Centar za građansko obrazovanje (CGO) cijeni da je vrijeme da se rektor direktno odredi u odnosu na slučaj nezakonitog zapošljavanja Ivana Jeknića na mjestu demonstratora na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore, a o čemu su i mediji izvještavali - kazala je viša pravna savjetnica u ovoj nevladinoj organizaciji Snežana Kaluđerović.
- Pravna analiza CGO-a ukazuje da se nesporno radi o nezakonitom postupku. Podsjećamo, komisija u sastavu prof. dr Milan Marković (od skoro i akademik CANU), prof. dr Nataša Ružić i doc. dr Ena Grbović je kršeći propise izabrala Ivana Jeknića, sina svoje koleginice na poziciju studenta demonstratora iako on za to ne ispunjava uslove. Samovoljno tumačenje objavljenih kriterijuma Internog oglasa od strane ove komisije, kao i naknadna, nezakonita „pojašnjenja“ tog oglasa, ukazuju da je materijalno pravo pogrešno primijenjeno - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Time je, kako dodaje, institut demonstratora zloupotrijebljen i faktički izjednačen sa saradnikom u nastavi, što nije dozvoljeno važećim propisima.&nbsp;
- Izvještaj Komisije za razmatranje prijava kandidata je zasnovan na kriterijumima koji nijesu propisani Internim pozivom niti Odlukom rektora, čime je Komisija postupala van granica svojih ovlašćenja. Iako se Interni poziv odnosi na angažovanje demonstratora bez zasnivanja radnog odnosa, pri čemu demonstrator mora biti student, Komisija je odlučivala primjenjujući kriterijume karakteristične za postupak izbora saradnika u nastavi. Time je direktno povrijeđena izričita zabrana shodne primjene tih kriterijuma, propisana Odlukom rektora. Komisija nije mogla biti u neznanju u pogledu ove zabrane, budući da su joj kao sastavni dio spisa bili dostupni i Interni poziv i Odluka rektora kao njegov pravni osnov - rekla je Kaluđerovi.
Ovakva praksa nije dozvoljena Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore, niti internim aktima UCG-a, koji jasno propisuju da saradnik u nastavi ne može biti angažovan kao demonstrator.&nbsp;
- To je potvrdio i dekan FPN-a Boris Vukićević u odgovoru dostavljenom CGO-u, navodeći da „radno mjesto demonstratora nije posebno regulisano ni starim ni novim Zakonom o visokom obrazovanju, niti drugim zakonskim odredbama, te se angažman ovih lica uspostavlja za potrebe nastavnog procesa za određeni period u skladu sa Zakonom o radu, obligacionim odnosima i internim aktima UCG-a“ - ističe Kaluđerović.
&nbsp;Posljedično, dodaje, izbor konkretnog lica za demonstratora ne može proizvoditi pravno dejstvo.&nbsp;
- Svako njegovo učešće u izvođenju nastave ili eventualnom ocjenjivanju studenata predstavlja pravno neosnovano postupanje, za koje odgovornost snose organi koji su omogućili ovakav izbor i praksu. Riječ je o pitanju u koje je neophodno da se uključi i prosvjetna inspekcija, ali i rektor UCG-a Vladimir Božović. Ključni problem, dakle, nije u navodnom ponašanju demonstratora, već u njegovom nezakonitom izboru. Lice koje nije moglo biti zakonito izabrano ne može zakonito obavljati bilo kakve poslove u nastavnom procesu - navela je Kaluđerović.
&nbsp;Imajući u vidu povrede materijalnog prava i bitne povrede postupka, Odluka FPN UCG br. 01-1575/4 od 31. 10. 2025. godine, kako je kazao, ne može proizvoditi pravno dejstvo.&nbsp;
- Njeno dalje izvršenje dovelo bi do dodatne povrede načela zakonitosti, pravne sigurnosti i jednakosti kandidata. Zbog svega navedenog, CGO smatra da je rektor dužan da obustavi izvršenje ove odluke, poništi sprovedeni postupak po Internom pozivu FPN br. 01-1575/1 od 22. 10. 2025. godine i pokrene novi postupak u skladu sa svojom odlukom i važećim internim aktima, uz striktno poštovanje načela zakonitosti i jednakog tretmana svih kandidata i kandidatkinja - poručila je Kaluđerović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kaluđerović: Nezakonit izbor demonstratora na FPN zahtijeva i hitnu reakciju rektora

Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore i dalje reflektuje jasnu opredijeljenost EU da Crna Gora bude naredna članica, uprkos istoj toj Crnoj Gori, ili tačnije uprkos njenim vlastima - ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika ocijenio politikolog Marko Savić.
Kako pojašnjava, Izvještaj je u određenim dijelovima bolji od prethodnih. Međutim, na više mjesta možemo naći vrlo jasna upozorenja i dokaze da EU zapravo dobro razumije situaciju u Crnoj Gori.&nbsp;
- Izvještaj je obuhvatio period do juna ove godine. U izvještaju imamo čitave klastere u čijim potpoglavljima su navedene iste zamjerke koje čitamo godinama. To upućuje da se nije puno radilo na suštinskim reformama. U poglavlju 24, gdje se nalazi i vizna politika, jasno je ukazano na nazadovanje, odnosno nastavak vlasti da sprovode viznu liberalizaciju prema državama kojima treba viza za ulazak u zemlje EU. U izvještaju se jasno ukazuje da institucije nijesu nezavisne i podložne su političkim pritiscima. Prepoznati su odnosi u vladajućoj većini koji su uzrokovali usporavanje reformi od početka ove godine. Dodatno, prepoznati su i odnosi u Vladi gdje je konstatovan manjak koordinacije među ministrima i strateškog planiranja reformi - ukazuje Savić.&nbsp;
Zaboravljene preporuke i upozorenja koje vlast ignoriše
Prema njegovim riječima, slaveći izbornu reformu, ili parcijalnu reformu, zaboravili smo na preporuke ODIHR-a i GRECO-a, a iz javnog diskursa su se gotovo izgubile preporuke Venecijanske komisije o sastavu i načinu rada Tužilačkog savjeta.&nbsp;
- Međutim, u izvještaju se nalaze „podsjećanja“ i na ove obaveze. Izazovi prepoznati u radu Tužilačkog i Sudskog savjeta, v.d. stanja Agencije za sprečavanje korupcije, preuzimanje nadležnosti Ustavnog suda od strane Skupštine, jasno su iskazani i vrlo čitljivi, ko bude htio da ih čita. Evropska komisija je ukazala i na nužnost poboljšanja stanja u MUP-u, u dijelu antikorupcijskih politika ukazala je na nužnost unutrašnje reorganizacije, neodrživosti v.d. stanja u Upravi policije, zabrinutost za izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima u dijelu zapošljavanja i napredovanja službenika ili, konkretnije, upitne meritokratije - navodi Savić.
&nbsp;&nbsp;Teme ekonomskog državljanstva izgubljene iz javnosti, nijesu, kako dodaje, prošle ispod radara EK, i zabrinutosti za nastavak te politike Vlade.&nbsp;
- Utisak je da je Vlada svjesno odabrala rad na manje zahtjevnim tzv. tehničkim poglavljima nakon dobijanja IBAR-a, a da je to uslovljeno, i u izvještaju prepoznatim, odnosima u vladajućoj većini, odnosu premijera prema Skupštini, manjku koordinacije i strateškog usmjerenja rada ministara, telefonskim sjednicama Vlade, i značajnim problemima kojima se još uvijek ne pristupa sistemski (korupcija, trgovina drogom) - pojašnjava Savić.
<h2>Fingiranje reformi više ne prolazi&nbsp;</h2>
Sagovornik Analitike naglašava da je fingiranje reformi moglo biti strategija ranije, ali, kako on čita ovaj izvještaj, jasno je da nas EU želi kao narednu članicu, te da mi treba da isporučimo reforme i nikako drugačije.&nbsp;
- Mi nećemo moći da isporučujemo razultate sve dok nemamo punu ili približno punu konsolidaciju vlasti (većine) oko ovog pitanja. Politika uslovljavanja, borbe za prijesto, direktni pritisak na VDT i SDT i uticaj na autonomiju institucija, kolektor u Botunu, pokušaji Andrije Mandića da od Skupštine napravi tvrđavu iz koje će da vlada svakim dijelom vlasti, pa i rukovodi procesima u Vladi, besprizorno partijsko zapošljavanje, neozbiljnost u vanjskim poslovima i suštinska izmjena vrijednosti i principa društvenog dogovora, za koji smo smatrali da je postignut, jasno će nas svrstati u čekaonicu i nadanje da će se konačno na čelu institucija naći kadri, sposobni, prodorni, odvažni i radni ljudi - smatra Savić.
Upitan da li postoji prostor za formiranje nove, istinski proevropske većine koja bi bila oslobođena ideoloških i identitetskih podjela, Savić odgovara da vjeruje da proevropske partije treba da budu kadre da rješavaju pitanja koja su vrijednosna i identiteska, ako ta pitanja terete stvarnost.&nbsp;
- A vidimo da je to slučaj. Gotovo da nemamo političku snagu koja ima jasan prijedlog za rješavanje ovih pitanja, time i prevazilaženje podjela, osim da se one stavljaju pod tepih, od onih nedoraslih za bavljenje ovim pitanjima, ili se nameće rješenje kroz istorijski revizionizam i modifikovanje prošlosti zarad vrijednosnog oblikovanja budućnosti, do onih drugih čiji su politički uzori presuđeni ratni zločinci. Ja u ovakvom kontekstu ne vidim te snage - naglašava Savić.
<h2>Prekompozicija političke scene i ulazak u procrnogorsko biračko tijelo</h2>
Crna Gora je, podvlači, polarizovano društvo koje klizi ka afektivnoj polarizaciji gdje će i ovaj krnji dijalog, koji danas imamo, biti u potpunosti nemoguć.&nbsp;
- Prekompozicija koja se danas želi prodati kao opcija je stvaranje koalicije centra. Cilj je jasan, ulazak u procrnogorsko biračko tijelo, i nakon eventualnog boljeg rezultata na izborima, politički zagrljaj sa bivšim DF-om. To je jedina prekompozicija koju ja mogu da dokučim da bi mogla da se desi do 2027. godine - jasan je sagovornik Analitike.
U zemlji gdje se i dalje vode oštri ideološki sukobi, gdje nema stabilne većine, a evropska agenda je često predmet dnevnopolitičkih manipulacija, Savić odgovor vidi u mogućnostima krnjeg članstva u EU.&nbsp;
- Ako ne isporučimo rezultate, a pritisak geopolitičkih dešavanja i prekomozicije snaga na međunarodnom nivou i dalje budu uslovljavali važne političke odluke, bićemo članica sa statusom za koji ni EU još uvijek ne zna kako bi izgledao. Ja vjerujem u sve one posvećene službenike i službenice koji imaju institucionalnu memoriju i u procesu su više od decenije. Uprkos manjkavoj koordinaciji i liderstvu, oni nastavljaju mukotrpni rad na reformama svakog dijela ovog sistema - kaže Savić.&nbsp;
Kako dodaje, političari su tu da njihov rad obesmisle.&nbsp;
- U ekstremno pozitivnom scenariju, time i malo vjerovatnom, vidim mogućnost političke odluke za zajednički rad narednih 14 mjeseci na reformama bez političkih trgovina i uslovljavanja. I u ovom političkom blatu dozvolite da maštam - napominje on.
Funkcioneri vlasti pumpali balon dezinformacijama, vjerski faktor ključan za odmazdu
Govoreći o zabrinjavajućem porastu islamofobije i antiturske histerije, koja je kulminirala vandalizmom u Podgorici i odlukom Vlade o uvođenju viza za državljane Turske, Savić ističe da su jednostavna, brza rješenja za kompleksne probleme i sagledavanje procesa i problema na nivou crno-bijelo, odlike populizma.&nbsp;
- Kao isprazan ideološki okvir, a ne ideologija po sebi, populizmu treba sadržaj koji je ovoga puta (ali ne i prvi put)populistički premijer našao u desničarskoj orijentaciji, nativizmu, kvazi-zabrinutosti za sigurnost domicila - naglašava on.
Ovi događaji su, kako ističe, kombinacija neznanja, populizma, ali prije svega izmijenjenih vrijednosti koje već oblikuju našu stvarnost i imaju potencijal da izmijene društveni okvir u kojem ćemo živjeti u budućnosti.&nbsp;
&nbsp;- (Ne)svjesni posljedica funkcioneri vlasti su pumpali balon dezinformacijama, lažima, lažnoj zabrinutosti za radna mjesta građana, lažnoj zabrinutosti za sigurnosti građanki i građana, sve iz udobnih fotelja vlasti iz kojih ni da pisnu kako nam je i bezbjednost ugrožena svakodnevno, od bratanića i sestrića do vojvoda i obračuna klanova. Licemjerje, ksenofobija i fašizam su se izlili na ulice kad je taj balon pukao zbog događaja o kojem ni policija, pokazalo se, nije znala sve detalje - navodi Savić.
Pokazali smo, kaže, sve što je u nama i bilo, i to treba jasno reći, jer sa tim moramo živjeti.
- Narativ „mi i oni“ nije prestao ni kada je utvrđeno da Turci nemaju veze sa slučajem. A to je dokaz odnosa prema drugačijem i dokaz da je samo vjerski faktor bio ključan za odmazdu i ulične patrole - kategoričan je sagovornik Analitike.
Na pitanje da li očekivao da će Bošnjačka stranka, ali i partije albanskih manjina, napustiti Vladu u znak protesta zbog dešavanja u Podgorici, Savić ponavlja već više puta do sada iznijeti stav da će klijentelizam nadvladati u svakom od ovih ili sličnih slučajeva jer su se, kako pojašnjava, ova partije sa tim ciljem i razvijale.&nbsp;
- U jednom specifičnom istorijskom kontekstu imale su zapaženu ulogu za društvenu konsolidaciju, ali sad se vidi cilj da postanu faktor koji će moći i može sa svima. Nema korekcije unutar vlasti, samo se korigiju namještenja i to je sve - podvlači on.
<h2>Problemi ne nestaju članstvom u EU</h2>
Stava je da su identitetske i političke podjele postale duboko ukorijenjene i da apsolutno zahtijevaju novi društveni dogovor.&nbsp;
- Dodatno, suludo je razmišljati da ovi problemi nestaju eventualnim članstvom u EU. Oni mogu biti manje intenzivni, ali samo do momenta novog pucanja i izlivanja u drugačijem i razornijem obliku. Ja vjerujem da je većinska Crna Gora država suživota i međusobnog poštovanja. Vjerujem da period u kojem se nalazimo mora imati svoj završetak koji će značiti i obnovu temeljnih vrijednosti ovog društva i države. Sumnja je koje društvene snage će to i omogućiti. Neka bude da će Gen Z, eto kod njih neka bude teret nadanja za izgradnju novog društvenog dogovora - ističe Savić.
<h2>Uticaj iz Srbije za cilj ima promjenu političke agende</h2>
Upitan da prokomentariše kontinuirano oblikovanje narativa o Crnoj Gori od strane beogradskih medija i propagandnog aparata predsjednika Srbije Aleksandra Vučića - od istorijskih reinterpretacija do svakodnevnog političkog diskursa – Savić naglašava da je riječ o jasnim primjerima istorijskog revizonizma.
- Da su samo reinterpretacije značilo bi da Vučić i njegova klika imaju neka nova naučna saznanja kojima nas zasipaju. U svom naučnom radu, a i kroz projektne aktivnosti na regionalnim projektima, pokazali smo da je ključna karakteristika medijske scene regiona prelivanje medijskog sadržaja iz Srbije - ukazuje on.
To, kako dodaje, znači više manipulacija, više dezinformacija i više lažnih vijesti.&nbsp;
- EK je i u ovom izvještaju ukazala na značaj daljeg razvoja operativne otpornosti Crne Gore kada su u pitanju hibridne prijetnje i zaštita kritične infrastrukture. Ovaj vid meke moći, uz hibridne prijetnje, je u Crnoj Gori upošljen dugi niz godina. Razgranata mreža učesnika, i političkih i biznis aktera, medija i kvazi-nevladinih organizacija i Srpske pravoslavne crkve, dobro je poznata, jasno analizirana i istražena. Izgradnja sistemskog odgovora države je bliža ocjeni 0 nego 1 - upozorava Savić.
Ova vrsta uticaja, smatra on, ima za krajnji cilj da u potpunosti ili djelimično mijenja političku agendu i određuje političke prioritete.&nbsp;
- Dalje, insistiranjem na istorijskom revizionizmu nudi se set novih društvenih vrijednosti koje bi trebalo biti prihvaćene zarad pomirenja, dok se uvriježene vrijednosti antifašizma, suživota, solidarnosti, obesmišljavaju. Oba su pogubna, za mene ova druga vrsta uticaja je i pogubnija, ima dugoročniju strategiju i razarajuće posljedice po građansko društvo - ocjenjuje on.
<h2>Biti dio procesa odvlačenja Crne Gore od evropskog puta porazno za razum</h2>
Komentarišući činjenicu da se Crna Gora, koja je decenijama važila za faktor stabilnosti u regionu, danas sve češće pominje kao prostor preko kojeg se prelamaju interesi Beograda, Moskve i Brisela, sagovornik Analitike podsjeća da nije novost da različiti interesi u različitim okolnostima pokušavaju da utiču na proces donošenja i na same odluke.&nbsp;
- Zavisi kroz koje političke naočare to gledate, da bi takvi pritisci za vas bili prihvatljivi ili ne. Međutim, rad pod pritiskom (na primjer zahtjeva za reformama), nije isto što i rad u tuđem interesu. Interesi su prelamali vijekovima preko ovog parčeta kontintenta, ni to nije novost. Na šta su ti interesi nailazili u Crnoj Gori, e to je za analizu - kaže Savić.
Ukazuje da smo se mi svjesno odlučili da je naš politički i ekonomski i vojni i bezbjednosti put zapravo put na Zapad.&nbsp;
- U tom smisli možemo govoriti da su interesi koji vode dobijanju stolice u tom društvu, i pritisci na tom putu, zapravo i naši interesi. Za šta, da budemo potpuno precizni, dobijamo značajna ulaganja za proces reformi u Crnoj Gori. Sa druge strane, strategija odvlačenja Crne Gore od ovog puta podrazumijeva upošljavanje crkveno – političko - medijske mašinerije, koja ne daje, samo uzima, koja traži i crpi i hrani sopstvene istorijske zablude i sulude istorijske konstrukte. Biti dio tog procesa porazno je za razum. Ali je dobro za pojedine džepove. Vjerujem da se proces donošenja odluka odvija u Crnoj Gori pod izrazitim uticajem i jednih i drugih i trećih. Razlika je u čijem interesu se to radi kad se prilagodite jednima, drugima ili trećima - zaključuje Savić.

Savić: Identitetske i političke podjele zahtijevaju novi društveni dogovor

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je, na predavanju koje je održao sa predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem na Fakultetu političkih nauka (FPN), kazao da ne želi da komentariše to što se parcele u Seljanovu, čiji je vlasnik Ministarstvo odbrane, ustupaju Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC).
Milatović je na samom početku naveo da, u periodu zategnutih odnosa između Hrvatske i Crne Gore, smatra uspjehom što su hrvatski predsjednik i on uspjeli da pošalju zajedničku poruku - da je članstvo Crne Gore u Evropsku Uniju neupitno do 2028.
- U kontekstu te teme smo htjeli da dodatno stavimo fokus na proširenje EU - kazao je Milatović na Fakultetu političkih nauka (FPN) u Podgorici, gdje on i hrvatski predsjednik Milanović imaju predavanje.&nbsp;
Milatović je ponovio da smatra da rezolucija o Jasenovcu nije bila potrebna i da je to izraz partikularnog partijskog interesa.&nbsp;
- To je javnosti jasno i na taj način je Crna Gora dodatno oslabila pregovaračku poziciju i stava sam da to nije bilo dobro. Na isti način sam reagovao na izjave o logoru Lora, mislim da te izjave ne donose ništa dobro našim odnosima. Naše punopravno članstvo u EU bio bi dobar primjer zemljama u okruženju da je proces proširenja živ - naveo je Milatović.
Milanović je ukazao da misli da je najvrednije od svega što baštinimo naša država, imunizacijski instrument od svih nepogodnosti koje nam eventualno prijete.
Sve mimo toga je, dodaje, samo "dodatak ishrani".
- Prava kalorijska, suštinska vrijednost je u samoj Crnoj Gori, koja živi u različitostima. Spremajte se za EU, ona se trenutno u političkom smislu nalazi u izuzetno nestabilnom stanju - dodao je.&nbsp;
Milanović je istakao i da su mu ovo bili posljednji izbori.
- Više ne idem na izbore, ovo su bilo moji zadnji izbori. Za kraj, čuvajte samopoštovanje, ne dajte na sebe, čuvajte svoju državu - naveo je Milanović.&nbsp;
Na pitanje novinarke Antene M koje glasi: "Ursula fon der Lajen u dramatičnom obraćanju danskim kadetima, upozorila je da je Rusija nepovratno prešla na ratnu ekonomiju, i da za vojsku izdvaja 9 odsto BDP. I poručila da se Evropa mora spremiti za rat ako želi da izbjegne rat. Za to vrijeme ministar odbrane Crne Gore Dragan Krapović poklanja vojnu zemlju srpskoj crkvi. Da li je to dobar način pripreme za iskušenja koja dolaze?" 
 
Milatović kaže da na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost još nijesu razmotrili na koji način mogu izdvajati tri odsto BDP-a za vojsku.
Ipak, dio sa doniranjem vojnog zemljišta crkvi, Milatović je prećutao. 
 
- Za sada se izdvaja 2.1 odsto BDP-a, ovo su ozbiljne teme za koje ja očekujem inpute Vlade. Mislim da je ovo dodatno tema za koju ćemo se morati zamisliti, mi nemamo vojnu industriju, vjerujem da će većina sredstava ići ka uvozu - istakao je Milatović.&nbsp;

Milatović nema komentar na to što Krapović vojno zemljište poklanja SPC

Predsjednik Jakov Milatović sjutra će sa hrvatskim kolegom Zoranom Milanovićem, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, održati predavanje na Fakultetu političkih nauka na temu „Proširenje EU kao geopolitički imperativ“, sa početkom u 12 sati.
- Predavanje je prilika da se istakne značaj procesa proširenja Evropske unije u kontekstu trenutnih geopolitičkih izazova, kao i da se razgovara o perspektivama zemalja Zapadnog Balkana na putu ka EU - istakli su u Milatovićevom kabinetu.
Dodaju da će to biti prilika za otvorenu diskusiju o reformama, regionalnoj saradnji i ulozi EU u očuvanju stabilnosti i prosperiteta u regionu.
- Nakon predavanja, dva predsjednika će odgovarati na pitanja studenata &nbsp;- dodali su u Milatovićevom kabinetu.

Milatović i Milanović sjutra će održati predavanje na FPN-u

Ako dođe incijativa u skladu sa procedurom, sjednica bi bila zakazana, a takve incijative nema, kratko je odgovorio dekan Fakulteta političkih nauka Boris Vukićević na pitanje novinara Portala ETV – zbog čega ne zakazuje sjednicu Vijeća u vezi sa podrškom neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ i zbog čega ne odgovora na incijativu njegovih kolega sa fakulteta.
Nakon što je Fakultet dramskih umjetnosti (FDU), Univerziteta Crne Gore, dao podršku studentskom pokretu „Kamo śutra“ nekoliko drugih fakultetskih jedinica je isto pitanje stavio na dnevni red. Do sada, podršku studentima su osim FDU dali i Pravni fakultet (PF), Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) i Fakultet likovnih umjetnosti (FLU).
FPN je bio u centru medijske pažnje tokom prve polovine februara zbog inicijative koju je pokrenu doc. dr Zlatko Vujović među članovima Vijeća tog fakulteta, sa ciljem da se podrži studensta grupa „Kamo śutra“ i njihovi zahtjevi koji se odnose na preuzimanje odgovornost povodom tragedije na Cetinju, prvenstveno prema premijeru Milojku Spajiću da smijeni ministra unutrašnjih poslova i potrpedsjednika Vlade zaduženog za bezbjednosni sektor, Danila Šaranovića i Aleksu Bečića.
Kako su mediji ranije pisali, pravo izjašnjenja imali su svi članovi Vijeća: profesori, predstavnik saradnika i predstavnici studenata. Za podršku inicijativi izjasnilo se šest profesora – doc. dr Zlatko Vujović, doc. dr Uglješa Janković, prof. dr Olivera Komar, prof. dr Ivan Vuković, doc. dr Mehmed Đečević i prof. dr Srđan Darmanović. Ostali članovi Vijeća se nijesu izjasnili povodom inicijative.
No, nakon što je ova informacija dospjela u medije, Portalu ETV su i prof. dr Vesna Simović-Zvicer i doc. dr Jovana Davidović-Vuletić, koje su i potpisnice javnog pisma podrške studentskim zahtjevima, potvrdile podršku studentima i naglasile da se o ovoj inicijativi mogu izjasniti samo na Vijeću.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsimovic-zvicer-kamo-sutra-ima-moju-podrsku-da-bi-vijece-fpn-a-donijelo-odluku-mora-se-zvanicno-sazvati-sjednica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdavidovic-moja-podrska-kamo-sutra-nepromijenjena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Nakon što je osam od ukupno 15 profesora u Vijeću javno izrazilo podršku studentskom pokretu, Portal ETV, Antena M i drugi mediji su u više navrati pisali dekanu prof. dr Borisu Vukićeviću kako bi saznali kakav je stav Uprav FPN-a, kako on vidi ulogu FPN-a u široj društvenoj debati i da li će se Vijeće ovom temom i formalno baviti.
No Vukićević je do danas ignorisao zahtjeve medija, pa je i na današnjoj konferenciji za medije organizovanoj povodom početka tromjesečnog početka „Kursa češkog jezika i kulture“ na FCJK i FPN, pokušao da izbjegne odgovor na postavljeno pitanje, uz konstataciju „kako to danas nije tema“, a tek nakon insistiranja novinara koji mu je ukazao da ignoriše upite medija, dao kratak odgovor da ne postoji incijativa za zakazovanje sjednice Vijeća koja je u skladu sa procedurom. &nbsp;
No, kako je ranije objavila Antena M, stavljanje ove tačke na dnevni red Vijeća ponovo je sredinom februara inicirao doc. dr Zlatko Vujović, a dekan Vukićević nije dozvolio da se o predloženoj izmjeni dnevnog reda sjednice glasa, tvrdeći da članovi Vijeća nemaju pravo izjašnjenja o dnevnom redu. Osim toga, dekan Vukićević odbio je da zakaže posebnu sjednicu na kojoj bi se raspravljalo na ovu temu.
Upravo je Vukićević ovim činom potencijalno prekršio proceduru i narušio autoritet Vijeća, jer više pravnih akata Univerziteta Crne Gore i samog FPN-a dozvoljavaju članovima Vijeća da predlažu dopunu i izmjenu dnevnog reda.
Više članova Vijeća izrazilo je nezadovoljstvo odbijanjem dekana Vukićevića da, uprkos jasnim propisima i već ispostavljenoj praksi, stavi na glasanje izmjene i dopune dnevnog reda čime je onemogućio da se Vijeće izjasni o podršci studentskim protestima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpravni-fakultet-stao-uz-grupu-kamo-sutra-izostala-podrska-vijeca-fpn-a-studenti-ostali-nijemi-na-inicijativu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Duško Mihailović

Vukićević tvrdi da nema incijative za sjednicu Vijeća FPN-a u skladu sa procedurom

To što su određena vijeća fakulteta i preko 160 profesora sa različitih univerziteta dali podršku neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ nije ništa drugo do potvrda da su to suštinski zahtjevi koji bi trebalo da riješe jedno sistemsko pitanje svih nas - kolektivne bezbjednosti i odgovornosti - ocijenio je Jovan Bojović iz Juventasa u emisiji E uživo na Televiziji E.
Pružiti podršku mladim ljudima za potpuno legitimne zahtjeve je, kaže Bojović, nešto što je obaveza svakog društveno odgovornog lica u Crnoj Gori kao i društveno odgovorne organizacije.
- Obaveza nevladinih organizacija koje rade sa mladima je veća, iz razloga što mi zagovaramo i veći stepen demokratskog učeća građana, učešća mladih, pa je bilo za očekivati da preko 200 građanskih aktivista, nevladinih organizacija, pruži podršku ovoj neformalnoj grupi studenata Kamo śuta. Ta podrška, čini mi se, raste iz dana u dan, i to je nešto što sve nas ohrabruje, koji dajemo podršku studentima, da zapravo možda treba i malo više prostora i vremena i drugima da shvate šta su sve zapravo zahtjevi studenata, da su to zahtjevi koji idu u interesu svih nas. Potpuno jedna očekivana reakcije nevladinog sektora kao podrška ovoj neformalnoj grupi - rekao je Bojović.
Osim nevladinog sektora, podršku studentima su pružile i obrazovne institucije, Pravni fakultet, Fakultet dramskih umjetnosti, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, i još mnogi drugi.
Kad se desi situacija da akademska zajednica reaguje koja se vrlo rijetko inače oglašava - to znači, kaže Bojović, da je dešavanje koje ih je iziritiralo od opšteg interesa.
- To što su određena vijeća fakulteta dala podršku, i što je preko 160 profesora sa različitih univerziteta dalo podršku ovim studentima, nije ništa drugo do potvrda da su zahtjevi studenata &nbsp;suštinski zahtjevi koji treba da riješe jedno sistemsko pitanje svih nas, pitanje kolektivne bezbjednosti, pitanje kolektivne odgovornosti. Zapravo akademska zajednica nije &nbsp;poručila ništa drugo do &nbsp;da ovo nijesu zahtjevi koji su upućeni u interesu različitih političkih partija. Ovo su zahtjevi koji će dati interes svima nama, odnosno dati bolje rezultate, trebalo bi da daju ukoliko ih vlast ispuni - naveo je on.
Raduje ga, kaže, to što imamo značajan broj članova akademske zajednice, univerzitetskih profesora, koji daju podršku ovoj neformalnoj grupi studenata.
- Raduje me što je to uradilo vijeće Pravnog fakulteta, jer na Pravnom fakultetu se izučava legitimitet i legalitet, govorimo o pravu, govorimo o odgovornosti, i bilo je za očekivano da će oni dati podršku, a kada oni daju podršku to je potvrda da je nešto što se čini ispravno - poručio je Bojović.
<h2>FPN bi trebalo prvi da ima jasan stav</h2>
Izostanak konačnog odgovora Fakulteta političkih nauka, cijeni Bojović, je nešto što obeshrabruje. On smatra da bi FPN trebalo da bude prvi koji će dati stav o ovim pitanjima - bio pozvan ili nepozvan.
- Ovo je zaista oblast koju uređuje ono što je polje izučavanja Fakulteta političkih nauka. Zaista mi je žao što je takva situacija, ali moram reći da na ovom fakultetu imamo značajan broj profesora koji daju podršku studentskoj grupi Kamo śutra, međutim, ono što treba ozbiljno da nas zabrine jeste što uprava fakulteta nije dala svoj jasan stav, ali i studenti koji su u samom vijeću Fakulteta političkih nauka - zaključio je Bojović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Bojović: Podrška Pravnog fakulteta „Kamo śutra“ očekivana, to je potvrda da se čini nešto ispravno

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Podgorici Zlatko Vujović ukazao je da se, objavljivanjem netačnih informacija u pojedinim medijima, pokušava nalijepiti etiketa DPS protestima, njegovim kolegama, i njemu kao članu Vijeća FPN-a.
Vujović je na mreži X naveo da je danas uputio prijedlog članovima Vijeća FPN-a da se podrže protesti studentske grupe "Kamo śutra" i izda saopštenje. U dijelu režimskih medija su, kako je rekao, plasirane netačne informacije kojima se pokušava izvršiti pritisak na članove Vijeća FPN da ne izglasaju podršku studentima i njihovim zahtjevima.
Naime, pojedini mediji su objavili da je, pored Vujovića, podršku studentima inicirao i zatražio i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković.
- Danas u 11 sati sam uputio prijedlog članovima Vijeca FPN na e-mail listu da se podrže protesti i izda saopštenje. Više članova Vijeća se izjasnilo, uključujući i kolegu profesora Ivana Vukovića koji je jedan od onih koji su podržali prijedlog slanjem e-maila u 17:41. Umjesto precizne informacije, njegov odgovor na e-mail listu Vijeća se pokušao predstaviti kao nekakav njegov inicijalni zahtjev (čitaj zahtjev DPS) da Vijeće reaguje, lažirajuci činjenicu da je on odgovorio na već upućenu inicijativu. Time se pokušava nalijepiti etiketa DPS protestima, kolegama, meni kao članu Vijeća - naveo je Vujović u objavi na mreži X.
Konstatuje da se dešavaju iste stvari kao u Srbiji - etiketiranje, stigmatizacija i zastrašivanje od bezbjednosnog sektora i režimskih medija svih koji kritikuju i pozivaju vlast na odgovornost. 
- Cijeli bezbjednosni sektor se zloupotrebljava da bi se politički spasili potpredsjednik Vlade (Aleksa Bečić) i ministar unutrašnjih poslova (Danilo Šaranović). Umjesto da preuzmu odgovornost nastavljaju da urušavaju Vladu - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZlatkoVujovic%2Fstatus%2F1889049014844182566&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
ru

Vujović: Pokušaj etiketiranja i stigmatizacije kao u Srbiji da bi se spasili Bečić i Šaranović

Veoma cijenimo pomoć i podršku koju je Češka Republika pružila u našim euroatlantskim i evropskim integracijama. Istovremeno, ona potvrđuje obostrano povjerenje i interes za produbljivanje političkog dijaloga u ključnom trenutku za evropsku integraciju naše zemlje, rekao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u toku posjete Fakultetu političkih nauka (FPn) sa predsjednikom Češke Republike Peterom Pavelom, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Predsjednik Milatović je u obraćanju studentima kazao da je Crna Gora posvećena ostvarivanju ambicioznog ali dostižnog cilja da postane sljedeća članica EU do 2028. godine.
- Sa šest zatvorenih poglavlja od 33, Crna Gora prednjači u pregovorima o pristupanju, ali je potrebno dodatno ujediniti napore i intenzivirati proces integracije ukoliko želimo da dostignemo naš strateški državni cilj. Crna Gora je posvećena svojoj evropskoj budućnosti, spremna da naporno radi na ispunjavanju kriterijuma za članstvo i postane članica EU, i na taj način bude uzor za cijeli region Zapadnog Balkana da je pristupanje moguće, da se reforme isplate i da je budućnost ne samo Crne Gore već i cijelog regiona u EU - poručio je Milatović.
On je podsjetio na navode iz Briselske deklaracije usvojene u decembru prošle godine da je „u kontekstu radikalne promjene globalne geopolitičke situacije, rata u Ukrajini i sukoba na Bliskom Istoku, kao i na početku novog ciklusa rukovodstva EU, strateško partnerstvo između Evropske unije i Zapadnog Balkana važnije nego ikada”.
- Od ključne je važnosti iskoristiti trenutni zamah u vezi sa proširenjem EU, jer geopolitičke okolnosti zahtijevaju hrabre poteze sa obje strane kako bi se osigurala dugoročna bezbjednosna konsolidacija Evrope - kazao je Milatović.
On je odao da je budućnost Zapadnog Balkana u integrisanoj Evropi, zasnovanoj na zajedničkim vrijednostima i zajedničkim interesima.&nbsp;
- Dozvolite mi da iskoristim ovu priliku da se zahvalim Češkoj Republici na njenoj izuzetnoj ulozi u godinama koje su uslijedile nakon obnove nezavisnosti Crne Gore. Veoma cijenimo pomoć i podršku koju je Češka Republika pružila u našim euroatlantskim i evropskim integracijama. Istovremeno, ona potvrđuje obostrano povjerenje i interes za produbljivanje političkog dijaloga u ključnom trenutku za evropsku integraciju naše zemlje. Kao što znate, Češka Republika je veoma aktivna u inicijativi „Prijatelji Zapadnog Balkana - saopštio je Milatović.
Kazao je, kako su naveli, da posjeta predsjednika Pavela predstavlja snažnu potvrdu crnogorsko- češkog prijateljstva i savezništva i u okviru NATO-a.
- Snažno savezništvo Crne Gore i Češke Republike unutar Alijanse posebno je značajno u svjetlu geopolitičkih dešavanja, posebno rata u Ukrajini. Češka Republika, koja je prošle godine obilježila 25 godina članstva u Alijansi, igra važnu ulogu u tom smislu. Rat u Ukrajini potvrdio je važnost NATO-a za širu globalnu bezbjednost, naročito kroz neviđeno jedinstvo, pokazanu solidarnost sa partnerima i među državama članicama, odluke o jačanju vojne zajednice na Istoku i povećano ulaganje u odbranu i podršku Ukrajini, kako unutar NATO-a tako i bilateralno - rekao je Milatović.
Rekao je da članstvo Crne Gore u NATO savezu, ostvareno 2017. godine, predstavlja značajnu odluku u modernoj istoriji Crne Gore i signal čvrste posvećenosti države očuvanju demokratskih vrijednosti, mira i prosperiteta kako u regionu tako i šire.
- Crna Gora kontinuirano pokazuje svoju posvećenost članstvu kroz aktivno učešće u NATO misijama, doprinoseći tako kolektivnoj odbrani i spremnosti Alijanse da odgovori na sve bezbjednosne izazove - zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović Pavelu: Cijenimo pomoć i podršku Češke pruženu našoj zemlji

Studentima osnovnih, master i doktorskih studija Fakulteta političkih nauka biće omogućeno da u naredne četiri godine realizuju stručnu praksu u Službi predsjednika Crne Gore - predviđeno je memorandumom na koji su potpis stavili predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i dekan Fakulteta političkih nauka Boris Vukićević.
Ovaj sporazum, kako se navodi u saopštenju, uz podsticanje praktičnog obrazovanja studenata kroz pružanje prilike za stažiranje u Službi predsjednika Crne Gore, definiše i razvoj zajedničkih projekata, radionica, okruglih stolova i naučno-istraživačkih aktivnosti koje će doprinijeti razmjeni znanja između Službe i Fakulteta, kao i osnaživanje uloge mladih u društvenim procesima kroz angažovanje studenata na pitanjima od značaja za državnu politiku i javnu administraciju.
- Služba Predsjednika će, u saradnji sa Fakultetom, kreirati prilike za mlade stručnjake kroz savjetovanja, mentorske programe i usmjeravanje ka profesionalnom razvoju u državnoj administraciji - ističu iz Kabineta Milatovića.
Institucija Predsjednika Crne Gore, kako dodaju, i na ovaj način pokazuje transparentnost i inkluzivnost, sa ciljem osnaživanja akademske zajednice kroz praktične obuke u oblasti javne uprave za najuspješnije studente.&nbsp;
- Potpisivanje Memoranduma ima posebnu vrijednost u kontekstu ostvarenja našeg strateškog cilja - punopravnog članstva Crne Gore u Evropskoj uniji do 2028. godine - kazali su iz Kabineta Milatovića.

Studenti Fakulteta političkih nauka moći će da obavljaju praksu u Službi predsjednika Crne Gore

Studenti Fakulteta političkih nauka u Podgorici izražavaju duboku solidarnost sa njihovim kolegama na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, kao i sa svim studentima koji su se odlučili na blokadu univerzitetskih prostora kao oblik građanskog otpora. - Svjesni smo težine trenutka u kojem živimo i izazova sa kojima se suočava cijeli svijet, uključujući i borbu za osnovne građanske slobode, transparentnost institucija i odgovornost onih na vlasti. Ovi ciljevi nisu samo lokalni, već su univerzalni – oni su stubovi svakog demokratskog društva. Vaša borba za istinu, pravdu i odgovornost, kao i zalaganje za slobodu izražavanja i okupljanja, pokazuje snagu studentskog duha - navodi se u proglasu studenata FPN-a. Podržavaju, kako kažu, pravo na mirne proteste i odlučnost beogradskih studenata da zaštite akademsku autonomiju i sigurnost univerziteta kao prostora za dijalog i napredak. - P.S. Za svega pet sati, proglas je potpisalo više od 100 studenata, a isti će ostati otvoren za potpisivanje onih koji će naknadno željeti da se potpišu - zaključuje se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121217124_35cb39a231ccb329a83a7965f9c7adb4f4dcf36957136181b94310839c82f0c2.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024121217124_35cb39a231ccb329a83a7965f9c7adb4f4dcf36957136181b94310839c82f0c2" data-rendition-name="original" width="582" height="790" loading="lazy" alt="Proglas studenata FPN"> </figure>

Studenti podgoričkog FPN podržali kolege iz Beograda: Vaša borba pokazuje snagu studentskog duha

Najviši američki izaslanici koji su se danas sastali sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, pozvali su njegovu vladu da pređe na drugu fazu mirovnog plana za prekid vatre u Gazi, saopštio je kabinet izraelskog premijera.
U saopštenju se navodi da se Netanjahu danas sastao sa izaslanikom američkog predsjednika Donalda Trampa, Stivom Vitkofom i savjetnikom Bijele kuće Džaredom Kušnerom, ali nijesu dati detalji razgovora, prenosi AP.
Sjedinjene Američke Države žele da počne druga faza mirovnog sporazuma, koji je postignut u oktobru prošle godine na predlog američkog predsjednika Donalda Trampa, između Izraela i palestinskog militantnog pokreta Hamas.
Ipak se Netanjahu suočava sa pritiskom da sačeka dok Hamas vrati ostatke tijela poslednjih &nbsp;talaca koje još drži u Gazi.

Američki izaslanici pozvali Netanjahua da pređe na drugu fazu prekida vatre u Gazi

Njemačka policija uhapsila je na aerodromu u Berlinu pripadnika terorističke organizacije Hamas koji se sumnjiči da je pripremao napade na jevrejske objekte u Njemačkoj, saopštilo je u subotu državno tužilaštvo u Karlsrueu.
- Državno tužilaštvo je u petak uveče naložilo hapšenje 36-godišnjeg Muhamada S. nakon povratka iz Bejruta. Njemu se pripisuje članstvo u terorističkoj organizaciji Hamas i priprema terorističkih napada na jevrejske objekte u Njemačkoj - saopštilo je Glavno državno tužilaštvo u Karlsrueu, prenose agencije.
Kako se dalje navodi, Muhamad S. je u avgustu, u dogovoru s drugim članom Hamasa koji je već uhapšen, dogovarao napade na jevrejske objekte i u tu svrhu je nabavio 300 komada bojeve municije.
Policija je još prošle godine uhapsila nekoliko pripadnika iste grupe, između ostalog i u Londonu, pod optužbom da su pripremali napade na jevrejske objekte u Njemačkoj i Evropi.
U Njemačkoj je od napada Hamasa na Izrael 2023. i rata u Gazi koji je uslijedio, povećan broj napada na pripadnike jevrejske zajednice.
Situacija je posebno napeta u Berlinu gdje živi veliki broj arapskih Palestinaca. Prema informaciji Organizacije za borbu protiv antisemitizma, u Berlinu se dnevno bilježi sedam napada sa antisemitskom pozadinom.

Na aerodromu u Berlinu uhapšen pripadnik Hamasa

Albanija je tokom prošle godine uvezla više od 374 hiljada tona žitarica, a vodeći izvoznik bila je Srbija.
Količina uvezenih žitarica tokom prošle godine uvećana je za gotovo 40 hiljada tona u odnosu na 2024, i to kao posljedica nedovoljne domaće proizvodnje, prenosi Tanjug.&nbsp;
"Imamo reforme, ali ne i konkretne mjere. Ne postoji finansiranje poljoprivrede. Naša država je podbacila u pogledu subvencija, zbog čega smo u ovakvom stanju - ne proizvodimo, već uvozimo", rekao je stručnjak iz oblasti poljoprivrede Zef Gjeta, javlja albanski A2 CNN.&nbsp;
Prema navodima tog medija, promjene u geografiji spoljne trgovine i smanjenje troškova transporta uticali su da cijena uvezenih žitarica bude niža.&nbsp;
Žitarice sada uglavnom stižu iz Srbije, a ranije su stizale iz Rusije i Rumunije. &nbsp;
"Svuda u svijetu proizvodnja pšenice se subvencioniše. U Srbiji, Kanadi, Francuskoj i drugim zemljama proizvodnja pšenice je subvencionisana. Poljoprivrednik ne može sam da preuzme cio proces", rekao je menadžer u mlinarskoj kompaniji Andi Hadžijmeri.&nbsp;
Albanija ima oko 875 hiljada hektara zemljišta, uključujući oranice, bašte, livade, travnjake, pašnjake i močvare.&nbsp;
Od toga se površina koja sadrži humus i mineralne materije, odnosno poljoprivredno zemljište, procenjuje na gotovo 700 hiljada hektara.&nbsp;
Međutim, iz godine u godinu, površina zasejana pšenicom, kukuruzom, ovsom, ječmom i drugim poljoprivrednim kulturama se smanjuje, dok se površina zapuštenog zemljišta povećava.

Albanija povećava uvoz žitarica

Velika zimska oluja će u narednim danima proširiti obilne snježne padavine i razoran led na veliki dio Sjedinjenih Američkih Država. Veoma niske temperature će samo pogoršati oluju i povećati njenu opasnost, piše CNN.
Očekuje se da će se doseg oluje protezati stotinama kilometara, donoseći višestruke vremenske opasnosti različitim regijama dok se bude razvijala od petka ove sedmice do početka sljedeće sedmice.
Današnja prividna temperatura u Dalasu, koja uzima u obzir vjetar kako bi se odredio "osjećaj" napolju, mogla bi biti 40 stepeni hladnija nego u četvrtak.
Ukupne sniježne padavine od 15 do 30 cm moguće su na širokom području zemlje, od južnih ravnica preko doline Ohio do srednjeg Atlantika i sjeveroistoka, s lokalnim ukupnim padavinama većim od 30 cm.
Nekoliko velikih gradova nalazi se unutar predviđenog snježnog pojasa, a snježne padavine povremeno bi mogle padati brzinom od 2,5 cm ili više na sat.
Hladnoća koja prati oluju vjerovatno će pojačati njene efekte, ubrzavajući nakupljanje snijega i leda na putevima, komplikujući napore čišćenja i izazivajući zabrinutost kod stanovnika koji bi mogli ostati bez grijanja ako nestane struje.
Na mjestima sa značajnim nakupljanjem snijega i leda, problemi sa putovanjem i nestanci struje mogli bi se produžiti do početka sljedeće sedmice.
Najmanje 14 saveznih država i Distrikt Kolumbija proglasili su vanredno stanje zbog olujnog vremena od petka ujutro, a glavne američke avionske kompanije upozorile su putnike na moguće nagle promjene te otkazivanja letova.
Vladina upozorenja i preporuke zbog zimskih oluja, poledice i ekstremne hladnoće objavljeni su od južnog dijela Stjenjaka na istoku do srednjoatlantske obale i Nove Engleske, obuhvaćajući više od 200 miliona Amerikanaca.
Zbog ovih prognoza CNN piše da bi u SAD mogla doći istorijska zimska oluja u narednim danima.

Tag: fakultet-politickih-nauka