Istražitelji, predvođeni zajedničkom operativnom grupom Federalnog istražnog biroa (FBI) za borbu protiv terorizma, tražili su u četvrtak razloge koji su naveli avganistanskog imigranta da puca na dva vojnika Nacionalne garde samo nekoliko blokova od Bijele kuće u, kako su naveli zvaničnici, "zasjedi" uoči Dana zahvalnosti.
Dva vojnika, dio militarizovane misije za sprovođenja zakona koju je prije nekoliko mjeseci naredio predsjednik Donald Tramp, a koju su zvaničnici Distrikta Kolumbija osporili na sudu, smještena su u bolnicu u kritičnom stanju.
Osumnjičenog, koji je ranjen u razmjeni vatre prije hapšenja, identifikovalo je Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost kao avganistanskog državljanina Rahmanulaha Lakanvala.
Tramp, koji se u vrijeme napada nalazio u svojoj rezidenciji na Floridi, objavio je snimljenu video izjavu u kojoj je pucnjavu nazvao "činom zla, činom mržnje i činom terora". On je naveo da će njegova administracija "ponovo ispitati" sve Avganistance koji su došli u SAD tokom mandata Džoa Bajdena.
Američka agencija za državljanstvo i imigraciju kasnije je saopštila da je na neodređeno vrijeme obustavila obradu svih zahteva za imigraciju avganistanskih državljana "dok se ne izvrši dodatna revizija protokola za bezbjednost i provjere".
Prema podacima Ministarstva unutrašnje bezbjednosti, Lakanval je ušao u SAD 2021. u okviru Operacije saveznici su dobrodošli, programa iz vremena Bajdenovog mandata za preseljenje hiljada Avganistanaca koji su pomagali SAD tokom rata u Avganistanu i plašili se odmazde talibanskih snaga koje su preuzele kontrolu nad njihovom domovinom poslije povlačenja SAD.
EnBiSi njuz, pozivajući se na razgovor s neimenovanim rođakom osumnjičenog, izvijestio je rano u četvrtak da je Lakanval služio u avganistanskoj vojsci 10 godina zajedno sa američkim specijalnim snagama i da je dio tog vremena bio stacioniran u Kandaharu.
Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti nije uključilo druge detalje o njegovom imigracionom dosijeu, ali je zvaničnik Trampove administracije koji je govorio pod uslovom da ne bude imenovan rekao da je Lakanval podnio zahtjev za azil u decembru 2024. i da je odobren 23. aprila ove godine, tri mjeseca pošto je Tramp stupio na dužnost. Lakanval (29), koji je živio u državi Vašington, nije imao poznatu kriminalnu prošlost, rekao je zvaničnik.
Pucnjava se dogodila u podne ispred stanice metroa u užurbanoj komercijalnoj zoni, nekoliko blokova od Bijele kuće. Agenti Tajne službe su odmah poslije pucnjave stavili predsjedničku vilu pod bezbjednosnu blokadu kao mjeru predostrožnosti.
Kao odgovor na pucnjavu, ministar odbrane Pit Hegset je rekao da je predsjednik tražio da se pošalje još 500 vojnika Nacionalne garde da se pridruže više od 2.000 vojnika Garde koji su prethodno angažovani u glavnom gradu.
Potpredsjednik Džej Di Vens, koji je u srijedu bio u Kentakiju, naveo je na mreži Iks (X) da je pucnjava dokazala da je imigraciona politika Trampove administracije bila opravdana.
- Moramo udvostručiti napore da deportujemo ljude koji nemaju pravo da budu u našoj zemlji - rekao je on.
Gradonačelnica Vašingtona Mjuriel Bauzer, koja se otvoreno sukobila sa Trampom oko raspoređivanja trupa Garde u gradu, rekla je novinarima nekoliko sati nakon incidenta: "Ovo je ciljana pucnjava".
Na istom brifingu za novinare Džef Kerol, izvršni pomoćnik načelnika Vašingtonske metropolitanske policijske uprave, rekao je da su dva vojnika Garde bila napadnuta iz "zasjede" i da je napadač izgleda djelovao sam.
- Dva vojnika, pripadnici Nacionalne garde Zapadne Virdžinije, bili su u "patroli visoke vidljivosti" ispred ulaza u stanicu metroa kada je osumnjičeni došao iza ugla, izvukao oružje i odmah pucao na njih dvojicu - rekao je Kerol.
Poslije razmjene vatre, drugi pripadnici Nacionalne garde savladali su osumnjičenog, dodao je on.
Tramp je u avgustu rekao da naređuje raspoređivanje Nacionalne garde u borbi protiv kriminala u gradu za koji je rekao da je postao nebezbjedan, uprkos prigovorima zvaničnika Distrikta Kolumbija koji su osporili taj potez na sudu kao kršenje kontrole lokalne samouprave.
Pucnjava u srijedu dogodila se pet dana pošto je savezni sudija donio presudu kojom se privremeno sprečavaju trupe Nacionalne garde da obavljaju dužnosti sprovođenja zakona u okrugu bez odobrenja gradonačelnika, ali je sudija suspendovala dejstvo svoje naredbe do decembra kako bi dozvolila žalbu Trampovoj administraciji.
Tramp je rasporedio trupe u nekoliko drugih gradova u kojima su demokrate na vlasti – Los Anđelesu, Čikagu, Portlandu i Memfisu – kako bi se borile protiv, kako on navodi, bezakonja i nasilnih nemira zbog obračuna s ilegalnom imigracijom.
Demokratski lideri tih gradova optužili su Trampa da izmišlja izgovore za militarizovanu demonstraciju sile radi kažnjavanja političkih protivnika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

FBI istražuje motiv napadača na dvojicu gardista blizu Bijele kuće

V.d. direktora Uprave policije, Lazar Šćepanović, sastao se sa predstavnicima Federalnog istražnog biroa i Ambasade SAD-a - Kancelarije regionalnog atašea za bezbjednost (RSO), u cilju razmatranja daljih modaliteta saradnje koja je primarno ocijenjena kao izuzetno uspješna, posebno u odnosu na operativnu saradnju i aktivnosti crnogorske policije u odnosu na lica sa liste najtraženijih lica FBI-a - saopšteno je iz Uprave policije.
Šćepanović se zahvalio kolegama iz FBI-a i RSO-a na izuzetnoj podršci, ne samo kada su u pitanju zajedničke operativne aktivnosti već, kako su naglasili u UP, i unapređenje njihovih kapaciteta kroz brojne donacije, ekspertsku podršku i obučavanje policijskih službenika na prestižnim programima obuke.
- V.d. direktora je ovom prilikom upoznao sagovornike sa nacionalnim prioritetima u borbi protiv organizovanog kriminala, aktivnostima koje se sprovode kako na nacionalnom tako i međunarodnom nivou i ponovio opredijeljenost Uprave policije postizanju mjerljivih rezultata i najviših evropskih standarda u beskompromisnoj borbi protiv svih oblika kriminala - naveli su u policiji.
Kažu da je šef službe Uprave za internacionalne operacije FBI, David Lewis pozdravio je posvećenost Uprave policije borbi protiv organizovanog kriminala i sveobuhvatnom pristupu u suočavanju sa savremenim bezbjednosnim izazovima, te istakao da se dvije agencije za sprovođenje zakona suočavaju sa sličnim izazovima zbog čega je od ključnog značaja kontinuirano unaprjeđivati saradnju na svim nivoima.
- Shodno navedenom, FBI je potvrdio svoju spremnost za nastavak pružanja podrške u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i dodatnog jačanja kapaciteta Uprave policije u suprotstavljanju finansijskom kriminalu, sajber kriminalu, hibridnim prijetnjama i terorizmu - zaključili su u Upravi policije.

UP: FBI pozdravio posvećenost borbi protiv organizovanog kriminala

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da planira da prisustvuje sahrani Čarlija Kirka u Arizoni u narednim danima.
- Zamolili su me da idem - rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući danas, prenosi SiEnEn (CNN).
On je rekao da vjeruje da će sahrana Čarlija Kirka biti sljedećeg vikenda, ali je dodao da će, kad god se desi, biti tamo.
- Mislim da imam obavezu - naveo je Tramp.
Dodaje i da je razgovarao sa Kirkovom udovicom Erikom.
- Dugo smo razgovarali i ona je slomljena. Ona je apsolutno slomljena, kao što možete da zamislite - rekao je Tramp novinarima.
Na pitanje da li je zabrinut za sopstvenu bezbjednost nakon jučerašnjeg atentata, Tramp je rekao: „Ne baš“.
Umjesto toga, Tramp je rekao da je zabrinut za cijelu naciju i ponovo, bez pružanja dokaza, okrivio je „radikalnu ljevicu“ za političko nasilje u zemlji.
- Imamo sjajnu zemlju. Imamo radikalno ljevičarsku grupu ludaka, jednostavno apsolutne ludake i riješićemo taj problem. Zabrinut sam samo za zemlju - kazao je Tramp.
Ipak, zaštitne mjere oko predsjednika SAD su pojačane nakon pucnjave.
Tramp je rekao da će ohrabriti svoje pristalice da slijede model nenasilja u odgovoru na pucnjavu.
Prema njegovoj ocjeni, istražitelji „postižu veliki napredak“ u potrazi za osobom koja je ubila Čarlija Kirka.
- Čujem da postižu veliki napredak i moraćemo da vidimo šta će se desiti - rekao je Tramp danas novinarima prije ukrcavanja u Marin Van na putu za Njujork.
Tramp je dodao da je strijelac „životinja“ i zakleo se da će se „postupiti sa njim veoma prikladno“.
Na pitanje da li ima bilo kakve misli o motivaciji strijelca, Tramp je odbio da ulazi u detalje.
- Imam naznaku, da, ali o tome ćemo vas kasnije obavijestiti - naveo je on.
Potpredsednik Džej Di Vens danas će preuzeti kovčeg sa Kirkovim ostacima u Juti i u avionu koji koristi Air Force 2 ih prenijeti Kirkovoj porodici u Arizonu.
Puška koju su pronašli organi reda u šumovitom području iza kampusa Univerziteta Juta Vali, a za koju se vjeruje da je korišćena u ubistvu Čarlija Kirka, jeste Mauzer karabin kalibra .30-06 opremljena nišanom za velike daljine, prema riječima visokog zvaničnika za sprovođenje zakona, prenosi SiEnEn (CNN).

Tramp o istrazi ubistva Kirka: Čujem da istražitelji postižu napredak

Američki FBI &nbsp;objavio je fotografije osobe od interesa u vezi sa pucnjavom na Čarlija Kirka, dok istražitelji apeluju na građane da dostave informacije.
FBI je ponudio nagradu od 100.000 dolara za informacije koje bi dovele do identifikacije i hapšenja osobe odgovorne za Kirkovu smrt.
Kako su saopštile vlasti, osumnjičeni je navodno skočio s krova i pobjegao u obližnje naselje nakon što je ispalio jedan hitac, a još uvijek nije identifikovan. Takođe je saopšteno da je zaplijenjena snajperska puška sa repetirnim zatvaračem za koju se vjeruje da je korišćena u napadu, te da se pregledaju video-snimci osobe za koju se smatra da je odgovorna.
Okolnosti pucnjave ponovo su skrenule pažnju na rastuću prijetnju političkog nasilja u Sjedinjenim Državama, koje je posljednjih godina zahvatilo različite ideološke strane. Atentat je naišao na osudu s obje strane političkog spektra, ali izgleda da nacionalni konsenzus o načinima sprječavanja političkih sukoba da prerastu u smrtonosno nasilje ostaje nedostižan.
Prema informacijama kojima raspolaže policija, a koje su podijeljene i sa agencijom Asošijeted pres, snage reda su pronašle Mauzer karabin kalibra .30, sa repetirnim zatvaračem, umotan u peškir u šumovitom predjelu blizu univerzitetskog kampusa, duž rute za koju se sumnja da je osumnjičeni koristio u bjekstvu.
Pored ispaljene čaure koja je ostala u cijevi, u magacinu su bila još tri metka. Oružje i municija trenutno se forenzički analiziraju u federalnoj laboratoriji, u potrazi za tragovima koji bi mogli pomoći u identifikaciji napadača ili njegovog motiva.
Prema riječima jednog zvaničnika, ubica Čarlija Kirka „izgleda da je studentskog uzrasta“ i „stopio se“ sa univerzitetskom populacijom na kampusu u Juti, gdje je Kirk okupio hiljade ljudi.
Tridesetjednogodišnji aktivista bio je oličenje borbenog, populističkog konzervativizma koji je zavladao Republikanskom partijom u eri Donalda Trampa. Otvoreni hrišćanski konzervativac, koji je često davao provokativne izjave o rodu, rasi i politici, Kirk je 2012. osnovao organizaciju Turning Point USA, ciljajući mlade ljude i izlazeći na univerzitetske kampuse sa liberalnim predznakom, gdje su mnogi republikanski aktivisti oklijevali da kroče.
Govoreći u Pentagonu danas, Donald Tramp je najavio da će Kirk posthumno biti odlikovan. U video-poruci iz Ovalne sobe u srijedu uveče, Tramp je Kirka nazvao „mučenikom istine i slobode“ i osudio „demonizovanje“ političkih protivnika u SAD, iako je optužio retoriku „radikalne ljevice“ da je „direktno odgovorna“ za atentat na Kirka. Atentat je naišao na osudu sa obje strane političke scene.
&nbsp;

FBI objavio fotografije osobe od interesa u vezi sa atentatom na Čarlija Kirka

Osoba uhapšena tokom istrage ubistva američkog konzervativnog aktiviste Čarlija Kirka tokom javnog skupa na univerzitetskom kampusu u Juti puštena je na slobodu nakon ispitivanja, objavio je direktor FBI Keš Patel na Iksu.
Šef savezne policije objavio je manje od dva sata ranije da je osumnjičeni za "strašnu pucnjavu u kojoj je poginuo Kirk u pritvoru".
- Naša istraga se nastavlja - dodao je Patel u novoj objavi.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFBIDirectorKash%2Fstatus%2F1965928054712316363%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1965928054712316363%7Ctwgr%5Eb331f7a27488a9cf2c4dccb64cf8dc38898a572f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bezbjednosne službe Jute vjeruju da je strijelac pucao sa krova zgrade u blizini dvorišta kampusa gdje je Kirk ubijen.
- Ne možemo da damo nikakva dodatna pojašnjenja kako bi se zaštitio integritet naše istrage - saopštili su vlasti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6327%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fcarli-kirk-preminuo-nakon-pucnjave&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Širom SAD održavaju se bdjenja za Kirka.
Predsjednik SAD Donald Tramp objavio je ranije da je konzervativni aktivista Čarli Kirk preminuo nakon što je upucan tokom jednog događaja u Juti.
- Veliki, pa čak i legendarni, Čarli Kirk je mrtav - napisao je Tramp na mreži "Truth Social".
Čarli Kirk je bio američki politički aktivista, medijska ličnost i osnivač organizacije Turning Point USA (TPUSA), koja se fokusira na mobilizaciju mladih konzervativaca u Sjedinjenim Američkim Državama.
Kirk je 2012. godine, sa 18 godina, osnovao Turning Point USA, organizaciju koja se brzo proširila na više od 3.000 srednjih škola i fakulteta širom SAD-a. TPUSA se fokusira na promociju slobodnog tržišta, ograničene vlade i patriotizma među mladima.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FWhiteHouse%2Fstatus%2F1965946655188070750%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1965946655188070750%7Ctwgr%5Eb331f7a27488a9cf2c4dccb64cf8dc38898a572f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

FBI: Uhapšeni zbog ubistva Kirka pušten na slobodu, istraga se nastavlja

FBI pretražuje kuću bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost Trampove administracije, Džona Boltona, u saveznoj američkoj državi Merilend, u okviru istrage o rukovanju povjerljivim dokumentima.
To je agenciji AP rekla danas anonimna osoba upoznata sa istragom. Boltonov portparol i Bijela kuća nisu odgovorili na novinarske upite. Situaciju nije komentarisao ni advokat koji zastupa Boltona.
Bolton je bio treći savjetnik za nacionalnu bezbjednost predsjednika Donalda Trampa, 17 mjeseci, i sukobio se sa njim u vezi pitanja Irana, Avganistana i Sjeverne Koreje.
Prva Trampova administracija je bezuspješno pokušavala da blokira objavljivanje Boltonove knjige za koju je tvrdila da sadrži povjerljive informacije.
Na svoj prvi dan po povratku na dužnost ove godine, Tramp, republikanac, opozvao je bezbjednosne dozvole za više od četiri desetine bivših obaveštajnih zvaničnika, uključujući Boltona.

AP: FBI pretražuje kuću bivšeg Trampovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost

U cilju transparentnog informisanja, potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj objavio je fotografiju sa zvaničnog sastanka sa direktorom FBI, Kashom Patelom, održanog prošlog mjeseca u sjedištu Federalnog istražnog biroa u Vašingtonu.
Đeljošaj ističe da susret predstavlja potvrdu snažnog partnerstva i povjerenja koje Crna Gora uživa kod ključnog saveznika u oblastima bezbjednosti, vladavine prava i ekonomskog razvoja.
- Pojedini mediji i tzv. novinari pokušali su osporiti ovaj sastanak šireći neistine i insinuacije. Takvi napadi predstavljaju svjesnu kampanju koja pokušava umanjiti značaj stvarnog i korisnog dijaloga sa našim najvažnijim partnerima - poručio je Đeljošaj.
On je naglasio da je cilj njegovog mandata jačanje međunarodnih odnosa i zaštita interesa Crne Gore, bez obzira na pokušaje diskreditacije, te da i mala država poput Crne Gore može biti aktivan i respektabilan partner na globalnom nivou.

Đeljošaj: Sastanak sa direktorom FBI potvrda snažnog partnerstva

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je kazao da je u posjeti Vašingtonu bio iz opsega svojih nadležnosti, u svojstvu potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja.
On je dodao da su proceduralne platforme "minorne u poređenju sa značajem te posjete".
- Partnerstvo i odlučnost da učvrstim odnose između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država nalaze se među mojim najvišim prioritetima - istakao je Đeljošaj.
Kako je saopštio, vjeruje da svakome ko iskreno želi da Crna Gora ima odlične odnose sa SAD-om imponuje činjenica da je imao sastanke na najvišem nivou u Vašingtonu, a proceduralne platforme su minorne u poređenju sa značajem te posjete.&nbsp;
- Ko god ima problem sa partnerstvom sa Sjedinjenim Američkim Državama, ubijeđen sam da nije na pravoj strani, ni politički, ni društveno, ni istorijski, ni u kontekstu ekonomskog razvoja Crne Gore. U posjeti Vašingtonu sam bio iz opsega svojih nadležnosti, u svojstvu potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja - saopštio je on.
"Vijesti" su danas objavile da kabinet premijera Milojka Spajića tvrdi da Vlada nema ništa s odlaskom Đeljošaja u Sjedinjene Američke Države (SAD).
Đeljošaj je u petak, 18. jula, saopštio da se u Vašingtonu sastao s generalnim direktorom tamošnjeg Federalnog istražnog biroa (FBI) Kašom Patelom i njegovim rukovodećim timom, a dan kasnije s Ričardom Grenelom, specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Donalda Trampa. Međutim, na sajtu Vlade nije bilo ni platforme, ni obavještenja o Đeljošajevom putu u Ameriku i aktivnostima u toj zemlji.

Đeljošaj: U posjeti Vašingtonu sam bio u svojstvu potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj sastao se sa generalnim direktorom FBI-a Kašom Patelom, i tom prilikom razgovarano je o strateškom značaju Crne Gore za SAD.
- Bilo mi je veliko zadovoljstvo da održim sastanak sa generalnim direktorom FBI-a Kašom Patelom i njegovim rukovodećim timom- naveo je Đeljošaj.
Kako se dodaje, imali su priliku da razgovaraju o strateškom značaju Crne Gore za SAD i o suštinskoj važnosti poštovanja zakona kako bi se privukle investicije iz zapadnih zemalja i SAD-a.
- Takođe sam potvrdio snažnu posvećenost Vlade Crne Gore da bude pouzdan partner- poručio je Đeljošaj.

Đeljošaj sa Patelom: O strateškom značaju Crne Gore za SAD i poštovanju zakona kako bi se privukle investicije iz zapadnih zemalja

Američki Federalni istražni biro (FBI) je pokrenuo krivične istrage protiv bivšeg direktora Centralne obavještajne agencija (CIA) Džona Brenana i bivšeg direktora FBI Džejmsa Komija, objavio je Foks njuz didžital (Fox News Digital), pozivajući se na neimenovane izvore.
Istrage se odnose na moguće zloupotrebe u vezi sa ranijim vladinim istragama navodnog ruskog miješanja u američke izbore 2016. godine, na kojima je predsjednik SAD Donald Tramp pobijedio bivšu državnu sekretarku Hilari Klinton, navodi se u izvještaju.
Istrage uključuju i navodno davanje lažnih izjava Kongresu, rekli su izvori iz Ministarstva pravde za Foks njuz didžital.
Direktor CIA Džon Retklif je uputio dokaze o Brenanovim zloupotrebama direktoru FBI Kašu Patelu radi mogućeg krivičnog gonjenja, rekli su izvori iz Ministarstva pravde za Foks njuz didžital.
Izvori su naveli da je prijava primljena i da je pokrenuta krivična istraga protiv Brenana, koja je u toku, ali nisu dali više detalja.
U ovom trenutku nije jasno da li se istraga proteže dalje od njegovih navodnih lažnih izjava Kongresu.
Što se tiče Komija, izvori iz Ministarstva pravde rekli su za Foks njuz didžital da je istraga protiv bivšeg direktora u toku, ali nisu mogli da navedu detalje o tome šta se konkretno istražuje.
Krivična istraga ne mora nužno da rezultira i optužnicama.
Unutrašnja revizija Centralne obavještajne agencije (CIA) prošle nedjelje otkrila je niz proceduralnih propusta prilikom izrade obavještajnog izvještaja o ruskom miješanju u američke predsjedničke izbore 2016. godine, ali nije dovela u pitanje njegove ključne zaključke.&nbsp;

Foks njuz: Pokrenuta krivična istraga protiv bivših direktora CIA i FBI

Mještani Botuna, koji su 14. novembra podigli šator u ovom naselju protiveći se gradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra, pozvali su građane Botuna i cijele Zete na protest koji je zakazan u 13 sati.
To je dan, kako navode u pozivu, kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive.
- Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su.
Sjutra je trenutak, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače.
- Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest.

Botunjani pozvali građane da se okupe u što većem broju: "Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život"

Njemački kancelar Fridrih Merc za dlaku je izbjegao vladinu krizu nakon što je u parlamentu osigurao većinu za zakon o penzijama, uprkos ranijoj pobuni unutar vlastitih konzervativaca koja je naglasila njegovu slabu autoritet.
Zakon, koji povećava izdvajanja za penzije za oko 185 milijardi eura u narednih 15 godina, usvojen je sa 318 glasova u Bundestagu koji broji 630 mjesta, bez potrebe za hitnom podrškom ljevičarske opozicije.
Međutim, činjenica da je njegovo usvajanje bilo neizvjesno sve do posljednjeg trenutka dodatno je istakla Mercov nedostatak autoriteta nad njegovom neposlušnom koalicijom konzervativaca i socijaldemokrata (SPD), samo sedam mjeseci nakon stupanja na dužnost.
Sukob je takođe povećao sumnje u sposobnost koalicije da provede neophodne reforme za oživljavanje posrnule ekonomije, najveće u Evropi, i obnovu dugo zanemarene njemačke vojske.
Sukobi u koaliciji doprinose rastu podrške krajnje desnoj Alternativi za Njemačku (AfD), koja sada prednjači u nacionalnim anketama i nalazi se na putu da ostvari značajne dobitke na pet pokrajinskih izbora iduće godine.
Zakon fiksira penzije na trenutnom nivou od 48 odsto prosječne plate do 2031. godine, umjesto da se dopusti njihov pad u odnosu na plate. To je bio jedan od temelja koalicionog sporazuma formiranog u maju i posebno važan za SPD.
Omladinska frakcija konzervativaca, koja ima 18 glasova, usprotivila se zakonu tvrdeći da on održava finansijski neodrživ sistem, ostavljajući mlađe generacije da plate račun.
S obzirom na to da koalicija ima tijesnu većinu od samo 12 glasova u parlamentu, sve do zadnjeg trenutka nije bilo jasno hoće li moći usvojiti zakon vlastitim glasovima.
Opoziciona krajnje lijeva partija Die Linke uputila je u posljednjem trenutku prijedlog da se uzdrže od glasanja kako bi koaliciji bilo potrebno manje glasova za usvajanje zakona, navodeći da žele zaštititi penzionere.
Penzije i međugeneracijska pravednost postaju ključne političke tačke sukoba širom Evrope dok stanovništvo stari, a javne finansije se stežu, pa sve manji broj radno sposobnih ljudi izdržava sve veći broj penzionera.
Merc je, međutim, obećao da će iduće godine provesti sveobuhvatnu reformu penzija kako bi se osigurala potrebna finansijska stabilnost. Sve je na stolu, od dužeg radnog vijeka do zahtjeva da radnici duže uplaćuju u sistem prije nego što steknu pravo na penziju.
- Ovo je obećanje svim generacijama u našoj zemlji - rekao je u petak.
Tokom izborne kampanje Merc, koji nikada ranije nije obavljao državnu dužnost, žestoko je kritikovao unutrašnje sukobe u koaliciji svog prethodnika iz SPD-a Olafa Šolca.
Očekivanja su bila velika nakon što je osigurao historijski dogovor o rekordnim ulaganjima u infrastrukturu i odbranu prije nego što je uopšte preuzeo dužnost, te jasno stavio do znanja da namjerava vratiti Njemačku na međunarodnu scenu kao ključnog aktera.
Ali njegova vlastita koalicija pokazala se nestabilnom. Na dan kada je preuzeo dužnost, postao je prvi kancelar ikada koji je morao proći kroz drugi krug glasanja da bi dobio formalno odobrenje parlamenta.
Tokom ljeta, Merc takođe nije uspio ujediniti konzervativce iza SPD-ovog dogovorenog kandidata za ustavni sud, čime je glasanje propalo.
Merc je u inostranstvu dobio pohvale zbog svoje snažne podrške Ukrajini, ali u Njemačkoj je njegova popularnost pala na 25 odsto, što ga čini jednim od najmanje popularnih kancelara u posljednje vrijeme.
U međuvremenu, kombinirana podrška konzervativcima i SPD-u pala je na 39 sa 44,9 odsto, prema posljednjoj Forsa anketi.

Merc jedva izbjegao ogromnu krizu u vlasti, ali i dalje ima probleme u vlastitoj stranci

Crnogorski boćar Gracija Stjepčević osvojio je zlatnu medalju na seniorskom prvenstvu Evrope u Italiji.
Stjepčević je danas u finalu discipline krug pobijedio Italijana Marina Ćubelu 28:24.
Manje sreće imao je u disciplini par sa Miroslavom Petkovićem, gdje izgubio finale od rivala iz Italije.
Petković je juče osvojio bronzanu medalju u disciplini pojedinac, kao i Stjepčević, koji je do bronze stigao u discplini precizno izbijanje.&nbsp;
Bronzani je bio i Petar Petković u disciplini precizno izbijanje za igrače do 18 godina, kao i Matija Golub koji je na najnižem stepeniku pobjedničkog podijuma u disciplini krug.
Kao šestoplasirani završio je Ilija Belan u diciplini brzinsko izbijanje, a isti plasman ostvarili su Belan i Matija Golub u štafeti.

Stjepčević prvak Evrope

Poljski premijer Donald Tusk snažno je reagovao na novu američku bezbjednosnu strategiju koja kritikuje stanje demokratije i slobode izražavanja u Evropi, poručivši da je partnerstvo između Evrope i SAD temelj sigurnosti Zapada.
- Evropa je vaš najbliži saveznik. Imamo zajedničke neprijatelje. Barem je tako bilo posljednjih 80 godina - izjavio je Tusk, naglasivši da je jedina razumna politika održavanje čvrstog transatlantskog odnosa.
Moramo se, kako ističe, toga držati.
- To je jedina razumna strategija naše zajedničke sigurnosti. Ako se, naravno, nešto nije promijenilo - rekao je Tusk.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fmask-porucio-da-eu-treba-ukinuti-i-vratiti-suverenitet-drzavama-podrzao-ga-medvedev&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Bijela kuća je u četvrtak naveče objavila novu strategiju u kojoj američka vlada upozorava na "eroziju demokratije i slobode govora u Evropi" i poziva na promjenu ovog trenda. Tuskovi komentari uslijedili su u trenutku dok se Vašington i evropske prijestonice bave posljedicama rastućih geopolitičkih tenzija i sve glasnijih populističkih uticaja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdonaldtusk%2Fstatus%2F1997336196007985541%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1997336196007985541%7Ctwgr%5E526ab46cc43ea641f5a85153bc3fe839a13671d0%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Tusk je reagovao i na novi talas kontroverzi nakon što je zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitri Medvedev podržao poruku Ilona Maska u kojoj američki milijarder poziva na ukidanje Evropske unije i vraćanje pune suverenosti državama članicama. Upravo taj momenat Tusk je označio kao dodatno upozorenje koliko je važno očuvati evropsko jedinstvo u vremenu kada se ruski zvaničnici, ali i dio američke desnice, otvoreno raduju ideji slabe ili razbijene EU.
Podsjetimo, ruski zvaničnik otvoreno je podržao objavu Ilona Maska u kojoj vlasnik platforme Iks (X( tvrdi da bi "EU trebalo ukinuti i suverenitet vratiti državama članicama". Medvedev je Masku uzvratio kratkom porukom "Upravo tako", što je u evropskim političkim krugovima protumačeno kao jasna ruska satisfakcija zbog svakog pokušaja potkopavanja evropskog jedinstva.
Maskova objava dolazi u trenutku kada se nalazi usred žestokog sukoba s Evropskom komisijom, koja je njegovoj platformi Iks izrekla kaznu od 120 miliona eura zbog kršenja pravila transparentnosti iz Zakona o digitalnim uslugama (DSA).&nbsp;
Mask je uzvratio napadima na Brisel i visoke evropske zvaničnike, optužujući ih za cenzuru i tvrdeći da kazna predstavlja napad na slobodu govora i američke tehnološke kompanije. Ovakav narativ odmah su prihvatili brojni američki desničarski političari, koji su kaznu nazvali udarom na SAD.

Tusk nakon Maskove objave: Amerikanci, imamo zajedničkog neprijatelja, osim ako se nešto nije promijenilo

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Tag: fbi