciju institucija i najavio da će se "lično založiti da nadležni pronađu organizatore i počinioce gnusnog događaja".
Na vlasti u Crnoj Gori je koalicija koju čine Pokret Evropa sad, stranke rasformiranog proruskog Demokratskog fronta, Demokrate, prosrpska Socijalistička narodna partija i stranke nacionalnih manjina Albanaca i Bošnjaka.
<h2>Šta je poručeno iz EU?</h2>
Nevladine organizacije upozorile su da ovakav incident predstavlja opasan napad na slobodu umjetničkog izražavanja i otvoreni izliv netrpeljivosti zbog jezika i nacionalne pripadnosti.
- Grupa nasilnika je prekinula projekciju samo zato što je film na albanskom jeziku. Ovakav napad u državi koja se ustavno definiše kao građanska i multietnička je posebno zabrinjavajući - navodi se u zajedničkom saopštenju više NVO.
Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, koja je finansijski podržala festival, oglasila se kratkim saopštenjem na mreži X.
- Sloboda umjetničkog izražavanja predstavlja sastavni dio slobode govora i jednu od suštinskih demokratskih vrijednosti - poručili su iz Delegacije.
<h2>O filmu i festivalu</h2>
Film "Roda" je dugometražni igrani film crnogorskog reditelja Isa Ćosje, porijeklom iz Gusinja, a premijerno je prikazan 2024. godine na festivalu PriFest u Prištini.
Radnja filma smještena je u napušteno selo Vusanje, na crnogorsko-albanskoj granici, a kroz priču o tri generacije žena tematizuje pitanje emigracije.
U pitanju je prvi crnogorski filmski projekat koji je podržao evropski fond Eurimages, uz podršku od 80.000 eura.
Festival Džada Film, koji se održava već deset godina, međunarodni je festival debitantskog filma, sa projekcijama na otvorenom širom Podgorice.
Organizatori ističu da festival promoviše multikulturalnost i slobodu umjetničkog izraza.
Albanski u Crnoj Gori ima status jezika u službenoj upotrebi, a Albanci čine oko pet odsto stanovništva.

Slučaj nasilno prekinutog filma na albanskom jeziku: Policija prikuplja obavještenja, producent kaže da je društvo na ivici ozbiljne krize

Najoštrije osuđujem nasilni prekid projekcije crnogorskog filma “Roda” reditelja Ise Ćosje na Džada Film Festivalu u Podgorici. Taj čin predstavlja grubu diskriminaciju i otvorenu netrpeljivost samo zato što je film, čija je radnja smještena u gusinjskom selu Vusanje, snimljen na albanskom jeziku - kazala je savjetnica predsjednika Crne Gore za kulturu i protokol Milena Pejović Eraković.
Posebno je paradoksalno, kako dodaje, da se u Crnoj Gori ne može javno prikazati film čiji je većinski producent iz Crne Gore.
- Isključivost u bilo kojem obliku zatvara vrata dijalogu, guši slobodu izraza i postavlja granice tamo gdje ih ne bi smjelo biti. Kada se netrpeljivost ispoljava na javnim mjestima i udara na umjetnički izraz, to nije tek pojedinačni incident - to je alarm da temeljne društvene vrijednosti trpe ozbiljan udar - ističe Pejović Eraković.
Zato očekuje od Uprave policije i nadležnog tužilaštva da bez odlaganja identifikuju počinioce i obezbijede njihovo procesuiranje, kako se ovakvi događaji više nikada ne bi ponovili.&nbsp;
- Podjednako je važno omogućiti ponovnu javnu projekciju prekinutog filma, jer je to jedini jasan način da poručimo da nasilje ne može pobijediti umjetnost, kulturnu raznolikost i međuetnički sklad - zaključila je Pejović Eraković.

Pejović Eraković osudila prekid filma "Roda": Taj čin predstavlja grubu diskriminaciju i otvorenu netrpeljivost

Tokom prikazivanja filma “Roda” našeg sjajnog reditelja Isa Ćosje prekinuto je ono što nikada ne bi smjelo biti prekinuto - pravo autora da ispriča priču. Pravo publike da je čuje. Pravo filma da bude prikazan. U tom trenutku, bez dileme, donijeli smo odluku. Taj film, koji je neko pokušao da utiša, biće film koji će zatvoriti ovogodišnju Džadu - poručila je izvršna direktorica Džada film festa Nina Lončar.
- Dragi prijatelji Džade i svi građani Podgorice, svi vi koji nas podržavate, ali i vi koji nas osuđujete. Kada smo počeli da pripremamo ovogodišnje jubilarno izdanje Džada film festivala, nismo ni slutili da ćemo morati govoriti o ovakvim temama i ovakvim stvarima - navela je Lončar.
Ušli su u desetu godinu sa entuzijazmom.
- Sa ponosom na sve što smo do sad izgradili zajedno sa publikom, autorima, komšijama, i filmskim stvaraocima iz cijelog svijeta. Pripremili smo izuzetno bogat takmičarski program i filmove koji su promišljeni, hrabri, nježni i važni. I sve je išlo onako kako smo zamislili…do jednog trenutka - rekla je Lončar.
Zato poziva sve da se pridružite na zatvaranju festivala u nedjelju, u 20 sati, u Crnogorskoj kinoteci.&nbsp;
- Prikazaćemo film koji nije samo film. On je poruka. On je tačka i on je naš odgovor. Zatvorićemo jubilarnu Džadu dostojanstveno, hrabro i onako kako jedino znamo - zajedno - istakla je Lončar.
Zahvalila se svima koji su reagovali, jer te reakcije potvrđuju da ravnodušnosti nema i ne smije je biti.&nbsp;
- A Džada nije ravnodušna već punih 10 godina i to jako dobro znaju ljudi koji nas prate i znaju da festival ne podržava nikakav oblik nasilja, a ponajmanje nacionalne netrpeljivosti. Rekla bih da je Džada kolateralna šteta, društvenih devijacija kojima bi trebalo da se bave pa i institucije koje nas i danas prozivaju. Festival ovih razmjera organizije mali tim ljudi koji se godinama trudi da bez dovoljnih finansijskih sredstava organizuje 10. izdanje u ovom obimu i sve prvenstveno za dobrobit zajednice, a ne ličnu - navela je Lončar.
Iskreno se nada da će svako na mikro i makro nivou zastati na trenutak i promisliti o važnosti uvažavanja i poštovanja različitosti.
- Da će crnogorsko društvo, ali posebno institucije pokazati želju i volju da se bore protiv primitivnih učenja i ideologija kojima nema mjesta nigdje, a ponajmanje u kulturi. Možda će baš Roda na Zabjelu doprinijeti tome - zaključila je Lončar.

Lončar o prekidanju filma "Roda": Prekinuto ono što nikada ne bi smjelo - pravo autora da ispriča priču

- Najviši pravni akt Crne Gore, posebnim manjinskim pravima jemči zaštitu identiteta pripadnicima /ama manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica. Ovakvi postupci predstavljaju grubo kršenje ljudskih prava i sloboda i u direktnoj su suprotnosti sa multinacionalnim i multikulturalnim karakterom Crne Gore - navode u saopštenju iz ovog resora na čijem je čelu Fatmir Đeka.
Prekid projekcije filma na albanskom jeziku, ističu oni, direktno ugrožava i slobodu umjetničkog izražavanja i pravo na kulturnu raznolikost.
- Ministarstvo poziva nadležne organe da hitno reaguju, utvrde identitet počinilaca i preduzmu sve zakonom propisane mjere kako bi se osiguralo da se ovakvi incidenti ne ponavljaju - navedeno je u saopštenju.
Takođe, apeluju na sve građane da se suzdrže od govora mržnje i podjele, da poštuju jednako prava svih.
- Umjetnost i kultura moraju biti slobodne od pritisaka i nasilja. Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava će nastaviti da pruža punu podršku svim kulturnim manifestacijama koje promovišu različitost, suživot i ljudska prava - zaključuju u saopštenju iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava osudilo prekidanje projekcije filma na Džada festivalu: Nadležni da reaguju i utvrde identitet počinilaca

Novi izvještaj The Wall Street Journal po prvi put detaljno opisuje šta se dogodilo kada su se ukrajinski operateri dronova suočili s konvencionalnim snagama NATO-a tokom vježbe Hedgehog 2025 u Estoniji. Rezultati su bili katastrofalni za savez.
Hedgehog 2025 (na estonskom Siil 2025) okupila je više od 16.000 vojnika iz 12 NATO zemalja u scenariju simulirane ruske invazije širom Estonije.
Mali tim od oko 10 ukrajinskih operatera dronova, koji su igrali ulogu protivničkih snaga, simulirano je uništio 17 oklopnih vozila i izveo 30 udara na druge ciljeve za otprilike pola dana. Dva NATO bataljona praktično su eliminisana.
Autorski tekst objavljen u WSJ oslanja se na svjedočenja učesnika vježbe i estonskih zvaničnika iz oblasti odbrane.
Vježba je simulirala ruski upad preko estonske granice duge 294 kilometra s Rusijom, što je pokrenulo puni odgovor NATO-a prema članu 5. Vježba je trajala od 5. do 23. maja 2025. i uključivala tešku opremu poput britanskih tenkova Challenger 2, jurišnih helikoptera Apache i raketne artiljerije HIMARS. Međutim, najteža oprema nije bila presudna.
U jednom scenariju, borbena grupa od nekoliko hiljada vojnika, uključujući britansku brigadu i estonsku diviziju, pokušala je izvesti napad. Vježbe poput Hedgehoga osmišljene su da testiraju slabosti i ova ih je razotkrila. Tokom napredovanja, snage nisu uzele u obzir kako su dronovi učinili moderno bojište potpuno transparentnim.
Jedan učesnik rekao je za WSJ da se NATO borbena grupa "samo kretala unaokolo, bez ikakvog maskiranja, parkirajući šatore i oklopna vozila". Ishod? "Sve je bilo uništeno".
Tokom vježbe, Ukrajinci su prvi put na estonskom tlu koristili svoj sistem upravljanja bojištem Delta. Delta prikuplja obavještajne podatke u realnom vremenu s dronova, satelita, senzora i ljudskih izvora, zatim koristi vještačku inteligenciju za analizu podataka, identifikaciju ciljeva i koordinaciju udara između komandi i jedinica. Lanac djelovanja je brz: uoči, podijeli, pogodi — sve u roku od nekoliko minuta.
Jedan tim od oko 10 ukrajinskih operatera, u ulozi protivnika, izveo je kontraudar na NATO snage i simulirano uništio 17 oklopnih vozila te izveo dodatnih 30 udara na druge ciljeve za svega pola dana.
Protivničke snage, prema riječima Ajvara Haniotija (Aivar Hanniotti), koji je tokom vježbe koordinirao bespilotne sisteme za Estonsku odbrambenu ligu, "bile su sposobne eliminisati dva bataljona u jednom danu", tako da "u smislu vježbe, oni nakon toga praktično više nisu bili sposobni za borbu".
— NATO strana nije uspjela ni doći do naših timova dronova — rekao je Haniotti za WSJ. Ukupni rezultati za NATO snage opisani su kao "užasni".
Haniotti je predvodio protivničku jedinicu od oko 100 pripadnika, uključujući Estonce i Ukrajince, koja je rasporedila više od 30 dronova protiv NATO trupa na prostoru manjem od 10 kvadratnih kilometara. To je otprilike upola manje zasićenje dronovima nego što ukrajinske snage trenutno trpe na frontu.
Čak i uz manji obim izviđanja nego u stvarnim borbenim uslovima, Haniotti je rekao:
— Nije bilo mogućnosti da se sakriju. Vrlo lako smo pronalazili vozila i mehanizovane jedinice i brzo ih neutralisali udarnim dronovima.
Estonija je već znala da je stara manevarska doktrina mrtva.
Izvještaj WSJ-a potvrđuje ono što je estonski javni servis ERR News prenosio tokom same vježbe. Rezervni major Sten Reiman (Sten Reimann), koji je organizovao učešće sistema Delta, rekao je da je ključna lekcija jasna:
— Stare manevarske taktike, kretanje u velikim dnevnim konvojima, više jednostavno nisu održive na modernom bojištu — naveo je.
Haniotti je tada za ERR izjavio da je bojište "vrvjelo dronovima".
— Toliki broj dronova u zraku tokom vježbe nikada prije nisam vidio. Informacije s dronova prenosile su se u roku od nekoliko minuta — kazao je.
Sigurnosni ekspert i rezervni oficir Ilmar Raag, koji je tokom vježbe bio uz jednu od ukrajinskih grupa dronova, objavio je nakon toga zabrinjavajuću analizu. Ukrajinski piloti dronova procijenili su da bi samo Estoniji u ratnim uslovima bilo potrebno približno 200.000 dronova mjesečno, na osnovu trenutne ukrajinske potrošnje.
Ukrajina je povećala proizvodnju dronova s 2,2 miliona jedinica u 2024. na 4,5 miliona u 2025. NATO saveznici nisu ni blizu takvog industrijskog kapaciteta.
Vježba je također otkrila jaz u obuci. Tokom jednog angažmana, jedan estonski FPV dron uspio je pogoditi neprijateljski tenk. Ukrajinci koji su posmatrali rekli su da je do tog trenutka već 8 do 10 dronova trebalo biti u napadu, jer jedan gotovo nikada nije dovoljan. To nije kritika pojedinačnih operatera, već sistemski problem koji zahtijeva više sredstava, više pilota i temeljno drugačiji pristup strukturi snaga.
Važno je napomenuti: američke trupe nisu učestvovale u vježbi Hedgehog 2025. Evropski odbrambeni zvaničnici odbili su spekulisati o razlozima njihovog izostanka. Taj izostanak sam po sebi šalje snažnu poruku.
Ovaj izvještaj predstavlja do sada najozbiljnije javno upozorenje o jazu u spremnosti NATO-a za ratovanje dronovima.
Suština je brutalno jednostavna: deset ljudi s dronovima i laptopom koji pokreće sistem Delta eliminisalo je za pola dana više borbene moći nego što bi većina NATO bataljona generisala u sedmici konvencionalnih operacija.
To nije problem tehnologije. To je problem doktrine. NATO i dalje trenira, kreće se i ratuje kao da je nebo prazno. Ukrajina je još prije tri godine pokazala da nije.

Katastrofa NATO-a na vježbi u Estoniji: Deset Ukrajinaca "uništilo" dva bataljona i dokazali smrt starih doktrina

Njemački kancelar Fridrih Merc poručio je da Evropska unija ne želi da izgubi zemlje kandidate, jer su dio evropskog kontinenta i zato su potencijalno dio Evropske unije, kao i da o tome postoji konsenzus. Merc je to kazao na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, odgovarajući na pitanje predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića na jednom od panela, o perspektivi proširenja.
Njemački kancelar je kazao da EU mora ponovo otvoriti strategiju kako da približi zemlje EU, rekavši da osjeća nelagodu zbog ophođenja prema aspirantima. Rekao je i da u sobi sjedi slon i da svi znaju ko je protiv toga, ali se to mora prevazići, aludirajući na Mađarsku, koja koči većinu dogovora EU po pitanju Ukrajine, a gdje će u aprilu biti parlamentarni izbori, koji mogu dovesti do smjene Orbana, prenosi<a href="https://rtcg.me/"> Portal RTCG</a>.
Predsjednik Jakov Milatović je kancelara pitao šta misli o dinamici pristupanja EU i da li vjeruje da je proširenje Unije dobro za konkurentnost Evrope na svjetskoj sceni.
Podsjetimo, Milatović je danas prisustvovao svečanom otvaranju Minhenske bezbjednosne konferencije, jednog od najuticajnijih globalnih foruma na kojem se oblikuju ključne politike bezbjednosti i definišu pravci buduće međunarodne saradnje.

Merc na pitanje Milatovića: Evropska unija ne želi da izgubi zemlje kandidate

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović razgovarao je s delegacijom Senata Sjedinjenih Američkih Država (SAD), koju su činili senatori Rodžer Viker, Džin Šahin, Džejms Hajs, Kris Marfi, Mark Keli i Ruben Galjego.
Bećirović je poručio da je politika Milorada Dodika šovinistička i nastavak njegove antidejtonske i neodgovorne politike.
On i njegovi najbliži saradnici i dalje predstavljaju faktore destabilizacije Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana. Umjesto da prestane s antidejtonskim djelovanjem, Dodik ponovo zagovara opasnu politiku koja ugrožava mir, stabilnost i državu Bosnu i Hercegovinu. Evidentno je da njegovi potezi krše i američki Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, usvojen krajem 2025. godine, te je neophodno adekvatnim mjerama zaustaviti njegovo destabilizujuće djelovanje.
Tokom sastanka razgovarano je o energetskoj sigurnosti Bosne i Hercegovine, s naglaskom na projekat Južne gasne interkonekcije. Bećirović je istakao da Južna gasna interkonekcija predstavlja jedan od najvažnijih strateških infrastrukturnih projekata za Bosnu i Hercegovinu, jer omogućava diverzifikaciju izvora snabdijevanja gasom, jačanje energetske nezavisnosti države i smanjenje sigurnosnih rizika.
— Radi se o projektu od državnog i geopolitičkog značaja, koji direktno doprinosi stabilnosti Bosne i Hercegovine i jačanju njene otpornosti na vanjske pritiske — naglasio je Bećirović.
Član Predsjedništva BiH je posebno podvukao da je snažna i kontinuirana podrška SAD-a ključna za uspješnu realizaciju ovog projekta, te da Južna gasna interkonekcija predstavlja konkretan primjer strateške saradnje Bosne i Hercegovine i SAD-a u oblasti energetike, sigurnosti i ekonomskog razvoja.
Američki senatori su potvrdili da SAD podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, te su istakli važnost jačanja energetske otpornosti i strateških infrastrukturnih projekata koji doprinose dugoročnoj stabilnosti države i regiona.

Bećirović razgovarao sa šestoro američkih senatora: Dodikova šovinistička politika ugrožava mir i stabilnost BiH

U ruskom napadu dronovima poginula je jedna osoba, a šest povrijeđeno u luci u Odeskoj regiji.
Zamjenik ukrajinskog premijera Oleksij Kuleba napisao je na Telegramu da je Rusija pokrenula masovne napade na lučku i željezničku infrastrukturu.
- Oštećena je infrastruktura jednog poduzeća, skladišta gnojiva i vozila, uključujući teretne vagone - rekao je Kuleba, dodajući da je napad izazvao požar.
Kuleba nije imenovao luku koja je napadnuta, prenosi Hina.
&nbsp;Objekti u tri crnomorske luke oko grada Odese česte su mete napada, a u regiji se nalaze i luke na rijeci Dunavu.
Regionalni guverner Odese Oleh Kiper rekao je da je meta bila i energetska, industrijska i stambena infrastruktura u regiji.
On je ranije objavio da je napad uzrokovao "značajne" poremećaje u snabdijevanju električnom energijom, grijanjem i vodom.
Guverner Volgogradske regije u Rusiji, Andrej Bočarov, rekao je putem Telegrama da je u Volgogradu i susjednim okruzima oštećeno nekoliko privatnih kuća i automobile, te da su tri osobe hitno prevezene u bolnicu.
On je kazao da su dronovi pogodili neka industrijska poduzeća u gradu i regiji, ne navodeći detalje.
Izvori iz industrije rekli su Rojtersu da je rafinerija nafte Volgograd u vlasništvu Lukoila, koja čini oko pet odsto ukupnih ruskih kapaciteta za preradu nafte, obustavila preradu nafte u srijedu nakon što je izbio požar nakon napada koji je izvela Ukrajina.

Tag: film-roda