Ministar bez portfelja u Vladi Crne Gore, Milutin Butorović, kazao je u emisiji “Budimo budni – pitajte Vladu” na RTCG, da u potpunosti podržava inicijativu za uvođenje femicida kao posebnog krivičnog djela.
- Femicid kao posebno krivično djelo ili kao jedan oblik krivičnog djela teško ubistvo svakako podržavam i mislim da je to potreba našeg društva i jedan civilizacijski iskorak da se odužimo svim našim ženama. One to zaslužuju i mislim da smo kao društvo danas mnogo bolji nego što smo bili prije - kazao je Butorović.
On je podsjetio da je Crna Gora 2023. godine Izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika dobila jedan od najstrožijih zakona o nasilju nad ženama, kao i da se nasilje više ne tretira kao prekršaj, već kao krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti.
Upitan o mogućnosti uvođenja kazne doživotnog zatvora za ovo krivično djelo, Butorović je kazao da postoje argumenti za i protiv, ali i da je 40 godina zatvora dovoljno dug period.
- Ono što bi možda bilo bitno je ukinuti mogućnost ublažavanja kazne nakon određenog perioda. Dakle, ako se izvršilac krivičnog djela osudi na 40 godina da nema mogućnost pomilovanja u bilo kom periodu -predložio je ministar.
Odgovarajući na pitanje o mogućnosti smanjena granice za dobijanje biračkog prava od navršenih 16 godina života, Butorović kaže da je u praksi sve moguće.
- Pravo da biramo i budemo birani jedno od temeljnih političkih prava koja su zagarantovana Ustavom Crne Gore. Dakle, da bi jednu takvu izmjenu imali moramo imati dvotrećinsku većinu u Skupštin - istakao je Butorović.
Kada je u pitanju praksa evropskih država, on je kazao da takva praksa postoji jedino u Austriji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Butorović: Podržavam uvođenje femicida kao posebnog krivičnog djela

Italijanski parlament je zvanično uvrstio zločin femicida – namjernog ubistva žena i djevojaka zbog njihovog pola – u krivični zakonik uz kaznu doživotnog zatvora.
Prijedlog zakona je jednoglasno usvojen u utorak, što je italijanska premijerka Đorđa Meloni opisala kao znak „političke kohezije protiv varvarske prirode nasilja nad ženama“, prema navodima italijanskog javnog servisa RAI.
Parlament takođe razmatra prijedlog zakona koji zabranjuje seksualni odnos bez „slobodne i stvarne saglasnosti“.
- Udvostručili smo sredstva za centre protiv nasilja i skloništa, promovisali hitnu telefonsku liniju i sproveli inovativne obrazovne i kampanje podizanja svijesti. Ovo su konkretni koraci napred, ali ovdje nećemo stati. Moramo nastaviti da radimo još mnogo, svakoga dana - rekla je Meloni, prema navodima agencije AP.
Glasanje se poklopilo sa Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama Ujedinjenih nacija.
Italija je prošle godine zabilježila 106 slučajeva femicida, od kojih je 62 počinio partner ili bivši partner, navodi AP, pozivajući se na italijansku statističku agenciju.
Ove brojke su u skladu sa globalnim trendovima koji pokazuju da je skoro dvije trećine ubistava žena počinio partner ili član porodice, prema podacima UN Women koje prenosi Al Džazira.
Uporno prisutan problem nasilja nad ženama skrenuo je pažnju italijanske javnosti u novembru 2023. godine, kada je 22-godišnju studentkinju Đuliju Čeketin izbo nožem njen dečko. On je kasnije osuđen na doživotni zatvor.
Grupe za ljudska prava u Italiji, poput feminističkog pokreta „Non Una di Meno“ (Ni jedna manje), tvrde da se vlada Meloni previše fokusira na kazne, a premalo na prevenciju nasilja.
Italija je jedna od rijetkih zemalja Evropske unije koja nema obavezno seksualno obrazovanje u javnim školama, a mnogi programi zahtijevaju saglasnost roditelja.
„Non Una di Meno“ je ove nedjelje poručio da se vlada mora fokusirati i na „seksualno i emotivno obrazovanje“, kao i na „ekonomsku dobrobit žena“.

Femicid u Italiji biće kažnjiv doživotnom robijom

U Mostaru je 33-godišnji A. K. osumnjičen da je ubio svoju bivšu djevojku, 32-godišnju Aldinu Jahić iz Kalesije, nakon što joj je duže vrijeme upućivao prijetnje, javljaju mediji iz BIH.
Dežurna tužiteljka HNK Vesna Pranjić, koja je rukovodila uviđajem nakon ubistva Aldine Jahić u Mostaru, potvrdila je da je žrtva već duže vrijeme primala prijeteće poruke od osumnjičenog, ali ih nažalost nije prijavljivala, prenosi „Hercegovina.info“.
Prema riječima tužiteljke, u nedjelju uveče prvo je došlo do verbalnog, a potom i fizičkog sukoba između osumnjičenog i Aldine Jahić. U trenutku napada vraćala se iz teretane.
- Aldina je pokušala pobjeći u objekt na platou Željezničke stanice kako bi se sakrila. Međutim, on ju je sustigao, pronašao i ubio - navodi „Hercegovina.info“ pozivajući se na izjavu tužiteljke.
Osumnjičeni je ubrzo uhapšen, a tokom dana očekuje se da Tužiteljstvo HNK zatraži određivanje jednomjesečnog pritvora.
Ubistvo se dogodilo na Trgu Ivana Krndelja, u neposrednoj blizini Autobuske stanice u Mostaru.

Ubijena žena u Mostaru: Ubica joj je mjesecima prijetio, ali ga nije prijavila

Šest žena izgubilo je život od 2021. do juna ove godine u slučajevima femicida, pokazuju podaci Višeg državnog tužilaštva u Podgorici. Neda Radović, direktorica NVO Sistem za Portal ETV upozorava da jasno izdvajanje femicida kao posebnog krivičnog djela predstavlja ključan korak ka ranijem prepoznavanju i snažnijoj zaštiti žena od nasilja. <h2>Crna statistika</h2> Kako je za Portal ETV saopšteno iz Višeg tužilaštva, u pet od šest navedenih slučajeva predmet je formiran zbog krivičnog djela teško ubistvo, a jedan zbog nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici sa smrtnom posljedicom. Iz VDT-a za naš portal navode da su četiri od šest predmeta formirana po prijavama Uprave policije, a dva su im proslijedili Osnovno državno tužilaštvo u Baru i ODT Podgorica.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204211220_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241204211220_f045970845a0e3f0683c9c4b217f83aff4bcd69c1306771fb20f0ce845ce09b3" data-rendition-name="original" width="600" height="337" loading="lazy" alt="SDT"><figcaption>Zgrada tužilaštava</figcaption></figure>  Radović objašnjava da je femicid ubistvo motivisano rodno zasnovanim nasiljem, mržnjom, kontrolom, posjedovanjem ili zbog činjenice samog ženskog identiteta, te da ga je važno izdvojiti iz kategorije ubistava iz više razloga. - Krivično djelo je važno izdvojiti iz kategorije ubistava jer jasno ukazuje na rodni motiv i sistemsku prirodu problema, omogućava posebnu, kako pravnu tako i statističku evidenciju, pomaže društvu da prepozna i suzbije obrasce koji vode od nasilja nad ženama do smrtnog ishoda — drugačije tretiranje od “običnog ubistva” – ističe Radović. Ona dodaje i da femicidi često nastupaju nakon eskalacije partnerskog nasilja (fizičkog, seksualnog, psihičkog). - Najčešće je nasilnik trenutni ili bivši partner ili blizak član porodice. Najčešće prethodi intenzivna kontrola, izolacija, ekonomsko nasilje, prisvajanje ili otuđenje dokumenata ili novca – rekla je Radović za Portal ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091423098_18d3bd1aa0b16cdc24408e93c646691ae5698ee4b4ac5b83ed491ea48871d8b4.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091423098_18d3bd1aa0b16cdc24408e93c646691ae5698ee4b4ac5b83ed491ea48871d8b4" data-rendition-name="original" width="741" height="605" loading="lazy" alt="Neda Radović"><figcaption>Neda Radović(Photo: NVO Sistem)</figcaption></figure>  Kao ključne društvene, kulturne i ekonomske faktore koji doprinose ovom zločinu, Radović najprije navodi patrijarhalne norme koje normalizuju mušku dominaciju i kontrolu nad ženama i njihovom životu i tijelu i legitimišu nasilje kao “privatnu stvar”. Izdvaja i stigmu prema žrtvama (okrivljivanje žrtve, sram) koja obeshrabruje prijave, te dodaje i slabu institucionalnu zaštitu — neadekvatne policijske procedure, sporost tužilaštva i sudova, neefikasne mjere protiv nasilnika... - Neravnomjeran pristup uslugama (sigurne kuće, psihološka i pravna pomoć), posebno u ruralnim područjima... Normalizacija toksičnih muškosti kroz medije i kultura koja glamurizuje agresivno ponašanje – podvukla je Radović. <h2>Senzacionalističko izvještavanje doprinosi normalizaciji nasilja</h2> Iako pojedinci počine zločin, Radović naglašava da obrazac femicida proizilazi iz sistemskog problema: društvene norme, institucionalni propusti i ekonomske strukture koje omogućavaju i ne sankcionišu adekvatno nasilje nad ženama. - Rješavanje samo “najopasnijih pojedinaca” bez mijenjanja institucija i normi neće dugoročno smanjiti femicide – smatra Radović, dodajući da mediji mogu ili normalizovati ili osuditi nasilje. Prema njenim riječima, senzacionalističko izvještavanje koje “krivicu traži u žrtvi” i romantizuje nasilne partnere, doprinosi normalizaciji nasilja. - S druge strane, odgovorno izvještavanje (naglašavanje konteksta, korištenje termina “femicid”, fokus na prevenciju i zaštitu) podiže svijest i pritisak usmjeren na promjene. Ključno je izbjegavati jezike koji glorifikuju nasilnika i uvijek dati informacije o dostupnoj pomoći – poručuje Radović za Portal ETV. <h2>Rupe u sistemu</h2> Direktorica NVO Sistem mišljenja je da su takozvane rupe u sistemu zaštite svuda prisutne u institucijama koje bi trebalo da budu prve na liniji odbrane žrtve. - Kod policije imamo nepotpuno razumijevanje rodno zasnovanog nasilja, nedovoljna istrajnost u provođenju hitnih mjera zaštite. U pravosuđu i tužilaštvu spori postupci, neadekvatne naredbe za udaljavanje, slabe sankcije ili nesprovedene sudske mjere. Servisi za žrtve: manjak sigurnih kuća, manjak sposobno obučenog kadra, nedovoljno besplatne pravne i psihološke pomoći a posebno izvan velikih gradova - pojašnjava Radović. Kao „rupu“ u sistemu smatra i nedostatak sistematskog praćenja i razmjene informacija između službi (policija, centri za socijalni rad, tužilaštva, sudovi, zdravstvo, NVO...), ali i nepostojanje dovoljne pomoći za ekonomsko osamostaljivanje žrtava. Da bi se smanjio broj femicida, Radović pojašnjava da prvo treba uvesti i primijeniti rodno osjetljivu politiku u policiji i hitnim službama. - Potrebna je hitna i efikasna pravna zaštita (odmah dostupne mjere udaljavanja, zabrane prilaska i njihova stroga kontrola i nadzor). Povećanje kapaciteta servisa za žrtve (besplatna pravna i psihološka pomoć, krizne linije dostupne 24/7) – objasnila je Radović, dodajući i već pomenutu ekonomsku podršku za izlazak iz nasilja u vidu jednokratnih pomoći, programa zapošljavanja ali i stambena podrška. Radović kao prioritet navodi i podizanje svijesti i promjena normi kroz obrazovanje u školama, kampanje za muškarce, obavezne edukacije za profesionalce ali i bolja evidencija i analiza podataka o femicidima. <h2>Poziv kao spas</h2> Ženama koje trpe nasilje, ali oklijevaju da ga prijave, Radović poručuje da nijesu same, da se ono ne dešava njihovom krivicom i da imaju pravo na sigurnost. - Ako si u neposrednoj opasnosti, pozovi hitne službe, policiju, centar za socijalnu rad, pozovi nas, kao prvo licencirano sklonište za žene i djecu žrtve nasilja u primorskoj regiji sa sjedištem u Baru. Zapiši ili sačuvaj dokaze (poruke, slike povreda). Pokušaj imati plan sigurnog izlaska (đe bi otišla, koga bi pozvala). Ukoliko ne možeš prijaviti odmah, potraži podršku povjerljivo (NVO, krizne linije, zdravstvo). Pravni i socijalni servisi postoje upravo da bi te zaštitili – apeluje direktorica NVO Sistem na žrtve nasilja. Kako je istakla, organizacija na čijem je čelu, pruža sigurno utočište ženama i njihovoj djeci koje trpe nasilje u vidu Sigurne ženske kuće (sklonište za žene i djecu žrtve nasilja). U sklopu nje NVO Sistem ima stručan i obučen kadar, kako psihologe, socijalne radnike, tako i pravnike koji su sa entuzijazmom spremni da daju sve od sebe da zaštite žrtvu i njihovu djecu. - Pored toga, NVO Sistem radi i na polju edukacije i obuka (i stojimo na raspolaganju za otvorenu saradnju za policiju, tužilaštvo, sudstvo, škole ali i javne kampanje kada je u pitanju tema nasilje u najširem smislu te riječi – zaključila je Radović u odgovorima Portalu ETV. <h2>ODT bez precizne evidencije</h2> Portal ETV je i od Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici zatražio informacije o slučajevimaOsnovno državno tužilaštvo saopštilo je za Portal ETV da ne vodi preciznu evidenciju o prijavama nasilja nad ženama jer zakonski nije propisano da se nasilje u porodici ili slično krivično djelo posebno evidentira prema polu žrtve.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240912170912_69db385731f77e60d3bfb6cf336839e1a5b3ea12aff35fac75a456dbd1dcd3b4.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240912170912_69db385731f77e60d3bfb6cf336839e1a5b3ea12aff35fac75a456dbd1dcd3b4" data-rendition-name="original" width="1200" height="698" loading="lazy" alt="ODT Podgorica"><figcaption>ODT Podgorica</figcaption></figure>  - Pristup traženoj informaciji – koliko prijava nasilja nad ženama je u prethodnih godinu dana rezultiralo podizanjem optužnice, koliko slučajeva je u istom periodu odbačeno i iz kojih razloga, kao i koliko puta su tužioci tražili izricanje privremenih mjera zaštite za žrtvu podrazumijevao bi sačinjavanje nove informacije – pojasnili su iz podgoričkog ODT-a. Na osnovu toga, zahtjev za ovakve podatke odbijen je kao neosnovan, kako se navodi, shodno odredbama Zakona o slobodnom pristupu informacijama. - S obzirom da u evidenciji koju vodi ovaj državni organ, kao i u javno dostupnim izvještajima o radu, nije precizirano da li je nasilje (kao u krivičnom djelu nasilje u porodici i sl.) izvršeno konkretno u odnosu na žene, niti je zakonom propisano kao posebno krivično djelo, pa je pomenuti zahtjev odbijen kao neosnovan, shodno navedenoj odredbi Zakona o slobodnom pristupu informacijama – zaključuje se iz ODT-a Podgorica.

Vjera Ljuljđuraj

VDT: Od 2021. šest femicida; Radović: Uvođenje posebnog krivičnog djela ključno za sprečavanje nasilja nad ženama

Srpski državljanin Dušan Ramić jutros je odbio da iznese odbranu u Višem državnom tužilaštvu (VDT) u odnosu na sumnje da je njegova partnerka Alma Ćosović preminula u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) nakon brutalnih povreda koje joj je nanio.
To je Portalu ETV potvrdila rukovoditeljka i portparolka VDT-a Lepa Medenica.
Ramić je, inače, zbog nasilja u porodici već uhapšen sredinom juna i tada mu je određen pritvor. Iz Uprave policije je 11. juna saopšteno da mu se na teret stavlja krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici sa posljedicom teške tjelesne povrede, u sticaju sa krivičnim djelom omogućavanje uživanja opojnih droga, na štetu A.V. Takođe je, kako su tada kazali, podnijet i zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog zanemarivanja djeteta partnerke A.V, po članu 37 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.
VDT je, nakon smrti Ćosović, preuzelo predmet od Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici. Oni će, kako nam je saopštila Medenica, predložiti da mu se pritvor produži.
Javnost je za ubistvo Ćosović saznala nakon objave Centra za ženska prava (CŽP) u kojem je precizirano da ju je Ramić pretukao pred očima maloljetnog djeteta.
Kako je kasnije izjavio njen brat Demir Ćosović, Ramić je nakon napada pobjegao, a Alma je pronađena tek 30 sati kasnije, sa teškim povredama. U stanu je, kako je rekao, zatečeno i njeno dijete sa posebnim potrebama - u stanju iscrpljenosti.

Anja Ivanović

Ramić odbio da iznese odbranu na sumnje da je na smrt pretukao Almu Ćosović

U Crnoj Gori se nasilje nad ženama i dalje shvata olako, kaznena politika je blaga i često se nalaze opravdanja za počinioce, ocijenila je direktorica SOS Telefona Podgorica Biljana Zeković, dodajući da izmjenama Krivičnog zakonika femicid treba uvesti kao posebno krivično djelo. 
 
U Kliničkom centru Crne Gore u nedjelju je preminula 43-godišnja Alma Ćosović nakon što ju je, prema navodima Centra za ženska prava, brutalno pretukao partner Dušan Ramić. 
 
Zeković je za Radio Crne Gore kazala da ni nakon tog slučaja ne očekuje hitnu reakciju države. 
 
- Jer ono što se obično uradi nakon što se ovakve stvari dese jeste da se analizira situacija, da se daju neke preporuke, a u suštini se u konačnici ništa ne dešava. Ovdje je problem zaštite žena tokom nasilja i nakon toga- navela je Zeković. 
 
Ona smatra da se u Crnoj Gori još olako uzimaju takve situacije i da zato dolazi do ovolikog broja femicida, odnosno ubistava žena kao posljedica nasilja u porodici. 
 
- Mislim da je kaznena politika još blaga, da se nalaze opravdanja za počinioce nasilja- rekla je Zeković, prenosi Portal RTCG. 
 
Ona očekuje da se femicid uvrsti kao posebno krivično djelo u novom Krivičnom zakoniku. 
 
Zeković je ukazala da se prijetnje često ignorišu, ili shvataju olako. 
 
- U tom dijelu država mora da reaguje, jer apsolutno nikada ne znamo kakav će biti ishod tih prijetnji. U svakom slučaju, kada bi se to adekvatno kažnjavalo, onda bi i počinioci nasilja vodili računa kada će da prijete i da li će da prijete- navela je Zeković. 
 
Psihološkinja Aida Perović Ivanović upozorila je da djeca koja svjedoče nasilju, posebno ona sa smetnjama u razvoju, prolaze kroz teške psihološke traume. 
 
- Dakle, to zahtijeva neke specijalizovane vrste pomoći, pogotovo psihološke pomoći, a nijesam sigurna da mi imamo dovoljne kapacitete u javnom traumatskom sektoru da se to pruži. U svakom slučaju, govorimo o traumi koja će tu djecu sigurno obilježiti za cijeli život, ali ono što im treba jeste da im se pruži podrška- kazala je Perović Ivanović za Radio Crne Gore. 
 
Iskustvo iz prakse, kako je rekla, pokazuje da nijesu dovoljni mehanizmi koje Crna Gora ima za pomoć žrtvama nasilja.

Zeković: Femicid uvrstiti kao posebno krivično djelo

Mnogo je propusta u procjeni rizika - ne djeluje se spremno kad se procjeni da je visok. Ženama se u Crnoj Gori ne vjeruje kada institucijama kažu da su žrtve nasilja - ukazala je za 24 sata Televizije E direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević.
Alma Ćosović pretučena je pred djetetom, ostavljena bez pomoći više od 30 sati. Umrla je nakon mjesec, koliko je bila u komi. Institucije javno nijesu reagovale, a vijest o njenoj smrti javnost je dobila od Centra za ženska prava. Izvršna direktorica ove nevladine organizacije, Maja Raičević, podsjeća da su se u kratkom periodu desila dva femicida, a da je izostala poruka države, čija je obaveza da se pobrine za takve slučajeve.
- Sve to govori da život žene u Crnoj Gori ne vrijedi mnogo. Sve to govori da država nije spremna da se suoči sa ovakvom vrstom nasilja koja neprestano odnosi živote žena. I onda kad ishod nije smrt, nasilje nad ženama ugrožava zdravlje, mentalno zdravlje, žrtvine živote najbližih, prvenstveno djece - rekla je Raičević.
I pored toga što postoji veliki broj pozicija koje se odnose na bezbjednost, poput potpredsjednika Vlade (za bezbjednost), kao i i institucija koje se bezbjednošću bave, ipak se, kaže Raičević, stiče utisak da se bezbjednost uopšte ne odnosi na žene.
- Kad se ovakve stvari dese najmanje što možemo da očekujemo je snažna poruka sa vrha vlasti da će se raditi na prevenciji, na suzbijanju nasilja… Mi uporno dobijamo samo ćutanje i apsolutni nemar i neodgovornost, prije svega prema ženama u Crnoj Gori, ali i prema svim građanima i građankama. Nasilje nad ženama je sistemski problem koji urušava sve društvene vrijednosti i utiče na zdravlje našeg društva - istakla je Raičević.
Smatra da u institucijama ima ljudi koji posvećeno rade svoj posao, ali da je sistem zakazao jer institucije međusobno ne funkcionišu.
- Zabilježili smo niz propusta, prvenstveno kada je riječ o procjeni rizika. Čini mi se da se ženama još ne vjeruje dovoljno u institucijama onda kada kažu da su ugrožene. Neophodno je da se rizik adekvatno procijeni. Neohodno je da, kada se ustanovi da je taj rizik visok, spremno reaguje. Mi neprestano imamo lošu procjenu rizika koju prati i neadekvatno postupanje institucija. Primijetili smo inertnu i neprofesionalnu ulogu centara za socijalni rad, koji uopšte ne reaguju, naročito kada su djeca izložena nasilju. Na to smo ukazali u više navrata i kroz saopštenja Operativnog tima za nasilje nad ženama i nasilje u porodici – podsjetila je izvršna direktorica Centra za ženska prava.
Raičević ističe da je neophodna nacionalna strategija protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama. Podsjeća i da su sredstva za borbu protiv nasilja nad ženama već opredjeljena kroz Reformsku agendu Evropske unije.
- Mislim da je važno da znamo da li će ta sredstva zaista otići za borbu protiv nasilja nad ženama ili će se neki drugi budžetski deficiti pokrivati tim novcem… Mi imamo neadekvatan broj tužilaca, nedovoljno policije, nemamo sistem koji uzima u obzir sve naše višegodišnje apele koji se odnose na pitanja suzbijanja ilegalnog oružja. Podsjetiću da još nemamo zakon o oružju. Mnogo toga što je Vlada trebalo hitno da uradi, zapravo je propustila – kaže Raičević.
U Centru za ženska prava zalažu se da se ubistva, zasnovana na rodnoj diskriminaciji, tretiraju kao teška ubistva, da se femicid spriječi, a nasilje prevenira.
- Ogromna je potreba briga o djeci žrtava, a ne vidim da se neko time adekvatno bavio. Poslije svakog femicida žrtve za sobom ostavljaju maloljetnu djecu. Neka od njih završe u domu, hraniteljskim porodicama i država se više na njih ne okreće. To su djeca koja, u najmanju ruku, zaslužuju da se država pobrine o njihovom zdravlju, jer mnogi od njih nose ozbiljne traume. Država traba da se brine i o njihovom obrazovanju, školovanju, da im pruži krov nad glavom - istakla je Raičević.
Dodaje da je država dužna da zaštiti svakog pojedinca.
- Ovo što se dešava mora da bude alarm za čitavo društvo, da više nema prostora za opomenu, čekanje… Ovo su situacije kada bi trebalo da solidarno stanemo ispred ove vlasti i zahtijevamo da zaista uradi ono na šta se obavezala i za što je plaćamo – zaključila je Raičević.

Raičević: Život žene u Crnoj Gori ne vrijedi mnogo, država nije spremna da se suoči sa nasiljem koje ih neprestano odnosi

Ženski klub Skupštine Crne Gore izrazio je tugu i užasnutost zbog tragične smrti Alme Ćosović, koja je preminula nakon što ju je brutalno pretukao Dušan Ramić. 
- Ovaj gnusni čin nasilja, u kojem je počinilac pokazao ekstremnu brutalnost, nije samo krivično djelo— to je i društveni šamar vrijednostima ljudskog dostojanstva i rodne ravnopravnosti - navedeno je u saopštenju za javnost Ženskog kluba Skupštine.
Oštro su osudili svaki vid rodno zasnovanog nasilja i poručili da basilje nad ženama predstavlja najgrublje kršenje osnovnih ljudskih prava i demokratskih principa.
- Ni jedan društveni ni privatni razlog ne može opravdati fizički napad koji je doveo do smrti Alme Ćosović - istaknuto je u saopštenju.
Ženski klub Skupštine pozvao je nadležne institucije da bez odlaganja: sprovedu temeljnu i hitnu istragu svih okolnosti ovog zločina, obezbijede da počinilac bude procesuiran u skladu sa zakonima Crne Gore, garantuju da će pravda biti zadovoljena i da će kazna biti primjerena težini djela.
- Zalažemo se za sistemski odgovor: potrebno je ojačati kapacitete policije, tužilaštva i sudstva za prepoznavanje i blagovremeno reagovanje u slučajevima rodno zasnovanog nasilja — od preventivnog djelovanja do adekvatne zaštite žrtava - naglašeno je u saopštenju.
Ženski klub je izrazio iskreno saučešće porodici i prijateljima Alme Ćosović, uz obećanje da će kao Klub ostati posvećeni borbi protiv rodno zasnovanog nasilja i zalaganju za sistem u kojem ovakve tragedije više neće biti moguće.
- Želimo da ovo saopštenje bude jasna i odlučna poruka: nijedan čin nasilja prema ženama neće biti ignorisan, opravdan ili tolerisan. Pravda mora biti zadovoljena, a društveni sistem obavezno reformisan kako bi zaštitio svaku ženu, bez izuzetka - poručeno je iz Ženskog kluba Skupštine.

Ženski klub Skupštine nakon smrti Alme Ćosović: Nadležni da sprovedu temeljnu istragu i garantuju da će pravda biti zadovoljena

Poslanica u Skupštini Crne Gore, Jevrosima Pejović, reagovala je povodom tragičnog slučaja u kojem je žena preminula od posljedica brutalnog nasilja koje je doživjela pred očima svog djeteta. Kako je istakla, ovaj slučaj još jednom nas suočava s dubokim propustima u prepoznavanju i sprječavanju nasilja nad ženama.
- Nažalost, ovo nije izolovan incident. Ovo je još jedan u nizu slučajeva u kojima nasilje nije prepoznato, zaustavljeno niti adekvatno sankcionisano na vrijeme - poručila je Pejović.
Ona naglašava da femicid ne dolazi iznenada, već predstavlja tragičan ishod dugotrajnog ignorisanja upozoravajućih signala i nedostatka ozbiljnog institucionalnog odgovora.
- Femicid je krajnja posljedica neprepoznavanja nasilja u partnerskim i porodičnim odnosima, nedjelotvorne zaštite i neodlučne reakcije sistema. Zbog toga više nije dovoljno govoriti o važnosti djelovanja – vrijeme je da jasno identifikujemo svaki propust - kazala je.
Pejović upozorava da svaka ignorisana prijava, svaki poziv u pomoć koji ostane bez odgovora, ima svoje posljedice – često tragične.
- Zakon mora biti strog i efikasan, kao što je nasilje brutalno. Nasilnici moraju znati da će za svoje zločine odgovarati – brzo, pravedno i bez izuzetaka. Sigurnost žena ne smije biti sporedna tema, već prioritet. Ovo jeste borba za život – u najdoslovnijem smislu. I izgubiće se ako ostane samo na riječima - &nbsp;istakla je ona.
Na kraju, Pejović je apelovala da se ova tema ne smije prepustiti zaboravu.
- Ovo nijesu statistike niti vijesti koje ćemo zaboraviti do kraja dana. Ovo su životi izgubljeni zbog sistemskih propusta i porodice koje će se godinama nositi s posljedicama. U ime svake žene kojoj je uskraćeno pravo na život, i u ime odgovornosti koju svi nosimo – moramo govoriti, slušati i saosjećati -zaključila je Pejović.

Pejović: Životi žena i njihova sigurnost moraju biti prioritet a ne sporedna tema

Još jedna žena u Crnoj Gori je umrla od posljedica teških tjelesnih povreda koje su nastale usljed brutalnog prebijanja. Još jedna žrtva femicida pokazuje da se crni talas ne zaustavlja, a da država uporno ne daje adekvatan odgovor na polju zaštite žena od nasilnika, ocijenile su poslanice Demokratske partije socijalista (DPS).
U saopštenju dostavljenom javnosti poslanice DPS-a su kazale da je smrt Alme Ćosović alarm za buđenje cijelog društva, koje treba da primora državu da konačno počne da djeluje.
- Jer, niko ne zna koliko je Almi još u Crnoj Gori, koliko žena se budi i zaspiva sa strahom za sopstveni život, koliko je muškaraca – nasilnika koji su uzrok tog straha - napomenule u saopštenju.
Dodaju da se postavlja pitanje zašto uporno izostaje reakcija sistema koji bi polovini stanovništva – ženama trebalo da pošalje poruku da nijesu same, da uživaju apsolutnu podršku i zaštitu. Umjesto toga, kako ističu, žrtve nasilja, usljed svega što se dešava, često osjećaju da su prepuštene same sebi, a to je nedopustivo.&nbsp;
Poslanice DPS-a pozvale su pravosuđe da da odgovor na ovaj zločin koji će biti ekvivalentan težini počinjenog krivičnog djela i koji će značiti adekvatnu kaznu za počinioca koji je monstruozno, brutalno, nemilosrdno, do smrti prebio ženu u prisustvu njenog maloljetnog djeteta, a državu da se pobrine da uspostavi sistem zaštite i brige o djeci žrtava femicida.&nbsp;
- Zaključno, sramotno je oko čega se sve diže prašina u javnosti, dok se ćuti o ovakvoj strašnoj, prestrašnoj stvarnosti žena u Crnoj Gori. Ne smijemo ćutati i ne smije da nas se ne tiče dok god i jedna žena u ovoj državi brine hoće li sljedeće jutro dočekati živa, jer se sama ne može zaštiti od monstruma s kojima se, a da ni ne znamo, vjerovatno svi svakodnevno susrećemo - poručile su poslanice DPS-a.

Poslanice DPS-a: Pravosuđe da adekvatno odgovori na strašan zločin, crna statistika femicida upućuje na izostanak odgovornog odnosa države

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: femicid