Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori &nbsp;nj. e. Džudi Rajzing Rajnke pośetila je Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK), a ova pośeta bila je prilika da se ambasadorka detaljnije upozna sa programom Ljetnje školebosanskog/crnogorskog/hrvatskog/srpskog jezika i kulture koju FCJK realizuje u saradnji s Univerzitetom u Pitsburgu, saopšteno je iz FCJK-a. U ime FCJK ambasadorku i njene saradnike dočekali su prof. dr Aleksandar Radoman, dekan, prof. dr Adnan Čirgić, prodekan za nastavu, doc. dr Milan Marković prodekan za nauku i međunarodnu saradnju, prof. dr Boban Batrićević, predśednik Upravnog odbora, profesori doc. dr Ethem Mandić i doc. dr Goran Drinčić te Ivana Rondović, koordinatorka za međunarodnu saradnju. &nbsp; Kako se navodi u saopštenju FCJK-a, na početku susreta dekan prof. dr Aleksandar Radoman predstavio je misiju i djelatnosti Fakulteta, istakavši njegovu ulogu u očuvanju i afirmaciji crnogorskog jezika i kulturnog identiteta.&nbsp; Nakon toga prodekan za nauku i međunarodnu saradnju doc. dr Milan Marković govorio je o značaju i ciljevima Ljetnje škole, u okviru koje studenti iz Sjedinjenih Američkih Država drugu godinu zaredom provode četiri sedmice u Crnoj Gori učeći o crnogorskom jeziku i kulturi. Ambasadorka Rajnke je potom imala priliku da razgovara s učesnicima Ljetnje škole o njihovim motivima za dolazak u Crnu Goru i učenju jezika. Studenti su podijelili svoja dosadašnja iskustva i utiske, a kroz dinamičan i inspirativan dijalog s ambasadorkom postavljali su pitanja o aktuelnim temama. Pośeta je završena u prostorijama Američkog ugla na Cetinju, đe su koordinatorke ovog centra Nataša Pejović i Slađana Popivoda održale prezentaciju o aktivnostima Američkog ugla i istakle izuzetnu saradnju koju ostvaruju s FCJK. Rajnke je, kako je navedeno, FCJK pośetila zajedno sa saradnicima Stivenom Drajkornom, šefom Odjeljenja za medije, kulturu i obrazovanje, i Jelenom Vojnić, saradnicom na obrazovnim programima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071813070_5f5152e2d8f57b5459d23de3a56b4c8651bdf910d9623b9793cf1a38052e8422.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025071813070_5f5152e2d8f57b5459d23de3a56b4c8651bdf910d9623b9793cf1a38052e8422" data-rendition-name="original" width="828" height="616" loading="lazy" alt="fcjk"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071813070_bbd007cee72f22af3b11556766dd383b9ba4672d66537b960dc11bba0ef9ca78.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025071813070_bbd007cee72f22af3b11556766dd383b9ba4672d66537b960dc11bba0ef9ca78" data-rendition-name="original" width="828" height="681" loading="lazy" alt="fcjk"> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rajzing Rajnke pośetila Fakultet za crnogorski jezik i književnost

Iz Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) su, povodom smrti istoričara umjetnosti, kazali da je crnogorska naučna i akademska zajednica ostale bez istaknutog teoretičara i istoričara umjetnosti i autora više važnih monografija iz te oblasti.
Podsjećaju da je Čilikov koncipirao brojne domaće i inostrane projekte za proučavanje, identifikaciju i zaštitu crnogorske kulturne baštine.
- U svojim radova interpretirao je razvojne etape crnogorske umjetnosti, slikarstva osobito, i ostavio riznicu informacija o tome kako su kroz vrijeme u crnogorsku umjetnost ulazile neke civilizacijske tekovine kulture i umjetnosti razvijenih evropskih prostora - navedeno je u saopštenju FCJK.
Podsjećaju na neke od monografija Aleksandra Čilikova su: Paštrovske crkve i manastiri ‒ zidno slikarstvo (2010), Pravoslavni manastiri u Crnoj Gori (s T. Pejović) (2011), Crkve i manastiri basena Skadarskog jezera (2013), Ikone u Crnoj Gori (2014), Cetinje ‒ istorija i kultura (2019).
- Od osnivanja Fakulteta za crnogorski jezik i kjniževnost profesor Čilikov bio je podržavalac naše kuće. S ponosom ističemo da je mnogo doprinio učešćem u radu naših naučnih konferencija, promocija knjiga i okruglih stolova - istakli su u saopštenju, podsjećajući da je Čilikov na FCJK bio angažovan i kao gostujući profesor.
Dodaju i da je timski projekat FCJK (zajedno s Prijestonicom Cetinje i Centrom za kulturu Prijestonice) koji su upravo realizovali monografija Istorija crnogorske kulture, za koju je poglavlje „Istorija kulture i arhitekture“ (koautorski s Jakovom Markovićem) napisao profesor Čilikov.
- Posljednji pozdrav i zahvalnost prijatelju i naučniku Aleksandru Čilikovu. Slava mu - zaključuju u in memoriamu.

1250x600

1084x550

FCJK se oprašta od Čilikova: Crna Gora ostala bez istaknutog teoretičara i istoričara umjetnosti, bio je podržavalac naše kuće

Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) u drugom upisnom roku povećao je broj upisanih studenata, čime je za 10 odsto premašio ukupan broj upisanih studenata s dvije katedre Filološkoga fakulteta u Nikšiću (za crnogorski i za srpski jezik).
To je na društvenim mrežama objavio profesor FCJK Vladimir Vojinović.
- Kampanja koju su protiv crnogorskoga jezika i FCJK združeno vodili politički moćnici iz regiona i njihove partijske filijale u Crnoj Gori, uz svesrdnu pomoć Srpske pravoslavne crkve, nije urodila plodom - istakao je on.&nbsp;
Prema podacima koje je iznio stanje nakon drugoga upisnog roka je sljedeće:
1. FCJK.........................55 odsto
2. Filološki fakultet (crn) 24 odsto
3. Filološki fakultet (srb) 21 odsto
- Preliminarni rezultati drugoga upisa Filološkoga fakulteta u Nikšiću pokazuju da su dva studenta upisala program za srpski jezik, dok lista programa za crnogorski uopšte nije objavljena. Bravo, FCJK! - zaključio je Vojinović.

Vojinović: Kampanja protiv crnogorskog jezika nije urodila plodom

Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) uputio je pismo ambasadorima Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori, izražavajući duboku zabrinutost zbog, kako su rekli, prekomjerne upotrebe sile od strane policije tokom građanskog protesta ispred Vile Gorica.
U pismu, koje je potpisao predsjednik Upravnog odbora FCJK, prof. dr Boban Batrićević, ističe se da je tokom protesta povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, u organizaciji NVO Stega, povrijeđen dekan Fakulteta, prof. dr Aleksandar Radoman.
Prema navodima iz pisma, Radoman je mirno stajao ispred policijskog kordona kada su policijski službenici protiv njega upotrijebili biber sprej, i to, kako tvrde iz FCJK, bez ikakvog povoda. On je, usljed posljedica dejstva spreja, završio u Urgentnom centru u Podgorici. Lakše je povrijeđen i saradnik u nastavi FCJK, mr Stefan Todorović, koji je takođe mirno protestovao.
- Ovakav vid brutalnosti nad mirnim građanima ne služi na čast državi koja želi da uđe u EU - navodi se u pismu, u kojem se odgovornost za incident pripisuje ministru policije Danilu Šaranoviću i predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću.
Prema navodima FCJK, napadi su sprovedeni po njihovim direktivama.
FCJK je pozvao ambasadore da o incidentu obavijeste svoje vlade i relevantne organizacije za ljudska prava u matičnim državama, ocijenivši događaj kao zabrinjavajući napad na akademsku zajednicu i građanske slobode.

FCJK pisao ambasadorima EU, SAD i UK: Ovakva policijska brutalnost nad mirnim građanima ne služi na čast državi koja želi da uđe u EU

Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) raspisao je konkurs za upis na prvu godinu osnovnih akademskih trogodišnjih studija u drugom upisnom roku, a prijave se podnose naredna tri dana.
Iz FCJK su saopštili da pravo prijave na konkurs za upis imaju kandidati sa završenim četvorogodišnjim srednjim obrazovanjem.
Oni su kazali da uz prijavu za upis kandidati podnose originalna svjedočanstva o završenom prvom, drugom, trećem i četvrtom razredu srednjeg obrazovanja, originalnu diplomu o položenom maturskom/stručnom ispitu koji se polaže eksterno, ličnu kartu ili kopiju izvoda iz matične knjige rođenih i ovjerenu kopiju diplome „Luča“ ili njoj ekvivalentne diplome.
- Prijave na konkurs podnose se lično naredna tri dana, od deset do 13 sati u prostorijama Fakulteta ili elektronski na platformi upisi.edu.me, sjutra i u srijedu do 16 sati - naveli su iz FCJK.
Kako su rekli, kandidati koji nijesu imali eksterni maturski, odnosno stručni ispit mogu polagati testove iz Crnogorskog – srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti, kao i iz stranog jezika, čime stiču mogućnost da ostvare ekvivalentan broj bodova kao kandidati koji su stručni ispit polagali eksterno.
Iz Fakulteta su kazali da će polaganje testova iz ta dva predmeta, za zainteresovane kandidate, biti održano u četvrtak u 13 sati.
U drugom upisnom roku, kako su saopštili, može se upisati 25 studenata koji se finansiraju iz budžeta Crne Gore.
Rezultati konkursa biće objavljeni na oglasnoj tabli i sajtu Fakulteta u petak, a upis kandidata obaviće se 17. jula.

Raspisan konkurs za upis na osnovne studije FCJK u drugom roku

Konkurs za upis na Fakultet za crnogorski jezik i književnost u prvu godinu osnovnih studija za studijsku 2025/26. godinu, drugi upisni rok, raspisan &nbsp;je danas i objavljen na sajtu <a href="https://t.co/Lj6QM6oUAa" target="_blank">http://fcjk.me</a> i u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, saopšteno je iz ove obrazovne ustanove.
- Prijave na konkurs podnose se 8, 9. i 10. jula 2025. godine lično od 10 h do 13 h u prostorijama Fakulteta ili elektronski 8. i 9. jula na platformi <a href="https://t.co/kEUg8YSPBB" target="_blank">http://upisi.edu.me</a> do 16 h- navodi se u saopštenju.&nbsp;
Iz FCJK pojašnjavaju da kandidati koji nijesu imali eksterni maturski odnosno stručni ispit mogu polagati testove iz &nbsp;Crnogorskoga – srpskoga, bosanskoga i hrvatskoga jezika i književnosti te iz stranoga jezika, čime stiču mogućnost da ostvare ekvivalentan broj bodova kao kandidati koji su stručni ispit polagali eksterno. Polaganje testova iz ta dva predmeta, za zainteresovane kandidate, biće održano 10. jula 2025. godine u 13 h. &nbsp;&nbsp;
U drugom upisnom roku može se upisati 25 studenata koji se finansiraju iz budžeta Crne Gore. Rezultati konkursa biće objavljeni na oglasnoj tabli i sajtu Fakulteta 11. jula 2025. godine.

FCJK: Počeo drugi upisni rok, prijave na konkurs 8, 9. i 10. jula

Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) raspisaće u ponedjeljak, 7. jula, Konkurs za upis studenata u prvu godinu osnovnih studija, za studijsku 2025/2026, koji će biti objavljen u dnevnim listovima koji izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnom sajtu Fakulteta.
- Prijave na konkurs podnose se 8, 9. i 10. jula 2025. godine lično od 10 do 13 časova u prostorijama Fakulteta ili elektronski 8. i 9. jula na platformi upisi.edu.me do 16 sati - saopšteno je sa FCJK-a.
Kandidati koji nijesu imali eksterni maturski odnosno stručni ispit mogu polagati testove iz Crnogorskoga – srpskoga, bosanskoga i hrvatskoga jezika i književnosti te iz stranoga jezika, čime stiču mogućnost da ostvare ekvivalentan broj bodova kao kandidati koji su stručni ispit polagali eksterno.
Polaganje testova iz ta dva predmeta, za zainteresovane kandidate, biće održano 10. jula 2025. godine u 13 sati.
U drugom upisnom roku može se upisati 25 studenata koji se finansiraju iz budžeta Crne Gore.
Rezultati konkursa biće objavljeni na oglasnoj tabli i sajtu Fakulteta 11. jula 2025. godine.

FCJK: Drugi upisni rok biće raspisan u ponedjeljak, 25 mjesta na budžetu

Teško da je srpska BIA mogla jutros uhapsiti režisera i umjetnika Danila Marunovića zbog predstave Gospoda Glembajevi, koja je bila razlog njegova odlaska u Beograd. Uhapsili su ga jer je umjetnik kritičke misli i otpora klerikalizaciji, velikosrpskoj hegemoniji autokratskoj vladavini Aleksandra Vučića i njegovih slugu u Crnoj Gori - poručili su sa Fakulteta za crnogorski jezik (FCJK) i u Crnogorskom PEN centru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.7439%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdanilu-marunovicu-u-beogradu-agenti-bia-upali-u-sobu-i-odveli-ga-na-razgovor&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pritisak ovoga tipa, kako su podvukli, nije novost građanima regiona.
- Srpske su vlasti dosad na razne načine maltretirale crnogorske intelektualce, građanske aktiviste i bivše funkcionere kad se nađu na njenoj teritoriji. Dovoljno je śetiti se slučajeva Draginje Vuksanović, Dragice Sekulić, Jovane Marović, Ivana Vukovića. No, ovaj put otišli su korak dalje. Zadržavanje na granici ustupilo je mjesto upadu u hotelsku sobu i pretresanju hotelskih prostorija - istakli su oni.
Poruka je, kažu, ovo crnogorskim vlastima da je gazda prepoznao da umjetnik je prisutan.
- Poručuje im da pomno prate ostatke slobode govora i djelovanja u Crnoj Gori i da to neće dozvoliti. Poruka je to crnogorskim vlastima da uz pokušaj ograničavanja rada nevladinim organizacijama kao navodnim stranim agentima i ograničavanja slobode okupljanja ograniče i rad poslenicima javne riječi, umjetnicima, onima koji misle svojom glavom - navode oni.
Upozoravaju da BIA i Vučićeva izvršna produkcija za Crnu Goru imaju samo jedan cilj: ukinuti pravo na slobodno mišljenje.
- Njihov cilj je opšta ćutnja. Zato svima mora biti jasno: Mislimo glasno! Presijom protiv opresije! - zaključili su u saopštenju.

FCJK i PEN Centar: BIA i Vučićeva izvršna produkacija za Crnu Goru imaju samo jedan cilj - ukidanje prava na slobodno mišljenje

Udar na Fakultet za crnogorski jezik i književnost predstavlja udar na sve koji kritički promišljaju u Crnoj Gori, koji drže do crnogorskog identiteta od strane vlade u kojoj većinski sjede oni koji Crnu Goru ne osjećaju kao svoju državu. Iako rado koriste sve funkcionerske privilegije te države, ili svjesno rade za interese Aleksandra Vučića i njegovog koncepta srpskog sveta, kazala je politička analitičarka i izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
Uljarevič je za Al Džazira Balkans podsjetila i na prošlogodišnji udar na FCJK i kako je rekla " dramu" da li će tom fakultetu biti obnovljena akreditacija, iako nije bilo upitno da li ispunjava tražene uslove. 
Takođe, podsjetila je i na poziciju zaposlenih u toj naučnoj ustanovi koja je bitno drugačija od pozicije zaposlenih na drugim fakultetima Univerziteta Crne Gore.
- Suštinski, to je odnos nove vlasti prema onim institucijama, iako su one rijetke, da ne kažem incidentne, koje se bave očuvanjem crnogorskog identiteta, jezika, kulture i pamćenja. Stoga bi gašenje FCJK, direktno ili kroz postepeno administrativno iscrpljivanje višeslojno bilo opasno za crnogorsko društvo. To bi značilo institucionalno odricanje države od brige za sopstveni jezik i kulturu. Bio bi to ozbiljan udarac za akademsku slobodu, obrazovnu autonomiju i evropske vrijednosti pluralizma i nediskriminacije, kojima kao društvo stremimo - rekla je Uljarević.

Uljarević: Udar na Fakultet za crnogorski jezik i književnost je udar na sve koji drže do crnogorskog identiteta

Nakon nebrojenih paskvila koje se godinama crnogorskoj javnosti na gomile podastiru protiv crnogorskoga jezika i protiv Fakulteta za crnogorski jezik i književnost juče su podlo i mučki anonimni službenici vlasti pokušali ugasiti FCJK.
Odmah po osnivanju FCJK prije 10-ak godina iz skupštinskih klupa javnost je obmanjivala poslanica Branka Bošnjak kako nemamo osnovne uslove za rad, kako nemamo prostorije ni neophodni kadar. Kad je inspekcijski nadzor pokazao da su te optužbe lažne, niko se naravno nije izvinio. Uslijedila je nakon toga – za mrzitelje Crne Gore sasvim neočekivana – sjajna upisna godina! Popunjena su sva studentska mjesta na velju žalost i nesreću crnogorskih političkih četnika.
Malo nakon toga, od pseudomontenegristkinje Rajke Glušice – funkcionerke nikšićke Ure, bivše predśednice Upravnoga odbora Univerziteta Crne Gore, osobe koja je dva puta lažirala podatke za izbor u zvanje i birala se na osnovu knjiga koje nikad nije napisala (a o čemu tužilaštvo godinama ćuti) – vođena je hajka protiv navodnih cetinjskih arhaizatora i nacionalista s FCJK. Opet su nam bili talični jer FCJK je opet popunio sva prazna mjesta za novu generaciju brucoša.
Opet su se nizale razne inspekcije, javnost dezinformisana kako ne ispunjavamo ni minimum uslova za rad, oduzeta zaštitarska služba zgradi koja je zaštićena kao kulturno dobro, ukinute finansije, bivša ministrica nauke iz Ure (kojoj se više niko ni imena ne śeća) mimo zakona i bez obrazloženja odbila je potpisati licencu za naučno-istraživački rad, Danilović prijetio gašenjem i tako dalje. I opet je FCJK dobio licencu, a Danilović na svoju sramotu ipak potpisao reakreditaciju FCJK jer mu ni stručnjaci za odlaganje otpada ni podmladak četničke lingvistike koji je angažovao nije mogao pomoći pred neumoljivim činjenicama da FCJK ispunjava sve zakonske uslove za rad. Nižu se godine uspješnih upisa studenata. I to uprkos tome što je u cijelome regionu zainteresovanost za filološke studije u konstantnome padu.
Izgleda da je naša politička elita suviše tupava da nauči da joj nije talično ulaziti u klinč s onima koji svoj posao ne doživljavaju kao radno mjesto koje im omogućava da doma prvoga u mjesecu donesu platu, no kao misiju započetu davno prije našega rođenja, misiju koju su nam u nasljeđe predali oni koji su živote podredili afirmaciji crnogorskoga jezika, crnogorske književnosti, crnogorske kulture. Ne shvataju birokrate, klerikalci i plaćeni beogradski agenti da bismo se mi ovim istim poslom bavili i da smo u penziji, na birou rada ili u kakvome kazamatu namijenjenu za one što se usuđuju javno iznositi mišljenje, kritikovati vlast ili stajati kao prepreka na putu uništenja Crne Gore, nacionalnih Crnogoraca i svega onoga bez čega bi postojanje Crne Gore izgubilo svaki smisao.
Pred nama je novi upisni rok. Zahvaljujući beogradskim poltronima, vele Budu Aleksiću prije svega, nema sumnje da smo dobili još jednu besplatnu reklamu za upis studenata. I to ne kakvu drago, no onakvu od koje se Crna Gora juče tresla kao aprila 1979. Samo što ovoga puta nijesu stradale kuće i ograde ni putna infrastruktura, no politički obraz Demokrata, SNP-a, potpredśednika Vlade Filipa Ivanovića i ministra Šimuna.
Za razliku od stranaka koje i u imenu imaju velikosrpski predznak, dakle anticrnogorski, koje ne kriju da je za njih država Crna Gora tek srpska teritorija, Demokrate, SNP i PES predstavljaju se kao profesionalci, evropejci, zagovornici demokratije i prava, afirmatori ustavnih vrijednosti itd. Dok je zbilja, zahvaljujući dijelu ministara PES-a i manjinskih stranaka, Vlada juče pod pritiskom javnosti ispravila prethodnu skandaloznu odluku da ugasi jedinu ustanovu na kojoj se u Crnoj Gori može studirati crnogorski kao službeni jezik, Demokrate i SNP su opet ogoljene kao prirepak bivšega DF-a i partija koja sprovodi agendu SPC koja od početka negira sve crnogorske nacionalne atribute a u potonje vrijeme i javno afirmiše četnički kolaboracionistički pokret i etničko čišćenje svih nesrba na teritoriji zamišljene Velike Srbije.
Što tome ideološkome miljeu pripada i potpredśednik crnogorske Vlade za spoljnu politiku i njezin ministar zdravlja, oba iz PES-a, pitanje je za tu partiju i njene zabluđele glasače. Njih dvojica zajedno s Demokratama potvrdili su još jednom da dijele ideologiju koju promoviše rusko-srpska medijska trovačnica In4S, koja je juče poranila da seiri što Vlada gasi FCJK, a danas podvijena repa oplakuje sopstveni neuspjeh.
FCJK ne čini tridesetak zapošljenih niti stotinjak studenata i još toliko alumnista. FCJK čine svi oni građani koji su juče javno branili našu misiju, koji su bili spremni za protest ispred Vlade, svi intelektualci i građanski aktivisti, naši domaći i naša dijaspora. Upravo je svijest o tome odlučila da Vlada povuče protivzakonitu staljinističku odluku o faktičkome gašenju FCJK. Zahvalni smo zato svima koji su nam juče pružili podršku.
Ne manje smo zahvalni i svima koji su ćutali jer je njihova ćutnja opet pokazala koliko je neophodno sačuvati FCJK kao jedinu ustanovu koju nijedna vlast nije uspjela ućutkati ni disciplinovati. Ni ona prva čije smo trule kompromise koji su prije pet godina došli na naplatu kritikovali, ni ova nova, litijaška, koja sve teže skriva da joj je konačni cilj nestanak Crne Gore i Crnogoraca.
Na kraju poruka i budućim brucošima. Studiraj crnogorski! Dakle, studiraj na FCJK. Jer nije to samo jedino mjesto đe u Crnoj Gori možeš studirati crnogorski jezik i crnogorsku književnost. To je jedino mjesto u Crnoj Gori đe možeš studirati kako kritički misliti i slobodno iznositi vlastite stavove. To je mjesto đe ćeš naučiti da sve su sile mrtve i ništave za onoga koji pravo misli.

Što je pokazala jučerašnja hajka?

Hercegnovska policija, u pojačanoj kontroli bezbjednosno interesantnih osoba, pretresla je dvije lokacije i pronašla sedam pušaka, ručni raketni bacač, startni pištolj i 22 komada municije u ilegalnom posjedu, saopšteno je iz Uprave policije. 
 
Navodi se da su službenici hercegnovske policije pretresli stan i druge prostorije u vlasništvu operativno interesantnog M.N. 
 
Kako se dodaje, službenici policije u Herceg Novom su, na osnovu pribavljene naredbe suda, pretresli stan i druge prostorije koje koristi D.B. (58). 
 
- I kod njega pronašli ručni raketni bacač, sedam pušaka različite marke i kalibra, startni revolver i 22 komada municije različite vrste i kalibra, bez odgovarajuće dokumentacije- kaže se u saopštenju. 
 
Iz policije su naveli da će po nalogu postupajućeg tužioca koji se izjasnio da se u radnjama D.B. stiču elementi bića krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, oduzeto oružje biti upućeno na odgovarajuća vještačenja nakon čega će protiv D.B. biti podnijeta krivična prijava. 
 
- Zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o oružju, D.B. je izdat prekršajni nalog, dok je pronađeni startni revolver privremeno oduzet radi pokretanja odgovarajućeg upravnog postupka- kaže se u saopštenju.

Herceg Novi: Policija pronašla sedam pušaka, startni pištolj i municiju kod operativno interesantnog lica

Danas je u Budvi, zbog vožnje u alkoholisanom stanju, oglašen krivim i kažnjen državljanin Srbije N.G. (2002) sa 2000 eura.
- On je prethodne večeri u Budvi kontrolisan u saobraćaju i alkotestiran, kojim prilikom su mu službenici Uprave policije konstatvali visoku koncentraciju alkohola u organizmu. Nakon što je lišen slobode, on je u zakonskom roku priveden dežurnom sudiji koji mu je 
 uz kaznu koja je naplaćena odmah po izricanju rješenja, izrekao i zaštitnu mjeru zabrana upravljanja vozilima u trajanju od 4 mjeseca, koju će izvršiti Uprava policije- saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.

Budva: Državljanin Srbije vozio u alkoholisanom stanju, kažnjen sa 2000 eura

Savez patriota Crne Gore u Njemačkoj duboko je razočaran zbog potpune inertnosti Ministarstva za dijasporu u prvoj polovini 2025. godine.
Kako navode u saopštenju dostavljenom medijima, uprkos očekivanjima ministarstvo nije sprovelo nijednu suštinsku aktivnost koja bi doprinijela jačanju saradnje sa iseljenicima, izgradnji institucionalnih veza niti kreiranju konkretne politike prema dijaspori.
Dok brojna udruženja i pojedinci u dijaspori neumorno rade na očuvanju crnogorskog identiteta, kulture i veza sa domovinom, resorno ministarstvo ostaje gotovo nevidljivo i bez konkretnih rezultata. Prema izvještaju Vlade, Ministarstvo za dijasporu je najneaktivnija institucija u toj oblasti.
Istovremeno, u Rožajama i Generalnom konzulatu Crne Gore u Njujorku organizuju se zatvoreni skupovi na kojima se selektuju “poželjni” predstavnici dijaspore, dok se istovremeno promoviše isključivo Bošnjačka stranka – politička partija poznata po davanju legitimiteta Andriji Mandiću, koji negira crnogorsku državnost.
Ove aktivnosti, kako se navodi u saopštenju, vrijeđaju dostojanstvo hiljada iseljenika koji se bore za evropsku i građansku Crnu Goru, dok Ministarstvo šuti i time saučestvuje u toj neprihvatljivoj praksi.
Savez patriota Crne Gore u Njemačkoj postavlja niz javnih pitanja:
Ko finansira događaje u neregistrovanim prostorima, kako u zemlji, tako i u inostranstvu?
Zašto Ministarstvo dijaspore, uprkos budžetskim sredstvima, nema nijedan konkretan rezultat?
Gde su izvještaji, analize i planovi rada, osim medijskih fotografija sa režiranim susretima?
Zašto se iz dijaspore ne čuje jasno pitanje: “DOKLE VIŠE?”
Takođe se traži jasnoća o tome sa kim ministar Azemović održava sastanke, koja udruženja predstavljaju ljudi iz njegovog okruženja i gde su stvarni predstavnici dijaspore koji postavljaju ključna pitanja i traže odgovornost.
U saopštenju se poručuje da Crnogorska dijaspora nije ničija privatna svojina niti instrument jedne političke partije, te da se neće dozvoliti da se pod izgovorom „saradnje s dijasporom“ sprovodi partijsko kadriranje, selektivna promocija i urušavanje digniteta zajednica širom svijeta.
Savez patriota ističe da Crna Gora zaslužuje Ministarstvo dijaspore koje će biti operativno, odgovorno i inkluzivno, a ne propagandni servis jedne političke grupacije. Ukoliko institucije ne žele da čuju glas iseljenika, oni će ga učiniti nezaobilaznim.
- Vrijeme tišine je prošlo. Vrijeme je za odgovornost - zaključuje se u saopštenju Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj.

Savez patriota Crne Gore u Njemačkoj: Najneaktivnije Ministarstvo vodi sektor za dijasporu

Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport usvojio je danas na sjednici inicijativu grupe poslanika da se u septembru održi kontrolno saslušanje ministarke kulture i medija Tamare Vujović u odnosu na kršenje zakona u procesu odlučivanja članova žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade.
Inicijatori kontrolnog saslušanja su poslanici Aleksandra Vuković-Kuč, Zoja Bojanić-Lalović, Aleksandra Despotović, Branislav Nenezić i Radnika Ćinćur.
Poslanica Vuković-Kuč rekla je da ministarka treba da bude saslušana, jer su se pojavile informacije da su prekršeni propisi koji su u nadležnosti Ministarstva, te da neće biti da je uloga ovog resora samo – administrativna. Poslanica je podsjetila na problem što knjiga dobitnika nagrade Bećira Vukovića „Kuće beskućnika“ nije evidentirana u bibliotekama, ni u regionu.
- Bez političkog upliva, zbilja je ovdje u pitanju kršenje zakona. Ovo je nešto što je crna mrlja u dodjeli Trinaestojulske nagrade. Brojni su skandali u ovoj priči – rekla je ona.
Vuković-Kuč je dodala da se budi sumnja da je postojala zla namjera i potreba da se Trinaestojulska nagrada u potpunosti ponizi.
Poslanici Radinka Ćinćur rekla je da se desio skandal oko nagrade koja bi trebalo da bude najveća u zemlji.
- Ne treba da skidamo glave nikome, nego da čujemo činjenice – kazala je ona.
Predsjednik Odbora Nikola Rovčanin rekao je da je razgovarao sa ministarkom i da niko od kontrolnog saslušanja ne bježi.
Sumnjivom procedurom dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ trenutno se bave Osnovno državno tužilaštvo, Agencija za sprečavanje korupcije i Ministarstvo kulture i medija. Ovim slučajem će se baviti i Specijalno državno tužilaštvo, ali i Upravni sud.
Naučnik Dragan Hajduković podnio je tužbu Upravnom sudu zbog, kako je rekao, potpuno nezakonite i nevažeće odluke žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade.
Hajduković je nedavno saopštio da je žiri ove godine dodijelio tri nagrade u samo jednoj od šest predviđenih oblasti, te da Zakon o državnim nagradama obavezuje da se tri nagrade moraju dodijeliti u tri različite oblasti.
Sva tri ovogodišnja laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić, koji je odbio nagradu, muzičar, a Veljo Stanišić grafičar.
Komentarisalo se da je u ovom slučaju prekršen i član zakona koji predviđa da se ovo državno priznanje dodjeljuje nekome ko radi na afirmaciji Crne Gore, te se navodilo da je Vuković negator crnogorskog jezika, nacionalnosti, državnosti.

Saslušaće ministarku Vujović zbog dodjele Trineastojulske nagrade

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, prijavila je novinarku Televizije E &nbsp;Vesnu Rajković Nenadić policiji zbog, kako navodi, "uznemiravanja i javnog omalovažavanja" putem društvenih mreža &nbsp;– odnosno jer je na Fejsbuku komentarisala njene skupocjene papuče. - Greote od oslobodioca. Svi se u Koton oblače. Ovo je sto posto fus, što bi rekao moj sin kad sumnja je li original - &nbsp;napisala Rajković Nenadić, uz fotografiju Mujović u Dior papučama. Danijela Mujović je reagovala putem Instagrama. - Gospođa je, kako saznajem (zaista do sada nikada nisam čula za nju), dugogodišnja novinarka i u stalnoj borbi za poštovanje novinarske etike i javni prostor bez govora mržnje?!? Trenutno vodi neku emisiju na ETV, dakle, javna ličnost, NOVINARKA?? I ovo joj je objava!! Pa šta se onda čudimo plaćenim botovima? - napisala je Mujović "Prva dama" Podgorice je dodala i da se ovakvo “targetiranje, mržnja i zlo” više ne mogu tolerisati. - Zato ću od sada svakoga ko objavi moju fotografiju ili me pomene na bilo kojoj mreži, uredno tužiti. Gospođu sam prijavila policiji zbog uznemiravanja i pokrenuću i druge sudske postupke protiv nje, pa neka sudijama objasni svoje motive za ovakav status - poručila je Mujović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948" data-rendition-name="original" width="820" height="1600" loading="lazy" alt="tvit"> </figure>  Novinarka Vesna Rajković Nenadić je potvrdila da je pozvana na razgovor u policiju, te da se gospođom Mujović definitivno nije bavila zbog njene "ljepote i stila". - Upravo sam dobila poziv od policije. S obzirom na to da danima botovi reaguju na moju objavu uz razne uvrede i govor mržnje, a da je sada reagovala i gospođa Mujović, žena gradonačelnika, drago mi je da sam postigla cilj. Koliko se god želi predstaviti da se bavim gospođom Mujović i njenom ljepotom i stilom, ne bavim se time 25 godina nego ozbiljnim novinarstvom. Zato nam se putevi profesionalni nijesu ukrstili - kazala je Rajković Nenadić. Ona je istakla da je u pitanju isključivo javni interes. - Poenta u tome, da je javni interes odakle u zemlji gdje narod nema leba da jede žena gradonačelnika nosi Diorove papuče. I to je pitanje pristojnosti. Kao što smo se bavili Lidijinim Diorovim torbama. Pa se istraživalo koja je serija i koliko koštaju. E vidite, samo isti aršini. Ni manje ni više. Moramo se naučiti da prihvatamo da što smo mi sami ili nam supružnici na višim javnim funkcijama, budemo manje osjetljivi i na kritike - objačnjava Rajković Nenadić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c" data-rendition-name="original" width="738" height="1599" loading="lazy" alt="tvit vesna"> </figure>  Poruka Vesne Rajković Nenadić jasna je – javne funkcije i luksuz ne mogu biti izvan svake kritike. - Ako je Lidija Đukanović bila tema, može i gospođa Mujović - poručuje ona, insistirajući da se isti aršini moraju primjenjivati na sve.&nbsp; U vremenu kada se novinari privode zbog statusa na društvenim mrežama, postavlja se pitanje: štite li institucije zakon – ili sujetu?

Rajković Nenadić: Ako smo istraživali Lidijine Dior torbe, možemo i papuče gospođe Mujović – aršini moraju biti isti

Direktor Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić juče se licemjerno narugao crnogorskoj javnosti izjavom da su „zviždači ključni partneri u borbi protiv korupcije“.&nbsp;
To je saopštio nakon što je sa direktorom Kliničkog centra Crne Gore dr mr sc. Aleksandrom Radovićem potpisao sporazum o saradnji, čiji je fokus, kako su rekli, pružanje psihološke pomoći osobama koje su zbog prijavljivanja nepravilnosti izložene pritiscima, posebno u slučajevima kada pokreću sudske postupke radi zaštite svojih prava.
- Ovim sporazumom činimo važan iskorak ka sistemskoj i institucionalnoj podršci onima koji prijavljuju korupciju – i šaljemo jasnu poruku da u toj borbi nijesu sami - poručio je Drakić.
I licemjerno i sramno. Ni obraza, ni stida. Čovjek koji je bio dio „zavjere“ protiv zviždača iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema beskrupulozno izlazi u javnost s porukom ohrabrenja potencijalnim „uzbunjivačima“ da prijave korupciju, a da će ih on zaštititi.
Zaboravio je da doda da se to odnosi isključivo na zviždače koji se ne nađu na udaru njegovog prijatelja, njegovog pravnog zastupnika, potpredsjednika Savjeta ASK-a, advokata Mladena Tomovića. Jer, ako Tomović zastupa kompaniju ili instituciju koju zviždač prijavi za moguću korupciju, onda ništa od ovih poruka ohrabrenja i podrške. U tom slučaju, zaboravio je da kaže Drakić, ASK će učiniti sve da „slomi“ zviždača.
A koliko može da bude beskrupulozan za interese prijatelja Tomovića pokazao je Drakić ubrzo pošto je sa pozicije predsjednika sindikalne organizacije ASK-a zaposjeo funkciju direktora ove institucije, kada je, preko službe za informisanje saopštio Portalu ETV u oktobru prošle godine, da će predmet koji se odnosi na zviždača iz CGES-a biti podvrgnut detaljnoj reviziji.
Tri mjeseca kasnije, u januaru ove godine, Upravni sud donio je presudu kojom je ukinuo zaštitu „uzbunjivaču“ iz CGES-a. Što je bio prvi takav slučaj od kada je u Crnoj Gori uspostavljen institut zviždača.
A bez zaštite je ostao, jer Drakić, odnosno ASK, kako smatra uzbunjivač, nije sudu dostavio svu potrebnu dokumentaciju koja se odnosila na predmet.
Tako se Drakić oslobodio predmeta „uzbunjivača“ iz CGES-a, a njegov prijatelj i advokat Tomović „opravdao“ makar jedan honorar koji dobija od ove kompanije za advokastke usluge koje im pruža u svim predmetima u slučaju zviždača.
Ukidanje zaštite za službenika CGES-a znači otvoren put za njegov „linč“ i završni obračun kompanije sa njim, koji bi mogao da rezultira i otkazom.&nbsp;
Presudom i okolnostima koje su joj prethodile bio je šokiran i nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos koji je tada Portalu ETV rekao da se takvom odlukom Upravnog suda „krše svi međunarodni pravni akti koji govore o zaštiti zviždača“ i da se nada „da će Vrhovni sud uvažiti žalbu i donijeti odluku po zakonu i po međunarodnim konvencijama koje je potpisala i Crna Gora“
- Odluka je skroz pogrešna i siguran sam da će to Vrhovni sud prepoznati, ali ostaje ozbiljan problem – član Savjeta ASK-a je čovjek koji je doveo do te situacije – konstatovao je Kos i bio kategoričan da Tomović „treba da ode iz Savjeta“.&nbsp;
Tomović ne samo da nije otišao iz ovog tijela, nego nastavlja da goni zviždača iz CGES-a kojem je taj status ASK dodijelila u maju 2023. godine, a nakon što je krajem 2022. protiv njega pokrenut disciplinski postupak, koji je, kao i kazna koja mu je izrečena, prema ocjeni ove institucije, bio u direktnoj vezi sa prijavom korupcije.
Prije nekoliko sedmica zviždač je pravosnažno dobio spor protiv CGES-a upravo zbog ovog disciplinskog postupka. Viši sud u Podgorici, koji je postupao po žalbi Tomovića, potvrdio je presudu podgoričkog osnovnog suda koji je nedvosmisleno ustanovio da je disciplinski postupak i kažnjavanje zviždača, 30. decembra 2022. godine, bilo nezakonito.
I onda direktor ASK-a Drakić, koji je po uvjerenju „uzbunjivača“ radio za interese CGES-a, odnosno pravnog zastupnika ove kompanije advokata Tomovića, juče licemjerno poziva zviždače da se ohrabre da prijavljuju korupciju, a da će im on biti štit i odbrana od progona poslodavca?! Sramno, pa sve i da nije pomogao Tomoviću da zviždaču iz CGES-a ukine zaštitu. Dovoljno je to da je javno prijetio tom hrabrom čovjeku, čim je sjeo u fotelju direktora, da će njegov predmet biti detaljno preispitan. U demokratskim, uređenim društvima Drakić bi bio smijenjen već poslije ove prijetnje, a svakako pozvan na odgovornost nakon što je u januaru zviždaču ukinuta zaštita.&nbsp;
Laž je, nažalost, manir nosilaca institucija, od kada su vlast u Crnoj Gori nakon izbora u avgustu 2020. godine preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elit, dok korupcija i nepotizam razjedaju svaku poru društva.&nbsp;
Svakodnevno svjedočimo licemjernim porukama funkcionera i zaklinjanju u evropski put, dok u institucijama kojima rukovode ruše svaki standard i uspostavljaju sistem zasnovan ne na zakonima i propisima, već podređen ličnim i partijskim interesima, ambicijama i željama. Svaka institucija u zemlji je postala nečiji feud, a ASK im služi za odbranu interesa.

Ni obraza, ni stida

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Montirani disciplinski postupak. Dokazi kojima raspolaže Televizija E nedvosmisleno upućuju na zakljuučak da su, u slučaju progona bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića, fabrikovani nalazi o negativnim bezbjednosnim provjerama. I, što je još gore, izmišljene su informacije o navodnoj zloupotrebi službenog položaja i neovlašćenom korišćenju službenog automobila. &nbsp; Televizija E i Portal ETV su u dva navrata izvještavali kako su ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, u sklopu akcije ,,Značka”, targetirali nagrađivanog policijskog funkcionera Milovana Pavićevića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072319078_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072319078_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="KOORDINIRANA AKCIJA: Šćepanović, Šaranović i Jokić"> <figcaption>KOORDINIRANA AKCIJA: Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Njega je direktno prozvao i pokrenuo disciplinski postupak načelnik policijskog centra ,,Centar” Goran Jokić, iako nije bio neposredni rukovodilac Pavićeviću, koji je neraspoređen još od 9. aprila 2021. godine. &nbsp; ORGANIZOVANE PODMETAČINE &nbsp;- Do sada nijesam nikada kivično gonjen, krivično kažnjavan, procesuiran, ali sam, nažalost, dočekao da poslije 23 godine rada na svim dužnostima, neko izmišlja i pravi konstrukcije i da u disciplinskom postupku pokušava da mene i moju porodicu targetira i kriminalizuje - kaže Pavićević u razgovoru za Portal ETV. Izvori iz bezbjednosnog sektora ističu da je Pavićević dobio pozitivno mišljenje ANB-a, ali da su operativnom izvještaju koji je, nezakonito, poslužio za otvaranje disciplinskog postupka prikazane netačne informacije. &nbsp; Prije svega da je Pavićević vlasnik tri stana i da je otuđio i da je, u vrijeme kada je bio načelnik Odjeljenja bezbjednosti Nikšić, nezakonito koristio, kasnije i otuđio, službeni mercedes tip E 200 CDI. &nbsp; &nbsp;ZLONAMJERNE KONSTRUKCIJE Očito je nekome iz vrha policije bilo veoma stalo, pa čak i po cijenu iznošenja neistina, da Pavićevića prikažu kao korumpiranog policajca koji ima nezakonitu imovinu. &nbsp; No, pretrage u Upravi za imovinu u ASK-u, kao i kod ovlašćenog direktorata Uprave policije, pokazuju da je Milovan Pavićević vlasnik jednog stana, dok su &nbsp;jedan stan &nbsp;posjedovali njegovi roditelji. Nakon prodaje dva stana kupili su treći, u kojem danas živi šira porodica Pavićević. Da su htjeli zaista da tragaju za dokazima, u vrhu policije su mogli da saznaju da je lažna priča o nelegalnom korišćenju službenog automobila. Televizija E posjeduje dokumentaciju koja pokazuje da je Milovan Pavićević bio ovlašćen da, kao šef nikšićke policije, korsiti službeno vozilo. &nbsp; DOKAZI O NAMJEŠTALJCI &nbsp; Koje je dobijeno – kao donacija jedne privatne crnogorske kompanije koju Televizija E sada neće pominjati. Odluku od prihvatanju donacije za OB Nikšić novog putničkog vozila marke mercedes, model 220 2,2 CDI 7G Tronik potpisao je 7. novembra 2014. godine tadašnji ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250723190716_46a4286395c252e32d5c10b50e622ce0d5fa1beb3a5a8587d735d40b7ad5a9a8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250723190716_46a4286395c252e32d5c10b50e622ce0d5fa1beb3a5a8587d735d40b7ad5a9a8" data-rendition-name="original" width="1148" height="1077" loading="lazy" alt="PAPIRI NEGIRAJU DISCIPLINSKE TUŽIOCE: Obrazloženje o raspolaganju "> <figcaption>PAPIRI NEGIRAJU DISCIPLINSKE TUŽIOCE: Obrazloženje o raspolaganju(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prethodno je, 17. oktobra iste 2014, ministar Konjević potpisao i Ugovor o donaciji sa poznatom crnogorskom kompanijom koja je donirala vše vozila za potrebe države. A 21. novembra je Milovan Pavićević, tadašnji načelnik Centra bezbjednosti Nikšić dobio rješenje za korišćenje vozila. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250723190724_4dc315df86df64efedb1ec73fb5e2971aa35a12a455541916f9d19b4a4e7411b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250723190724_4dc315df86df64efedb1ec73fb5e2971aa35a12a455541916f9d19b4a4e7411b" data-rendition-name="original" width="1200" height="1500" loading="lazy" alt="DOKAZ: Ministar Raško Konjević prihvatio velikodušnu donaciju privatne kompanije MUP-u"> <figcaption>DOKAZ: Ministar Raško Konjević prihvatio velikodušnu donaciju privatne kompanije MUP-u(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Svi ovi podaci dostupni su bili čelnicima sektora bezbjednosti. Očito je, međutim, da je ekipi oko Demokrata Alekse Bečića bilo jako stalo da oblate van službe ostave van službe nagrađivanog policajca, čovjeka sa 23 godine staža i stručnjaka koji je završio policijsku akademiju u Beogradu. &nbsp; Zato je u operativnom izvještaju, kako kažu izvori iz MUP-a, konstatovano da je Pavićević, kao načelnik CB Nikšić, dobio na poklon vozilo marke mercedes. Očito: to je bila svjesno plasirana, zlonamjerna konstrukcija koja se ne zasniva na činjenicama. &nbsp; REAKCIJE PAVIĆEVIĆA I ADVOKATA - Planiram da samostalno, ili u dogovoru sa kolegama – to je u fazi procjene – da se obratimo relavantnim stranim i domaćim adresama. Ne niko nikoga da brani, nego, jednostavno, da se zainteresuju samo u odnosu na tri stavke: zakonitost postupka, transparentnost postupka i efikasnost postupka- kazao je Pavićević za Portal ETV. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250723190728_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250723190728_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5" data-rendition-name="original" width="553" height="341" loading="lazy" alt="PRIJAVE PROTIV INICIJATORA MOBINGA: Milovan Pavićević"> <figcaption>PRIJAVE PROTIV INICIJATORA MOBINGA: Milovan Pavićević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Priča o disciplinskom postupku protiv Milovana Pavićevića daleko je od završetka. A svakog dana na vidjelo isplivavaju falsifikati i konstrukcije koje su činili čelni ljudi u policiji. &nbsp; (NE)VOLJNI SAUČESNICI Poput Gorana Jokića: osim što je nezakonito predložio pokretanje disciplisnkog postupka, Jokić je bio u obavezi da provjeri činjenice. &nbsp; Biće nadalje zanimljivo sagledati i uloge Velimira Mića Furtule, kao i Ivana Jokića koji su – u ime Sektora za borbu protiv kriminala – pripremili izvještaj i dostavili Komisiji za bezbjendosne provjere. &nbsp; Da li je Komisija povjerovala na riječ, bez provjere, to će se utvrditi saslušavanjem članova Komisije. A sastav je zanimljiv: predsjednik Komisije je bio, sad već smijenjeni, Darko Vujović, dok su članovi Lazar Šćepanović, Đorđije Peković, Ljiljana Zejak i Dejan Filipović. &nbsp; Pavićević u izjavi za Televiziju E ističe da su u njegovom slučaju prekršena tri propisa: Zakon o unutrašnjim poslovima, Zakon o državnim službenicima i namještenicima i Zakon o upravnom postupku. Zato je podnio državnim organima prijavu i tužbu za mobing i taj postupak je u toku. Njegov advokat je već podnio krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja u produženom trajanju i falsifikate službene dokumentacije. &nbsp; Sve to ukazuje da će se, kroz sudske postupke, saznati prava pozadina monsztruoznog političkog progona Milovana Pavićevića, ali i kazniti svi oni koji su svoj položaj koristili za uništavanje života svojih kolega. &nbsp; &nbsp;

Tag: fakultet-za-crnogorski-jezik-i-knjizevnost