Univerzitet Crne Gore planira da učini dostupnim registar u kojem će moći da se provjeri ko je i kada završio UCG. To bi predstavljao značajan iskorak, jer ne sumnjam da pojedinci pokušavaju da falsifikuju čak i naše diplome, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/moci-ce-da-se-provjere-diplome-ucg">kazala je za Pobjedu</a> savjetnica rektora za strateške politike i održivi razvoj na Univerzitetu Crne Gore prof. dr Branka Bošnjak.
Sporne diplome na tržištu rada i u obrazovanju u žiži su interesovanja javnosti, te, pored ostalog, bilježimo primjere da nadležni podnose krivične prijave zbog sumnji da su obrazovne isprave falsifikovane. S druge strane, stručna javnost sagledava situaciju i kritikuje donosioce odluka, smatrajući da njihova akcija u ovom slučaju treba da bude intenzivnija i da nikako ne smije biti selektivna.
Bošnjak je stava da je priča o spornim diplomama ,,kamen o vratu države, jer će nas neznanje preskupo koštati“. Ona je obrazložila da je, kada govorimo o spornim diplomama, neophodno praviti jasnu razliku između falsifikovanih diploma – u kojima je pojedinac krivotvorio dokument, potpis i pečat – i onih kupljenih, iza kojih stoje kriminalno-korumpirane grupe: oni koji takve dokumente proizvode, uredno ih potpisuju, pečatiraju i zavode u registre određenih univerziteta, čime ih faktički „ozakonjuju“, te oni koji ih kupuju, a da nikada nijesu studirali niti polagali ispite.
“Ova druga pojava je nažalost dominantnija u Crnoj Gori, ali i daleko pogubnija, a znatno teže dokaziva. Prvi slučajevi se lakše razotkrivaju i njima se bavi Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i tužilaštvo, ali takvih je znatno manje. Sve dok se u samom vrhu vlasti – među ministrima i poslanicima – nalaze oni sa kupljenim diplomama, jasno je da ne postoji stvarna politička volja da se tom problemu stane na kraj. Zbog toga su ovi iskoraci Ministarstva tek privid aktivnosti; suština problema ostaje netaknuta”, smatra Bošnjak.
Uostalom, kako dodaje, ovolika dominacija neznanja na javnoj sceni, u gotovo svim sferama društva, postala je očigledna.
“To se više ne može prikriti, ono odzvanja”, istakla je Bošnjak.
Kada je riječ o Univerzitetu Crne Gore, savjetnica rektora kaže da osuda ove pojave postoji, ali bi lično voljela da su glasniji u suočavanju s ovom pošasti, jer takvi ,,kradu budućnost“ njihovim svršenim studentima.
“Ipak, nadam se da će se uskoro na Univerzitetu organizovati i javna debata na ovu temu, jer za to, čini se, postoji raspoloženje. Što se zaposlenih tiče, uglavnom je riječ o našim alumnistima, pa smatram da je Univerzitet, kada je riječ o lažnim diplomama, u velikoj mjeri zdrav sistem”, kazala je Bošnjak.
Bošnjak je nedavno pozdravila potez vlasti da se privremeno obustavi priznavanje diploma sa Univerziteta Megatrend, ističući da je mnogo kupljenih diploma na pozicijama moći.
Ističe da nije samo Univerzitet Megatrend sporan kada je riječ o izdavanju diploma, te da sve više zabrinjava i Univerzitet Union „Nikola Tesla“, čijim su se diplomama mnogi olako i za veoma kratko vrijeme „okitili“. Rekla je i da posebno zabrinjava činjenica da sam vrh vlasti krije podatke o sopstvenim diplomama.
Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović rekla je nedavno za Pobjedu da bi za Crnu Goru bilo ljekovito uspostaviti jasne i precizne statističke podatke o priznatim obrazovnim ispravama sa sumnjivih visokoškolskih ustanova iz regiona koje su već ušle u sistem tržišta rada, što zahtijeva ozbiljnu međuinstitucionalnu saradnju. Tek tada ćemo sa sigurnošću znati da su nadležne vlasti istinski riješene da se bore protiv lažnih, sumnjivih i ,,praznih“ diploma koje imaju za posljedicu nesagledivu štetu.
Kaluđerović smatra da je posebno važno da se javno objave baze podataka o zaposlenim visokoškolcima u državnoj upravi i drugim javnim ustanovama, kako bi se obezbijedila potpuna transparentnost i omogućilo javnosti da vidi ko je, što i gdje studirao.
“Time bi se dodatno ojačalo povjerenje građana u institucije i potvrdila dosljednost države u primjeni sopstvenih odluka, uz puno poštovanje prava onih koji su studije završili radom, zalaganjem i u dobroj vjeri”, rekla je Kaluđerović.
Vlada je nedavno na prijedlog resornog ministarstva zbog oduzimanja dozvole za rad donijela odluku da privremeno obustavi priznavanje obrazovnih isprava stečenih na Univerzitetu Megatrend i fakultetima u njegovom sastavu, za njih pet. Od 2023. godine do danas resorno crnogorsko ministarstvo priznalo je radi zapošljavanja 68 diploma sa ove visokoškolske ustanove.
Podaci Vlade pokazuju da je devet zahtjeva da se priznaju ove diplome radi zapošljavanja u postupku provjere.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija poručilo je da obustavljanjem priznavanja diploma jasno pokazuju da ostaju dosljedni u primjeni propisa i preduzimanju mjera u cilju zaštite obrazovnog sistema i tržišta rada Crne Gore od upliva nelegalnih obrazovnih isprava.
Univerzitetu Megatrend i za pet fakulteta u njegovom sastavu oduzeta je dozvola za rad zbog protoka vremena od godinu od dana konačnosti rješenja o odbijanju, odnosno odbacivanju zahtjeva za akreditaciju ovih visokoškolskih ustanova, jer iste nijesu podnijele zahtjev za akreditaciju visokoškolske ustanove i studijskih programa najkasnije godinu prije isteka roka važeće akreditacije, a prethodno važeća akreditacija im je istekla.
U detaljnoj informaciji Vlade objašnjeno je da se privremeno obustavlja priznavanje obrazovnih isprava stečenih na Univerzitetu Megatrend i fakultetima u njegovom sastavu: Fakultetu za kulturu i medije, Fakultetu za poslovne studije, Fakultetu za umjetnost i dizajn, Pravnom fakultetu i Geoekonomskom fakultetu. Kako je saopšteno, obustava će važiti do pribavljanja neophodnih informacija od nadležnih organa Republike Srbije, nakon čega će se odlučiti o njenom daljem trajanju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zbog sumnji u falsifikovanje diploma: Moći će da se provjeri ko je i kada završio Univerzitet Crne Gore

Disciplinska komisija Fudbalskog saveza Crne Gore otvorila je postupke protiv Budućnosti, Sutjeske i Arsenala zbog incidenata zabilježenih na utakmicama 20. kola Prve crnogorske fudbalske lige.
Budućnost se našla pod lupom zbog propusta u organizaciji derbija sa Sutjeskom, ali i zbog ponašanja dijela navijača na zapadnoj tribini. Kako je navedeno iz FSCG, tokom susreta u sektoru D, u blizini VIP lože, okupila se grupa gledalaca, koja je tokom meča nastupala kao organizovana navijačka grupa, uz uvredljiva i nesportska skandiranja.
U zapisniku delegata, predstavnik podgoričkog kluba Ivan Novović naveo je da su se pripadnici navijačke grupe „Varvari“, uprkos zabrani prisustva, okupili na tribini i po završetku utakmice vrijeđali upravu kluba, uključujući predsjednika i izvršnog direktora.
Postupak je pokrenut i protiv Sutjeske zbog ponašanja njenih pristalica. Prema izvještaju, navijači nikšićkog kluba su u više navrata tokom utakmice aktivirali pirotehnička sredstva - baklje i petarde, uz neprimjerena skandiranja. Incidenti su evidentirani u nekoliko navrata tokom meča.
Disciplinska komisija baviće se i slučajem Arsenala, čiji su navijači na gostovanju Mornaru u Baru upotrijebili pirotehniku. Jedno sredstvo je, prema navodima iz prijave, u završnici susreta ubačeno na atletsku stazu.
Nakon sprovođenja postupaka, FSCG će donijeti odluke o eventualnim kaznama za pomenute klubove.

FSCG pokrenuo disciplinske postupke protiv Budućnosti, Sutjeske i Arsenala

Dva skupa – jedan mirovni, a drugi skup podrške Rusiji – održana su danas istovremeno na Trgu Republike u centru Beograda povodom četvrte godišnjice rata u Ukrajini.
Dvije grupe okupljenih razdvajali su policijski kordoni u punoj opremi za razbijanje demonstracija, javila je reporterka RSE.
Nakon kraće rasprave sa policijom, odveden je vođa ultradesničarske grupe „Narodne patrole“, Damjan Knežević, koja je organizovala skup podrške Rusiji.
Poruka mirovnih aktivista
Mirovni aktivisti i građani okupljeni na njihov poziv nosili su zastave Ukrajine, poruke „Ratu ne“, zastave Evropske unije, dok su sa razglasa puštane pjesme na ruskom i ukrajinskom koje pozivaju na mir, kao i himna Ukrajine.
Među govornicima na mirovnom skupu bio je i antiratni aktivista Peter Nikitin.
U dijelu govora, obraćajući se grupi pristalica ruske invazije koja se okupila na poziv „Narodnih patrola“, Nikitin je podsjetio na ratne zločine tokom ruske agresije na Ukrajinu.
Nabrajajući zločine, poručio im je: „To je učinio vaš Putin (predsjednik Rusije)“.
Ruski mirovni aktivisti zahvalili su se građanima Srbije koji su došli da podrže njihov skup.
Na povike desničara „Idite kući“, jedan od aktivista im je sa govornice poručio:
„Mi svi Rusi hoćemo da se vratimo kući, ali ne možemo zbog represije. Želimo da bude slobodna. Slava Ukrajini, Rusija bez Putina“, rekao je on.
Na mirovni skup podrške Ukrajini pozvala je na društvenim mrežama zajednica građana iz Rusije u Srbiji „Antiratna Srbija“.
Protest podrške ruskoj invaziji
Naspram policijskog kordona bila je grupa okupljena na poziv ekstremno desničarske „Narodne patrole“, koju je policija sprečavala da priđe drugoj grupi okupljenih.
Nosili su zastavu Rusije i simbol „Z“ ruske invazije na Ukrajinu. Na tom skupu čuli su se uzvici „Srbi i Rusi braća zauvek“, „Kosovo je Srbija, Krim je Rusija“ i povici protiv NATO-a.
Antiratni aktivisti su na skandiranje desničara odgovorili povicima „Fašisti“ i „Ratu ne“.
Grupa „Narodne patrole“ dospjela je u žižu javnosti zbog akcija protiv migranata u Srbiji 2020. godine.
Njihov lider Damjan Knežević više puta je hapšen zbog krivičnih djela rasne i druge diskriminacije. U martu 2022, dok je ruska invazija na Ukrajinu dobijala zamah, „Narodne patrole“ su organizovale nekoliko skupova podrške Rusiji i invaziji Ukrajine.
Više skupova na koje su pozivale „Narodne patrole“ policija je ranije zabranjivala. Neki od njih bili su zakazivani na godišnjicu ruske agresije na Ukrajinu.
Skup podrške Rusiji ili provokacija
Sofija Todorović iz nevladine Inicijative mladih za ljudska prava opisala je protest „Narodnih patrola“ za Radio Slobodna Evropa (RSE) kao „provokaciju“.
- Oni nisu tu da pošalju bilo kakvu poruku, čak ni podrške Rusiji, nego da se obračunaju sa mirovnim aktivistima. To je klasično zauzimanje prostora, na nasilan i neinventivan način. To rade dugi niz godina- ukazuje ona.
Ona smatra da su ovakve grupe opasne jer „šalju eksplicitne prijetnje i ponašaju se kao da sve što oni rade ne zaslužuje apsolutno nikakvu sankciju“.
- A naši zakoni i vrijednosti koje garantuje Ustav Republike Srbije vrlo jasno propisuju – njihovo ponašanje nije primjereno, niti je u duhu demokratije i zakona koji u ovoj zemlji važe- kaže Todorović.
S druge strane, ona smatra da vlasti u Srbiji šire proruski narativ, što omogućava djelovanje ovakvih grupa.
- Kad sve ovo uzmemo u obzir, tu se zapravo kreira prostor da ovakve grupe nesmetano djeluju i funkcionišu, i čak imaju pristalice, najčešće vrlo mlade ljude- rekla je Todorović.
Srbija je, inače, jedina zemlja kandidat za članstvo u EU na Zapadnom Balkanu koja nije uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, uprkos pozivima Zapada.
Vlast u Srbiji godinama blisko sarađuje sa Rusijom. Ruska invazija na Ukrajinu počela je 2022. godine i predstavlja najveći oružani sukob u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Prema procjenama UN-a, stradalo je oko 15 hiljada civila u Ukrajini, a više od 40 hiljada je ranjeno. Milioni su se iselili iz te zemlje zbog rata.
Prema procjenama američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), oko 1,2 miliona ruskih vojnika i oko 600 hiljada pripadnika ukrajinskih trupa poginulo je, ranjeno ili nestalo.

Beograd: Policijski kordoni razdvajali dva skupa povodom godišnjice rata u Ukrajini

Srbija se nije uskladila sa dvije posljednje odluke Evropske unije (EU) o sankcijama Iranu, koje se odnose na situaciju unutar te zemlje, kao i na iransku vojnu podršku ruskom agresorskom ratu protiv Ukrajine i oružanim grupama i subjektima na Bliskom istoku i u regionu Crvenog mora.
Riječ je o odlukama Evropske unije iz januara ove godine o ažuriranju liste sankcionisanih lica i entiteta iz Irana.
Sve ostale zemlje regiona sa statusom kandidata za članstvo u EU uskladile su se sa posljednjim odlukama evropskog bloka.
- Ove zemlje će obezbijediti da njihove nacionalne politike budu u skladu sa ovom Odlukom- saopštila je visoka predstavnica EU za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku, Kaja Kalas.
Srbija ima status kandidata za punopravno članstvo u EU od 2012. godine, a pristupne pregovore otvorila je 2014. godine.
Od svake države kandidata očekuje se da se postepeno usklađuje sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, dok usklađenost mora biti potpuna u trenutku pristupanja.
To je jedan od razloga zbog kojih Srbija od decembra 2021. godine nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje i izgubila je status zemlje lidera u pristupnom procesu.
U međuvremenu, prema Izvještaju o napretku koji je Evropska komisija objavila u novembru 2025. godine, usklađenost Srbije sa restriktivnim mjerama EU povećana je na 63 odsto, u poređenju sa 59 odsto zabilježenih 2024. godine.
Ovo povećanje odnosi se na ostale restriktivne mjere koje EU uvodi prema takozvanim trećim zemljama, ali ne i na Rusiju.

Srbija se nije uskladila s novim sankcijama EU protiv Irana

Na društvenim mrežama objavljen je snimak iz škole Marko Miljanov u Bijelom Polju na kojem se vidi kako dječak ulazi u učionicu, prilazi drugom dječaku, drsko mu se obraća i udara ga po glavi. Roditelji s kojima smo razgovarali sumnjaju da je riječ o organizovanoj akciji u kojoj dječak upada u učionice i udara đake dok ga drugi snima. Kažu da su zabrinuti za bezbjednost svoje djece koja u školu idu sa strahom da će biti sljedeći.
Iz Ministarstva prosvjete kazali su nam da su upoznati s događajem, te da imaju nultu toleranciju na svaki oblik nasilja i neprimjerenog ponašanja.
- Uprava škole ,,Marko Miljanov” iz Bijelog Polja obavijestila je Ministarstvo da se u toj ustanovi desio fizički konflikt između dva učenika osmog razreda. Škola je bez odgađanja preduzela mjere iz svoje nadležnosti u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima- kazali su nam iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
A mjere, kako nam je saopšteno iz škole, podrazumijevaju sljedeće:
 
- O događaju je službenim putem obaviještena Uprava policije. Stručna služba škole, pedagog i psiholog, razgovarali su s učenicima i drugim akterima radi potpunog utvrđivanja činjenica i procjene daljih koraka. Takođe, u skladu s važećim propisima, pokrenut je vaspitno-disciplinski postupak- kažu u OŠ Marko Miljanov.
Da ja nasilje svuda oko nas, upozoravaju stručnjaci. Kažu da se djeca ponašaju po ugledu na ono što ih okružuje, te da često usvajaju pogrešne modele ponašanja.
- Djeca sada koriste društvene mreže gdje su im idoli neki ljudi koji psuju, koji se bahate, koji na lagane načine dolaze do velikih količina novca i to nekoj djeci biva primamljivo, to su obično djeca koja nemaju jake porodične veze i koja nemaju roditelje koji dovoljno kvalitetnog vremena provode s njima- navodi Radmila Stupar Stanišić.
Iako je primarna odgovornost na roditeljima, naša sagovornica upozorava da se lanac odgovornosti tu ne završava.
- Ne možemo da kažemo da mama i tata ovog dječaka nijesu uradili svoj dio posla nego svi mi moramo time da se bavimo. Stvar je u tome da li će roditelji čije je to dijete napraviti određenu promjenu u svakodnevici i načinu ponašanja jer to je ona prva domina koja kad krene da se ruši sve ostale se poslože na negativan način. Tako da mi moramo podržati roditelja da se on promijeni, pa da bi on onda promijenio dijete, a onda svi mi ostali moramo da podržimo tu promjenu toga djeteta- kaže Stupar Stanišić.
Da je nasilje široko rasprostranjeno u društvu pokazuju podaci istraživanja prema kojima je samo tokom prethodne školske godine zabilježeno oko stotinu slučajeva nasilja među vršnjacima.

Učenik udario vršnjaka u učionici, slučaj prijavljen policiji

Kako tužilac Vladimir Novović štiti policajca Predraga Šukovića

Politika

PES i NSD dijele „zlatnu koku“ partijskih uhljeba

Društvo

Završnica obračuna Daria Vraneša i Milana Lekića

Porodice žrtava dva masakra na Cetinju i grupa građana: Direktna uvreda - Jokiću obezbijeđeno novo radno mjesto u sistemu

Tag: falsifikati

Zbog sumnji u falsifikovanje diploma: Moći će da se provjeri ko je i kada završio Univerzitet Crne Gore

FSCG pokrenuo disciplinske postupke protiv Budućnosti, Sutjeske i Arsenala

Beograd: Policijski kordoni razdvajali dva skupa povodom godišnjice rata u Ukrajini

Srbija se nije uskladila s novim sankcijama EU protiv Irana

Učenik udario vršnjaka u učionici, slučaj prijavljen policiji

PRATITE TVe UŽIVO