Od 2017. do 2024. godine 19 žena je izgubilo život od ruke nasilnika, najmlađa žrtva je imala 18 godina, a najstarija 84, saopštio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore, Boris Pejović na početku današnje sjednice Ženskog parlamenta na temu „Femicid u crnogorskom zakonodavstvu“. - Ove brojke nisu samo statistika. One su neizbrisive rane na savjesti našeg društva. Svaka od tih žena imala je ime, snove, porodicu i prijatelje. Svaka je imala pravo na život, pravo da bude zaštićena, pravo da ne strahuje, a ipak to pravo im je oduzeto. Danas smo ovdje da bismo poručili da se to mora promijeniti - kazao je Pejović. Pejović ističe da je potrebno pronaći adekvatne pravne mehanizme koji će ne samo sankcionisati, već i prevenirati femicid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303140324_a8e60a36c8e40127fe8b4dc00dad17ef305da85ce16c950252ef0ed56b0044f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250303140324_a8e60a36c8e40127fe8b4dc00dad17ef305da85ce16c950252ef0ed56b0044f7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Ženski parlament"> <figcaption>Boris Pejović(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  - Međutim, pravni okviri nisu dovoljni ako ne promijenimo svijest. Moramo graditi društvo u kojem će svaki pojedinac razumjeti da je poštovanje žena ne samo moralna, već i civilizacijska obaveza. Treba da budemo društvo u kojem će djevojčice odrastati bez straha, u kojem će žene imati jednake mogućnosti za sigurnost, u kojem nijedna žena neće biti prepuštena sama sebi u trenucima nasilja - poručio je potpredsjednik Skupštine. Ministar pravde Bojan Božović istakao je važnost današnjeg okupljanja kao platforme za razgovor o institucionalnom odgovoru na femicid i mjerama koje Crna Gora preduzima protiv njega.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303140324_0637eda26a866c2abb05e402dba182b6fe53811de2b3a1e2e684bf5a6e4927db.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250303140324_0637eda26a866c2abb05e402dba182b6fe53811de2b3a1e2e684bf5a6e4927db" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Ženski parlament"> <figcaption>Bojan Božović(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  - U tom kontekstu želim da se osvrnem na nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore koji se trenutno nalazi na javnoj raspravi, a kojim se po prvi put u crnogorskom zakonodavstvu uvodi femicid kao krivično djelo, ukoliko podršku dobijemo upravo u ovom domu. Članom tri nacrta Zakona u okviru krivičnog djela Teško ubistvo propisana je nova tačka koja se odnosi na to da će se kazniti sa najmanje deset godina zatvora ili kaznom dugotrajnog zatvora onaj ko liši života žensko lice iz pobuda zasnovanih na rodnoj pripadnosti. Propisivanjem femicida u sklopu Teškog ubistva iskazuje se volja Ministarstva pravde da ubistvo žena iz pobuda zasnovanih na rodnoj pripadnosti prepozna kao jedno od najtežih krivičnih djela za koje je moguće izreći kaznu zatvora i do 40 godina - kazao je ministar Božović. Nacrt je bio predmet javne rasprave koja bila prilika da predloge iznese stručna i laička javnost, a Božović najavljuje da će već ove sedmice razmotriti sve sugestije sa radnom grupom koju čine predstavnici pravosudnih institucija. - Ovim izmjenama Crna Gora se priključuje državama koje su već prepoznale važnost uvođenja femicida u svoja zakonodavstva, prateći preporuke međunarodnih instrumenata i institucija uključujući Istanbulsku konvenciju, ali i praksu Evropskog suda za ljudska prava. Ne možemo biti potpuni optimisti i reći da ćemo femicid iskorijeniti samo izmjenama Krivičnog zakona, ovo je jedna teška i mukotrpna borba i zbog toga nam je potrebna podrška svih bez obzira na bilo kakav drugi oblik razlika koje postoje među nama - naveo je Božović. Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić istakla je da glavni garant prava i osnovnih sloboda crnogorskih građana moraju prije svega biti nacionalne institucije razvijenog demokratskog društva i stabilne pravne države. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303140324_792e42ab84e226fd420d530997ee435cf2321cc301c946fbb48e1f4027ff7226.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250303140324_792e42ab84e226fd420d530997ee435cf2321cc301c946fbb48e1f4027ff7226" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Ženski parlament"> </figure>  - Dobro ustanovljena sudska praksa daje nam jasan odgovor da je odgovornost na državi da kroz efikasne zakonske mjere i adekvatnu primjenu postojećih propisa spriječi rodno zasnovano nasilje. Propust državnih institucija da preduzmu razumne mjere koje bi realno mogle da izmijene ishod ili ublaže štetu je dovoljan da bi se država smatrala odgovornom. Vrhovni sud Crne Gore blisko prati kaznenu politiku na nivou nižestepenih sudova i svojim presudama po vanrednim pravnim lijekovima utiče na razvoj kaznene politike kako bi nacionalna sudska praksa bila usaglašena sa najboljim međunarodnim standardima u ovoj oblasti. Porast broja slučajeva rodno zasnovanog nasilja poziva na odlučniji odgovor sistema kroz kaznenu politiku koja mora imati odvraćajući efekat i koja treba da odgovara težini izvršenog djela - kazala je Pavličić. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković istakao je da je u 2024. godini bilo 2.047 prekršajnih predmeta od čega je riješeno 1.317 predmeta. - Pritisak na sudove, tužilaštvo i policiju je povećan, resursi centara za socijalni rad i drugih organa bitno zaostaju za potrebama žrtava, policije i pravosuđa. Je li uvođenje krivičnog djela femicida jedini odgovor ako nemamo pripremljenu društvenu i institucionalnu podlogu za to? Je li moguće preventivno djelovati bez resursa? U državi u kojoj godinama ne dolazi do pada predmeta u oblasti porodičnog nasilja nešto mora biti promijenjeno - istakao je Bjeković.&nbsp; &nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pejović: Potrebno pronaći adekvatne pravne mehanizme koji će ne samo sankcionisati, već i prevenirati femicid

Jedna osoba je poginula, a četiri su povrijeđene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u mjestu Grebaje, u Nikšiću, potvrđeno je za Portal ETV iz Uprave policije (UP). &nbsp;
Kako su nam kazali, do nesreće je došlo oko 21.30 sati.&nbsp;
Nije poznat stepen povreda.&nbsp;
Uviđaj je još uvijek u toku.
V.Lj.

Nikšić: Poginula jedna osoba, četvoro povrijeđenih

Kina je tokom drugog Trampovog mandata pokazala samouvjerenost i ekonomsku otpornost, uprkos oštrom trgovinskom sukobu prvih mjeseci. Ključnu ulogu u smirivanju tenzija odigrala je diplomatija i dijalog na najvišem nivou.
Nekoliko dana prije nego što je američki predsjednik Donald Tramp u utorak obilježio prvu godinu povratka u Bijelu kuću, Kina je objavila niz ekonomskih podataka koji ukazuju na otpornost njene ekonomije uprkos trgovinskom pritisku iz Sjedinjenih Država.
Druga najveća svjetska ekonomija zabilježila je u 2025. rast od pet odsto, čime je ispunjen godišnji cilj vlade, prenosi <a href="https://www.dw.com/sr/kako-je-kina-postigla-ravnote%C5%BEu-sa-sad-pod-trampom/a-75585605" target="_blank">Dojče vele.</a> Podaci objavljeni prošle sedmice pokazali su i rekordan trgovinski suficit od gotovo 1,2 biliona dolara.
Analitičari ocjenjuju da taj suficit, podstaknut plasmanom kineske robe – na tržišta van SAD – pokazuje da kineski proizvodi svojim cijenama i dalje ostaju konkurentni na globalnom nivou i da je Peking uspio da ublaži posljedice Trampove trgovinske politike. 
- Administracija Donalda Trampa možda je ušla u mandat sa uvjerenjem da može da iskoristi svoju ekonomsku moć kako bi Kinu usmjerila u određenom političkom pravcu - kaže Amanda Sjao, direktorka programa za kineske studije u konsultantskoj kući Eurasia Group.
- Ali Peking raspolaže sopstvenim instrumentima pritiska koji mogu da pariraju Vašingtonu.
Peking je Trampu uzvraćao istom mjerom
Trampov pristup Kini sve više se doživljava kao manje ideološki, a više usmjeren na ekonomsku i tehnološku konkurenciju – pomak koji je vidljiv i u najnovijoj Strategiji nacionalne bezbjednosti SAD, objavljenoj u decembru, piše Dojče vele.
Na samom početku drugog mandata, Tramp je uveo takozvane recipročne carine širom svijeta, a nakon što je Peking uzvratio istom mjerom, ubrzo je obnovljen i trgovinski rat sa Kinom.
Vrhunac trgovinskog spora uslijedio je u aprilu, kada su SAD uvele carine i do 145 odsto na kinesku robu, a Kina odgovorila podizanjem ukupnih carina na isti nivo i uvela kontrolu izvoza kritičnih rijetkih minerala.
- U suštini, obje strane su napunile oružje i uperile ga jedna u drugu - kaže Sjao, prije nego što su shvatile razmjere štete koju bi takav razvoj događaja naneo ekonomijama obje zemlje.
Nakon prve runde trgovinskih pregovora u maju, obje strane su popustile, carine su smanjene i trenutno iznose oko 30 odsto na obje strane.
Međusobne kontrole i ravnoteža
- Peking je zaista preuzeo rizik odlučivši da uzvrati Trampu. Taj pristup se pokazao opravdanim kada se Vašington povukao i opredijelio za popuštanje tenzija - kaže Sjao, dodajući da Peking sada može da zaključi da je tvrda linija bila ispravna.
Djao Daming, profesor međunarodnih studija na Narodnom univerzitetu Kine u Pekingu, kaže da je Kina, u poređenju sa Trampovim prvim mandatom, sada nastupila sa „većim samopouzdanjem" u suočavanju sa „potencijalnim neizvjesnostima iz Vašingtona".
Na ekonomskom i trgovinskom planu, Kina i SAD su nakon godinu dana strateškog nadvlačenja uspostavile određeni nivo „međusobnih kontrola i ravnoteže", rekao je Djao za Dojče vele.
Uprkos razlikama – dijalog na vrhu
Od otvorenog sukoba do opreznog trgovinskog primirja – odnosi SAD i Kine pomjerili su se ka stabilizaciji, iako strateško rivalstvo ostaje.
Tokom 2025. Tramp je intenzivirao kontakte na najvišem nivou sa kineskim predsjednikom Sijem Đinpingom, uključujući četiri telefonska razgovora i jedan susret uživo.
Takva diplomatija na samom vrhu igrala je ključnu ulogu u stabilizaciji odnosa tokom protekle godine, ocjenjuje Djao, naglašavajući značaj dijaloga uprkos razlikama.
Tramp je sastanak sa Sijem u oktobru u Busanu, u Južnoj Koreji, ocijenio sa „12 od 10", dok je Si pozvao obje strane da se fokusiraju na dugoročne koristi saradnje i da ne upadnu u „začarani krug odmazde".
Strateška računica iza trgovinskog primirja
Sa strateške tačke gledišta, trenutno primirje može da posluži kao koristan „međuprostor" i za Vašington i za Peking.
Prema riječima Amande Sjao, cilj Pekinga je da „iskoristi taj prostor kako bi se doveo u bolju poziciju za buduće nadmetanje sa SAD".
U međuvremenu, i Vašingtonu je potreban predah kako bi izgradio lance snabdijevanja kritičnim rijetkim mineralima. „Dok to ne postigne, SAD će željeti da zadrže relativno stabilne odnose sa Kinom", dodaje Sjao.
Možda čak četiri susreta Trampa i Sija ove godine
Tokom 2026. očekuju se čak četiri susreta Trampa i Sija, uključujući Trampovu državnu posjetu Pekingu u aprilu i uzvratnu posjetu Sija Vašingtonu kasnije tokom godine. Dvojica lidera će se, po svemu sudeći, sastati i na samitu APEK-a u Šenženu u novembru, kao i na samitu G20 u Majamiju u decembru. Osim Trampove posjete Pekingu, Kina još nije potvrdila prisustvo predsjednika Sija na preostala tri sastanka.
Analitičari koji su govorili za Dojče vele i dalje su optimistični da će stabilnost odnosa SAD i Kine potrajati i tokom 2026. posebno zato što nivo međusobne ekonomske zavisnosti ostaje nepromijenjen.
Ipak, Trampova nepredvidivost može da se ispolji na drugim poljima, dok Peking pažljivo vaga svoje strateške interese.
Venecuela, Grenland i pitanje Tajvana
Nedavne vojne akcije Vašingtona, uključujući svrgavanje lidera Venecuele i Trampove ambicije u vezi sa Grenlandom, stvorile su, kako kaže Sjao, „pogodno okruženje da Kina pojača svoju praksu prisile".
Iako Kina vjerovatno neće promijeniti svoju računicu kada je riječ o mogućoj invaziji na Tajvan – samoupravni demokratski ostrvski entitet koji smatra svojim – Trampovi potezi mogli su da učvrste uvjerenje u Pekingu da je sila presudna.
Peking sada „možda vjeruje da može dodatno da pojača pritiske… bez značajnih troškova" i da „velike sile mogu da zanemare međunarodno pravo", zaključuje Sjao.

DW: Od sukoba do primirja - kako je Kina postigla ravnotežu sa SAD

Američki sajt Global Firepower, specijalizovan za analizu vojnih kapaciteta država, objavio je novogodišnju rang-listu najjačih vojnih sila za 2025. godinu. Na toj listi Crna Gora je pozicionirana na 127. mjestu od ukupno 145 rangiranih armija.
Indeks Global Firepower ne zasniva se isključivo na broju tenkova, aviona ili vojnika. Rangiranje se vrši na osnovu više od 60 pokazatelja, među kojima su visina vojnog budžeta, broj aktivnih i rezervnih pripadnika oružanih snaga, logistički kapaciteti, brojnost i raznovrsnost naoružanja, infrastruktura, dostupnost prirodnih resursa, kao i geostrateški položaj države.
U obzir se uzima i nivo tehnološke razvijenosti, što znači da države sa sofisticiranijim sistemima komandovanja i kontrole, naprednim bespilotnim letjelicama i sajber kapacitetima imaju značajnu prednost.
Prema godišnjem pregledu za 2025. godinu, od ukupno 145 država čije se vojne sposobnosti vrednuju u okviru ovog indeksa, Bosna i Hercegovina, odnosno Oružane snage BiH, zauzimaju 132. mjesto.
U poređenju sa Indeksom Global Firepower za 2024. godinu, Oružane snage BiH zabilježile su blagi napredak, pomjerivši se sa 133. na 132. poziciju.
Od zemalja regiona najbolje je rangirana Srbija, koja se nalazi na 63. mjestu, zatim Hrvatska na 74, dok je Slovenija na 96. mjestu. U odnosu na Bosnu i Hercegovinu, Sjeverna Makedonija je rangirana na 112. poziciji, dok se Crna Gora nalazi na 127. mjestu.
U prvih deset država po indeksu vojne moći za 2025. godinu nalaze se Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Indija, Južna Koreja, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Japan, Turska i Italija.

Objavljena rang lista vojno najsnažnijih država svijeta: Crna Gora na 127. mjestu

Mediteran je zahvatila snažna oluja Hari, koja je izazvala značajnu materijalnu štetu u južnoj Italiji, posebno na Siciliji. Prema izveštajima, oluja je donijela vjetrove preko 110-120 km/h, obilne kiše, klizišta i talase visoke do 9 metara, što je dovelo do proglašenja crvenog alarma i zatvaranja škola.
Kako navodi Ground News, ciklon Hari je jedna od najjačih oluja u posljednjih 20 godina, sa očekivanim akumuliranim padavinama preko 300 mm za manje od 48 sati.
U istočnim djelovima Sicilije, poput Sirakuze, Katanje i Mesine, zabilježeni su ekstremni uslovi sa talasima do 8 do 9 metara, što je izazvalo poplave u priobalju i značajnu štetu na infrastrukturi.
Kako navodi italijanska novinska agencija ANSA, veliki olujni talasi su razbili zaštitne barijere i nanijeli velike količine pijeska u priobalna naselja i na puteve na širem području naselja San Đovani Li Kuti, ali je intenzitet oluje opao jutros oko 3.00 sata.
Malta je bila jedna od najteže pogođenih oblasti, gdje je oluja Hari izazvala haos sa vjetrovima jačine 8-9 Bofora, obilnim padavinama i nemirnim morem.
Kako navodi Malta Independent, oluja je dovela do značajne materijalne štete, oborenih drvoreda, poplavljenih puteva, oštećenih bilborda i preko 300 intervencija hitnih službi u roku od 24 sata.
Visoki talasi su udarali o obalu dok su vjetrovi dostizali brzinu od 104 kilometra na sat (56 čvorova) na meteorološkoj stanici u Valeti oko 7 ujutru, a stanovnici su upozoreni da ostanu u zatvorenom prostoru.
Kako se oluja dalje kreće
Nakon udara na Siciliju i Maltu, oluja Hari se kreće sjeverno ka drugim djelovima Italije, uključujući Sardiniju i Kalabriju, gdje se očekuju slični uslovi sa jakim vjetrovima i talasima.
Kako navodi Hortidaily, oluja se formirala iz afričko-mediteranskog ciklona i kreće se sporo, što povećava rizik od produženih padavina i zaustavljanja između Sicilijanskog prolaza i Jonskog mora.

OIuja Hari pustoši Mediteran: Malta i Sicilija najgore prošle, talasi od devet metara “gutali” ulice

Kako su ,,Miki” i ,,Novi Miki” iz Europola postali ,,Aco” u optužnicama SDT-a?!

Hronika

Vrhovni sud ne raspolaže informacijama koje bi ukazivale da je predmet „Državni udar“ razlog ostavke sutkinje Moštrokol

Društvo

Mandić: Crnogorci nijesu nikad plivali u januaru, a o čemu se radi najbolje govori poj poslije plivanja posvećen zlikovcima i koljačima

SKAJ PODVALA: Kako je SDT u slučaju Aleksandra Mijajlovića koristilo iste poruke za istrage šverca cigareta ali i šverca kokaina?

Tag: femicid-u-crnogorskom-zakonodavstvu

Pejović: Potrebno pronaći adekvatne pravne mehanizme koji će ne samo sankcionisati, već i prevenirati femicid

Nikšić: Poginula jedna osoba, četvoro povrijeđenih

DW: Od sukoba do primirja - kako je Kina postigla ravnotežu sa SAD

Objavljena rang lista vojno najsnažnijih država svijeta: Crna Gora na 127. mjestu

OIuja Hari pustoši Mediteran: Malta i Sicilija najgore prošle, talasi od devet metara “gutali” ulice

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO