Šesnaesto izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ koji organizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO), biće otvoreno danas, tradicionalno na Međunarodni dan ljudskih prava, u 19.30 sati u KIC-u „Budo Tomović“ u Podgorici i trajaće do 14. decembra.
Festival UBRZAJ će zvanično otvoriti Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, a tom prilikom uručiće i godišnju nagradu CGO-a i Festivala UBRZAJ za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma.
Festival UBRZAJ 2025 otvara crnogorska premijera filma „Glas Hind Radžab“, rediteljke Kauter Ben Hanije, koji rekonstruiše poziv u pomoć šestogodišnje djevojčice iz Gaze, zarobljene u automobilu pod vatrom, dok volonteri Crvenog polumjeseca očajnički pokušav aju da je spasu. Radi se o filmu koji je dobio najduži aplauz u istoriji Venecijanskog festivala i veliki broj nagrada u različitim kategorijama.
Festival UBRZAJ 2025 se održava od 10. do 14. decembra u Podgorici, u KIC-u „Budo Tomović“ i Crnogorskoj kinoteci, a prateća izdanja u Beranama - 11. i 12. decembra u Centru za kulturu Berane i u Kotoru - 12. i 13. decembra u kinu „Boka“.
Ovogodišnje izdanje se realizuje uz podršku Opštine Kotor, Opštine Berane, KIC „Budo Tomović“, Crnogorske kinoteke, JU KC „Nikola Đurković“, Centra za kulturu Berane, Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Fonda za manjine, Kancelarije za ljudska prava Visokog komesara UN, Programa za razvoj UN (UNDP) i Evropske unije.
Partneri UBRZAJ festivala su Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs iz Beograda i Mreža festivala filmova o ljudskima pravima (HRFN) sa sjedištem u Amsterdamu.
Posvećenost društvenoj odgovornosti se i ove godine reflektovala u poslovnom sektoru, pa naglašavamo sponzorstva hotela Crown Plaza Podgorica, Metropolisa, Companie de Vinos i PG taksija.
Medijski pokrovitelji UBRZAJ 2025 su televizije Nova M, PG TV, TV E, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal i dnevni list DAN, Radio D, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd i radio Elmag, El, Mag i Arena.
Ulaz na sve projekcije, u sva tri grada, je besplatan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Danas počinje 16. Crnogorski festival filma o ljudskim pravima „UBRZAJ“

Sa motom „Osvijetli sjenke“, Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizuje 16. Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2025, koji će biti održan u Podgorici, Beranama i Kotoru.
Centralni program realizuje se od 10. do 14. decembra u Podgorici, u KIC-u „Budo Tomović“ i Crnogorskoj kinoteci, dok će prateća izdanja biti održana u Beranama 11. i 12. decembra i u Kotoru 12. i 13. decembra 2025. godine.
Tema festivala: glasovi iz sjenki savremenog društva
Program ovogodišnjeg UBRZAJ-a objedinjen je filmskim pričama koje razotkrivaju unutrašnje borbe i traume, nasljeđe nasilja, izbjeglištvo, migracije, otpor i potragu za identitetom.
U selekciji su filmovi koji govore o:
- hrabrosti pojedinca da se suprotstavi moćnicima
- ženskim i dječjim glasovima koji probijaju barijere ćutanja
- identitetima koji se bore protiv predrasuda
- umjetnosti kao prostoru slobode i pobune
Filmsko svjetlo, poručuju organizatori, iz mraka izvodi ljude i priče koje su norme, politika i rigidni sistemi gurnuli u sjenke.
Svečano otvaranje i nagrada za ljudska prava
Festival počinje 10. decembra, na Međunarodni dan ljudskih prava, svečanim otvaranjem na Velikoj sceni KIC „Budo Tomović“. Tom prilikom biće uručena godišnja nagrada za afirmaciju ljudskih prava i građanski aktivizam.
Nakon ceremonije otvaranja biće prikazan film „Glas Hind Radžab“ rediteljke Kauter Ben Hanije, koji rekonstruiše potresan poziv u pomoć šestogodišnje djevojčice iz Gaze. Film, nagrađivan širom svijeta, dobio je najduži aplauz u istoriji Venecijanskog festivala.
UBRZAJ ovim naslovom simbolično otvara izdanje posvećeno osvjetljavanju ratnih tragedija i odgovornosti onih koji ćute.
Partneri i podrška
UBRZAJ 2025 realizuje se uz podršku:
- Opštine Kotor
- Opštine Berane
- KIC „Budo Tomović“
- Crnogorske kinoteke
- JU KC „Nikola Đurković“
- Centra za kulturu Berane
- Ministarstva ljudskih i manjinskih prava
- Fonda za razvoj manjina
- UN OHCHR
- UNDP
- Evropske unije
Partneri festivala su Beldocs i Human Rights Film Network (HRFN).
Poslovna zajednica ponovo je pružila podršku, pa organizatori ističu sponzorstva hotela Crown Plaza Podgorica, Metropolis, Compania de Vinos i PG taksija.
Medijski pokrovitelji su: Nova M, PG TV, TV E, Radio i portal Antena M, Pobjeda, Dan, CDM, Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd i Elmag.

Počinje 16. izdanje festivala UBRZAJ 2025: “Osvijetli sjenke” u Podgorici, Beranama i Kotoru

Petnaesti Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ, koji organizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO), zatvara se danas u Podgorici, a publika će u Crnogorskoj kinoteci imati priliku da odgleda dva ostvarenja - <a href="https://ubrzaj.me/veliki-zivot/" target="_blank">Veliki život</a> i <a href="https://ubrzaj.me/s-ljubavlju-hilde/" target="_blank">S ljubavlju, Hilde</a>.
Projekcija filma <a href="https://ubrzaj.me/veliki-zivot/" target="_blank">Veliki život</a> počinje u 18 sati, a češka autorka Kristina Dufková nas kroz ovo svoje djelo upoznaje sa Benom, koji sa svojih 13 godina otkriva efekte puberteta na drugarima iz razreda, koji su se mnogo promijenili. Posebno Claire, koja je sada stvarno lijepa. Ben bi volio da ga primijeti, ali ga sputava to što ima višak kilograma, a čak je i školska medicinska sestra zabrinuta za njega. Uprkos svojoj strasti prema kuvanju, Ben odlučuje da započne dugu i tešku dijetu. Kako bi se suočio sa zlostavljanjem od strane Maksa i njegove družine, Ben može računati na podršku svoje otkačene porodice i prijatelja Claire, Erika i Sonje. Zajedno osnivaju bend za božićnu priredbu, na kraju godine koja će ih sve učiniti zrelijima, pomoći im da steknu samopouzdanje, vjeru u život i ljubav.
Festival UBRZAJ 2024 zatvara se filmom <a href="https://ubrzaj.me/s-ljubavlju-hilde/" target="_blank">S ljubavlju, Hilde</a>, autora Andreasa Dresena, čija će projekcija početi u 19.30 sati. U Berlinu 1942. godine, zaljubljujući se u jednog od njenih članova, Hansa Coppija, Hilda postepeno pronalazi svoje mjesto unutar antinacističkog pokreta otpora. Sa životima neprestano izloženim opasnosti, njih dvoje provode nezaboravno ljeto, sve dok ih Gestapo ne uhvati, a Hilda Coppi ne završi u zatvoru u osmom mjesecu trudnoće.
Ulaz na sve projekcije je besplatan, a više informacija je dostupno <a href="https://ubrzaj.me/">na sajtu Festivala</a>.
Ovogodišnje izdanje finansijski su podržali Delegacija EU u Crnoj Gori, Ministarstvo javne uprave i opština Kotor, a podršku su pružili i KIC „Budo Tomović“, Crnogorska kinoteka, JU KC „Nikola Đurković“ i Centar za kulturu Berane. Partneri UBRZAJ Festivala su BELDOCS, Sarajevo Film Festival i Mreža festivala ljudskih prava sa sjedištem u Amsterdamu.
Takođe, promocija društveno odgovornog pristupa vidljiva je i u biznis sektoru, kroz sponzorstva hotela Cue, PG taxi, Compania De Vinos Montenegro i Metropolisa. Medijski pokrovitelji Festivala UBRZAJ su televizija i portal RTCG, televizija Nova M, Gradska TV, Gradski radio i portal <a href="http://gradski.me/" target="_blank">gradski.me</a>, Prva TV, E TV, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd, kao i radio stanice Elmag, El, Mag i Arena.

1250x600

1084x550

UBRZAJ 2024 završava se filmskom pričom o ljubavi,otporu i sazrijevanju

Važno je da se identifikuje i suzbija seksistički i senzacionaistički govor u medijima, jer se tako pruža i podrška ženama u javnom prostoru koje su sve češća meta takvih napada, čime se dodatno ograničava njihov uticaj u procesima odlučivanja - istaknuto je, između ostalog, sinoć na panel diskusiji u okviru Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima Ubrzaj 2024 koji organizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO). Panel diskusija "Žene u medijima: borba za glas i sliku?" uslijedila je nakon projekcije filma “Dnevnici crne kutije”. Profesorica crnogorskog jezika i književnosti u SMŠ Golubovci Svetlana Jovetić Koprivica povalila je napore CGO-a i festivala Ubrzaj u podizanju svijesti o značaju ženskog glasa u društvu.&nbsp; - Ovi vrijedni napori doprinose da ženski glas bude zvučniji, ali treba naglasiti da je potenciometar odlučivanja u Crnoj Gori i dalje u rukama muškaraca - ocijenila je ona.&nbsp; Ukazala je na to da se crnogorsko društvo suočava s ozbiljnim problemima, poput selektivnih abortusa, niže plaćenosti i manjeg poštovanja profesija koje se doživljavaju kao „ženske“, femicida i odsustva pozitivne diskriminacije žena.&nbsp; - Jezik je psihološka odrednica društva. Teško je očekivati prihvatanje rodno senzibilisanog jezika u sredini gdje se nastavak -ica doživljava kao deminutiv i pežorativ. Još uvijek je doktor, direktor, profesor ili sudija vrijedniji od doktorice, direktorice, profesorice ili sutkinje. S druge strane, rodno senzibilisan jezik lako primjenjujemo na poslove koji su manje cijenjeni u društvenoj hijerarhiji. Novinarska profesija mora uvijek raditi u javnom interesu, a to podrazumijeva zalaganje za pravedniju, inkluzivniju i uređeniju stvarnost - zaključila je Jovetić Koprivica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241213081220_49431c1f3408e21f362127c7159f666178ee6404aa70685d7e26775aecbce0c0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241213081220_49431c1f3408e21f362127c7159f666178ee6404aa70685d7e26775aecbce0c0" data-rendition-name="original" width="5472" height="3648" loading="lazy" alt="Sa panela"> </figure>  Novinarka i programska koordinatorka Instituta za medije Crne Gore Vesna Rajković Nenadić rekla je da je ženama danas teže nego ranije jer se suočavaju sa tradicionalnim problemima uz izazove vezane za onlajn prostor. Podsjetila je da su društvene mreže često neregulisane, ali i izrazila zabrinutost zbog nedovoljne reakcije medijskih regulatornih organa.&nbsp; - Nisam sigurna kako oni reaguju i zašto ne reaguju u slučajevima kada bi trebalo. To je pitanje koje treba postaviti njima - navela je Rajković Nenadić. Osvrnula se i na primjere sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava iz ove oblasti ukazujući na presude koje bi mogle biti putokaz za unaprijeđenje medijske prakse.&nbsp; - Mediji su ključni za podizanje svijesti i zaštitu prava žena, ali je za napredak neophodna veća odgovornost kako regulatornih organa tako i samih medijskih kuća. Institucije moraju biti jače, a mediji senzibilniji kako bi se zaštitile žene u javnom prostoru i osigurala njihova ravnopravnost - naglasila je Rajković Nenadić. Novinarka Ivana Boljević rekla je da je najnoviji slučaj doveo do toga da se sva pažnja usmjeri na žrtvu i njenu "slabost". - Tanka je linija između toga da li ćete pomoći žrtvi ili je osuditi, a senzacionalizam ostaje kontinuiran problem - upozorila je ona dodajući da film koji je služio kao osnova za diskusiju predstavlja odličan primjer kako se politika može uplesti u ovakve slučajeve.&nbsp; Boljević se osvrnula i na trajanje sudskih procesa kao dodatnog problema u borbi za pravdu za žrtve seksualnog nasilja i naglasila potrebu za sistemskim unaprijeđenjem pravosudnog sistema, regulacijom medijskog prostora i senzibilisanjem javnosti prema žrtvama.&nbsp; - Samo uz jače institucije i odgovoran pristup medija može se izgraditi pravednije i sigurnije društvo - poručila je Boljević.

CGO: Suzbijanje seksističkog i senzacionalističkog govora u medijima ključno za podršku ženama u javnom prostoru

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović otvorio je večeras jubilarno 15. izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2024 u Podgorici. - Ovaj festival, koji se tradicionalno održava na Međunarodni dan ljudskih prava, postao je simbol naše kolektivne posvećenosti promovisanju i zaštiti osnovnih ljudskih prava. Ljudska prava nisu apstraktni koncepti ili privilegija koja pripada nekolicini. Ona su suština naše čovječnosti, neotuđiva i univerzalna, a odgovornost da ih štitimo pripada svakom od nas. Ova odgovornost postaje još važnija u svijetu u kojem su osnovna prava često ugrožena sukobima, nepravdom i ravnodušnošću - kazao je tom prilikom Milatović. U takvom svijetu, kako je rekao, kulturni događaji poput ovog festivala igraju ključnu ulogu – "podsjećaju nas na značaj ljudskog dostojanstva i podstiču da se aktivno zalažemo za bolje društvo".&nbsp; - U svemu tome film ima jedinstvenu moć. On prevazilazi granice jezika, kulture i identiteta, otvarajući vrata empatiji i boljem razumijevanju - istakao je Milatović. Prema njegovim riječima, priče koje večeras i u narednim danima kroz festival dobiju glas dio su naše stvarnosti koji nas poziva da gledamo dalje.&nbsp; - Da se inspirišemo umjetnošću i djelujemo kao odgovorni građani, svjesni ambijenta u kojem živimo - dodao je Milatović. Znamo, navodi Milatović, da mnoga osnovna prava u Crnoj Gori, još uvijek nisu zagarantovana svima. - Nažalost, femicid je i dalje stvarnost, novinari su i dalje meta pritisaka i napada, dok nasilje među mladima i obračuni kriminalnih organizacija i dalje unose strah u naše zajednice - istakao je Milatović, dodajući da ne smijemo izgubiti nadu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241210201220_9aaae7e412d07171f8711d1e3fe5d675c441fbb147bbe75002ef63347f5dfd53.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241210201220_9aaae7e412d07171f8711d1e3fe5d675c441fbb147bbe75002ef63347f5dfd53" data-rendition-name="original" width="2048" height="1368" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> </figure>  Ovakva realnost, koliko god bila teška, ističe Milatović, ne smije nas obeshrabriti.&nbsp; -Naprotiv, ona mora biti poziv na zajedničku akciju. Moramo nastaviti borbu za ljudska prava sve dok ne dođemo do trenutka kada ćemo s potpunom sigurnošću moći da kažemo da su djeca u našim školama zaštićena – od nasilja, diskriminacije i svake vrste nepravde. Kada naše majke, supruge i ćerke s povjerenjem budu pristupale zdravstvenim ustanovama u najvažnijim trenucima života, znajući da će dobiti stručnu i dostojanstvenu njegu. Kada naši doktori i medicinsko osoblje budu slobodni da obavljaju svoj plemeniti poziv bez fizičkih napada i prijetnji, a novinari bez straha i pritisaka da tragaju za istinom. Kada svaki građanin povjeruje da će se njegov glas čuti, a poziv za pomoć prepoznati - naglasio je Milatović. Samo tada, ističe on, možemo reći da smo izgradili zajednicu u kojoj ljudska prava nisu nedostižna, već sastavni dio života svakog od nas.&nbsp; - Promjene neće doći lako, ali je ključno da sa njima započnemo već danas - poručio je Milatović. On se zahvalio Centru za građansko obrazovanje i svim partnerima festivala koji su kroz godine uložili svoje vrijeme i energiju da on postane ono što je danas, kao i autorima filmova koji kroz svoje priče oživljavaju stvarnost i podsjećaju da je ne smijemo ignorisati.&nbsp; - Festival UBRZAJ nije samo prilika da gledamo filmove – on je poziv na razmišljanje, na dijalog, ali i na akciju - da budemo glas onih koji ga nemaju i da branimo prava svih – bez obzira na granice, jezik, vjeru ili porijeklo - poručio je predsjednik Milatović.

Milatović: Festival UBRZAJ je poziv na akciju - da budemo glas onih koji ga nemaju i da branimo prava svih

Pozivam sve građanke i građane Podgorice, Berana i Kotora, da dođu na naš festival, ulaz je slobodan, u Podgorici smo od 10.do 14.decembra, u Kulturno informativnom centru je otvaranje, u Crnogorskoj kinoteci su ostali dani repertoara. U Beranama smo 11. i 12. decembra u okviru Centra za kulturu, a u Kotoru već 12. i 13.decembra u kinu Boka” - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje i direktor festivala Ubrzaj Miloš Knežević.
Uz moto ,,Ispod površine” Centar za građansko obrazovanje organizuje jubilarni 15. crnogorski festival filma pod nazivom Ubrzaj, u Podgorici, Kotoru i Beranama.
Koliki je doprinos festivala Ubzaj govori sama činjenica, kaže Knežević, da festival neometano traje već 15 godina, a koji crnogorskoj publici, dodaje on, na jedan drugačiji način donosi priče o ljudskim pravima.
- U Crnoj Gori postoji dosta problema ljudskih prava, postoji dosta onih koji se mogu identifikovati sa filmovima, &nbsp;i temama, i pričama koje mi tu pružamo, a jednostavno film kao jedan veoma jak medij može itekako da doprinese tom razvoju senzibiliteta kada su u pitanju ljudska prava - rekao je Knežević.
Organizatori se svake godine trude da na Festival donesu aktuelne teme, podsjeća Knežević, koje se tiču ljudskih prava, kako u Crnoj Gori tako i u regionu, dodaje on,i imaju programe od kojih, kako kaže, ne odustaju godinama unazad.
- To su programi iz oblasti ljudskih prava, tranzicione pravde, LGBTQ prava, prava mladih, koja je važno adresirati. Od 10. do 14.decembra u Podgorici, Beranama i Kotoru, zvanično počinjemo 10.decembra na Međunarodni dan ljudskih prava, i ovo je još jedan doprinos CGO i cjelokupnog tima koji stoji iza festivala Ubrzaj, crnogorskoj publici kad su u pitanju ljudska prava. Što se programa tiče tu će biti 12 novih filmova, premijernih filmova, koji će se prvi put prikazati crnogorskoj publici. Kao što sam rekao ljudska prava, tranziciona, mladi, suočavanje sa prošlošću, širok program i širok spektar filmova koje možemo pogledati - istakao je Knežević.
U okviru Festivala će biti gosti, među kojima je Aleksandar Reljić, objašnjava Knežević, koji će biti gost u sva tri grada, naglašava on i podsjeća da je prošle godine Reljićev film ,, Mamula all inclusive” dobio ogromnu podršku crnogorske publike.
- Odlučili smo da nastavimo saradnju sa Aleksandrom Reljićem, on će crnogorskoj publici ovoga puta predstaviti film ,,Novosadsko sjećanje”, to je nažalost malo teška priča, ali iz 1942.godine kada su mađarski fašisti ubili više hiljada Novosadjana i Novosađanki, i upravo kroz tu priču koliko danas mladi znaju o cijeloj toj priči, a sa druge strane koliko generalno mi kao društvo se bavimo tim ratnim prošlostima. On će biti prikazan u Podgorici, Beranama i Kotoru, i nakon tega razgovaramo sa Aleksandrom Reljićem. Pored toga prikazaćemo i film ,,Milena”, koji je opet da kažem malo skorije ratne prošlosti na Balkanu, koju smo imali, i on donosi priču o paru iz Hrvatske koji se ’95.godine nalazi u jednoj jako teškoj situaciji, bježi iz svoje zemlje, a onda nakon toga gledamo jednu potresnu porodičnu priču, kako zapravo jedno ratno dešavanje donosi strašna iskustva. I sa rediteljem filma ,,Milena”, Željkom Sarićem, ćemo.imati priliku da razgovaramo na ovom festivali, a sa druge strane i film koji prati jednu istinitu priču, dokumentiranu od strane jedne novinarke iz Japana ,, Dnevnici crne kutije”, koja je u Japanu prepoznata kao članica i jaka zagovornica &nbsp;MeTo &nbsp;pokreta , odnosno pokreta ženske solidarnosti, i ona će kroz svoju istinitu priču razgovarati o svim problemima sa kojima se ona našla kao novinarka, kada su određeni napadi vršeni na nju i kako sistem može da zataška te stvari. Upravo nakon projekcije tog filma imaćemo priliku da porazgovaramo malo o medijskoj slici u Crnoj Gori, o slobodi medija, ženskoj slobodi i ravnopravnosti generalno - naglasio je Knežević.
Da nije partnera i međunarodne saradnje, podsjeća Knežević, bilo bi izazovno organizovati jedan festival koji se bavi ljudskim pravima, iz razloga, ističe on, što Ubrzaj nije komercijalni festival.
- Mi nijesmo festival koji prikazuje filmove koji možete pogledati u bioskopu, koje možete naći tako lako na internetu, već upravo kroz tu saradnju sa ostalim festivalima &nbsp;Prava ljudski iz Beograda, Slobodna zona Sarajevo film festivala, &nbsp;a onda i šire, idemo do Holandije i festivala Movies that matter, imamo tu saradnju kroz razgovore sa njima, odnosno šta je to što bi moglo crnogorskoj publici da bude zanimljivo u domenu ljudskih prava. Imamo tu mogućnost da premijerno prikažemo filmove našoj publici - poručio je Knežević.
Sve detalje o filmskom festivalu Ubrzaj, poručuje Knežević, građani mogu naći na sajtu CGO i društvenim mrežama.
- Informacije mogu pronaći na sajtu festivala Ubraj, ubrzaj.me, i zaista pozivam sve građanke i građane Podgorice, Berana i Kotora, da dođu na naš festival, ulaz je slobodan. Samo još jednom da ponovim u Podgorici smo od 10.do 14.decembra, u Kulturno informativnom centru je otvaranje, u Crnogorskoj kinoteci su ostali dani repertoara. U Beranama smo 11. i 12. decembra u okviru Centra za kulturu, u Kotoru već 12. i 13.decembra u kinu Boka - zaključio je Knežević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dmjyz03QktT4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Knežević: ,,Ispod površine” moto 15. jubilarnog filmskog festivala Ubrzaj

Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizuje jubilarni 15. Crnogorski festival filma o ljudskim pravima "Ubrzaj" u Podgorici, Kotoru i Beranama od 10. do 14. decembra, a moto je "Ispod površine" - saopšteno je iz ove nevladine organizacije.&nbsp;
Centralni program Festivala UBRZAJ je od 10. do 14. decembra u Podgorici, u KIC-u „Budo Tomović“ i Crnogorskoj kinoteci, a prateća izdanja u Centru za kulturu Berane od 11. do 12. decembra i u Kinu „Boka“ u Kotoru od 12. do 13. decembra 2024. godine.&nbsp;
&nbsp;Ulaz na sve projekcije je, kako ističu, besplatan.
- Festival "Ubrzaj" nudi jedinstven pregled filmskih ostvarenja najnovije produkcije i izuzetnog kvaliteta koji adresiraju različite aspekte ljudskih prava. Ti filmovi dolaze sa regionalnom i međunarodnom prepoznatljivošću i nagradama, a premijerno se prikazuju u Crnoj Gori. Filmovi iz selekcije Festivala "Ubrzaj" 2024 još jedan su naš doprinos izgradnji kulture ljudskih prava i kritičkom promišljanju, a dijalog o njima imaćemo i u okviru pratećeg programa - kazali su iz Centra za građansko obrazovanje.
&nbsp;Festival će biti zvanično otvoren u utorak 10. decembra u 19.30 sati u KIC-u Budo Tomović, kada će biti uručene i godišnje nagrade za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma.
&nbsp;Ovogodišnje izdanje finansijski su podržali Delegacija EU u Crnoj Gori, Ministarstvo javne uprave i opština Kotor, a &nbsp;podršku su pružili i Opština Berane, KIC „Budo Tomović“, Crnogorska kinoteka, JU KC „Nikola Đurković“ i Centar za kulturu Berane. Partneri UBRZAJ i ove godine su BELDOCS, Sarajevo Film Festival i Human Rights Film Network. Posvećenost društvenoj odgovornosti se i ove godine reflektovala u poslovnom sektoru, pa naglašavamo sponzorstva od hotela Cue, PG taxi, Compania De Vinos Montenegro i Metropolisa.
&nbsp;U znaku kulturne izuzetnosti, Festival "Ubrzaj" nastavlja svoj put uz snažnu podršku medijskih pokrovitelja.&nbsp;
Sa nama su i ove godine televizija i portal RTCG, televizija Nova M, Gradska TV, Gradski radio i portal gradski.me, Prva TV, E TV, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd, kao i radio stanice Elmag, El, Mag i Arena - navodi se u saopštenju.

Jubilarni festival filma o ljudskim pravima "Ubrzaj" od 10. do 14. decembra

U mjestu Mijakovići, na putnom pravu Vrulja-Mijakovići u blizini Pljevalja danas oko 16:20 časova dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala dva vozila, od kojih se jedno od udarca prevrnulo na krov, nezvanično je potvrđeno Portalu ETV iz OKC-a.
Dvije osobe su lakse povrijeđene.
Saobraćaj nije u prekidu, već se odvija jednom trakom.

Nezgoda na putu u Mijakovićima: Dvoje lakše povrijeđeno

Nadzornici u NP Skadarsko jezero spasili su danas iz vode tri osobe, nakon što se gliser kojim su se prevozili prevrnuo, saošteno je iz Nacionalnih parkova Crne Gore.&nbsp;
- Nakon prijave da je došlo do prevrtanja plovila (glisera) Služba zaštite se odmah uputila na navedenu lokacuju, te brzom reakcijom osobama je pružena pomoć i dovezene su do obližnjeg pristan- navodi se u saopštenju.
Iz NP Skadarsko jezero apeluju na korisnike prostora parka da poštuju pravila ponašanja i poštuju zakonske odredbe koje se odnose na plovidbu i upravljanje plovilima u vodama Crne Gore.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FNparkovi%2Fposts%2F1175154261459828%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nadzornici u NP Skadarsko jezero spasili tri osobe

Službenici policije su podnijeli državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama krivičnu prijavu protiv D.B (29) iz Berana, zbog sumnje da je počinila krivično djelo nedozvoljena trgovina, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici su, naime, preduzimajući aktivnosti na otkrivanju i suzbijanju krivičnih djela iz oblasti ekonomskog kriminala, kontrolisali trgovinske objekte, među kojima su izvršili i kontrolu jednog maloprodajnog objekta u Beranama- navodi se u saopštenju policije.
Kako iz policije pojašnjavaju, prilikom pregleda objekta, policijski službenici su pronašli 230 paklica cigareta različitih proizvođača, na kojima su se nalazile akcizne markice druge države. Kriminalističkom obradom došlo se do sumnje da navedene cigarete pripadaju D.B, zaposlenoj na mjestu prodavačice u ovom objektu, te da je ona cigarete nabavila i posjedovala radi prodaje mimo zakonskih propisa odnosno da je imala namjeru da ih stavi u promet nelegalno"; navode iz Uprave policije.
- O događaju je upoznat nadležni državni tužilac, koji se izjasnio da se protiv D.B. podnese krivična prijava zbog sumnje da je počinila navedeno krivično djelo- zaključuje se u saopštenju. &nbsp;

Berane: Krivična prijava zbog nelegalne prodaje cigareta

Odluka Francuske da Crnoj Gori blokira zatvaranje dva pregovaračka poglavlja je politička, ocijenila je bivša ministarka evropskih poslova i članica BiEPAG-a Jovana Marović, dodajući da se ta država i dalje najviše rukovodi raspoloženjem svog javnog mnjenja.
Crna Gora će do kraja godine vjerovatno zatvoriti tri od očekivanih pet poglavlja u pregovorima s Evropskom unijom (EU), jer su predstavnici Francuske u radnim tijelima EU u petak blokirali zatvaranje poglavlja 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 – Ribarstvo.
Marović je agenciji MINA rekla da je sedmicama unazad bilo jasno da među državama članicama Unije ne postoji konsenzus oko zatvaranja svih pet poglavlja koja su bila na sjednicama radnih tijela EU i o kojima je utvrđena zajednička pozicija.&nbsp;
- Uprkos tome, javni diskurs u Crnoj Gori bio je obilježen uvjeravanjem da je proces nepovratan, brz i gotovo završen- navela je Marović.&nbsp;
Prema njenim riječima, u tom raskoraku između političke realnosti u Briselu i poruka koje su slale crnogorske institucije, postalo je očigledno da ne postoji ni ozbiljna strategija lobiranja, ni krizni menadžment, ni spremnost da se preuzme odgovornost za nepredviđanje mogućih rizika.&nbsp;
- Sve su ovo stvari o kojima treba dublje i dalekosežnije razmišljati, bez obzira na to koliko ćemo brzo odmicati u procesu pregovora nakon ove blokade- ukazala je Marović.
Ona smatra da je blokada Francuske politička.
- Uprkos tome što sam sigurna da imamo još dosta toga da uradimo na ispunjavanju uslova, jer se sve to moglo definisati kroz prelazne periode- navela je Marović.&nbsp;
Ona je kazala da je poruka jasna – da nema prečica i da pregovori neće tako lako biti zatvoreni.
- Uvijek nam može biti pronađen novi nedostatak u ispunjavanju uslova i time priča svesti na meritum, a ne na nepostojanje političke volje da se proširenje desi- upozorila je Marović.
Kako je dodala, sve bi to bilo legitimno da se sa svih adresa u EU kontinuirano nije čulo da Crna Gora ima šanse da postane članica 2028. godine, uključujući i nedavnu izjavu komesarke za proširenje da je država „na putu da zatvori pregovore do kraja 2026.
Marović je podsjetila i da je Evropska komisija procijenila da su ispunjeni uslovi za zatvaranje ovih poglavlja, pri čemu je ona namjerodavnija da ocjenjuje suštinu.
Ona je dodala da bi sve bilo legitimno i da Ministarstvo poljoprivrede Francuske nije dalo zeleno svjetlo za zatvaranje poglavlja.
&nbsp;- I da njemački kancelar Fridrih Merc nije prekjuče rekao da treba uskoro početi pripremu Ugovora o pristupanju Crne Gore i da isto to o Ugovoru o pristupanju nije pomenuto i u nacrtu zaključcima Savjeta EU- navela je Marović.
Ona je rekla da potez Pariza dovodi u pitanje proširenje Unije.
- Taj potez Francuske ponovo otvara brojna pitanja o tome da li će se proširenje uopšte desiti i kada, jer pokazuje da se ta država i dalje najprije i najviše rukovodi raspoloženjem svog javnog mnjenja, koje tradicionalno nije naklonjeno proširenje- kazala je Marović.
Ona je ocijenila da je očigledno da je francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu Zapadni Balkan ostao jedini poligon za treniranje sopstvene bitnosti.
Prema riječima Marović, nastavlja se i igra toplo-hladno između Francuske i Njemačke, koja je, kako je navela, postala gotovo predvidiva.
Ona je naglasila da, bez obzira na optimistične izjave, nikada nije postojala vizija EU kako bi sljedeće proširenje trebalo da izgleda.
Marović je istakla da se situacija dodatno komplikuje i jučerašnjim medijskim pisanjem o mirovnom sporazumu koji bi predviđao da Ukrajina uđe u EU 2027.
- Iako takav scenario trenutno izgleda kao nemoguć, ukoliko bi do njega potencijalno došlo, to bi dodatno zakomplikovalo ulazak drugih država upravo zbog potrebe interne reforme- smatra Marović.
Ona je kazala da je interesantno to što Francuska nema problem sa tim da uvijek bude ona država koja blokira.
&nbsp;- Ostajemo nam da se nadamo da titulu kočničara neće zamijeniti titulom grobara procesa proširenja- naglasila je Marović.
Ona ja navela da je simptomatično i to što su se zvaničnici Srbije u četvrtal utrkivali s izjavama da članstvo Crne Gore u EU nije izvjesno.
- Pa ne bih isključila ni mogućnost direktnog lobiranja s najviše adrese da se ovo desi- rekla je Marović.
Ona je poručila da je cilj Crne Gore nepromijenjen, ali da put do tog cilja mora biti redefinisan.&nbsp;
Marović je istakla da taj cilj više ne može počivati na pretpostavkama, optimističnim interpretacijama i uvjerenju da je politička volja u EU trajna i neupitna.
- Taj cilj podrazumijeva mobilisanje svih raspoloživih kapaciteta, jasno definisanu i realističnu strategiju, ozbiljno lobiranje, odgovornost institucija i spremnost da se proces vodi i u uslovima zastoja, blokada i otvorenih političkih poruka koje nijesu uvijek ohrabrujuće- rekla je Marović.
Prema njenim riječima, samo takvim pristupom Crna Gora može pokazati da je kredibilan partner, bez obzira na to koliko će Unija biti spremna da taj kredibilitet u datom trenutku prizna.

Marović: Politička odluka Francuske da blokira zatvaranje dva poglavlja

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: festival-ubrzaj