Reprezentativka Farskih Ostrva Suna Hansen naredne sezone nosiće dres OTP Group Budućnost, saopšteno je iz podgoričkog rukometnog kluba.
Hansen, koja u Podgoricu dolazi iz danskog Skanderborga, ima 25 godina i igra na poziciji srednjeg beka, a važi za jednu od ključnih igračica nacionalnog tima Farskih Ostrva.&nbsp;
Na Svjetskom prvenstvu održanom krajem prošle godine, bila je treći strijelac reprezentacije i drugi asistent tima, ostavivši odličan utisak svojim organizacionim i napadačkim kvalitetima. 
 
Standardna je reprezentativka Farskih Ostrva još od debitantskog nastupa te selekcije na velikoj sceni - EHF Euro 2024. 
 
- Dolazak Hansen dodatno jača srednju liniju našeg tima i uklapa se u strategiju kluba usmjerenu ka kombinaciji mladosti, energije i međunarodnog iskustva - saopšteno je iz podgoričkog rukometnog kluba.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Reprezentativka Farskih Ostrva pojačala Budućnost

Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore igraće danas protiv Farskih Ostrva na startu 27. Svjetskog prvenstva u Njemačkoj i Holandiji.
Duel D grupe u Triru počeće u 20 sati i 30 minuta.
U drugom meču te grupe, u 18 sati, sastaće se Paragvaj i Španija.
Najbolje tri selekcije, nakon tri odigrana kola, plasiraće se u glavnu rundu, u kojima će im rivali biti tri prvoplasirane selekcije grupe C (Njemačka, Srbija, Island, Urugvaj).

Crna Gora na startu protiv Farskih Ostrva

Fudbalska reprezentacija Farskih Ostrva savladala je večeras u Toršavnu selekciju Češke 2:1, u utakmici L grupe kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.
To je drugi veliki trijumf Farskih Ostrva u oktobarskom ciklusu, nakon što su u četvrtak bili ubjedljivi protiv Crne Gore 4:0.
Farani su sa četiri trijumfa došli do trećeg mjesta i imaju samo bod manje od Češke, koja je u zoni plej-ofa.&nbsp;
Češka u posljednjem meču dočekuje Gibraltar (17. novembar), dok Farska Ostrva gostuju Hrvatskoj.
Crnogorska selekcija će u novembru gostovati Gibraltaru (14. novembar), a dočekaće Hrvatsku (17. novembar).
Do velikog trijumfa nad Češkom došli su golovima Hanusa Sorensena u 67. i Martina Agnarsona u 81. minutu.&nbsp;
Strijelac za Češku bio je Adam Karabec u 78. minutu.

Farska ostrva savladala i reprezentaciju Češke

Rukometaši Crne Gore će na EHF Euru 2026. u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj u grupi "D" igrati protiv selekcija Slovenije, Farskih Ostrva i Švajcarske. Mečeve će igrati u Berumu kod Osla.
U glavnu rundu, gdje bi nas čekalo ukrštanje sa ekipama iz grupa "E" i "F", ići će dvije najbolje plasirane selekcije.
Raspored svih grupa ( napomena - žrijeb je u završnici)
Grupa "A" (Herning): Njemačka, Španija, Austrija, Srbija.
Grupa "B" (Herning): Danska, Portugal, Sjeverna Makedonija, Rumunija.
Grupa "C" (Berum): Francuska, Norveška, Češka, Ukrajina.
Grupa "D" (Berum): Slovenija, Farska Ostrva, CRNA GORA, Švajcarska.
Grupa "E" (Malme): Švedska, Hrvatska, Holandija, Gruzija.
Grupa "F" (Kristijanstad): Mađarska, Island, Poljska, Italija.
Preliminarna faza takmičenja na programu će biti od 15. do 20. januara, dok će dueli glavne runde biti igrani od 22. do 28. januara. Polufinalni susreti biće 30. januara, a veliko finale u Herningu 1. februara.

„Lavovima” će na EP rivali biti Slovenci, Farani i Švajcarci

Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore u kvalifikacijama za EHF Euro 2026 igraće u grupi 4 protiv Islanda, Portugala i Farskih Ostrva, odlučeno je danas žijebom u rumunskom gradu Kluž-Napoka. 
 
Crnogorske rukometašice žrijebane su iz prvog šešira i apsolutne su favoritkinje u grupi 4, u kojoj su protivnici selekcije koje nijesu uspjele da izbore plasman u glavnu rundu na posljednjem EHF Euro 2024. 
 
Farska Ostrva i Island su bili treći u svojim grupama, dok je Portugal kao posljednji u grupi završio učešće na smotri najboljih selekcija Evrope. 
 
Žrijebom su određeni sastavi šest kvalifikacionih grupa sa po četiri selekcije. 
 
Dvije prvoplasirane selekcije iz svih grupa, kao i najbolje četiri trećeplasirane selekcije izboriće plasman na EHF Euro 2026. 
 
Prvi termin kvalifikacija je od 15. do 19. oktobra ove godine, drugi termin je 4.-8. mart naredne godine, dok su posljednja dva kola kvalifikacija na programu od 8. do 12. aprila 2026. 
 
U grupa 1 igraće Francuska, Hrvatska, Kosovo i Finska, u grupi 2 Holandija, Švajcarska, Italija, Bosna i Hercegovina, dok su u trećoj grupu svrstani Njemačka, Slovenija, Sjeverna Makedonija i Belgija. 
 
Grupu 5 čine Švedska, Srbija, Ukrajina i Litvanija, dok su u grupi 6 Španija, Austrija, Grčka i Izrael. 
 
Već sada poznato je osam učesnika EHF Euro 2026, dok će ostalih 16 biti poznato nakon kvalifikacija. 
 
Evropsko prvenstvo 2026. godine biće odigrano od 3. do 20. decembra u Poljskoj, Rumuniji, Češkoj, Slovačkoj i Turskoj.

Crnogorske rukometašice u grupi sa Islandom, Portugalom i Farskim Ostrvima

Vlada Crne Gore dala je saglasnost za hitnu remedijaciju bazena crvenog mulja i deponije čvrstog opasnog otpada na lokaciji Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), te utvrdila javni interes za realizaciju projekta u cilju sprečavanja daljeg ugrožavanja životne sredine i zdravlja stanovništva.
Odluka je donijeta na 111. sjednici Vlade, kojom je predsjedavao premijer mr Milojko Spajić, kada je usvojena Informacija o stanju na bazenima crvenog mulja i deponiji čvrstog opasnog otpada, zajedno sa Prijedlogom odluke o utvrđivanju javnog interesa za realizaciju projekta „Reforma upravljanja otpadom u Crnoj Gori – remedijacija bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada na lokaciji KAP-a“.
U saopštenju Vlade se navodi da su izvještaji Uprave za inspekcijske poslove – Ekološke inspekcije, sačinjeni nakon redovnih i vanrednih nadzora, uključujući i najnovije iz juna 2025. godine, ukazali da stanje na bazenima crvenog mulja i okolini zahtijeva urgentnu reakciju.
Kao ključni uzrok problema navodi se nepridržavanje i nesprovođenje Plana za zaštitu i spašavanje od strane vlasnika, kompanije „WEG – Kolektor“ d.o.o. Berane, naročito kada je riječ o kratkoročnim mjerama, poput izgradnje sistema za orošavanje bazena. Kako se ističe, cijevi starog sistema su isječene, bunarske pumpe demontirane i van funkcije, zbog čega orošavanje bazena već godinama zavisi isključivo od atmosferskih padavina.
U okviru projekta „Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“ (IWMCP), koji se finansira iz zajma Svjetske banke, izrađen je Glavni projekat rekonstrukcije bazena crvenog mulja, prema kojem je procijenjena vrijednost radova 31.676.045,36 eura, bez PDV-a.
Takođe, u sklopu istog projekta izrađen je i Glavni projekat sanacije deponije čvrstog otpada, čija je procijenjena vrijednost 12.793.587 eura, bez uračunatog PDV-a.
Imajući u vidu nalaze nadležnih institucija i potencijalne posljedice po životnu sredinu i zdravlje građana, Vlada je donijela Odluku o utvrđivanju javnog interesa za realizaciju projekta „Reforma upravljanja otpadom u Crnoj Gori – remedijacija bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada na lokaciji Kombinata aluminijuma Podgorica“.

Vlada odobrila hitnu remedijaciju bazena crvenog mulja i opasnog otpada u KAP-u

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici dala saglasnost da se Anita Krulanović imenuje za direktoricu Akreditacionog tijela Crne Gore, te donijela rješenje kojim je Bojana Mitrić određena za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za kapitalne projekte u oblasti visokogradnje i turističke infrastrukture, zdravstva i školstva u Ministarstvu javnih radova.
Aleksandra Martinović razriješena je sa pozicije članice Etičkog komiteta, a Radovanu Bogojeviću produžen je mandat na mjestu v.d. generalnog direktora Generalnog direktorata za ekonomsku i javnu diplomatiju u Ministarstvu vanjskih poslova. Mandat je produžen i v.d. pomoćnice direktora Poreske uprave Snežani Drobnjak i v.d. sekretarke Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Ivani Đođić-
Mandat je produžen i Sanji Stevanović na mjestu v.d. generalne direktorice Direktorata za pristup i politiku tržišta rada u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga. Vlada je donijela rješenje o prestanku vršenja dužnosti v.d. generalne direktorice Direktorata za zaštitu prirode u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Ilinke Alorić, v. d. generalnog direktora Direktorata za međunarodnu saradnju i EU fondove u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera dr Trifuna Savića, kao i &nbsp;v.d. generalne direktorice Direktorata za inovacije i pametnu specijalizaciju u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija mr Ivane Janković Mijanović.
Vlada je donijela Rješenje o razrješenju člana Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora Dušana Savićevića, i rješenje o imenovanju Dalibora Đerića za novog člana, te donijela Rješenje o određivanju mr Savice Vujičić za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za inovacije i pametnu specijalizaciju u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija.

Krulanović direktorica Akreditacionog tijela Crne Gore

To što su odbornici DPS-a u budvanskom parlamentu podržali budžet kojim se Crkvi Srbije dodjeljuje milion eura za izgradnju hrama Svetog Marka, kako bi, po sopstvenom priznanju, sačuvali šansu za promjenu strukture političke scene na nacionalnom nivou, je ništa drugo do obična partijska trgovina, ocijenio je u "Drugačijoj radio vezi" docent na FPN UCG Nemanja Batrićević.
Batrićević je rekao da je Nikola Jovanović, kao predsjednik opštine, neformalno uveo DPS u vlast.
- Suštinski je njima i SDP-u dao kontrolu nad javnim pretuzećima. Dakle, oni u punom smislu te riječi vladaju Budvom po dubini i to je ono što su oni partijski definitivno htjeli i preferirali i to je razumljivo. Ali očigledno je da je taj benefit i taj resurs koji su dobili u postizbornom koalicijnom sporozumu zapravo za njih preveliki zalogaj. Prevažan da bi to rizikovali, držeći neku vrstu principijalnog stava koju su imali prije izbora da sa Crkom Srbije nema saradnje iz razloga što su oni sami tu instituciju obilježili kao ključnog igrača u ataku na Crnu Goru, na crnogorsku državnost, identitet, naciju i slično - ističe Batrićević.
<h2>"Teme koje se sa oltara Crkve Srbije pokreću u političkom smislu nijesu lokalne, nego nacionalne"</h2>
On podsjeća da su DPS i SDP Crkvu Srbije godinama označavali kao ključnog aktera u ataku na crnogorsku državnost, identitet i naciju, te da je sadašnjim potezom toj organizaciji poslat signal da su spremni na dogovor, naročito u sredinama gdje dominira prosrpski politički narativ. Ipak, Batrićević naglašava da ovo nije lokalno pitanje.
- Teme koje se sa oltara Crkve Srbije pokreću u političkom smislu nijesu lokalne, to su par ekselans nacionalne teme. Možda je teritorija i novac koji je njima dat lokalan, ali su efekti i posljedice isključivo nacionalnog karaktera - objašnjava Batrićević.
Iako je Demokratska partija socijalista i ranije trgovala sa Crkvom Srbije, sada je, kaže naš sagovornik, situacija drugačija. Ranije se, naglašava, nastupalo sa pozicije vlasti i proces se mogao kontrolisati, dok se danas nastupa sa pozicije nemoći. Dodaje i da je ovo čisti primjer izdaje izdaje birača.
- DPS u ovom trenutku nije ostalo ništa osim ideologije. Oni imaju problem što se njihovo biračko tijelo buni na ove stvari. Oni koji se ne bi bunili su već otišli negdje drugo. I oni odbijaju da prihvate da je ovo nova realnost i da se ne mogu opravdati sa argumentima da im se ne sviđa ta stavka, ali neće valjda rušiti vlast zbog toga - navodi sagovornik Antene M.
<h2>"Crkva Srbije dobila pečat da je najjača politička grupacija u državi"</h2>
Crkva Srbije sa novcem, koji im u Budvi daju DPS i SDP, ne dobija samo hram, već i pečat koji kaže su najjača politička grupacija u državi i to od partija koje tvrde da brane Crnu Gore od te crkve, ističe Batrićević. To, dodaje, nijesu mogli očekivati od bilo koje srpske partije.
- Crkvi Srbije u Crnoj Gori nema ništa slađe od para koje im je dao DPS, jer s tim parama dolaze stvari koje im ne može dati nijedna druga partija u Crnoj Gori. Crkva Srbije, posebno poslije 2020. godine, makar u crnogorskom nacionalnom korpusu, ima veoma problematiču reputaciju. Postalo je jasno i onima kojima ranije nije bilo jasno da je to crkva druge države i da je političko djelovanje te institucije na štetu Crnogoraca i Crne Gore kao države. Tu reputaciju ne mogu da im isprave srpske partije. Tu reputaciju, taj legitimitet u tom biračkom tijelu može samo da im vrati crnogorska partija. Što veća, to za njih bolje. Zamislite uživanje vladika Crkve Srbije kad znaju da je početak 2020. godine bio obilježen glasanjem DPS-a za zakon kojim crkva treba da da novac državi zbog poreza, a kraj 2025. time što je DPS glasao da oni toj crkvi daju pare iz budžeta kao donaciju. Sigurno u Crkvi Srbije slave, ovo je velika pobjeda za njih. Ideološka, finansijska i svaka druga - naglašava Batrićević.
<h2>Izbjeći apstinenciju birača</h2>
Odgovarajući na pitanje šta bi moglo da bude rješenje, Batrićević smatra da je potrebno redefinisati odnose unutar suverenističkog bloka, ali i odnose sa drugom stranom. Za suverenistički blok je ključno, naglašava, izbjeći apstinenciju birača.
- Prvo ja bih rekao da imamo dovoljno dokaza da znamo da DPS, SDP i SD nijesu rješenje. Oni moraju biti dio toga rješenja, ali to nije dovoljno. Ja se nadam da će se do izbora 2027. pojaviti neke druge liste, neke druge građanske opcije ili partijske, nije važno. Podržavam napore u tom smislu ko god ima neku infrastrukturu, neku želju, neku ideju. Volio bih da to bude slučaj i mislim da nam alternativa treba. Bojim se da bi potezi postojećih partija rezultirali većom apstinencijom nego što bi mi ih htjeli ili očekivali. Jedini način da se to spasi je da neke druge liste pokupe te birače. U suportnom, mislim da ćemo biti u goroj poziciji nego što jesmo. Ja znam da ja na sljedećim izborima neću podržati nijednu opciju od ovih koje su glasale za ovo u Budvi - poručuje Batrićević.
Kada je riječ o odnosima suverenista sa političkim protivnicima i potencijalnih koalicija, neophodno je postaviti jasnu listu uslova i to: nema negacije crnogorske nacije, nema izgradnje hramova, nema nagrađivanja ljudi koji negiranju pravo Crnogoraca da postoje i mnoge druge pojave u posljednjih nekoliko godina, jasan je Batrićević.

Batrićević: Crkvi Srbije u Crnoj Gori nije ništa slađe od para koje joj daje DPS

Državni sekretar Andrija Delić iznosi uznemirujuće svjedočenje iz terena, praćenja, prijetnje, zasjede i pucnjevi dok je pokušavao da razotkrije lanac besomučne sječe šuma.&nbsp;
U tekstu objavljenom na Fejsbuku tvrdi da šumski kriminal ne bi mogao da funkcioniše bez podrške u institucijama i upozorava da, dok “ne počistimo svoje dvorište”, ne možemo očekivati ni da se zaustave bjekstva ljudi sa vrha kriminalnih struktura.
Objavu Državnog sekretara Andrije Delića objavljujemo integralno:
Čitam tekstove u vezi s bjekstvom M. Medenice i uopšte me ne iznenađuje ono što se desilo. Čak i kada su ga pustili iz pritvora, rekao sam nekim prijateljima: „Ovoga više ne hvataju.“
Zašto ovo kažem? Posljednjih godinu dana bavio sam se eko-kriminalom koji se odnosi na besomučnu sječu šuma i njihovu eksploataciju. Ušao sam duboko u način funkcionisanja organizovane kriminalne grupe koja se time bavi (dok sam bio laik, zvao sam je „šumska mafija“). Sve funkcioniše besprekorno: postoje nalogodavci, izvođači, logistika i podrška u svim sferama – institucionalnoj, političkoj… Na terenu je sve „pokriveno“.
Međutim, kada se zakopate dublje u suštinu, shvatite da je sve to jedna velika farsa. Vrlo brzo sam postao svjestan da su to opasne vode u kojima sam već duboko zaplivao. Mjesec po mjesec, dan po dan, išao sam dalje kako bih provalio njihov modus operandi. Tokom tog procesa bilo je raznih situacija – za neke opasnih, ali za mene neozbiljnih.
Jednom su me ta gospoda sačekala džipom uz mojkovačke strane. Ponašali su se krajnje neozbiljno: usporavali su ispred mene, a kada bih pokušao da ih preteknem – dodavali gas. Na kraju su me sačekali na proširenju prema Stevanovcu, s majmunskim facama i police naočarima okrenutim prema Krstcu. Nisam mogao stati jer je iza mene bio šleper. Sve sam to prijavio nadležnim organima, ne zato što me je bilo strah, već zato što se taj džip uklapao u neke druge sumnjive okolnosti.
Tokom terenskih nadzora u beranskim šumama uvijek smo imali „flaster“ koji nas je pratio. Vozila su se mijenjala – od golfa dvojke do kamioneta. Kada smo nailazili na situacije koje su nedvosmisleno ukazivale na zloupotrebu položaja, dobijali smo prijetnje od onih koji su bili nalogodavci, a pripadali su službeničkim strukturama. Čak nas je u Kaludri presreo visoki funkcioner Uprave riječima:
„Još jednom dođite u Kaludru bez mog znanja i imaćete veliki problem.“
U Rožajama, prema Kuli, u gazdinskoj jedinici Crnja–Ibarac, dok smo vršili kontrolu, pojavili su se momci (zbog magle im nismo mogli vidjeti lica) s dugim cijevima i stali na oko 100 metara od nas. U početku smo mislili da su lovci, ali smo se ubrzo uvjerili da nisu. Vozili su skupocjen terenac bez tablica, bez kućice za pse, a pritom nije bio lovni dan. Tada je sa nama bio i Zarija Pavićević. Povremeno smo ih uočavali – uvijek su bili u našoj blizini. O svemu su organi bili obaviješteni (usmeno). Jedan pripadnik ANB-a mi je čak rekao:
„Svaka vam čast, momci, borite se s vjetrenjačama“, popio kafu i – po gasu.
Sljedeća situacija bila je kada sam ja služio da odvučem pažnju „flasteru“, kako bi momci mogli na miru da odrade kontrolu jednog odjeljenja u Rožajama. Oni su otišli privatnim vozilima, a ja sam službenim terencem povukao kamionet prema Džakovici. Vozio sam dok snijeg nije postao toliki da se više nije moglo dalje. Kada sam pokušao da se okrenem, kamionet je već bio iznad mene i izašao drugim putem uz pomoć 4×4 pogona. Vratio sam se i „provozao“ ih prema Kaludri, koju sada znam kao svoj džep. Uspio sam da izađem do Kaludarskih kapa. Kamionet je odustao, ali me je odmah preuzeo golf dvojka, a zatim i Lada Niva.
Usput sam fotografisao veću količinu građe pored puta, bez ikakvih oznaka. Oko pola pet, pri povratku, začuo sam snažnu detonaciju. Pomislio sam da je smrča pala na krov vozila. Odmah zatim uslijedio je i drugi pucanj – plotun, na svega nekoliko metara od auta, iz šiblja. Vidio sam da je vozilo neoštećeno i shvatio da pokušavaju da me zaplaše, što im, naravno, nije pošlo za rukom. Odmah sam obavijestio prijatelja, jer mi je trebalo sat i po da se spustim iz Kaludre. Kao i u slučaju dugih cijevi, i o ovome su organi bili obaviješteni. Nisam podnosio prijavu – ne zato što se nije desilo, već zato što se nisam uplašio, a postojali su i svjedoci, malo niže od mjesta pucnjave.
Milioni kubika drvne mase (sateliti Evropske svemirske agencije zabilježili su da je za četiri godine posječeno oko 600 km² šume) i stotine miliona eura završili su u nečijim džepovima – vertikalno i horizontalno. Postavlja se pitanje: zašto niko nije reagovao i zašto su se pojedini oglušili o ovih 600 km²? Odgovor je prost – dok se institucije ne očiste od kriminala, nema napretka. Svaka mafija jaka je onoliko koliko je jaka u institucijama.
U tih oko 280 miliona eura sive ekonomije iz šuma ima svega: od šumara i inženjera šumarstva, preko loših policajaca, do visokopozicioniranih službenika Uprave za šume, tužilaca koji guraju predmete u fioke i političara (naravno, ne generalizujem – riječ je o pojedincima). Imali smo odličnu saradnju sa CB Berane i Rožaje, kao i sa pojedinim inspektorima šumarstva. Ali se opet nameće pitanje: kako je moglo da prođe sedam miliona kubika neopaženo, a da su prijavljena samo dva? Da je prošlo sedam miliona klikera, neko bi se zapitao…
Proveli smo desetak večeri na granici s Kosovom, u reonu Kaludre, odnosno Glođija katuna. Pratili smo put transporta građe jer smo sumnjali da odlazi na Kosovo. Međutim, ubrzo smo utvrdili da cijela završava u Beranama. Time smo razbili priču o upadima s Kosova i krađi. Ipak, ta oblast je specifična – tim putevima možete dovesti i odvesti šta god hoćete. Riječ je o ogromnoj planini i prostoru koji je izuzetno teško kontrolisati.
Suština priče je sljedeća: ako ne možemo stati na kraj kriminalcima koji djeluju isključivo u okviru naše države, kako ćemo spriječiti dobro organizovano bjekstvo od strane kriminalne grupe koja funkcioniše na svjetskom nivou, kojoj pripada Miloš Medenica? Ako određeni pripadnici sistema ćute na sve ono kroz šta smo prošli u Beranama i Rožajama, zašto očekivati da će progovoriti u slučaju Medenice?
Posljednji je trenutak da počnemo sređivati sopstveno dvorište.

Tag: farska-ostrva