Montenegro is still awaiting observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA). Expectations were that this would happen by the end of last year, but it has not yet occurred. Among the countries of the region, Albania and North Macedonia currently hold observer status.
As Minister of Human and Minority Rights Fatmir Đeka told Portal ETV, Montenegro launched an institutional initiative at the end of 2024 to obtain observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA), headquartered in Vienna. This initiative has received strong political and institutional support within the European Union, particularly in the context of negotiations under Chapters 23 and 24.
<h2>A key political signal from Brussels</h2>
At a session of the EU-Montenegro Joint Consultative Committee (JCC), held in Brussels in November 2024, the President of the European Economic and Social Committee (EESC) Olivier Röpke openly called on Montenegro to join the FRA as an observer.
- Montenegro, as a frontrunner in negotiations with the European Union, should become an observer in the Fundamental Rights Agency - Röpke said, stressing the importance of the rule of law, good neighbourly relations, and the protection of minority rights.
<h2>Institutional steps taken by Montenegro</h2>
• 29 November 2024 - Montenegro’s Mission to the EU in Brussels submits a proposal for observer membership in the FRA.
• 3 December 2024 - The Ministry of Foreign Affairs, through the Directorate General for the European Union, formally forwards a letter regarding the initiative.
• 23 December 2024 - The Ministry of Human and Minority Rights confirms its support for the initiative and announces concrete steps.
- We will undertake all necessary measures and activities to achieve this goal - Minister Đeka said in a statement to the ETV Portal.
<h2>What would observer status specifically mean for Montenegro?</h2>
Observer status in the FRA would enable Montenegro to:
• become involved at an early stage in mechanisms for monitoring the state of human rights in the European Union,
• gain access to expert analyses and recommendations in the areas of combating discrimination, minority rights, gender equality, and access to justice,
• provide additional momentum to reform processes under Chapters 23 and 24,
• strengthen Montenegro’s credibility as a Western Balkans leader in the EU enlargement process.
- Observer status would confirm our clear commitment to European values and provide additional institutional support for reforms - Minister Đeka told Portal ETV.
<h2>Good neighbourly relations and regional significance</h2>
One important aspect of this initiative is the improvement of good neighbourly relations, particularly with Croatia, especially in matters concerning the status of the Croatian minority and issues of justice.
- This is a platform that enables open dialogue and the addressing of sensitive issues in line with European standards - the minister emphasized.
In addition to all EU member states, observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights is already held by Albania, North Macedonia, Iceland, Liechtenstein, and Norway.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Đeka: Brussels has supported Montenegro’s initiative for observer status in the Fundamental Rights Agency - relations with Croatia an important step toward the goal

Crna Gora još čeka da dobije status posmatrača u Agenciji Evropske unije za temeljna prava (FRA). Očekivanja su bila da se to dogodi do kraja prošle godine, ali se to ipak nije desilo. Status posmatrača od zemalja regiona trenutno imaju Albanija i Sjeverna Makedonija.
Kako je za Portal ETV istakao ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, Crna Gora je krajem 2024. godine pokrenula institucionalnu inicijativu za dobijanje statusa posmatrača u Agenciji Evropske unije za temeljna prava (FRA) sa sjedištem u Beču. Ova inicijativa dobila je snažnu političku i institucionalnu podršku unutar Evropske unije, posebno u kontekstu pregovora u poglavljima 23 i 24.
<h2>Ključni politički signal iz Brisela</h2>
Na sjednici Zajedničkog konsultativnog odbora EU – Crna Gora (ZKO), održanoj u Briselu u novembru 2024. godine, predsjednik Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta (EESC) Olivier Röpke otvoreno je pozvao Crnu Goru da se pridruži FRA-u u statusu posmatrača.
- Crna Gora, kao predvodnica u pregovorima sa Evropskom unijom, treba da postane posmatrač u Agenciji za temeljna prava - kazao je Röpke, naglašavajući značaj vladavine prava, dobrosusjedskih odnosa i zaštite prava manjina.
<h2>Institucionalni koraci Crne Gore</h2>
• 29. novembar 2024. godine – Misija Crne Gore pri EU u Briselu upućuje prijedlog za članstvo u statusu posmatrača pri FRA.
• 3. decembar 2024. godine – Ministarstvo vanjskih poslova, putem Generalnog direktorata za Evropsku uniju, formalno prosljeđuje dopis o inicijativi.
• 23. decembar 2024. godine – Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava potvrđuje podršku inicijativi i najavljuje konkretne korake.
- Preduzećemo sve potrebne mjere i aktivnosti za ostvarivanje ovog cilja - poručio je ministar Đeka u izjavi za Portal ETV.
<h2>Šta bi status posmatrača konkretno značio za Crnu Goru?</h2>
Status posmatrača u FRA omogućio bi Crnoj Gori:
• rano uključivanje u mehanizme praćenja stanja ljudskih prava u Evropskoj uniji,
• pristup stručnim analizama i preporukama u oblastima borbe protiv diskriminacije, prava manjina, rodne ravnopravnosti i pristupa pravdi,
• dodatni impuls reformskim procesima u poglavljima 23 i 24,
• jačanje kredibiliteta Crne Gore kao lidera Zapadnog Balkana u procesu evropskog proširenja.
- Status posmatrača potvrdio bi našu jasnu posvećenost evropskim vrijednostima i pružio dodatnu institucionalnu podršku reformama - rekao je ministar Đeka za Portal &nbsp;ETV.&nbsp;
<h2>Dobrosusjedski odnosi i regionalni značaj</h2>
Jedan od važnih aspekata ove inicijative jeste i unapređenje dobrosusjedskih odnosa, posebno sa Hrvatskom, u dijelu koji se odnosi na položaj hrvatske manjine i pitanja pravde.
- Ovo je platforma koja omogućava otvoren dijalog i adresiranje osjetljivih pitanja u skladu sa evropskim standardima - podvukao &nbsp;je ministar.
Status posmatrača u Agenciji Evropske unije za temeljna prava već imaju Albanija, Sjeverna Makedonija, Island, Lihtenštajn i Norveška, pored svih država članica EU.

Đeka: Brisel podržao inicijativu Crne Gore za status posmatrača u Agenciji za temeljna prava – odnos sa Hrvatskom važan korak do cilja

Miniatar ljudskih i manjinskih prava, Fatmir Đeka, u razgovoru za Portal ETV otvoreno je govorio o ključnim pitanjima koja oblikuju savremenu Crnu Goru. U intervjuu je analizirao uticaje Rusije i Srbije, poziciju Vlade, izazove evropskog puta zemlje, kao i stavove i reakcije albanske dijaspore na njegov angažman u vlasti. Đeka je, pritom, dao jasan uvid u političke procese, izazove i dileme s kojima se susrijeće Crna Gora, naglašavajući kako regionalni i unutrašnji faktori utiču na stabilnost i napredak zemlje.
<h2>Uticaj Rusije i Srbije u Crnoj Gori</h2>
Portal ETV: Uticaj Rusije i Srbije u Crnoj Gori je stalna briga regionalnih stručnjaka, ali i kritičara funkcionisanja ove Vlade u kojoj ste ministar. Koliko je taj uticaj danas prisutan i kakvu opasnost može predstavljati?
Đeka: Naša vanjska politika je apsolutno usklađena sa EU što se tiče Rusije. Mislim da će se narednih sedmica preduzeti još neke mjere. Nakon što je njen uticaj minimiziran na Kosovu i u BiH, Srbija se više posvetila Crnoj Gori. Taj se uticaj dominantno ostvaruje preko vjerskih organizacija. Čini se da i njihova moć opada, dok nervoza raste kako se približavamo EU. Dobro je, ipak, što se i Srbija okreće EU.
<h2>Jedinstvo Vlade oko evropskog puta</h2>
Portal ETV: Da li u Vladi ima ministara koji ne žele da vide Crnu Goru u EU? Ako da, ko su oni i kakav je njihov uticaj?
Đeka: Takvih zvanično nema. Nekadašnji evropesimisti postali su, po sopstvenim riječima, evroentuzijasti, pa čak i evrofanatici. Čudna je vlast. Po tom pitanju postoji potpuni konsenzus u ovoj Vladi.
<h2>Krizna situacija sa Turskom i diplomatske greške</h2>
Portal ETV: Kako danas gledate na dešavanja u vezi s Turskom, ranijim uvođenjem viznog režima koji je kasnije ukinut, ali i atakovanja na imovinu turskih državljana? Ko je tu zakazao i ko je povukao pogrešne poteze? Jeste li Vi glasali protiv sankcija?
Đeka: Politički stav svih članova Vlade iz redova manjina je ostao jasan. Smatrali smo da je odluka ishitrena, donijeta bez prethodnih konsultacija i, kao takva, cijenili smo da može nanijeti štetu državi. Brzo se to razumjelo, no šteta je već učinjena. Vjerujem da Crna Gora mora mnogo pažljivije da se, u svom najboljem interesu, odnosi prema ovim pitanjima. Da se ne govori o nekim činjenjima tokom tih dana koji nam svakako ne služe na ponos. Mislim da je trebalo mnogo bolje analizirati cijelu situaciju i kontekst prije nego što su donijete mjere. Nadam se da su bar izvučene neke pouke.
<h2>Evropski put Crne Gore i budućnost Vlade</h2>
Portal ETV: Može li Vlada u sadašnjem sastavu uvesti Crnu Goru u EU? Očekujete li da bi moglo doći do promjena na političkoj sceni ili do nove prekompozicije koalicije?
Đeka: Jedino u čemu se svi slažemo u ovoj Vladi jeste evropski put. Ali, svjedoci smo da to neće ići brzinom kojom bismo mi htjeli. Svjedoči o tome i broj poglavlja koja su zatvorena prošle godine. Trebalo bi da ova godina bude presudna na tom putu.
<h2>Albanska dijaspora i saradnja sa Mandićem</h2>
Portal ETV: Da li Vam je albanska dijaspora zamjerila to što ste dio vlasti zajedno sa liderom NSD, Andrijom Mandićem, koji kaže da je četnički vojvoda?
Đeka: Oni veoma pažljivo prate politička dešavanja u svojoj državi i razumiju razloge koji su nas opredijelili da budemo u ovoj Vladi. A mi dogovor o tome nismo postigli sa gospodinom Mandićem, već sa premijerom Spajićem. Dok god budemo procjenjivali da se Spajić drži tog dogovora, bićemo u toj Vladi, u suprotnom, naravno da nećemo. Dovoljno smo politički iskusni da procijenimo kada je čemu vrijeme.

Đeka za Portal ETV: Srbija sve nervoznija kako se Crna Gora približava EU

Zaštita civilnog društva i sigurno učešće u javnom životu nijesu samo međunarodna obaveza Crne Gore, već suštinska pretpostavka za izgradnju društva u kojem se ljudska prava ne štite samo na papiru, već kroz stvarnu praksu - poručio je ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka.
On je, na događaju pod nazivom „Zaštita civilnog društva: Sigurno učešće za unapređenje ljudskih prava“, poručio da Crna Gora mora graditi sistem u kojem se kritički glas cijeni.
Uloga civilnog društva u unapređenju ljudskih prava, kao i potreba za njegovom snažnijom zaštitom i osnaživanjem, bile su u središtu događaja koji je tim Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori organizovao povodom Međunarodnog dana ljudskih prava.
Kako je saopšteno iz UN-a u Crnoj Gori, događaj je okupio predstavnike Vlade, državnih institucija, organizacija civilnog društva, branitelje ljudskih prava i predstavnike međunarodne zajednice.&nbsp;
Đeka je naglasio da zaštita civilnog društva i sigurno učešće u javnom životu nijesu samo međunarodna obaveza Crne Gore, već suštinska pretpostavka za izgradnju društva u kojem se ljudska prava ne štite samo na papiru, već kroz stvarnu praksu.&nbsp;
- Crna Gora mora graditi sistem u kojem se kritički glas cijeni, a ne potiskuje, u kojem se partnerstvo sa civilnim društvom razvija, a ne simulira, i u kojem institucije jačaju povjerenje kroz transparentnost i odgovornost - poručio je Đeka.
Rezidentna koordinatorka UN-a u Crnoj Gori, Karolin Tiso, istakla je direktan uticaj civilnog društva na živote ljudi i demokratski razvoj zemlje.&nbsp;
- Nema istinske demokratije bez inkluzivnog i bezbjednog civilnog društva. Upravo uloga civilnog društva i branitelja ljudskih prava ključna je da ljudska prava postanu stvarnost za svakog građanina - kazala je Tiso.
Ona je naglasila da UN ostaju snažan partner u promociji i zaštiti građanskog aktivizma.&nbsp;
Ombudsman Siniša Bjeković rekao je da civilno društvo jeste i mora biti strateški partner institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- Uspjesi naše institucije u velikoj mjeri rezultat su doprinosa organizacija civilnog društva - naglasio je Bjeković.
Službenica za ljudska prava i vladavinu prava u Delegaciji Evropske unije u Podgorici, Frederika Vunšman, ukazala je da je, iako Crna Gora ima dinamično civilno društvo, okruženje u kojem djeluju organizacije civilnog društva i dalje osjetljivo.&nbsp;
- Zaštita građanskog prostora podrazumijeva istinsko učešće u kreiranju javnih politika, transparentno finansiranje iz javnih sredstava, kao i zaštitu od zastrašivanja i neprimjerenih pritisaka - istakla je Vunšman.&nbsp;
Iz UN-a su naveli da su u okviru programa održane dvije panel diskusije.&nbsp;
Kako su rekli, panelisti diskusije „Učešće civilnog društva u javnom životu“ razmatrali su postojeće mehanizame i izazove učešća organizacija civilnog društva u kreiranju i sprovođenju javnih politika.&nbsp;
- U fokusu panel diskusije pod nazivom „Siguran prostor za civilno društvo“ bili su bezbjednost, sloboda djelovanja i zaštita branitelja ljudskih prava, kao i odgovornost institucija u obezbjeđivanju podsticajnog okruženja za rad civilnog sektora - navodi se u saopštenju.
Navodi se da su, kroz diskusiju, razmjenu iskustava i predstavljanje primjera dobrih praksi, razmotrene mogućnosti za dalje unapređenje saradnje između institucija i civilnog sektora i da je ukazano na potrebu za dubljim razumijevanjem trenutnog stanja civilnog društva u Crnoj Gori.
- Posebna pažnja posvećena je relevantnim preporukama mehanizama Ujedinjenih nacija za ljudska prava. Komitet za ljudska prava UN je u martu ove godine preporučio Crnoj Gori da istraži napade na organizacije civilnog društva i unaprijedi mehanizme učešća javnosti - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Te preporuke, kako se dodaje, nadovezuju se na zaključke Komiteta za eliminaciju diskriminacije žena (CEDAW) iz prošle godine, kao i na preporuke država članica UN upućene Crnoj Gori u okviru Univerzalnog periodičnog pregleda iz 2023.
Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. decembra, na dan kada je Generalna skupština UN-a 1948. godine usvojila Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima - dokument koji predstavlja temelj savremenog sistema zaštite ljudskih prava širom svijeta.

Portal ETV

Đeka: Crna Gora mora graditi sistem u kojem se kritički glas cijeni

Ukrajina ne zaboravlja podršku Crne Gore kada je bila najpotrebnija - poručio je ambasador Oleg Gerasimenko na sastanku sa mintrom ljudskih i manjinskih prava Fatmirom Đekom.
Oni su se sastali nakon što je Generalna Skupština Ujedinjenih nacija usvojila Rezoluciju o povratku djece iz Ukrajine početkom decembra kojom se od Rusije zahtjeva da se osigura hitan, bezbjedan i bezuslovan povratak sve ukrajinske djece koja su prisilno prebačena ili deportovana tokom ratnih dešavanja u Ukrajini.
- Ministar je pozdravio usvajanje Rezolucije i izrazio duboku zabrinutost zbog broja ukrajinske djece koja su deportovana u Rusku Federaciju ističući da to ne samo narušava njihovu bezbjednost već je nehumano i potpuno neprihvatljivo postupanje - saopšteno je iz njegovog resora.
On je uputio poziv za pomoć rehabilitovanju ukrajinske djece koja su vraćena u Ukrajinu kroz organizaciju psihološkog oporavka i odmora određenog broja ukrajinske djece u Crnoj Gori u 2026. godini.
Đeka je ponovio puno poštovanje istrajnoj borbi Ukrajine koja uporno dokazuje snagu demokratije pred cijelim svijetom i istakao spremnost Crne Gore za dalju podršku u okviru mogućnosti koje ima.
- Ministar je podsjetio na iskustvo Crne Gore u oblasti zaštite i zbrinjavanja djece iz ratom ugroženih područja u regionu tokom ratnih dešavanja i kazao da će pružiti svu dostupnu pomoć kako bi se toj djeci pomoglo - naveli su u njegovom resoru.

Đeka - Gerasimenko: Osigurati hitan, bezbjedan i bezuslovan povratak sve ukrajinske djece

Uprkos zakonodavnom napretku, rodno zasnovano nasilje i dalje je široko rasprostranjeno, što ukazuje na dubinu rodnih stereotipa i sistemskih prepreka pristupu pravdi. Od 2017. godine u Crnoj Gori, 22 žene ubili su partneri ili članovi porodice, iako je većina njih prijavljivala nasilje. Tri od četiri žene koje dožive seksualno nasilje nikada ne potraže pomoć, dok više od 60 odsto žena strahuje da prijavi nasilje zbog stigmatizacije i odmazde. Istovremeno, svaki treći građanin vjeruje da žene ponekad izmišljaju tvrdnje o psihološkom nasilju, dok samo četiri osto prepoznaje prisiljavanje na seksualne odnose kao oblik zlostavljanja. Ovi podaci predstavljeni su na današnjem događaju koji je Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori organizovao u saradnji sa Vladom Crne Gore, Savjetom Evrope, Vrhovnim državnim tužilaštvom i Ženskom liderskom mrežom, kako bi ojačao međusektorski dijalog, partnerstva za unapređenje rodne ravnopravnosti i reforme pravosudnog sektora. Dijalogom koji je moderirala liderka tima UNDP-a za rodnu ravnopravnost Kaća Đuričković poručeno je da Crna Gora može dostići društvo nulte tolerancije na rodno zasnovano nasilje samo kroz promjenu duboko ukorijenjenih stavova, snažniju institucionalnu odgovornost i dosljednu primjenu Istanbulske konvencije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_e01cb36a792effe2205f431e36576d3aefe9d493aa4f3d0c22f40c66d49517d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205141216_e01cb36a792effe2205f431e36576d3aefe9d493aa4f3d0c22f40c66d49517d7" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova istakla je da rodno zasnovano nasilje opstaje jer ga podupiru štetni stereotipi, normalizovani obrasci ponašanja i institucionalne slabosti. - Reformski procesi se ne mogu posmatrati odvojeno od promjene organizacione kulture – unutar institucija koje treba da štite građane mora vladati nulta tolerancija na nasilje, diskriminaciju i zloupotrebu moći. UNDP snažno podržava ove promjene kroz jačanje integriteta, odgovornosti i kapaciteta pravosudnog sistema, ali i kroz unapređenje sopstvenih standarda, politika i praksi - kazala je Paniklova. Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić kazala je da je jedno ubistvo žene poraz države, a još jedno ubistvo nemar države, dodajući da sudovi moraju biti linija na kojoj nasilje prestaje, odlučno, brzo i bez izuzetka. - To je naša obaveza prema pravdi i prema svakom životu koji možemo zaštititi - istakla je Pavličić. Milorad Marković, vrhovni državni tužilac, istakao je da je u rad državnih tužilaštava uveden novi model postupanja tužilaca koji je doprinio kvalitetnijem prikupljanju dokaza, boljoj zaštiti žrtava i bržem donošenju odluka. - Sve institucije sistema moraju raditi na unapređenju svog djelovanja, a za Državno tužilaštvo će u narednoj godini prioritet biti dalje unapređenje primjene uspostavljenih standarda i stvaranje boljih uslova za podršku i zaštitu žrtava, uz dalje podizanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti, u samoj instituciji - naglasio je Marković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_bf6bff75ec5d7b6c3bea0d084b494c6c0554f1736b5a7794f4e35a7801170357.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251205141216_bf6bff75ec5d7b6c3bea0d084b494c6c0554f1736b5a7794f4e35a7801170357" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Ministar pravde Bojan Božović podsjetio je da Crna Gora intenzivno radi na usklađivanju zakonodavstva sa savremenim evropskim standardima: - Uveli smo strože sankcije i predvidjeli nova krivična djela, koja će uskoro biti sastavni dio krivičnopravnog sistema Crne Gore. Naša obaveza je da zakonodavni okvir odgovori na realne izazove društva, uključujući i one koji se najdublje tiču bezbjednosti žena i djevojaka - poručio je Božović i naglasio da su ove reforme posebno važne u trenutku kada se Crna Gora suočava sa porastom rodno zasnovanog nasilja, uključujući i slučajeve femicida. Podaci iz istraživanja UNDP-a o rodnoj dimenziji u pravosudju koje je podržao Savjet Evrope, ukazuju da iako žene čine većinu u pravosuđu, i dalje se suočavaju sa preprekama u napredovanju, rukovođenju. Istovremeno, institucionalni mehanizmi rodne ravnopravnosti ostaju slabi što zahtijeva prelazak sa deklarativne na stvarne, sistemski podržane mjere. Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka poručio je da je rodno zasnovano nasilje test povjerenja u državu, te da sistem ne funkcioniše dobro ako žene ne vjeruju institucijama i ne prijavljuju nasilje. - Cilj nam je da rodna ravnopravnost ne bude samo zakonski princip već realnost. Nijedna žena ne smije ostati nevidljiva i nezaštićena. Najranjivije žene ne stavljamo na kraj, već u središte naših politika i mjera - kazao je Đeka.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_ba0bdfd59b1a24ef75f9dd29d302f2815201836a7a67e4dc2173f24d6db0d0f8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251205141216_ba0bdfd59b1a24ef75f9dd29d302f2815201836a7a67e4dc2173f24d6db0d0f8" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Naida Nišić, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga kazala je da svaka žena u društvu, a i na radnom mjestu mora da se osjeća dostojanstveno i uvaženo a prije svega bezbjedno. Nišić je ukazala da unaprjeđenjem radnog zakonodavstva Ministarstvo kreira sigurno i dostojanstveno radno okruženje, doprinosi uskladjivanju privatnog i poslovnog života i osnaživanju žena za ravnopravno učešće na tržištu rada. Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić istakao je da se intenzivno radi na novom Protokolu o postupanju u slučajevima nasilja nad ženama, čija će dosljedna primjena biti obavezna za sve nadležne institucije, kako bi se spriječilo prebacivanje žrtava „od vrata do vrata“ i obezbijedila brza i pouzdana reakcija sistema. - Novi Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti jasno će prepoznati žrtve rodno zasnovanog nasilja i obezbijediti im ekonomsku podršku te prepoznati nove usluge. Ovaj proces mora biti prioritet institucija kako bi bio sproveden do kraja, bez odlaganja - kazao je Gutić i dodao da će poseban fokus biti stavljen na jačanje medjusektorske saradnje. Iako institucionalni odgovori na nasilje još uvijek nijesu dovoljno snažni, više od 65 odsto zaposlenih u javnoj upravi smatra da je rodno zasnovano nasilje veoma ili donekle prisutno u Crnoj Gori, dok takav stav ima više od 97 odsto tužilaca i tužiteljki, pokazuje najnovije istraživanje UNDP-a o percepciji zaposlenih u javnoj upravi o rodno zasnovanom nasilju. Prema svjedočenju zaposlenih, različiti oblici nasilja prisutni su i u javnim institucijama - psihičko 30 odsto, političko 28 odsto i seksualno uznemiravanje pet odsto, što dodatno ukazuje na potrebu za efikasnijim institucionalnim mehanizmima zaštite. Na događaju su govorile i ambasadorka Italije, Andreina Marsela, državna sekretarka MUP-a, Dragana Kažanegra Stanišić, predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović, kao i predstavnice civilnog društva, aktivistkinje i ekspertkinje: Aida Petrović, Branka Žigante - Mašić, Duška Pejović, Sabina Muratović i Marija Pešić. Učesnice i učesnici su poručili da se napredak u borbi protiv nasilja može postići samo udruženim djelovanjem – pravosuđa, policije, socijalne zaštite, civilnog društva, medija, međunarodnih partnera i lokalnih institucija. Izgradnja društva u kojem svaka žena živi bezbjedno i dostojanstveno zajednička je odgovornost svih.

Pavličić: Jedno ubistvo žene je poraz države, drugo je nemar; Božović: Obaveza da akonodavni okvir odgovori na realne izazove

Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, boravio je u službenoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, tokom koje je, kako je saopšteno, učestvovao u nizu aktivnosti od posebnog značaja za albansku dijasporu i promociju kulturne baštine albanske nacionalne zajednice.
- Albansko-američko udruženje "Ana e Malit" obilježava tradicionalno Dan albanske zastave i okuplja brojne zvanice tim povodom. Ministar Đeka prisustvovao je obilježavanju, zajedno sa velikim brojem udruženja koja čine pripadnici/ce albanske dijaspore iz Crne Gore koji već dugo vremena žive na prostoru Sjedinjenih Američkih Država- navode iz Ministarstva.
Đeka je, kako je saopšteno, na poziv Kongresmenke Nikol Maliotakis, ispred Gradskog savjeta grada Njujorka 11 distikta prisustvovao i svečanoj ceremoniji imenovanja ulice "Isa Boletini" na Stejten Ajlendu, sa nekoliko istaknutih političara sa Stejten Ajlenda, među kojima David M. Carr, član Gradskog savjeta Nju Jorka iz 50. distrikta kao i americki političar i predsjednik opštine Staten Island Vito John Fossella Jr., kao i brojni aktivisti albanske dijaspore, čime je odana počast jednoj od najistaknutijih ličnosti albanske istorije.&nbsp;
- Njihovo prisustvo potvrđuje podršku američkih institucija albansko-američkoj zajednici i uvažavanje njenog doprinosa kulturnom i društvenom životu grada Njujorka- navode iz Ministarstva.&nbsp;
Tokom manifestacije, Đeka je, kako je saopšteno, istakao značaj albanske dijaspore u očuvanju nacionalnih vrijednosti i identiteta.
- Vi ste naše najbolje ogledalo u svijetu. Svojim radom i angažmanom čuvate jezik, tradiciju i identitet, čineći albansku zajednicu u SAD-u primjerom uspješne integracije i doprinosa društvu- kazao je Đeka.&nbsp;
On se, kako je saopšteno, posebno zahvalio Albansko-američkom udruženju "Staten Island", na čelu sa gospodinom Naserom Nikom, kao i udruženjima Kraja i "Ana e Malit", na aktivnom doprinosu i učešću u životu i rasu zajednice, kao i očuvanju snažnih veza sa zavičajem.
Tokom posjete, ministar Đeka prisustvovao je i svečanoj večeri koju su priredili sunarodnici na Stejten Ajlendu, čime je dodatno potvrđena bliska veza i zajedništvo albansko-američke zajednice u očuvanju tradicije i nacionalnog identiteta.
Đeka je primio posebno priznanje kongresmenke Nikol Maliotakis, kao i zahvalnicu od strane predsjednika opštine Stejten Ajlend, Vita Fosela za doprinos promociji albanske kulture i nasljeđa, kao i za aktivno jačanje kulturnih veza između Crne Gore i albansko-američke zajednice"; navode iz Ministarstva+
Đeka je u obraćanju, tim povodom izrazio zahvalnost na ukazanoj važnosti i istakao da kultura treba da bude most koji povezuje zemlje i ljude.
- Nastavimo da je čuvamo, poštujemo i jačamo, jer je naš identitet naše zajedničko bogatstvo- poručio je Đeka.&nbsp;

Đeka: Albanska zajednica u SAD primjer uspješne integracije i doprinosa društvu

Kontinuiran, posvećen i sistemski rad na unapređenju položaja manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica ključan je za stabilnost, demokratiju i ekonomski napredak društva – ocijenjeno je na regionalnoj konferenciji o nacionalnim manjinama, održanoj danas u Podgorici.
Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Gjeka istakao je da Crna Gora sa posebnom pažnjom prati standarde ljudskih i manjinskih prava i aktivno radi na stvaranju povoljnijeg ambijenta za njihovu zaštitu i unapređenje.
- Naš doprinos oblasti unapređenja i zaštite manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica mora biti kontinuiran i posvećen, kroz aktivnosti koje podstiču demokratiju, mir i ekonomski prosperitet - poručio je Gjeka.
Visoki komesar OEBS-a za nacionalne manjine Kristof Kamp ocijenio je da zemlje Jugoistočne Evrope imaju veliki potencijal da kroz politike povezane sa raznolikošću i multietničkom strukturom podstaknu novi talas ekonomskog rasta.
On je istakao da „ekonomski razvoj i bolji životni standard predstavljaju zajednički prioritet“ te da upravo te potrebe mogu objediniti građane različitih jezičkih, etničkih, kulturnih ili vjerskih identiteta.
- Nadam se da će konferencija podstaći nove ideje i praktična rješenja kako da se raznolikost bolje iskoristi kao pokretač ekonomskog razvoja i otvaranja radnih mjesta - kazao je Kamp.
Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori, ambasador Jan Haukas, naglasio je da je „raznolikost izvor snage“, ističući da društva postaju stabilnija, inovativnija i prosperitetnija onda kada se svaki pojedinac osjeća ravnopravnim i uvažеним.
Regionalna konferencija „Podsticanje ekonomskog razvoja u raznolikim društvima u Jugoistočnoj Evropi“ organizovana je u saradnji Ministarstva ljudskih i manjinskih prava i Kancelarije Visokog komesara za nacionalne manjine OEBS-a. Događaj je okupio visoke zvaničnike, eksperte i predstavnike institucija i organizacija iz regiona.
Učesnici su poručili da bez pouzdanih podataka, usklađenih politika i većih ulaganja u zapošljavanje, energetiku i mikrofinansijske programe ne može biti održive i inkluzivne integracije. Zemlje regiona, zaključeno je, ostaju posvećene jačanju politika u skladu sa evropskim standardima i unapređenju socio-ekonomskog položaja svih zajednica.

Regionalna konferencija u Podgorici: Kontinuirana briga o manjinskim pravima ključna za demokratiju i razvoj

Poštovanje ljudskih, a posebno manjinskih prava, preduslov je demokratije i ukupnog društvenog razvoja, poručeno je sa sastanka ministra ljudskih i manjinskih prava Fatmira Gjeke i potpredsjednika Skupštine Republike Kosovo Nenada Rašića.
Kako je istakao ministar Gjeka, Vlada Crne Gore manjinske narode i druge manjinske nacionalne zajednice vidi kao važne partnere u evropskim i integracionim procesima.
– Crna Gora ne može biti prosperitetna ukoliko svi njeni građani i građanke nemaju jednake mogućnosti da ostvare svoja prava, slobode i puni potencijal – kazao je on.
Potpredsjednik Rašić, koji je u Podgorici učestvovao na regionalnoj konferenciji o podsticanju ekonomskog razvoja u raznolikim društvima Jugoistočne Evrope, naglasio je značaj inicijativa koje jačaju međuetnički dijalog i doprinose uspješnom suživotu.
Sagovornici su se saglasili da je za stabilniji i inkluzivniji Zapadni Balkan neophodno dodatno jačati partnerstva, unapređivati mehanizme saradnje i kontinuirano raditi na unapređenju zaštite manjinskih prava. Samo tako, poručili su, zemlje regiona mogu osnažiti svoje političke, društvene i ekonomske kapacitete i obezbijediti uslove za puno uživanje prava i sloboda svih građana i građanki.

Poštovanje manjinskih prava temelj stabilnog i inkluzivnog društva

Crna Gora posvećeno radi na zaštiti i unapređenju položaja manjinskih zajednica, i saradnja sa Kancelarijom Visokog komesara OEBS-a za nacionalno manjine će se jačati u cilju postizanja najviših evropskih standarda u ovoj oblasti poručeno je sa sastanka ministra ljudskih i manjinskih prava Fatmira Đeke i visokog komesara Kristofa Kampa. 
 
Visoki komesar za nacionalne manjine boravi u Crnoj Gori povodom regionalne konferencije na temu podsticanja ekonomskog razvoja u raznolikim društvima u Jugoistočnoj Evropi, koju Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava realizuje sjutra u saradnji sa OEBS-ovom Kancelarijom Visokog komesara za nacionalne manjine. 
 
Događaj je zamišljen kao dodatni okvir za razmjenu mišljenja, prilika, inicijativa i praksi u regionu Jugoistočne Evrope. 
 
- Tema ekonomskog razvoja u raznolikim društvima je jedna od ključnih u radu Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi (OEBS) jer je usko povezana sa stabilnošću društava i ostvarivanjem manjinskih prava - saopšteno je iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava. 
 
Ministar Đeka je istakao ključnu ulogu manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u svih društvenim i političkim procesima u zemlji. Oni su faktor stabilnosti, rekao je ministar, i dodao da su konstantna podrška integracijama Crne Gore. 
 
On je naveo da u Crnoj Gori saradnja, otvorenost i uvažavanje postoje u svim aspektima kada je riječ o manjinskim pravima i slobodama, osim u dijelu njihove pune uključenosti u bezbjednosni sistem, policiju, tužilaštvo i sudstvo gdje treba uložiti više napora i razumijevanja. Takođe, ministar je ocijenio da su investicije u lokalne samouprave u kojima većinski žive manjinski narodi nedovoljne. 
 
On je informisao visokog komesara da Ministarstvo radi na izmjenama Zakona o manjinskim pravima i slobodama i sprovodi Strategiju manjinske politike 2024-2028. što predstavlja nastavak posvećenosti Crne Gore zaštiti manjina, s pojačanim fokusom na konkretnu implementaciju i sistemsko unapređenje njihovih prava.
Ključni stav Ministarstva je da Crna Gora ne može biti prosperitetna država na putu ka EU ako svi njeni građani, bez obzira na porijeklo, nemaju jednake mogućnosti da ostvare svoj puni ekonomski potencijal, poručio je ministar. 
 
Visoki komesar Kamp izrazio je zadovoljstvo povodom održavanja regionalne konferencije u Crnoj Gori. Istakao je da je pitanje inkluzivnog ekonomskog razvoja društava, odnosno kako iskoristiti raznolikost za podsticanje ekonomskog rasta, prioritet u mnogim zemljama, kao i obezbeđivanje zastupljenosti manjina u javnim institucijama. Ponovio je spremnost da Crnoj Gori pruži tehničku podršku u ovom pogledu, uključujući i pravni okvir za zaštitu prava manjina. 
 
- Potpuna integracija nacionalnih manjina je jedan od prioriteta svakog demokratskog društva koje se zalaže za univerzalne vrednosti. U tom smislu, regionalna konferencija koja se održava sjutra, a koja okuplja relevantne predstavnike visokog nivoa, stručnjake iz regiona i zemlje, doprineće pronalaženju novih modela ekonomskog razvoja za manjinske narode i u korist šire društvene zajednice, kroz identifikaciju uspešnih praksi, prioritetnih akcija i partnerstava za budućnost, prenos znanja i razvoj usmeren ka doprinosu regionalnom miru, stabilnosti i prosperitetu - kazali su iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Đeka-Kamp: Crna Gora ne može biti prosperitetna država na putu ka EU ako svi njeni građani nemaju jednake mogućnosti

Vaterpolisti Srbije osvojili su Evropsko prvenstvo u vaterpolu u Beogradu pobjedom na selekcijom Mađarske rezultatom 10:7.
"Delfini" su počeli ne baš sigurnom pobjedom protiv Holandije, ali su visoke ambicije najavili trijumfom nad Španijom, a prvu fazu takmičenja završili su i trećom pobjedom, protiv Izraela.
U drugoj fazi poslije trijumfa nad Francuskom i upravo Mađarskom obezbijeđeno je polufinale, pa poraz od Crne Gore nije imao veći rezultatski značaj.
U polufinalu je savladana Italija (17:13), dok su Mađari prethodno najprije izbacili iz dalje borbe prvog favorita turnira Španiju, a u polufinalu nadigrali i Grčku (15:12), koja je u predigri finala osvojila bronzanu medalju.
Srbija i Mađarska su se tri puta do sada borili za tron Evrope. Dva puta su bili bolji "delfini"…

Srbija prvak Evrope u vaterpolu

Situacija sa padavinama na jugu Italije poprima dramatične posljedice.
Naime, tamošnji mediji prenose kako je na Siciliji u toku evakuacija oko 500 građana.
Riječ je o mještanima provincije Kaltaniseta, čije su kuće ugrožene usljed pokretanja klizišta.
Iz Palerma su već transportovane stotine kreveta, koji su montirani u sportskoj dvorani u Kaltaniseti, a na evakuaciji na licu mjesta radi oko 70 volontera.
Podsjetimo, proteklih dana je Siciliju zahvatila oluja "Hari", koja je pričinila velike štete, pri čemu su pojedini djelovi tog ostrva bili poplavljeni.

Oluja „Hari“ ostavlja teške posljedice na Siciliji: U toku masovna evakuacija

Za deset godina gotovo 10.000 građana prijevremeno je umrlo u Crnoj Gori zbog zagađenja vazduha, podatak je evropske Agencije za životnu sredinu, objavljen u Dnevniku TVCG.
Glavni uzročnik su PM 2,5 čestice koje još zovu i nevidljivim ubicama jer one prodiru duboko u pluća, i u krvotok, pa tako mogu dospjeti do svih organa. To su čestice koje udišemo u gotovo svakom gradu na sjeveru i u centralnom regionu zemlje, dominantno tokom sezone grijanja, odnosno od novembra do aprila.
Podaci Svjetske zdravstve organizacije pokazuju da je čak jedna trećina smrtnih slučajeva od moždanog i srčanog udara uzrokovana zagađenjem vazduha. Pored toga, zagađenje može da izazove ili pogorša brojna hronična oboljenja. A najpogođenija su Pljevlja.
Granična vrijednost za godišnju srednju koncentraciju PM 2,5 čestica je 20 mikrograma po metru kubnom. 
Koncentracija tih izuzetno štetnih materija je na dnevnom nivou, tokom decembra, u Pljevljima bila tri puta veća od propisane godišnje vrijednosti. 
Podaci pokazuju da je vazduh u Podgorici i Nikšiću bio oko dva i po puta zagađeniji, dok je u Bijelom Polju u decembru bio duplo zagađeniji od propisane godišnje vrijednosti.

Skoro 10.000 ljudi prijevremeno umrlo u Crnoj Gori zbog zagađenja vazduha

Napetosti na Bliskom istoku dostigle su novu, izuzetno osjetljivu fazu. Nakon hitnog sastanka na visokom nivou između komandanta Centralne komande Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM), admirala Breda Kupera, i načelnika Generalštaba Izraelskih odbrambenih snaga, Ejala Zamira, u bezbjednosnim krugovima sve se otvorenije govori o mogućnosti vojnog udara na Iran.
Sastanak, održan u subotu uveče u Izraelu, kojem je prisustvovao sam vrh obje vojske, tumači se kao završna faza usklađivanja vojnih i političkih stavova između Vašingtona i Tel Aviva.
Iako su zvanična saopštenja bila odmjerena i usmjerena na „jačanje odbrambene saradnje“, bezbjednosni izvori tvrde da je glavni naglasak bio na logističkim i operativnim aspektima potencijalne vojne akcije protiv Islamske Republike Iran.
Ovakva koordinacija dolazi u trenutku kada je američka vojska završila značajno nagomilavanje snaga u regionu. Prema navodima Kanala 13, udarna grupa nosača aviona USS „Abraham Linkoln“ već je uplovila u zonu odgovornosti CENTCOM-a. Uz prisustvo borbenih aviona F-15E Strike Eagle i razarača opremljenih krstarećim projektilima Tomahawk, Bijela kuća sada raspolaže kapacitetima za izvođenje udara na ciljeve širom Irana.
Teheran na ove poteze odgovara oštrom retorikom i demonstracijom snage. Visoki iranski zvaničnik izjavio je za Al Jazeeru da se zemlja nalazi u stanju maksimalne borbene pripravnosti.
- Iran je u punoj pripravnosti i iskoristiće sve svoje kapacitete kako bi se suprotstavio svakoj agresiji - poručio je zvaničnik, upozorivši da bi eventualni odgovor bio „bolan“.
Iranska Revolucionarna garda ranije je zaprijetila da bi, u slučaju američke vojne intervencije, mete bile vojne baze Sjedinjenih Američkih Država u Kataru, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Tag: fatmir-deka