Poslanik PES Vasilije Čarapić ističe da je izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno član 35a koje se tiče neradne nedjelje usvojen sa stoprocentnom podrškom u Skupštini Crne Gore, što znači da su svi u društvu saglasni da nedjelja treba da ostane neradna. To se, kako je kazao u emisiji “Okvir” na <a href="https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/814949/carapic-neradna-nedjelja-potez-za-zastitu-radnika-lazovic-trazicemo-ocjenu-ustavnosti.html">RTCG</a>, oslanja i na evropske prakse. Kako je objasnio taj član zakona je na Ustavnom sudu pao zbog lošeg obrazloženja, jer naš Ustav predviđa izuzetak kod slobode preduzetništva kada je u pitanju zaštita zdravlja.
- Tu je samo trebalo dokazati da se zdravlje zaposlenih u trgovini ovom mjerom štiti. Zakon o unutrašnjoj trgovini se odnosi smo na trgovinu i ovo je jedan lex specijalis i ne možemo da ga miješamo sa drugim segmentima privrede. Ustavni sud se dosta zadržao na neravnopravan položaj onih koji mogu i onih koji ne mogu da rade nedjeljom, u smislu da je jedan veliki trgovinski lanac koji godišnje ima promet 300 miliona eura, doveden u neravnopravan položaj u odnosu na nekog ko na ulici prodaje kokice, a ja mislim da se ravnopravnost biznisa treba mjeriti samo prema finansijskim izvještajima- smatra Čarapić.
Izvještaji, kaže, pokazuju da su veliki trgovinski lanci imali povećanje prometa u proteklom periodu od kada je uvedena neradna nedjelja, kao i manji biznisi kojima je dozvoljeno da rade zbog specifičnosti ponude, tako da od neradne nedjelje niko na tržištu nije na gubitku.
On je napomenuo da će predložiti inicijativu kojom će se definisati šta se može prodavati recimo na benzinskim pumpama, kako bi izbjegli neke prakse iz prethodnog perioda.
Odbornik DPS-a Andrija Klikovac je naveo da je ovo potpuno ispravan potez u odnosu na prava radnika, ali da je bilo nedopustivo da Ustavni sud ovu odluku vijeća toliko dugo.
Kako je naglasio jedan član Zakona je proglašen neustavnim i to je prirodna situacija, koja traži da se uklone nedostaci. Prema njegovom mišljenju ovo je jedno prelazno rješenje i potrebno je da se otvoriti dijalog među poslodavcima i predstavnicima radnika i političkih partija ili Vlade, da bi se došlo do krajnjeg rješenja.
- Ne treba zanemariti i radnike na benzinskim pumpama i situaciju da se tamo prodaje mnogo artikala. Ako država procijeni da je na auto-putu ili većim saobraćajnicama potrebno benzinskih pumpi imaćemo tamo manje mini markete i doći u situaciju da se tamo radi nedjeljom, a neka manja trgovina na primorju u toku sezone koja ima manji broj radnika neće moći da organizuje rad. Tako da su sve ovo iznuđena rješenja koja ničemu ne vode. Neshvatljivo je i da ova Vlada nije napravila predlog ovog zakona i ranije, nego se donosi preko noći- kazao je Klikovac.
Filip Lazović ispred Unije poslodavaca je istakao da su se okolnosti za posljednjih šest godina mijenjale, te da nijesu mogli da dozvole da se recimo u julu kada se nedjelja poveže za Danom državnosti desi pet neradnih dana i reagovali su tražeći ocjenu ustavnosti.
- Istina je da smo mi imali bojazni za promete. Prometi su padali u nekom početnom periodu, poslije toga je očigledno došlo do navikavanja crnogorskih građana kada je u pitanju trgovina. Međutim, ne možemo da računamo na navikavanje turista. Oni nemaju obavezu da se navikavaju, oni su tu dva, pet, sedam ili dvanaest dana- kazao je Lazović.
On je rekao i da dodavanjem jedne riječi u članu gdje se poziva na zaštitu zdravlja zaposlenih ne mijenja mnogo.
- Vrlo je vjerovatno da ćemo pokrenuti ponovo postupak pred Ustavnim sudom, i nećemo biti srećni što ćemo za pola ili godinu dana reći da smo bili u pravu. Na ovaj način gubimo prostor da se dogovaramo i da izvlačimo maksimum od naših turističkih sezona- kazao je Lazović.
On je dodao i da su neke teze Čarapića pogrešne, jer ravnopravnost u poslovanju se postiže time što svima dajete iste uslove i to nema veze sa finansijskim bilansima i prometom.
Srđa Keković iz Unije slobodnih sindikata je podsjetio na višedecenijsku borbu da se ispoštuje 40-satna sedmica, i jedan neradni dan u njoj, te da se uprkos nekim zakonskim rješenjima, radilo i nedjeljom i u dane državnih i vjerskih praznika. Kaže da će nastaviti da se bore da se prava radnika na neradnu nedjelju poštuju i van trgovina, i u drugim oblastima privrede.
- Mi smo zahvali što je član 35a vraćen. Već tri godine zagovaramo određeni model, ali vlade, ja ih zovem vlade diskontinuiteta, od 2020. traže da mi pomognemo budžetu, turizmu i nađemo rješenje dobro za sve. Taj kompromis smo postigli, Ustavni sud je ostavio pola godine da se dogovorimo. Zašto se to nije desilo ranije pitanje je za poslanike. Iritirajuće je da preporuka sa Socijalnog savjeta nije iskomunicirana sa poslanicima, pa smo došli u situaciju da oni brane radnike od sindikata- kazao je Keković.
On je dodao da je dogovoreno da bude test ovog zakona godinu dana, jedna ljetnja i jedna zimska sezona.
- U okviru godine je 52 nedjelje, a u okviru turističkih sezona ili pet mjeseci, 22 nedjelje. Radnici koji bi radili u jednom objektu na nivou jedne opštine, a to bi bilo njih oko 3.000, bi u okviru tih 22 nedjelje radili samo 11 i 41 nedjelju tokom godine. U tih pet mjeseci ili 11 nedjelja, taj radnik bi imalo dva spojena vikenda, plus dvije subote slobodne, što znači dva dana više u odnosu na svoje kolege i dobili bi 80 odsto uvećanje zarade- objasnio je Keković model koji predlažu.
Direktor CTU Žarko Radulović je kazao da razumije sindikat, ali je podsjetio i da ranije u turističkim sezonama nije bilo neradnog dana. Radila se preraspodjela radnog vremena, pa su te sate koristili kao plaćeni odmor u zimskom periodu i preživjeli su, kako kaže, zdravi i živi, a sada se pravi previše drame i po njegovoj ocjeni dosta je i populizma.
- Poslanici ovo prihvataju iz političkih interesa, jer u suprotnom gube na rejtingu. Moj je doživljaj da im briga za radnike nije primarna. Svih 62 poslanika ukupno nemaju 100 godina radnoga staža u realnom biznisu, a donose ove odluke. Sindikat treba da se bori da radnici imaju veće plate i da zajedno radimo da država uradi više i za jedne i za druge. Kod poslodavaca, a 95 je onih koji to poštuju, plaća se i prekovremeni i rad nedjeljom i praznicima i to u nekim segmnentima i do 240 odsto- naglasio je Radulović.
On je našao i zamjerke na datume početka i kraja turističkih sezona, kada će se raditi nedjeljom, ističući da su iz neznanja stavili da to bude od 1. juna do 30. avgusta, iako sezona počinje 1. maja i traje do 30. oktobra. I za zimski sezonu su datumi pogrešni, a kako je kazao gubi se iz vida ono najvažnije, a to su turisti.
Čarapić je naglasio da smo u specifičnom trenutku EU integracija i Socijalni savjet ima važnu ulogu u tome i ne žele da ih obeshrabre da se ne postignu kompromisi.
- Skupština formalno nije imala predlog već samo rok koji je isticao i morali smo da reagujemo brzo. Ti veliki trgovinski lanci su javno rekli da ne žele da rade nedjeljom. Činjenica je da radnici u trgovini puno rade, pri tome nijesu sindikalno organizovani i ovo je pravi potez u zaštiti njihovih prava- dodao je Čarapić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Čarapić: Neradna nedjelja potez za zaštitu radnika; Lazović: Tražićemo ocjenu ustavnosti

Presuda članovima Savjeta RTCG osim što je paradoksalna i sramotna, pravno je neodrživa i opasna za pravni poredak Crne Gore - ocijenio je generalni direktor Javnog servisa Boris Raonić nakon što su Veselin Drljević, Filip Lazović, Amina Murić i Naod Zorić proglašeni krivim za zloupotrebu službenog položaja jer su ga ponovo izabrali na mjesto generalnog direktora i pored presude Višeg suda kojom je utvrđeno da on ne može obavljati tu funkciju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdrljevic-lazovic-muric-i-zoric-proglaseni-krivim-za-zloupotrebu-sluzbenog-polozaja-prilikom-ponovnog-izbora-raonica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Raonić je u objavi na Fejsbuku napisao da su oni časni ljudi i da zaslužuju poštovanje - a ne etiketu krivaca.
- Njihova jedina "krivica" je odluka donesena u skladu sa preporukama pravnika, tajno i u skladu sa presudom Višeg suda. Ovim se šalje poruka da je nezavisno odlučivanje krivično djelo. Po logici ove skandalozne presude članovi svih kolektivnih organa za svoje odluke, što im je opis posla, mogu ići u zatvor bez ikakvih dokaza. Ovdje potomak časnih sudija, čak i dokaze izvrće na štetu okrivljenih. Da li bi on ovo potpisao? - napisao je Raonić.
Vjeruje, kaže, da će Viši sud imati snage i integriteta da ispravi ovu nepravdu i pokaže da pravo u Crnoj Gori ipak postoji.
- Ako je već žrtva permanentne kampanje, RTCG ne smije biti i talac paradoksa. Dugo je trebalo da narod ovdje shvati da je korupcija ustvari lopovluk. A sada treba da shvati da je veting metla za ljude nedostojne sprovođenja pravde. Alarm za donosioce odluka gori! - naveo je Raonić u objavi koju prati skrinšot informacije da je <a href="https://etv.me/drustvo/vdt-sdt-pravilno-i-zakonito-utvrdilo-zastaru-u-slucaju-telekom">Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) ocijenilo da je Specijalno (SDT) pravilno i zakonito utvrdilo zastaru u slučaju „Telekom“</a>.

Raonić o presudi Drljeviću i članovima Savjeta: Paradoksalno, sramotno i pravno neodrživo - šalje se poruka da je nezavisno odlučivanje krivično djelo

Libertas press objavio je optužnicu koju je, 22. novembra prošle godine, državni tužilac Igor Šćekić podigao protiv predsjednika i članova Savjeta Radio-televizije Crne Gore Veselina Drljevića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića zbog nezakonitog imenovanja Borisa Raonića za generalnog direktora Radio Televizije Crne Gore.
Njima se na teret stavlja da su zloupotrijebili službeni položaj prilikom izbora generalnog direktora te medijske kuće Borisa Raonića 1. juna 2023. godine.
Suđenje je bilo zakazano za danas, ali je odgođeno za 7. mart zbog prebukiranosti kancelarije, u kojoj je planirano održavanje glavnog pretresa.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdrljevic-i-ostali-7-marta-u-velikoj-sudnici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U optužnici se navodi da su 1. juna 2023. godine bili svjesni da je Raonićevo ponovno imenovanje protivzakonito jer su bili upoznati sa &nbsp;pravosnažnom presudom podgoričkog Osnovnog suda od 04.01.2023. godine, po kojoj je poništena odluka Savjeta Radio i Televizije Crne Gore od 06.08.2021. godine o imenovanju Raonić Borisa za generalnog direktora Radio i Televizije Crne Gore jer u tom momentu nije ispunjavao zakonske uslove za izbor na to mjesto - imajući u vidu da je u tom momentu bio u konfliktu interesa jer bio član Savjeta Agencije za elektronske medije. Dodaje se da su ponovnim glasanjem o &nbsp;prvobitnom oglasu raspisanom dana 17.06.2021. godine izabrali Raonića za poziciju generalnog direktora RTCG - iako su znali da on i dalje ne ispunjava zakonske uslove propisane za imenovanje na ovu poziciju.
- Imajući u vidu da je u presudi Osnovnog suda u Podgorici P br. 3110/21 od 04.01.2023. godine decidno navedeno da naknadno podnijeta ostavka Raonić Borisa no mjesto člana Savjeta Agencije za elektronske medije ne mijenja činjenicu da isti nije ispunjavao zakonske uslove iz čl. 29 st. 1 tač. 5 Zakona o Nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore ("Sl. list Crne Gore" br. 80/20 od 04.08.2020. godine) u vrijeme raspisivanja oglasa br. 01-4182 od 17.06.2021. godine i u vrijeme sudski pobijane odluke o izboru br. 01-5582 od 06.08.2021. godine, pa su tako, po prethodnom zajedničkom dogovoru okrivljeni Drljević Veselin, Lazović Filip, Murić Amina, Zorić Naod i Miranović Predrag glasali za izbor Raonić Borisa, pri čemu su isti svjesno na četiri izborna listića glasali za Raonić Borisa, dok su predali jedan prazan glasački listić, kako bi se spriječilo utvrđivanje koji okrivljeni članovi Savjeta su glasali za Borisa Raonića, a ko je od njih predao prazan glasački listić, na osnovu kog glasanja je Savjet Radio i Televizije Crne Gore donio odluku br. 01-3576 od 01.06.2023. godine o imenovanju Raonić Borisa za generalnog direktora Radija i Televizije Crne Gore, koja odluka je ponovo ukinuta presudom Osnovnog suda u Podgorici P br. 2700/23 od 19.04.2024. godine, čime su Raonić Borisu pribavili korist u vidu imenovanja na mjesto generalnog direktora Radio i Televizije Crne Gore i u vidu ostvarivanja pripadajuće zarade za tu poziciju - navodi se u optužnici.
Time su, kako se ističe u optužnici, kao saizvršioci izvršili krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Tužilac Ščekić je predložio da se pred Osnovnim sudom održi glavni pretres na koji su pozvani: on, Drljević, Lazović, Murić, Zorić i Miranović, a kao svjedoci Marijana Camović-Veličković, Milica Špajak i Bojan Baća.
Predložio je da se u dokaznom postupku pročitaju: zapisnik sa 29. redovne sjednice Savjeta Radio i Televizije Crne Gore od 1. juna.2023. godine, odluka Savjeta RTCG o menovanju Borisa Raonića za generalnog direktora, te izvod iz kaznene evidencije za okrivIjene, koji je potrebno prethodno pribaviti od Ministarstva pravde Crne Gore.
Šćekić je tražio i da se u dokaznom postupku izvrši uvid u odluku Skupštine Crne Gore o imenovanju Savjeta Radio i Televizije Crne Gore br. 00-74/21-20/1 od 11.06.2021. godine, objavljenu u "Sl. list Crne Gore" br. 63/21 od 14.06.2021. godine; odluku Skupštine Crne Gore o imenovanju Miranović Predraga za člana Savjeta Radio i Televizije Crne Gore br. 00-74/22-13/1 od 30.07.2022. godine, objavljenu u "Sl. list Crne Gore" br. 84/22 od 01.08.2022. godine; spise predmeta Osnovnog suda u Podgorici P br. 3110/21 i P br. 2700/23 i pročitaju presude tog suda P br. 3110/21 od 04.01.2023. godine i P br. 2700/23 od 19.04.2024. godine.
Na kraju, tužilac Šćekić optužnicom traži da se Drljević, Lazović, Murić, Zorić i Miranović nakon glavnog pretresa oglase krivim i osude po zakonu.

Zažmurili na presudu, pa opet imenovali Raonića za direktora RTCG

Američki glumac Erik Dejn, najpoznatiji po ulozi doktora Marka Slouna u seriji “Uvod u anatomiju”, preminuo je u 53. godini, potvrdila je njegova porodica.
Dejn je prošle godine javno saopštio da boluje od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), progresivne neurološke bolesti koja utiče na motorne neurone i dovodi do postepenog gubitka mišićne funkcije.
U mjesecima nakon dijagnoze govorio je o značaju podrške oboljelima i potrebi za većim ulaganjima u istraživanja.
Pored „Uvoda u anatomiju“, Dejn je ostvario zapažene uloge i u seriji “The Last Ship”, gdje je tumačio komandanta mornaričkog razarača u postapokaliptičnom okruženju, kao i u HBO ostvarenju “Euphoria”, u kojem je igrao kompleksnu i mračnu očinsku figuru.
Rođen 1972. godine u San Francisku, karijeru je započeo tokom devedesetih, a tokom više od dvije decenije rada ostavio je trag u televizijskoj produkciji i popularnoj kulturi.

Preminuo glumac Erik Dejn, zvijezda serije ''Uvod u anatomiju''

Trampova administracija je obavijestila Kongres o svojoj namjeri da nastavi sa planiranjem mogućeg ponovnog otvaranja ambasade SAD u Damasku, koja je zatvorena 2012. godine tokom sirijskog građanskog rata, izvještava Asošijejted pres.
U obavještenju kongresnim odborima početkom ovog mjeseca, koje je dobila Asošijejted pres, Stejt department je izrazio svoju „namjeru da postepeno pristupi mogućem ponovnom otvaranju ambasade u Siriji". Prema dokumentu od 10. februara, finansiranje ovih planova počeće za 15 dana, odnosno sljedeće nedjelje. Međutim, ne postoji vremenski okvir za njihov završetak, niti za mogući povratak američkog osoblja u Damask sa punim radnim vremenom.
Administracija razmatra ponovno otvaranje ambasade od prošle godine, ubrzo nakon svrgavanja dugogodišnjeg sirijskog lidera Bašara el Asada u decembru 2024. To je bio prioritet za Toma Baraka, ambasadora predsjednika Donalda Trampa u Turskoj i njegovog specijalnog izaslanika za Siriju.
Barak se zalagao za značajno poboljšanje odnosa sa Sirijom i njenim novim rukovodstvom koje predvodi bivši pobunjenički lider Ahmad el Šar. Uspješno se zalagao za ukidanje američkih sankcija i reintegraciju Sirije u regionalnu i međunarodnu zajednicu. Prošlog maja, Barak je posjetio Damask i podigao američku zastavu na kompleksu ambasade, iako još nije bio zvanično otvoren.
Istog dana kada je Kongres obaviješten, Barak je pohvalio odluku Sirije da se pridruži koaliciji koja se bori protiv militantne grupe Islamska država. Ovo dolazi u trenutku kada se američka vojska povukla iz male, ali važne baze na jugoistoku zemlje i još uvijek postoje značajni problemi između sirijske vlade i kurdske manjine.
- Regionalna rješenja, podijeljena odgovornost. Sudjelovanje Sirije na sastanku koalicije protiv ISIL-a u Rijadu označava novo poglavlje u kolektivnoj sigurnosti - izjavio je Barak. Planovi za ponovno otvaranje ambasade su tajni, a Stejt department je odbio komentarisati detalje, potvrdivši samo da je obavijest poslana Kongresu.
Sličan „postupni" pristup Stejt departmentu primijenio je i u planove za ponovno otvaranje američke ambasade u Karakasu u Venecueli, nakon američke vojne operacije kojom je u jahuaru svrgnut bivši predsjednik Nikolas Maduro. Taj pristup uključio je raspoređivanje privremenog osoblja koje je boravilo i radilo iz savremenih objekata.

SAD planira ponovno otvaranje ambasade u Damasku

Andrija Mandić i Milan Knežević dobili su danas ljudsku, moralnu i političku satisfakciju, poručio je lider SNSD-a i bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Kako navodi, odluka Apelacionog suda nije potvrda njihove nevinosti, jer se od prvog dana to znalo, ali je potvrda krivice onih koji su ih progonili.
- Probali su sudovima da ih politički eliminišu, ali je narod na izborima eliminisao progonitelje. Mandiću i Kneževiću želim porodičnu sreću i uspjeh u političkom djelovanju- poručio je Dodik na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiloraddodik%2Fstatus%2F2024929467848630695%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dodik: Odluka Apelacionog suda nije potvrda nevinosti Mandića i Kneževića već krivice onih koji su ih progonili

Crnogorske odbojkaške selekcije do 18 godina ostvarile su polovičan učinak na otvaranju Zimskog kupa nacija u Pordenoneu.
Odbojkaši su savladali Egipat 3:1 (25:17, 23:25, 25:18 i 25:23), dok su odbojkašice selekciju iz iste države pobijedili 3:2 (26:24, 22:25, 25:15, 14:25 i 15:12).
U popodnevnom meču ekipa Miljana Boškovića izgubila je od Njemačke nakon velike borbe i preokreta, 3:2 (25:16, 17:25, 16:25, 25:20 i 15:9), dok su izabranice Milana Miloševića poražene maksimalnim rezultatom od rivalki iz iste države, 3:0 (25:19, 25:18 i 25:23).
U subotu obje crnogorske selekcije igraće sa &nbsp;Hrvatskom i nastaviti borbu za polufinale turnira.

Tag: filip-lazovic

Čarapić: Neradna nedjelja potez za zaštitu radnika; Lazović: Tražićemo ocjenu ustavnosti

Raonić o presudi Drljeviću i članovima Savjeta: Paradoksalno, sramotno i pravno neodrživo - šalje se poruka da je nezavisno odlučivanje krivično djelo

Zažmurili na presudu, pa opet imenovali Raonića za direktora RTCG

Preminuo glumac Erik Dejn, zvijezda serije ''Uvod u anatomiju''

SAD planira ponovno otvaranje ambasade u Damasku

Dodik: Odluka Apelacionog suda nije potvrda nevinosti Mandića i Kneževića već krivice onih koji su ih progonili

Polovičan učinak crnogorskih selekcija na otvaranju Zimskog kupa nacija u Pordenoneu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO