Prisjećam se ovih dana istraživanja koje je prije osam godina rađeno u Crnoj Gori, mislim da nakon toga nije ponovljeno, &nbsp;a to je o stavovima zaposlenih u pravosuđu prema nasilju nad ženama koje pokazuje da zaposleni i zaposlene u pravosuđu imaju podjednako nizak prag tolerancije za nasilje prema ženama, te da često kod žrtava pronalaze razlog za opravdanje tog dijela i zato je važno edukovati javnost, rušiti stereotipe i smanjiti broj ubistava - kazala je u emisiji E uživo, aktivistkinja i bivša predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak. Od 2017. do 2024. godine 19 žena je izgubilo život od ruke nasilnika, najmlađa žrtva je imala 18 godina, a najstarija 84 godine. Danas statistika, juče nečije majke, sestre, ćerke, drugarice, komšinice, bića koja su životom platila to što su žene. Na koji način zakon brani ženska prava, da li su stvoreni uslovi da femicid bude prepoznat u zakonu kao krivično djelo, u susret 8. martu održana je sjednica Ženskog parlamenta na temu femicid u crnogorskom zakonodavstvu. Zakon o femicidu je od presudnog značaja, objašnjava Drobnjak, zato što se radi o životima žena koje su žrtve samo, kako tvrdi, zato što su žene. - Svjetska statistika govori da svake godine mi izgubimo jedan grad srednje veličine, do 66 000 hiljada žena, zbog mržnje prema ženama, zbog toga što su žene izgube život. Zato je jako važno ne ćutati, govoriti o tome, ukazivati svima, da u našem društvu, kao uopšte u svijetu, postoji mizoginija, i da žene upravo zbog toga nemaju pravo na život. Zato je jako važno govoriti i podizati prag tolerancije. Mi svjedočimo da je u našem društvu, nažalost, da je prag tolerancije prema nasilju nad ženama, femicidu jako nizak - istakla je Drobnjak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307070348_51b38eb11875b36f6779bbddc11bde736759a9d2578de65c26c3c1dd710d19c8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250307070348_51b38eb11875b36f6779bbddc11bde736759a9d2578de65c26c3c1dd710d19c8" data-rendition-name="original" width="1048" height="583" loading="lazy" alt="Maja Raičević"> <figcaption>Maja Raičević(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević rekla je da je nedavni Nacrt izmjena Krivičnog zakonika uveo femicid kao oblik teškog ubistva, iz pobuda zasnovanih na rodnom identitetu. - Sadašnji Nacrt inkriminisao je femicid kao oblik teškog ubistva, naravno, imali smo niz komentara na taj Nacrt, u smislu boljeg definisanja šta znači pripadnost rodnom identitetu. Mi smo te komentare dostavili Ministarstvu pravde. Takođe smo predložili i niz nekih drugih amandmana koji se odnose na bolje poštovanje mjera bezbjednosti, odnosno nemogućnost odbijanja nošenja takozvane nanogice, odnosno elektronskog nadzora, i druge predloge. Važno je spomenuti i zaštitu djece žrtava femicida, jer imamo situaciju da djeca nakon što su im majke ubijene ostaju faktički bez ikakve podrške države, bivaju često smještena u hraniteljske porodice, i dalje o njima sama država ne vodi računa u smislu podrške školovanju, terapije, obrazovanju i tako dalje. U tom dijelu mislim da su nam potrebne mnogo konkretnije izmjene - rekla je Raičević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307070348_84ad6f0afc75073a13e929ffa99a51fd0c8df52812176f28cdbcd0110f4bfc5e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250307070348_84ad6f0afc75073a13e929ffa99a51fd0c8df52812176f28cdbcd0110f4bfc5e" data-rendition-name="original" width="1045" height="597" loading="lazy" alt="Siniša Bjeković"> <figcaption>Siniša Bjeković(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković smatra da se mora početi od shvatanja žene u društvu, njene rodne uloge i zablude, odnosno stigme koja prati ženi, a ponekad, kako kaže, dominacije koju teško shvataju oni koji dominiraju u takvim odnosima.&nbsp; - Meni je diskutabilna ta definicija roda, da ne shvataju ljudi da se radi samo o ubistvu žena, nego da se radi o ubistvu drugih rodno definisanih osoba, kao što su trans žene, kao što su lezbejke, svi oni koji su prokuženi u ovom društvu, i gdje bi neki sa euforijom dočekali da vide da se nešto loše desilo upravo tim ženama. Što se tiče ove sadašnje situacije bojim se da smo propustili priliku da analiziramo ono što se prethodno dešavalo, da vidimo jesmo li iskoristili sve instrumente koji su dosad korišteni, da vidimo kakav je efekat dala kriminalizacija porodičnog nasilja, odnosno pooštravanje kaznenih sankcija kad je u pitanju porodično nasilje, da vidimo da li smo uspjeli da razdvojimo i razgraničimo pojam prekršaja nasilja u porodici, i pojam krivičnog djela nasilja u porodici, jer statistički pokazatelji nas opominju da nije došlo do bitnog pada predmeta pred sudovima za prekršaj - zaključio je Bjeković. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPxTwZS_7Rc8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Drobnjak: Uvođenje femicida od presudnog značaja, radi se o životima žena koje su žrtve samo zato što su žene

Koliko sam upoznata, najnovije izmjene krivičnog zakonika će upravo sadržati i ovu novinu, novinu krivičnog djela femicida, i iskoristila bih priliku da naglasim da je jako važno da razumijemo sta znači krivično djelo femicid, to nije bilo koje ubistvo, i svako ubistvo žene, ne treba banalizovati pravne norme. To je upravo ono ubistvo koje je proizašlo iz same uloge koju je određena zena imala u jednoj porodici, ili partnerskom odnosu, odnosno da je ona bila viktimizovana upravo zbog te same njene uloge u porodici - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, advokatica Mirjana Pajković.
Zbog nasilja u porodici u prvih 11 mjeseci 2024.godine izrečeno je ukupno dvije godine i mjesec zatvora.&nbsp;
Postavlja se pitanje da li su to djela sa blagim posljedicama, kaže Pajković, jer kada se govori o djelima nasilja u porodici postoji specifičnost u vidu olakšavajućih i otežavajućih okolnosti.&nbsp;
- Olakšavajuće okolnosti su kada je neko porodičan, kada neko ima djecu, kada brine o toj djeci, kada brine o porodici, kada obezbjeđuje egzistenciju. Kada vi učinite djelo upravo protiv te porodice postavlja se pitanje da li se to može gledati kao olakšavajuća okolnost. A sa druge strane je opet negdje obaveza i suda da donese odluku koja je pravilna, i koja je svrsishodna, odnosno koja neće preći u neko prekoračenje, odnosno koja neće izazvati neželjene i nepotrebne posljedice, jer mislim da se ovdje vodi najviše računa o tom egzistencijalnom momentu i o daljoj brizi o porodici, koju sam počinilac ima - rekla je Pajković.
Uslovne se osude, kako objašnjava, ne mogu izreći za teska krivicna djela, kao ni licima koji su povratnici.
- Ja ne bih zanemarivala snagu uslovnih osuda, posebno iz razloga dugog perioda provjere, koji obično ide godinu ili dvije. Period od dvije godine može da bude relevantan pokazatelj da li se neko lice zaista pokajalo, da li je sklono ponavljanju vršenja krivičnih djela, ili je to bio jedan izolavani incident, jedan izolovani slučaj, i da je ta uslovna osuda postigla svoju svrhu, a to je da je pomogla da taj pojedinac bude koristan dio zajednice, a ne da ponovo vrši ista, ili slična krivična djela - istakla je Pajković.
Inkriminisanje krivičnog djela femicida, kako ističe, jeste neophodno zbog loše statistike, ali je to i preporuka međunarodnih relevantnih adresa.
- Koliko sam upoznata, najnovije izmjene krivičnog zakonika će upravo sadržati i ovu novinu, novinu krivičnog djela femicida, i iskoristila bih priliku da naglasim da je jako važno da razumijemo sta znači krivično djelo femicid, to nije bilo koje ubistvo, i svako ubistvo žene, ne treba banalizovati pravne norme. To je upravo ono ubistvo koje je proizašlo iz same uloge koju je određena zena imala u jednoj porodici, ili partnerskom odnosu, odnosno da je ona bila viktimizovana upravo zbog te same njene uloge u porodici - zaključila je Pajković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DwqeC2OtCq1g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajković: Neophodno je inkriminisanje krivičnog djela femicid

Kazna za počinioce za teško ubistvo femicid po izmjenama Krivičnog zakonika biće od minumum 10 do maksimalnih 40 godina - saopštio je ministar pravde Bojan Božović.
On je, gostujući na Gradskoj RTV, rekao da je minimalna kazna tako propisana jer su to standardi sa ostalim oblicima unutar teškog ubistva.&nbsp;
- Da ne dolazimo u situaciju situaciju da imamo kaznu zatvora od tri, četiri ili pet godina za ovakva teška ubistva. Nadamo se da se to više neće nikad dogoditi i najsrećniji bi bili da je nikad ne primijenimo - poručio je on.
Ocijenio je da je statistika porazna, ali šalju, kaže on, poruku da djeluju proaktivno.
- Prema izmjenama Krivičnog zakona femicid se odnosi na ubistvo koje je zasnovano na rodu. Rodno senzitivni element je ključan, kad je neko stradao ili ubijen isključivo zato što je žena. Nijesmo željeli da još jedna godina prođe da odćutimo da se ubistvo na taj način dogodilo, Potpuno sam nažalost saglasan, da institucije nerijetko nijesu reagovale kako bi trebalo. Da smo ili olako prelazili preko nekih situaciji, ali smo u posljednjih godino i po uveli smo sa tog krivično-pravnog aspekta napravili značajne novine. Uveli smo set krivičnih djela, kao što su seksualno uznemiravanje, sa druge strane menoga krivična djela su uvedena i postrožene su sankcije koje su upravo tretirane sa načinom da zaštitimo žene i djevojčice u našem društvu - naveo je ministar pravde.
Poručio je da su izmjene Kivičnog zakonika su logičan nastavak svega toga, ali se na tome neće zaustaviti.
Kako je kazao, nacrtom izmjena Krivičnog zakonika Crne Gore uvodi se posebno krivično djelo femicid.
- Veliki broj građana podržava ovakvu inicijativu. Vjerovatno niko nije bio zadovoljan kaznenom politikom unutar našeg sistema koji tretira ovu materiju. Ovaj probem je razgranat, dubok i pogađa svaku poru našeg sistema. Bio bih jako srećan kada bi rekao idemo sa ovom normom i iskorijenićemo sve probleme, Nažalost to nije tako. Siguran sam da može da bude jedan pomak i podsticaj. Može da pomogne tužilaštvima i sudovima po stupanju ovog zakona, da ne bude dileme ako se desi teško ubistvo. To je dovoljno za početak, ali nije da bi pobijedili ovu pošast - kazao je Božović.

1250x600

1084x550

Božović: Za femicid zatvorska kazna od 10 do 40 godina, da nam se ne dešava presuda od tri, četiri godine za teško ubistvo

Za Crnu Goru ovo je važan trenutak i prilika da pokažemo da naše društvo ne toleriše nasilje nad ženama i da smo spremni preduzeti odlučne korake kako bismo zaštitili živote i dostojanstvo svih građanki podjednako i osigurali bezbjednost žena i djece. To je za Portal RTCG saopštila Neda Radović iz NVO Sistem, a povodom izmjena Krivičnog zakonika, koje su od petka na javnoj raspravi, a kojim je predviđeno i uvođenje femicida kao posebnog krivičnog djela.
- NVO Sistem podržava i pozdravlja odluku Vlade Crne Gore da otvori javnu raspravu o uvođenju femicida kao zasebnog krivičnog djela u Krivični zakonik. Zaustavljanje femicida odgovornost je svih nas - poručuje Radović.
Smatra da je ovo jedan od ključanih koraka u borbi protiv nasilja nad ženama i ozbiljnom pristupanju sankcionisanja rodno zasnovanih nasilja.
- Ako uzmemo u obzir da je samo u Crnoj Gori u proteklih pet godina ubijeno 17 žena, a svaka treća žena doživi neki oblik nasilja, podaci pokazuju potrebu da se što prije femicid uvrsti u zasebno krivično djelo - kazala je Radović.
Kako ističe, trenutni pravni okvir nedovoljan da pruži zaštitu žrtvama i jasno kazni počinioce.
Femicid kao zločin koji nastoji iz mržnje prema ženama je, kako kaže Radović, posljednji čin kontinuiranog nasilja, prožetog diskriminacijom, rodnim neravnopravnostima, sistemskom nebrigom kao i ukorijenjenim stereotipima da je u Crnoj Gori i dalje nejednaki jaz između muškaraca i žena.
Izdvajanje femicida u zasebnu krivičnu kategoriju omogućilo bi, kako kaže Radović, prepoznavanje femicida kao društvenog problema, a ne samo kao individualnog zločina, ili kako je do sada tumačeno kao porodičnog nasilja sa smrtnim ishodom.
- To bi omogućilo i ozbiljnije i strože kaznene mjere koje bi poslale jasnu poruku da je nasilje neprihvatljivo. Uvođenje femicida značilo bi i bolju prevenciju i zaštitu žena kroz adekvatne zakonske mjere - navodi Radović.
Ovaj korak Vlade Crne Gore, kako poručuje Radović, predstavlja djelimičan odgovor na godine napora civilnog društva, nevladinih organizacija i pojedinaca koji su, maltene svakodnevno ukazivali na ozbiljnost problema i tražili promjene.
- Protesti koji su iza nas, inicijative i javni apeli i molbe odigrali su ključnu ulogu u podizanju svijesti javnosti i donosilaca odluka o nužnosti prepoznavanja femicida u zakonu - navodi Radović.
Ona poručuje i da civilni sektor od Vlade očekuje jednoglasno usvajanje izmjena Krivičnog zakonika, kao i brzu i efikasnu finalizaciju zakonskih izmjena.
- Očekujemo i konkretne mjere koje će obezbijediti pravnu, psihološku i socijalnu podršku žrtvama nasilja. I ozbiljnije pristupanje praćenja primjene zakona kako bi se osigurala njegova efikasnost i doslednost - zaključila je Radović.

Za pet godina ubijeno 17 žena: Femicid što prije da bude krivično djelo

Apelacioni sud Crne Gore odbio je kao neosnovanu žalbu branioca Ilira Đokaja optuženog za ubistvo Šejle Bakije i potvrdio presudu Višeg suda u Podgorici.
Kako je saopšteno iz Apealacionog suda, na taj način je postala pravnosnažna presuda Višeg suda u Podgorici kojom je optuženi Ilir Đokaj proglašen krivim zbog krivičnog djela teško ubistvo u sticaju sa krivičnom djelom ubistvo u pokušaju i krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i osuđen na jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 40 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od 4. oktobra 2021. godine pa nadalje.
- U postupku odlučivanja o žalbi branioca optuženog, Apelacioni sud Crne Gore ocijenio je da prvostepeni sud nije počinio bitne povrede odredaba krivičnog postupka i povrede Krivičnog zakonika na koje se ukazuje žalbom niti druge povrede odredaba krivičnog postupka o kojima ovaj sud vodi računa po službenoj dužnosti - navodi se u saopštenju suda.
Apelacioni sud je mišljenja da je prvostepeni sud na osnovu izvedenih dokaza i njihove pravilne ocjene, kao i pravilne ocjene odbrane optuženog, sa sigurnošću utvrdio da je optuženi dana 30. septembra 2021.godine oko 15,15 časova u Tuzima sa umišljajem lišio života Šejlu Bakiju iz niskih pobuda, a nakon toga sa umišljajem pokušao da liši života Šabana Bakiju, oca oštećene, na način što je na terasi njihove porodične kuće iz bezobzirne sebičnosti i osjećaja posjedovanja oštećene koja je odbijala da obnovi nekoliko mjeseci ranije prekinutu vanbračnu vezu sa optuženim, ispalio pet projektila u njenom pravcu od kojih je zadobila teške i po život opasne povrede uslijed kojih je kod oštećene istog dana nastupila smrt.
- Po ocjeni Apelacionog suda prvostepeni sud je pravilno utvrdio i vrednovao sve činjenice i okolnosti koje utiču na visinu kazne, kao što je pravilno kao otežavajuće okolnosti cijenio jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra, koja se ogleda u tome da je lišena života mlada djevojka starosti 19 godina, da su krivična djela izvršena u dvorištu porodične kuće oštećenih, mjestu gdje se svaki čovek osjeća najsigurnije i najbezbjednije, da je optuženi izvršio krivična djela u prisustvu najbližih članova porodice oštećenih, stepen krivice optuženog, koji je ogleda u naročito ispoljenoj upornosti i bezobzirnosti u izvršenju krivičnog djela i njegov raniji život, odnosno činjenicu da je osuđivan za krivično djelo nasilničko ponašanje, dakle krivično djelo sa elementima nasilja. Okolnost da je optuženi izrazio kajanje, ni po mišljenju Apelacionog suda ne može predstavljati olakšavajuću okolnost, jer se ne može na osnovu eventualno preduzetih radnji poslije izvršenja krivičnog djela, zaključiti da je to kajanje bilo stvarno, a ne samo verbalno - stoji u saopštenju suda.
Izrečena kazna dugotrajnog zatvora u trajanju od 40 godina, dodaju, po pravnom shvatanju ovog suda, srazmjerna je težini izvršenog krivičnog djela i stepenu krivice optuženog, pa će se ovako odmjerenom kaznom postići svrha kažnjavanja, odnosno uticaće se na optuženog, ali i na druge da ubuduće ne čine krivična djela.

Đokaju 40 godina zatvora zbog ubistva Šejle Bakije

U svijetu je prošle godine ubijeno više od 85 hiljada žena, a većinu femicida počinili su partneri ili članovi porodica žrtava, pokazuju podaci koje su danas objavile Ujedinjene nacije (UN). 
 
- Dom je i dalje najopasnije mjesto za žene jer su 60 odsto njih bile žrtve supružnika ili drugih članova porodice - navodi se u izvještaju bečke Kancelarije UN za droge i kriminal (UNODC) i tijela za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena UN Women. 
 
Izvještaj je pokazao da 140 žena biva ubijeno svakoga dana, ili jedna na svakih deset minuta, piše Hina. 
 
Najveća stopa femicide zabilježena je u Africi i Sjedinjenim Američkim Državama. 
 
Na američkom kontinentu i u Evropi femicide uglavnom počine partneri, dok su u ostatku svijeta najčešće u pitanju članovi porodice. 
 
Mnoge žrtve prijavile su fizičko, seksualno ili psihičko nasilje prije smrti, prema podacima dostupnim u određenim zemljama. 
 
- To sugeriše da su se mnoga ubistva mogla izbjeći - navodi se u izvještaju. 
 
UNODOC, koji je analizirao podatke prikupljene u 107 zemalja, naveo je da je u regijama gdje je moguće utvrditi taj trend stopa femicida stagnirala ili tek neznatno opala od 2010. godine, pokazujući da je ovaj oblik nasilja "ukorijenjen u praksama i normama".

UN: Prošle godine ubijeno više od 85 hiljada žena

Koliko smo posrnuli kao društvo, koliko su institucije sistema neupotrebljive da adekvatno odgovore i na najokrutnije nasilje nad ženama svjedoči ubistvo Gorice Medojevic u dvorištu kuće u Manastirskoj ulici u Podgorici - poručeno je iz Foruma žena Socijaldemokratske partije (SDP).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fubijena-zena-u-dvoristu-kuce-u-podgorici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pozicija žena u našem društvu s aspekta bezbjednosti sličnija je, ističu, pozicijama žena u Avaganistanu i Iranu, nego zapadno-evropskim demokratijama kojima težimo da se pridružimo.
- Bilo da se radi o profesijama kojima se žene bave ili je u pitanju pozicija žene u porodici - dodaje se u saopštenju.
Puna su nam usta hvale o mogućem brzom članstvu u Evropskoj uniji, ali ovakvi događaji najjasnije, podvlače, potvrđuju koliko nijesmo spremni da budemo dio prosvijećenog i demokratskog svijeta.
- Znamo da ovom pretužnom današnjem događaju nema povratka, ali se pitamo šta se još čeka da se femicid uvede u Krivični zakonik Crne Gore, kao djelo zakoje će biti predviđena najstrožija kazna. Važno je da se planira uvođenje savjetnika za poslanike, a za uvođenje femicida u krivično zakonodavsto nikakvih &nbsp;planova nema na vidiku - navode u Forumu žena SDP-a.&nbsp;
Pridružiće se, poručuju, protestima koji će održati ovim povodom u petak ispred zgrade Vlade.

Forum žena SDP: Najokrutnije nasilje nad ženama sve češće, što se još čeka da se femicid uvede u KZ?

Slučajevi nasilja nad novinarima, ali i među djecom, i femicidi u našoj zemlji zabrinjavaju i za te probleme država mora još jače i odlučnije da krene u borbu, ali tu borbu ne mogu da iznesu samo institucije već je neophodna jaka saradnja sa nevladinim sektorom. To je poruka ministra ljudskih i manjinskih prava Fatmira Đeke u emisiji "Budimo budni, pitajte Vladu" na Televiziji Crne Gore.
Na pitanje da promentariše napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, te da li je država odlučnija da izađe na kraj sa učestalim napadima na ljude koji rade u medijima, Đeka je rekao da je zgoržen time što se dešava ali da ga raduje reakcija nadležnih organa u ovom slučaju, jer su se odmah oglasili i zaštitili novinarku.
Međutim, ima još mnogo prostora za rad na tom polju.
- Dali smo saopštenje u tom slučaju, moram pomenuti i novinarke Draganu Šćepanović, Jelenu Jovanović, Alisu Hajdarpašić, Aleksandru Jovančević, prijetnje Gradskoj TV... Sloboda medija je kiseonik demokratskog društva kome mi težimo i govorimo i da jesmo demokratsko društvo. Institucije sistema moraju da budu transparentne pa je i povjerenje veće i kod građana - istakao je Đeka.
Na pitanje da se osvrne na slučaj ranjavanja dječaka u Baru koji se borio za život, Đeka je kazao da je i njegov sin srednjoškolac, da je vrlo zabrinut za svoje i drugu djecu.
- Kao roditelj sam zabrinut, ali moramo da učinimo sve da ovo stane. Sve počinjen iz porodice, društvo u kome djeca rastu treba da bude zdravo. Insttiucije treba da se uključe, a škole pod hitno da imaju zaštitare, da imamo psihlošku podršku, jer vidimo da su roditelji zabrinuti, pa moramo da radimo i preventivno i edukativno da ovoga više ne bude - poručio je Đeka.
Na konstataciju voditelja da je ministar MUP-a rekao da naoružani ljudi ne bi trebalo da se nađu u školskim dvorištima, te da to prokomentariše, ministar ljudskih i manjinskih prava je kazao da škole pod hitno treba neko da štiti.
- Sve zapadne škole to imaju, a za to sam i da djeci uzmu mobilne telefone za vrijeme nastave. To će svakakoo bolje uticati na njih i puno stvari treba pokrenuti zajedno sa NVO sektorom. Bez obzira što mi kao ministri u Vladi radimo, ne možemo sve da postignemo treba ta saradnja da se ojača - ističe Đeka.
Nije želio da komentariše to što policija još nije pronašla čovjeka koji je ubio dvoje ljudi u Bijelom Polju, Aliju Baijagića, ali je rekao da je jasno da su građani zabrinuti.
- Države regione su tu uključene i treba da službe rade svoj posao dok ne dođu do počinica ubistva - rekao je Đeka.

Đeka: Napadi na novinare nedopustivi, država mora jače i odlučnije da krene u borbu

Fotografija sa predizbornog skupa koalicije Za budućnost Nikšića označava kraj jedne mračne politike. Prazan trg, prazne priče - poručila je &nbsp;potpredsjednica Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnica Evropskog saveza Amina Cikotić.
Ona je, u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter) ocijenila da je Nikšić odlučio: pad politike podjela, laži i manipulacija.
- Nikšić više ne vjeruje onima koji su ga iznevjerili, podredili tuđim interesima i prodali - istakla je Cikotić.&nbsp;
Prema njenim riječima, u neđelju, 13. aprila, se ne bira između manjeg zla - već da zlo i naopako ode.
- Bira se dostojanstvo, razvoj i čist pristup. Pobjedu donose ljudi koji nemaju mrlje, koji su ostali svoji, koji vjeruju u građanski, suverenistički i evropski Nikšić - podvukla je Cikotić.
Crna Gora, naglašava ona, neće nazad.
- Nikšić želi promjene i one dolaze s Evropskim savezom i Ivanom Radojičićem. Glasaj najbolje što možeš! Glasaj Evropski savez i broj osam - zaključila je Cikotić.

Cikotić: U neđelju se ne bira između manjeg zla - nego da zlo i naopako ode

U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima, osim na pojedinim dionicama u višim planinskim predjelima gdje ima poledice - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore (ASMCG). 
 
Oni su upozorili na sitinije odrone na dionicima duž klisura i usjeka i podjestili da je nekim putevima izmijenjen režim saobraćaja. 
 
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine. 
 
Na magistralnom putu M-2, na dionicama Ribarevine - Poda i Poda - Berane saobraćaj je zatvoren za sve vrste vozila od osam do 11 i 14 do 17 sati. 
 
Na magistralnom putu M-3 Plužine-Jasenovo Polje, na lokalitetu Zaborje-Jasenovo Polje, obustavljen je saobraćaj za sva vozila od deset do 12 i od 13 do 15 sati. 
 
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati. 
 
Zbog redovnog održavanja sistema odvodnjavanja u tunelima na autoputu “Princeza Ksenija” od biće zatvorena po jedna saobraćajna traka. Radovi počinju u tunelu Mrke, smjer Podgorica-Mateševo, a zatim će biti nastavljeni u ostalim tunelima. 
 
Na magistralnom putu M-1 na dionici Krtolska raskrsnica - Budva - Petrovac - Ulcinj, od 23 sata do pet sati, vozila saobraćaju naizmjenično uz povremene obustave ne duže od deset minuta, zbog pranja i farbanja tunela Mogren, Belveder i Kruče. 
 
Na magistralnom putu M-10 na dionici Cetinje - Budva, u mjestu Boreti, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni. 
 
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije magistralnog puta Lepenac-Ribarevine, a moguća je povremena obustava saobraćaja ne duža od 30 minuta na mjestu radova. 
 
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični i na magistralnom putu Nikšić - Vilusi I faza, dionica Nikšić - Kuside, zbog rekonstrukcije mosta Autobaza. 
 
Zbog sanacije pukotina u tunelu Sozina, vozila će od 22 do šest sati saobraćati naizmjenično, a moguće je da saobraćaj bude potpuno obustavljen u kraćim intervalima. 
 
Na dionici puta između tunela Raš i Komandnog centra tunela Sozina, vozila saobraćaju naizmjenično zbog ugradnje zaštitne čelične mreže.

AMSCG: Oprezno u višim planinskim predjelima zbog poledice

Vanredna sjednica Skupštine Prijestonice Cetinje, posvećena dinamici realizacije zaključaka donijetih povodom masovnih ubistva koja su se dogodila na Cetinju 12. avgusta 2022. i 1. januara 2025. godine, biće održana u petak 11. aprila, sa početkom u devet sati.
Sjednica je sazvana na inicijativu gradonačelnika Prijestonice Nikole Đuraškovića, koji je izrazio nezadovoljstvo reakcijom dijela državnih organa, ističući da smatra neophodnim da se Skupština Prijestonice jasno odredi prema dosadašnjoj dinamici sprovođenja usvojenih zaključaka.
Đurašković je naglasio važnost odgovornog i transparentnog djelovanja svih nadležnih institucija u ovom procesu, u interesu građana Prijestonice i očuvanja povjerenja u sistem.
Podsjećamo, Skupština Prijestonice Cetinje je, na sjednici održanoj 10. januara, donijela niz zaključaka koji, pored ostalog, zahtijevaju odgovornost i hitnu reakciju nadležnih državnih organa, sprovođenje nezavisne međunarodne istrage i forenzike, postavljanje savremenog sistema video nadzora i obezbjeđivanje adekvatnog broja policijskih službenika na teritoriji Prijestonice.

Vanredna sjednica Skupštine Prijestonice biće održana u petak

E.M. (24) iz Tuzi uhapšen je nakon što je kod njega pronađeno 35 kilograma materije za koju se pretpostavlja da je marihuana prokrijumčarena iz Albanije.
- Pregledom vozila u prtljažniku su pronađene i oduzete dvije veće crne torbe i jedna pvc kesa, u kojima su se nalazila 62 pvc pakovanja sa biljnom materijom zelene boje nalik na opojnu drogu marihuanu mase oko 35 kg za koju se sumnja da je prokrijumčarena iz Albanije - saopšteno je iz Uprave policije.
Sa događajem je upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu E.M. i uhapšen.
On se sumnjiči za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, dok su mu vozilo i mobilni telefon &nbsp;privremeno oduzeti radi daljih provjera.
E.M. je procesuiran na putnom pravcu Grabon - Dinoša.
- Sektor granične policije nastavlja sa pojačanim represivnim radnjama u čijem je fokusu otkrivanje i suzbijanje svih oblika kriminala i ilegalnih aktivnosti - poručili su u policiji.

Uhapšen mladić iz Tuzi kod kojeg je pronađeno 35 kilograma marihuane

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: femicid