U srijedu 29. oktobra, sa početkom u 20.00 sati u holu tehničkih fakulteta Univerziteta Crne Gore, odigraće se scensko-muzički performans "Chasing Harmony" - najavili su organizatori Festivala umjetnosti, nauke i kulture - FUNK 2025.&nbsp;
Ovaj perfomans, kako je precizirano, izvešće studentkinje Fakulteta dramskih umjetnosti, a komad je nastao u sklopu nastavnog procesa studijskog programa Gluma, na predmetu Glas V, pod mentorskim rukovodstvom doc. dr Sare Vujošević Jovanović.
- Uloge tumače studentkinje treće godine osnovnih studija Glume: Marija Vujović (uloga Donna), Darija Pravilović (uloga Rosie), Iskra Zeković (uloga Tanya) i Kristina Mrkić (uloga Sophie), a uz klavirsku pratnju pijaniste Dmitrija Griniha - precizirano je u saopštenju.
Projekat proizlazi kao prirodan nastavak rada na muzičko-scenskoj etidi, kojom su pomenute studentkinje, u okviru ispitnog programa iz predmeta Glas IV , demonstrirale svoje izvanredne scenske sposobnosti i osvojile Prvu nagradu u disciplini “Vokalno-pozorišna vještina”, na Međunarodnom muzičkom takmičenju glumaca i operskih umjetnika „Canta Anima“ Moskva 2025.
- Predstava je inspirisana jednim od najpoznatijih svjetskih mjuzikla “Mamma Mia!” (po tekstu Ketrin Džonson, na muziku Benija Andersona i Berna Ulveusa) i predstavlja spoj vokalne interpretacije, scenskog izraza i ansambl-igre, te istražuje izražajnost kroz pjevanu riječ teatra, sklad između govora, glasa, pokreta i dramske radnje - istaknuto je u soapštenju.
U kontekstu crnogorskog kulturnog prostora, muzičko pozorište kao oblik umjetničkog izraza još je nedovoljno zastupljeno, a ovaj perfomans predstavlja iskorak u pravcu razvoja i afirmacije tog žanra i ujedno promoviše savremeno razumijevanje teatarskih formi.
- Realizacijom ove predstave Fakultet dramskih umjetnosti potvrđuje svoju posvećenost razvoju umjetničkog stvaralaštva zasnovanog na istraživačkom, pedagoškom i izvođačkom iskustvu, te afirmiše savremene evropske metode i pedagoške pristupe u obrazovanju budućih nosilaca kulturnog razvoja Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Scensko-muzički performans "Chasing Harmony" u okviru FUNK-a

Večeras imamo priču s povodom - priču koja potiče s našeg fakulteta, s namjerom da obilježimo prvih 20 godina filmske i TV režije. To je kazao dekan Fakulteta dramskih umjetnosti, prof. dr Edin Jašarović, i predsjednik organizacionog odbora Festivala umjetnosti, nauke i kulture, na svečanom otvaranju dvodnevnog programa povodom ovog jubileja, koji je ujedno bio i osvrt na dvije decenije stvaranja. - Zaista je nevjerovatno šta se desilo za 20 godina otkad postoji smjer Filmska i TV režija na Fakultetu dramskih umjetnosti Cetinje. Ovo je smjer i program koji je prepoznat ne samo van granica Crne Gore, nego i u Evropi - kazala je prof. Marija Perović, rediteljka i profesorka na Fakultetu dramskih umjetnosti. Program je u holu tehničkih fakulteta Univerziteta Crne Gore okupio brojne bivše i sadašnje studente, profesore, saradnike i predstavnike filmske industrije, koji su kroz razgovore, panele, masterklas i projekcije studentskih filmova obilježili ovaj značajan jubilej, potvrdivši kontinuitet i snagu filmskog obrazovanja na Univerzitetu Crne Gore. Kako je istakao prof. dr Nikola Vukčević, osnivač i dugogodišnji profesor ovog programa, dvadeset godina otkako se u Crnoj Gori studira Filmska i TV režija važan je trenutak. - Radujem se što ga zajedno obilježavamo – u dijalogu, na panelima i uz pregled studentskih filmova različitih generacija. Puno toga se promijenilo u ovih dvadeset godina – od profesora i studenata, do tehnike i tehnologije – ali jedna stvar je uvijek ostala ista: želja da što bolje ispričamo naše filmske priče i da naučimo naše studente da to uspješno rade, istovremeno njegujući autentičnost, hrabrost i kreativnu radoznalost - istakao je Vukčević. Od prvih predavanja u skromnim uslovima, preko pionirskih generacija koje su doprinijele daljem razvoju crnogorskog filma, do današnjih profesora i studenata čiji se rad prepoznaje na regionalnoj i evropskoj mapi, ovaj studijski program izrastao je, isitče Vukčević, u važnu tačku kulturnog i umjetničkog identiteta Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026101028_f43469d065793dcdb8ed4b64f7fb0cc482e442019e909a9c61a547c9a0c32c45.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026101028_f43469d065793dcdb8ed4b64f7fb0cc482e442019e909a9c61a547c9a0c32c45" data-rendition-name="original" width="1500" height="1000" loading="lazy" alt="Obilježavanje jubileja"></figure>  - Dvadeset godina kasnije, ponosni smo na sve naše studente i kolege – na generacije koje su postale nosioci savremene crnogorske kinematografije, i na one koji tek dolaze, spremni da nastave ovu priču sa jednakim entuzijazmom i vjerom u moć filma - kazao je on. Nakon svečanog otvaranja, uz dodjelu zahvalnice za doprinos razvoju studijskog programa, uslijedio je i inspirativan razgovor sa Brankom Baletićem, prvim profesorom filmske režije u Crnoj Gori, i prof. dr Nikolom Vukčevićem, rukovodiocem studijskog programa Film i mediji. Oni su, kroz generacijski dijalog, govorili o učenju umjetnosti i zanata režije – nekad i sad, evocirajući početke i razvoj studijskog programa koji je iznjedrio brojne istaknute autore. U nastavku večeri uslijedile su projekcije studentskih filmova koji su, kroz dvije decenije, prikazali tematsku i stilski raznoliku poetiku mladih autora FDU Cetinje, čiji se rad sve više prepoznaje na regionalnoj i evropskoj sceni. Drugog dana programa, 25. oktobra, održan je niz stručnih i inspirativnih razgovora. Nakon izlaganja dr Stanka Crnobrnje o savremenoj televiziji i TV režiji, uslijedio je panel „Izazovi reditelja u mladosti“, na kojem su učestvovali bivši studenti koji danas aktivno stvaraju u filmskoj i televizijskoj produkciji. Panel „Mogućnosti na tržištu – filmska industrija, televizija, digitalni mediji, edukacija“, koji je vodila prof. Marija Perović, okupio je Sanju Jovanović (producentkinju, rukovoditeljku sektora za politike i planiranje FCCG i vanredni profesor na UDG-u), Senada Šahmanovića (RTVCG), Matiju Jovanovića i Tamaru Pavićević. Oni su kroz različite profesionalne perspektive sagledali prilike i izazove filmskog stvaralaštva u Crnoj Gori i regionu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026101028_52da8808c4c4d4d8d7f4c6828dadc6097928985d5811ad85429b11b1d44a9fbd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251026101028_52da8808c4c4d4d8d7f4c6828dadc6097928985d5811ad85429b11b1d44a9fbd" data-rendition-name="original" width="1500" height="1000" loading="lazy" alt="Obilježavanje jubileja"></figure>  U nastavku je održan panel „Dvije decenije studiranja FTV režije – različite perspektive“, na kojem su učestvovali Gojko Berkuljan, Pavle Simonović, Nemanja Bečanović i Mateja Raičković, uz moderaciju mr Dušana Kasalice. Razgovor je bio prilika da se sagleda razvoj programa, njegov doprinos savremenoj crnogorskoj kinematografiji i audiovizuelnom stvaralaštvu, ali i da se otvore pitanja o budućim pravcima njegovog razvoja. Završnicu programa obilježio je masterklas profesora Srđana Vuletića sa Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, posvećen specifičnostima kratkog metra, festivalskim savjetima i obrazovanju mladih reditelja kroz kratki film i srodne formate. - Dvodnevni program, održan u okviru FUNK festivala, potvrdio je da je Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju ne samo kolijevka filmskog obrazovanja u Crnoj Gori, već i važna tačka kulturnog i umjetničkog identiteta zemlje, čiji studenti i profesori nastavljaju da oblikuju njenu savremenu kinematografiju sa istim entuzijazmom i vjerom u moć filma - saopšteno je iz Univerziteta Crne Gore.

1250x600

1084x550

Dvije decenije filmske i TV režije: Fakultet dramskih umjetnosti obilježio jubilej kroz panele, projekcije i masterklas

Milija Koldžić, okrivljen za napad na studente Fakulteta dramskih umjetnosti (FDU) u Beogradu, zaključio je 16. juna sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu sporazum o priznanju krivičnog djela, javlja Radio-televizija Srbije.
Koldžić, koji je i bivši odbornik u Skupštini opštine Novi Beograd, kažnjen je uslovnom kaznom zatvora od šest mjeseci, sa rokom provjeravanja od dvije godine, kao i novčanom kaznom od 50 000 dinara (420 eura).
Osim njega, u napadu na studente učestvovale su još dvije osobe - Milena Aleksić i Ivan Stanišić - koje su ranije priznale da su izvršile krivično djelo.
Studenti FDU napadnuti su 22. novembra 2024. godine u blizini svog fakulteta, dok su zajedno sa svojim profesorima odavali poštu za nastradale u padu nadstrešnice u Novom Sadu.
Ovaj napad na studente bio je jedan od okidača za studentske blokade fakulteta, koje su počele na Fakultetu dramskih umjetnosti, a proširile su se na desetine drugih širom Srbije. Mnoge blokade traju i danas, sedam mheseci kasnije.
Studenti, između ostalog, zahtijevaju procesuiranje odgovornih za smrt 16 osoba u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, kao i sankcionisanje svih napadača na studente u blokadi.
Posljednji zahtjev studenata koji su ispostavili početkom maja je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.

I treći učesnik napada na studente u Beogradu priznao krivicu

Redovnoj profesorici Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju Dubravki Drakić, dodijeljeno je priznanje za poseban doprinos razvoju umjetničko-istraživačkog rada i međunarodnom pozicioniranju Univerziteta Crne Gore.&nbsp;
Priznanje joj je uručio rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Božović na svečanoj sjednici Senata, održanoj krajem 2024. godine.
Kroz gotovo tri decenije predanog rada u obrazovanju, umjetničkom stvaranju i afirmaciji Univerziteta, prof. Drakić ostavila je dubok trag u visokoškolskom obrazovanju i scenskoj umjetnosti.&nbsp;
Njeno profesionalno i umjetničko djelovanje prepoznato je kao primjer kontinuirane posvećenosti razvoju univerzitetske zajednice i promociji umjetničkih vrijednosti na domaćem i međunarodnom planu.
Drakić je nagrađena na prijedlog Vijeća Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje koje je prepoznalo višedecenijski doprinos prof. dr Drakić u oblasti scenske umjetnosti, njenu izuzetnu posvećenost obrazovanju studenata, kao i prepoznatljivost kroz brojne pozorišne i filmske uloge, nagrade i međunarodnu saradnju.
- Ova nagrada za mene predstavlja veliku čast, ali i odgovornost. Kada vas predlože kolege sa fakulteta, kada vas izglasa Vijeće na kojem radite, a priznanje dodijeli Univerzitet, onda sve godine provedene u radu sa studentima i u umjetničkom stvaranju dobiju dodatni smisao. Posebno mi je dirljivo što je ovo priznanje stiglo upravo u godini jubileja – 30 godina od osnivanja Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje i 30 godina mog prisustva na Univerzitetu Crne Gore. Ovo priznanje za mene znači potvrdu da se trud i predanost prepoznaju i cijene - kazala je ovom prilikom profesorica Drakić.
Dubravka Drakić diplomirala je glumu na Fakultetu dramskih umjetnosti Cetinje 1999. godine sa ocjenom 10 i prosjekom 9,23. Od tada je neprekidno angažovana na Fakultetu, gdje danas predaje predmete Gluma i Govor kao redovna profesorka. Bila je direktorica Gradskog pozorišta u Podgorici, predsjednica Savjeta KIC-a „Budo Tomović“ i članica Odbora CANU za filmsku i pozorišnu umjetnost.
Tokom svoje karijere ostvarila je više od 45 pozorišnih uloga i preko 30 uloga u filmovima i televizijskim projektima, učestvujući i kao lektorka u brojnim međunarodnim produkcijama i radionicama.
Za svoj rad višestruko je nagrađivana, uključujući: Godišnju nagradu Udruženja dramskih umjetnika Crne Gore (2000), Nagradu grada Podgorice „19. decembar“ (2014), Gran Prix za najbolju žensku ulogu (Penelopijada, 2018), Nagradu „Vasilij Ivanovič Ščukin“ za izuzetna umjetnička ostvarenja (2022).

Dubravki Drakić dodijeljeno priznanje za izuzetan doprinos razvoju i međunarodnom pozicioniranju UCG

Nastavno-umjetničko-naučno vijeće beogradskog Fakuleta dramskih umjetnosti (FDU) saopštilo je danas da zahtjevi studenata u blokadama nisu ispunjeni i zatražilo odgovornost institucija.
U saopštenju piše da članovi tog veća izražavaju „punu podršku“ analizi statusa ispunjenosti zahtjeva koju je donijela ekspertska grupa Rektorskog kolegijuma Univerziteta u Beogradu.
- Ova analiza jasno pokazuje da zahtjevi studenata nisu ispunjeni, uprkos tome što je više od 100 dana prošlo od početka blokade - piše u saopštenju objavljenom na sajtu FDU.
Smatraju da je sada od „presudnog značaja“ da se odgovorni u nadležnim institucijama suoče sa činjenicama koje je iznijela ekspertska grupa i, kako su ukazali, „konačno preuzmu odgovornost za krizu koja se produbljuje“.
- Nedjelovanje i izostanak konkretnih mjera direktno dovode do toga da problem povratka u nastavu ostaje neriješen, što ozbiljno ugrožava akademsku zajednicu, a na prvom mjestu studente koji s pravom zahtijevaju odgovornost i transparentnost - naveli su.
Pozvali su akademsku i širu javnost da pažljivo razmotri nalaze ove analize „i da podrži napore u zaštiti integriteta univerziteta i akademskih vrijednosti“.

Nastavno vijeće beogradskog FDU: Zahtjevi studenata u blokadama nisu ispunjeni

Fakultet dramskih umjetnosti &nbsp;Univerziteta Crne Gore obilježava ove godine tri decenije postojanja, I tim povodom promovisana je monografija "Fakultet dramskih umjetnosti 1994-2024" .Kroz šesnaest segmenata monografije ispričana je priča o razvoju fakulteta. Monografija je akademski i nastavni, umjetnički i kulturološki portfolio fakulteta od osnivanja do danas.&nbsp; &nbsp;&nbsp;Ponosna sam na kolege koji su uspjeli da ostanu u oblasti koju su upisali, da se razviju i kao ljudi, ali i kao dramski umjetnici - &nbsp;kazala je profesorica na FDU Cetinje Dubravka Drakić. - Trideset godina je kratak period sa jedne strane, a sa druge prebrzo je prošao da bih mogla da se distanciram i da objektivno govorim o onome šta se u međuvremenu desilo. Ono što je zaista svima vidljivo jeste da više niko ne može poreći koliko je važan Fakultet dramskih umjetnosti. Više niko ne može poreći koji broj, koja vrsta izvanrednih glumaca, reditelja, producenata i pisaca se formirala na Cetinju, i to nam daje jednu dobro osnovu da idemo dalje i da se trudimo da sve ono što nijesmo dobro uradili popravimo, &nbsp;i da težimo najboljem - poručila je Drakić. Drakić, koja je dio generacije prvih studenata glume ovog fakulteta danas je profesorica na istom. O tome kakvi su današnji studenti, koliko u njima ima talenta, ali i želje I zdrave ambiciju koju je imala prva generacija, kaže, da što se tiče talenta, volje, želje I htjenja, sve je isto.&nbsp; &nbsp;- Kao što sam ja išla na konsultacije, pa položila prijemni, tako oni dolaze na konsultacije, tako su i oni &nbsp;veoma uzbuđeni kada dođe do tog trenutka polaganja, nimalo laganog, prijemnog ispita. Ono što se razlikuje to je drugačiji društveni kontekst. Mi smo studirali devedesetih, to je bilo ratno okruženje, mi smo bilo u blokadi, bili smo u oskudici svega. Oskudica se nije ogledala samo u komunikacijama i elementarnim uslovima života, nego se ta oskudica vidjela, prije svega, u nemogućnosti da se dođe do dramskih tekstova, do stručne literature. Danas, zahvaljujući medijima, jako je prisutno sve ono što mladom studentu treba da bi svoja znanja o glumi na jedan relevantan način unaprjeđivao - istakla je Drakić. &nbsp;Monografija je važna za studente da bi shvatili kako je i sa malenog Cetinja, poručuje &nbsp;Drakić, moguće stići do evropskih i svjetskih scena, pa i do, kako kaže, Holivuda. <h2>&nbsp;Ljumović: Sve su to primjeri različitih umjetničkih biografija i umjetničke prakse&nbsp;</h2> &nbsp;- Akademija je počela sa glumom, kasnije su to bili pozorišni i filmski reditelji, producenti, zatim dramaturzi i dramski pisci, a sve su to, zapravo, primjeri različitih umjetničkih biografija i prakse umjetničke, koja je temeljno kreirala različite artefake, različita umjetnička djela - rekao je urednik monografije i profesor na FDU Cetinje &nbsp;Janko Ljumović za emisiju Jutro sa Majom &nbsp;Fakultet dramskih umjetnosti je za ovih trideset godina, kaže Ljumović, temeljno promijenio i profesionalizovao umjetnički i medijski sistem Crne Gore, a monografija je, dodaje on, dio tih iskustava, ili priča o tome šta je osnovni sadržaj i koja je to metodologija umjetničkog obrazovanja u polju dramskih umjetnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111040_e39d2162bd0d3e7ea1f0fdc2ccf09fc2c3cb7c27beb71f6d75e809b035f9ff67.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241028111040_e39d2162bd0d3e7ea1f0fdc2ccf09fc2c3cb7c27beb71f6d75e809b035f9ff67" data-rendition-name="original" width="1046" height="593" loading="lazy" alt="Janko Ljumović"> <figcaption>Janko Ljumović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Ljumović je bio profesor prvoj generaciji studenata produkcije, jedan od njih je i dekan ovog fakulteta. Od tada do danas se pojavilo dosta mladih producenata, koji daju neku novu energiju, koji stiču značajnije mjesto u kulturnom životu Crne Gore . &nbsp;- &nbsp;Svako od nas u savremenosti kreira i razmišlja o umjetničkom projektu, koji je odgovor današnjeg dana. Ne postoje tu razlike. Svako vrijeme, svaki autor, svaka individua kreira, odnosno razvija umjetnički projekat upravo kroz razmišljanje šta mi to živimo danas. Te priče nekada i sada razlikuju se samo u nekim aspektima koji određuju uslove produkcije. Suštinski je na prvoj generaciji, na kasnijim generacijama, ali i današnjim, zapravo zadaci kako &nbsp;što više razviti kulturni sistem, umjetničku produkciju, kako promovisati standarde - naglasio je Ljumović. <h2>Jašarović: Bilo je to krčenje puta</h2> Fakultet dramski umjetnosti je &nbsp;specifična škola, i specifični su načini po kojima se u toj školi radi, uz poštovanje programa koja su akreditovana, kao i administrativne okolnost koje to omogućavaju - kazao je dekan FDU Edin Jašarović. &nbsp;- Jedni od njih su studenti produkcije, drugi su glumci, dramaturzi, reditelji, pozorišni reditelji, televizijski reditelji, medija i filma. Ovo je značajna godina jubileja, kad su ti studijski programi u prethodnih trideset godina nastajali. Značajno je istaći da je Fakultet dramskih umjetnosti u tom smislu stožer sistema, da ga on gradi u polju kulture, audiovizuelne produkcije, dramskih umjetnosti, ali i onoga što je polje medija i medijske produkcije. Sa tim alumnistima i studentima, kao jezgrom naše djelatnosti, smo izuzetno ponosni, ima ih malo, ali pojedinačno bilo koga da izlicitirate on je već ostvarene karije, vidljive karijere, koja je veoma referentna - rekao je Jašarović u emisiji Jutro sa Majom Svoje zvanje producenta je stekao upravo na ovom fakultetu i &nbsp;to je bila prva generacija studenata, koja je imala zadatak da krči put toj oblasti. &nbsp;- To je veoma tačna opservacija! Tako je bilo i nama producentima, stvarno je to krčenje puta. Kolega Ljumović je istakao da je uloga Fakulteta bila profesionalizacija crnogorske kulture, tako i kolegama dramaturzima, makar onim alumnistima od &nbsp;prvih generacija, ali, naravno, i pozorošnim i filmskim rediteljima - naglasio je Jašarović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111040_7f07f1074a4ee62ea7da35e7bb86b3ce3e13eacc3424399fe936392013c5ad8a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241028111040_7f07f1074a4ee62ea7da35e7bb86b3ce3e13eacc3424399fe936392013c5ad8a" data-rendition-name="original" width="1056" height="580" loading="lazy" alt="Edin Jašarović"> <figcaption>Edin Jašarović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Taj prokrčeni put nije bez novih izazova, smatra Jašarović, jer ostaje da nove kolege dokazuju svoje puteve, a kroz monografiju imaju, kako kaže, putokaz i iskaz kako je sve teklo. &nbsp;- Izgradnja ukupnog sistema socio kulturnog lanca svih oblasti kojima se bavimo tek predstoji. Mi imamo djelove lanca, ali treba mnogo više ulagati u kulturu da bi taj lanac bio potpun, ne samo socio kulturni, nego i produkcioni lanac. I mi i tome doprinosimo - poručio je Jašarović. <h2>Vukčević: FDU se oslanjao na najbolja jugoslovenska iskustva&nbsp;</h2> &nbsp;Publikacija je samo mali dio onoga što je doprinos Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju, a s obzirom na to da dolazi sa studijskog programa film i mediji, ponosni su na doprinos njihovih &nbsp;studenata i njihovog studijskog programa - kazao je profesor na FDU Cetinje Nikola Vukčević. &nbsp;- Ova knjiga je sjajna prilika da uđemo u sve naše projekte, u saradnji sa nizom klasa, nizom studenata, nizom drugih kolega profesora i da kreiramo dalji, bolji i potpuniji put za naše nove studente - istakao je Vukčević. &nbsp;Sa ovog fakulteta je izašao veliki broj reditelja, koji danas prave svoje prve i značajne korake, a neki su studenti Nikole Vukčevića, kojeg smo pitali šta je najbitnije, osim talenta da bi jedan mladi čovjek postao kvalitetan reditelj.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111044_48bcbbc9a17ae3f3b55f944aa806a8384e079ec3856aac61e05ab0d629d25c0a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241028111044_48bcbbc9a17ae3f3b55f944aa806a8384e079ec3856aac61e05ab0d629d25c0a" data-rendition-name="original" width="1057" height="588" loading="lazy" alt="Nikola Vukčević"> <figcaption>Nikola Vukčević(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  &nbsp;- &nbsp;Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju u svim studijskim programima, pa i u studijskom programu filma režija, odnosno film i mediji, oslanja se na najbolja jugoslovenska iskustva. Ta najbolja jugoslovenska iskustva su odavno trasirale starije kolege sa Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu, od prijemnog ispita, strukture tog procesa, pa do načina studiranja i komunikacije prema studentu. Naravno da smo zadovoljni rezultatima koje smo ostvarili, jer da oni nijesu takvi, &nbsp;ne bi bili motivisani na ovaj način, na koji i dan danas radimo. Sama činjenica da je prijemni ispit nešto čemu se spremamo još od februara mjeseca, kroz naše konsultacije. Konsultacije &nbsp;na Fakultetu dramskih umjetnosti, za sve potencijalne buduće studente, da se upoznaju sa onim šta se tamo uči, šta sa tim obrazovnim profilima mogu da urade jednoga dana, na tržištu rada, pa do toga, kako na najbolji način da se spreme za sve one faze koje taj prijemni ispit nudi. To je dio ozbiljnosti, koje jedna ovakva institucija, koja pripada Univerzitetu Crne Gore, nacionalnom sistemu visokoškolskog obrazovanja, sve to se nudi sa namjerom da se kreira temeljno obrazovanje za naše mlade ljude, &nbsp;i na najbolji način doprinesemo toj djelatnosti u Crnoj Gori - &nbsp;naglasio je Vukčević. <h2>Obradović: FDU je specifičan pečat za sve nas&nbsp;</h2> &nbsp;Fakultet dramskih umjetnosti je početak i baza jedne sjajne, velike piramide koja je dozvolila profesionalizaciju, kada je u pitanju dramska umjetnost, gotovo u svim oblastima - kazala je alumnistkinja FDU Cetinje Kristina Obradović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111044_12c84f633130ed7a40ac228b2282da54e10039897107275ffb019c3e9c0f51aa.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241028111044_12c84f633130ed7a40ac228b2282da54e10039897107275ffb019c3e9c0f51aa" data-rendition-name="original" width="1048" height="583" loading="lazy" alt="Kristina Obradović"> <figcaption>Kristina Obradović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  &nbsp;- Mislim da studiranje u jednom mjestu, koje je fokusirano na tri umjetničke akademije, muzičku, dramsku i likovnu, imalo svoj specifičan pečat na sve nas i imalo je jedno svoje obilježje koje, čini mi se, nekako svi nosimo dalje kroz život, ne samo profesionalni, nego i stvarni život - naglasila je Obradović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DphJinv1CFPQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Drakić: Više niko ne može poreći koliko je važan Fakultet dramskih umjetnosti

Ovaj jubilej označava mnogo više od proslave jedne obrazovne institucije, to je ujedno i proslava crnogorske kulture - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na svečanosti povodom obilježavanja 30. godina Fakulteta dramskih umjetnosti Univerziteta Crne Gore.
Fakultet dramskih umjetnosti našoj državi dao je, kako je istakao Milatović, glumce, reditelje, dramatruge, producente, umjetnike i stvaraoce koji su u minule tri decenije oblikovali, ne samo dramsku umjetnost u Crnoj Gori, već i crnogorsku kulturnu scenu.
- I učinili je dinamičnom, relevantnom i povezanom sa evropskim kontekstom - dodao je Milatović.
Naveo je da je prethodnih trideset godina, zajedno sa Fakultetom dramskih umjetnosti sazrijevalo crnogorsko savremeno stvaralaštvo i stasavale nove generacije umjetnika koji su razumjeli da umjetnost nije samo estetsko iskustvo, već i vitalna platforma za društveni dijalog, emancipaciju i progres.
- Umjetnost nas povezuje i omogućava nam da kroz različite forme stvaralačkih izraza sagledamo svijet iz drugačijih perspektiva. Zato često ističem da je kultura moćan alat za jačanje društvene kohezuje. Ne smijemo zaboraviti i da je pravo pojedinca na kulturu definisano Ustavom Crne Gore i stoga je obaveza države da, na svim nivoima odlučivanja, omogući što bolje uslove za rad ne samo institucija kulture i kulturnih djelatnika, već i da obezbijedi adekvatne uslove za rad programa umjetničkog obrazovanja i pruži podršku mladim umjetnicima - rekao je Milatović.
Poručio je da sljedeći jubilej Fakultet dramskih umjetnosti mora dočekati u komfornijem i adekvatnijem prostoru za rad od ovog sa kojim kojim sada raspolaže.
- Da bi smo dali pravi zamajac napretku crnogorske kulture i njenoj internacionalizaciji moramo voditi vizionarsku politiku i dobrom sinergijom države i obrazovnih institucija trasirati put razvoja crnogorske kulture i u decenijama pred nama. Vjerujem da će i u tom periodu Fakultet dramskih umjetnosti biti važna karika u lancu kulture Crne Gore - naveo je predsjednik.
On je u ime države i svih njenih građana, profesorima, studentima i alumnistima fakulteta dramskih umjetnosti čestitaо ovaj važan jubilej.&nbsp;
- Rezultati koji su ostali za vama u prethodnih trideset godina potvrđuju da su vaš rad, posvećenost i kreativnost od velikog značaja za našu zajednicu. Ohrabrujem vas da u narednom periodu još više podstičete stvaralačku slobodu jer samo tako suština umjetnosti može doći do svog punog izražaja - zaključio je Milatović.

Milatović: Fakultet dramskih umjetnosti je stub crnogorske kulture već tri decenije

Medijski praćene, ponekad smrtonosne i potencijalno neustavne akcije imigracionih službenika u SAD mogle bi da promijene stavove Amerikanaca o ključnoj politici Donalda Trampa - imigraciji, piše Dojče vele.
Ankete pokazuju da se javno mnjenje promijenilo zbog operacija Imigracione i carinske službe - poznatije kao ICE - u urbanim sredinama. Te operacije su ovog mjeseca dovele do smrti dvoje američkih građana u Mineapolisu.
Anketa Rojtersa/Ipsosa objavljena u ponedjeljak, koja je obuhvatila odgovore prije i poslije smrti bolničara Aleksa Pretja na kojeg je pucao službenik ICE-a, pokazala je da 53 odsto Amerikanaca ne odobrava Trampovu politiku imigracije, u poređenju s 39 odsto prvog dana njegovog novog mandata u januaru 2025. Odobravanje je sada na 39 procenata, dok je prošlog februara bilo 50 odsto.
Republikanci su uglavnom podržali aktivnosti ICE-a, dok je više od devet od 10 demokrata odbacilo te mjere. Međutim, gotovo dvije trećine glasača koji ne podržavaju deklarativno nijednu stranku reklo je da su akcije ICE-a pretjerane.
<h2>Akcije bez presedana u demokratijama, uključujući SAD</h2>
Mandat i uloga ICE u sprovođenju imigracionih zakona evoluirali su i mijenjali se tokom dvije decenije njegovog postojanja - dugo je bio zadužen za identifikaciju i hapšenje ilegalnih ili nedokumentovanih stranaca. Ranije su operacije na granici vođene uglavnom daleko od očiju javnosti.
Pomijeranje u velike gradove, u Trampovom drugom mandatu, postavilo je službenike ICE-a s pokrivenim licima u gusto naseljene oblasti, gdje svi imaju kamere na telefonima i mogu pratiti i dokumentovati njihove aktivnosti.
- Ovo je spoj nekoliko faktora bez presedana u operativnoj istoriji ICE-a - rekla je Kelsi Norman iz Instituta Bejker za javnu politiku u SAD.
To uključuje dolazak agenata ICE-a u veće gradove, lični cilj Donalda Trampa od milion deportacija, naglo povećanje finansiranja agencije i regrutovanja službenika, kao i nasilno, a sada i smrtonosno ponašanje na ulicama.
To je omogućilo veću pažnju javnosti na Trampov pristup imigracionoj policiji i istaklo neke ekstremnije taktike agenata.&nbsp;
- Taktike koje ICE primhenjuje podshećaju na policijske metode u autoritarnim zemljama. Dobar dio ove militarizovane prakse postojao je i ranije unutar imigracione službe, samo što je ranije bila primjenjivana na granici, gdje nije bila toliko u fokusu javnosti kao sada - rekla je Norman.
Ističe da je ponašanje te službe u Trampovom drugom mandatu bez presedana - i u SAD-u i u drugim demokratijama.
Upotreba sile protiv prolaznika i pokreta građana, uključujuži suzavac i biber-sprej, privukla je pažnju i međunarodnih policijskih tijela, između ostalog i Međunarodnog udruženja šefova policije.
U jednom saopštenju to udruženje poziva Bijelu kuću da okupi službenike za sprovođenje zakona na svim nivoima kako bi „podržala miran, zakonit angažman i politiku zasnovanu na dokazanoj praksi“.
<h2>Na kraju ispašta lokalna policija</h2>
Posmatrači su već ranije upozoravali da su u masovnoj regrutaciji mnogi službenici ICE-a ostali nedovoljno obučeni.
Trenutne tenzije bi mogle da promijene stavove javnosti o kvalitetu i profesionalosti skoro 18.000 agencija za sprovođenje zakona širom SAD, rekla je Keti O'Tul iz konsultantske firme 21CP Solutions.
- Ako se u zajednici dogodi tragedija zbog dJelovanja organa reda, ljudi ne prave razliku između federalnih i državnih ili lokalnih službenika. U nekoliko većih gradova sada postoje tenzije između saveznih i lokalnih agencija za sprovođenje zakona. To ne služi nikome - ističe O'Tul.
Ona, koja je i sama bila šefica policije u Bostonu i Sijetlu, rekla je za Dojče vele da će lokalna policija vjerovatno morati da se nosi sa posljedicama trenutnih kontroverzi oko ICE-a.
- Kada pogledate šta se dešava u Mineapolisu i nekim drugim većim gradovima upravo sada sa svim demonstracijama, lokalna policija je ta koja mora da se nosi sa posljedicama - navela je O'tul.
<h2>Američke vrijednosti: 2. i 4. amandman</h2>
Smrt Rene Gud i Aleksa Pretija privukla je pažnju širom svijeta. Za obične Amerikance ove operacije ističu druge potencijalne rizike - ne samo mogućnost upotrebe smrtonosne sile protiv građana.
Viši saradnik u Institutu Kejto Volter Olson rekao je da postoje dokazi da akcije ICE-a narušavaju građanska prava zagarantovana &nbsp;u Ustavu i Povelji o pravima.
To uključuje, kako je rekao za Dojče vele, očigledna kršenja 4. amandmana, prava na „pretres i zapljenu“, kada je ICE ulazio u domove bez sudskog naloga. Takođe su narušavana prava zagarantovana građanima i ne-građanima.
- Vidjeli smo višestruka očigledna kršenja prava na pretres i zapljenu, uključujući obijanje vrata vlasnika kuća. U jednom poznatom slučaju, unutra nije bilo ilegalaca. U drugim slučajevima, brojnijim ali manje dramatičnim, prekršena su pravila kada policija može zaustaviti nekoga na ulici - rekao je Olson.
Izjave nakon Pretijeve smrti koje su dali istaknuti zvaničnici i pristalice Trampove administracije takođe su skrenule pažnju na 2. amandman, koji pojedincima daje pravo da nose oružje.
Preti je imao dozvolu za oružje u Minesoti i ovlašćenje za nošenje skrivenog oružja. Nijedan od brojnih snimaka njegovog ubistva snimljenih očevicima ne pokazuje kako vadi vatreno oružje, ali ključne ličnosti administracije su primijetile da Preti nije trebalo da donese oružje na protest. To sada nailazi na otpor u Republikanskoj stranci i drugim pokretima.
- Naš 2. amandman je veoma cijenjen kod američke konzervativne strane spektra već mnogo decenija. Trampova administracija - ne samo jedan, već više Trampovih zvaničnika - izašla je i rekla stvari poput toga da ne bi trebalo da nosite pištolj na ulicama grada, u jednom slučaju, ili da nikada ne bi trebalo da imate vatreno oružje na demonstracijama, čak i ako vaša savezna država to dozvoljava, čak i ako imate dozvolu za skriveno nošenje, čak i ako nikada ne koristite pištolj, niti ga vadite ili pokazujete. Ovo je oštar zaokret od 180 stepeni u odnosu na ono što je bio konzervativni stav - ističe Olson.
<h2>Ko je sljedeći?</h2>
Očigledno narušavanje ustavnih prava na ulicama Amerike sada možda dovodi u pitanje temelje američkih ideala slobode i pravde. Olson je rekao da građani možda sada razmišljaju da li ove akcije mogu biti signal za buduće postupke.
- Mislim da se obični Amerikanci sada moraju suočiti sa ovim pitanjem: ako se ovo može raditi u kampanji protiv imigranata, gdje bi još moglo da se primijeni kada kampanja krene protiv ljudi koji se smatraju subverzivnim ili "neameričkim" - zaključio je Olson.

Akcije imigracionih službenika dovode u pitanje osnovne vrijednosti SAD-a

Danska je odlučila da će njeni građani moći da se penzionišu sa 70 godina.
&nbsp;Svako ko je rođen poslije 31. decembra 1970. godine moći će da se penzioniše tek sa 70 godina. Danska je tako rekorder sa ovom starosnom granicom za penzionisanje.
&nbsp;U međuvremenu, radnici u drugim zemljama EU i dalje mogu da se penzionišu sa 60 godina.
&nbsp;Starosna granica za odlazak u penziju u Njemačkoj će se postepeno povećavati na 67 godina do 2031. godine. Samo nekoliko grupa moći će da se penzioniše prije 67. godine, prenosi B92.
&nbsp;Većina ljudi u Njemačkoj može se penzionisati prijevremeno samo sa smanjenom penzijom, najranije sa 63 godine.
&nbsp;Poređenje koje su napravili nemački mediji pokazuje da penzioni sistemi u Evropi nijesu ni blizu jedinstveni. Na primjer, neke zemlje imaju različite starosne granice za penzionisanje za muškarce i žene. Dužina vremena koje radnici moraju da uplaćuju u penzione fondove kako bi se kvalifikovali za penziju takođe znatno varira.

Danci u penziju sa 70 godina

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je "još jedna" američka vojna flota na putu ka Iranu.
- Inače, još jedna prelijepa armada upravo sada prelijepo plovi ka Iranu. Dakle, vidjećemo - rekao je Tramp u utorak tokom govora u američkoj saveznoj državi Ajovi.
Nije jasno da li je Tramp mislio na nosač aviona USS Abraham Lincoln i prateće ratne brodove koji su već stigli na Bliski istok u ponedjeljak ili na druge američke vojne snage.
U međuvremenu, regionalna komanda američke vojske, CENTCOM, najavila je višednevnu vježbu vazduhoplovnih snaga na Bliskom istoku.
Tramp je nedavno odbio da isključi mogućnost vojne intervencije SAD-a u Iranu, nakon nasilnog gušenja protesta koji su, prema navodima organizacija za ljudska prava i svjedoka, rezultirali hiljadama mrtvih.
Govoreći o rukovodstvu u Teheranu, Tramp je u Ajovi rekao: „Nadam se da će postići dogovor“.
Ranije je američkom informativnom portalu Axios rekao da je Iran zainteresovan za diplomatsko rješenje tenzija sa Sjedinjenim Državama.&nbsp;
- Situacija u vezi s Iranom je promjenljiva, jer je SAD poslao veliku flotu u region - rekao je Tramp u intervjuu za Axios.

Tramp kaže da se "još jedna prelijepa armada" kreće ka Iranu

Šef češke diplomatije Petr Macinka saopštio je da ako predsjednik te zemlje Petr Pavel, po njegovoj ocjeni, ne prestane da krši Ustav time što odbija da imenuje jednog kontroverznog influensera i političara za ministra zabraniće šefu države da predstavlja Češku u NATO-u.
Nova prijetnja od šefa diplomatije stigla je poslije njegovih noćnih SMS poruka savjetniku šefa države u kojima je predsjedniku prijetio da ako ne imenuje kontroverznog Filipa Tureka za ministra da će protiv njega povesti neviđeno brutalni rat.
- Mislim da bi to trebalo da zna. Može da bude miran ako ja dobijem Tureka na ministarstvu životne sredine. Ako ne, spaliću mostove na takav način da će to ući u udžbenike politikologije kao ekstremni slučaj kohabitacije. Shvatam da predsjednik ne dopušta da ga ucjenjuju ali politika je kompromis. Ili će biti moguće sve ili ništa - napisao je Macinka, lider najmanjeg partnera u vladi, stranke Motoristi sebi predsjednikovom savjetniku.
Pavel je označio poruke kao prijetnje i ucjenjivanje, te poručio da kod njega ne prolazi zastrašivanje i objavio sadržaj SMS poruka, koje je poslije premijer Andrej Babiš označio kao "nesrećne", ali misli da ako je u pitanju prepiska sa savjetnikom da to onda nije ucjena.
- Riječi ministra Macinke su nesrećne. Ja sigurno ne bih tako razgovarao. Mislim da kao prvo treba smiriti strasti na obje strane i početi normalan razgovor - kazao je Babiš.
Macinka je međutim na optužbu da ucjenama i prijetnjama po svaku cijenu nastoji da progura počasnog predsjednika stranke Motoristi sebi na funkciju ministra odbio da su to bile, te rekao da je to bilo samo "političko pregovaranje, jer u politici su legitimni pokušaji da se utiče da druga strana promijeni mišljenje".
- Sjutra idem u Brisel na važne sastanke. Nemam drugu mogućnost nego da generalnom sekretaru NATO Marku Ruteu kažem da smatram da pošto predsjednik izlazi van ustavnog okvira da na predstojećem samitu NATO u julu šef češke delegacije ne treba da bude šef države nego vlade - kazao je Macinka.
Šef diplomatije upozorio je da bez njegovog ministarstva ne može da se sredi akreditacija za samit NATO, premda o tome ko će predstavljati Češku odlučuje vlada i prije svega sam premijer koji je na sebe preuzeo ulogu garanta spoljne politike.
- Ne mogu da dopustim u takvoj situaciji da predsjednik vodi tu delegaciju, da ne daj bože ponovo ne obećava nešto kao avione Ukrajini - kazao je Macinka. Pavel u Kijevu nije ništa obećavao i naglasio je da odlučuje češka Vlada a ne on, ali da bi eventualno armija mogla da proda četiri aviona L 159 Ukrajini za zaštitu od dronova.
Macinka je ponovo odbio jedino pravno rješenje spora oko toga mora li predsjednik automatski da imenuje ministra kojeg mu predloži premijer ili ima izvjestan manevarski prostor u vanrednim situacijama, tvrdeći da je njemu i svima jasno da mora da imenuje svakog koga mu premijer predloži.
Pavel see pozvao, međutim, na analizu stručnjaka za ustavno pravo i član Ustava koji šefu države nalaže da štiti demokratske vrijednosti, te ta analiza navodi da bi pogazio Ustav kada bi imenovao političara ekstremističke prošlosti koga prate skandali sa ksenofobnim, rasističkim komentarima na društvenim mrežama, koji krši češke zakone npr. vožnjom preko 250 kilometara na sat ili ilegalnom gradnjom, kao i neobjašnjenim oporezovanjem prihoda u prošlosti.
Pavel je predložio čim je izbio spor da se zatraži nalaz i tumačenje Ustavnog suda, koji je već jednom kada je prethodni predsjednik Češke bio Miloš Zeman ostavio izvjestan prostor da šef države odbije da imenuje predloženog ministra ukoliko postoje očigledne pravne ili bezbjednosne prepreke.
&nbsp;- Neću da nam se u to miješa aktivistički Ustavni sud - kazao je Macinka o jedinom načinu da se nesuglasice oko tumačenja Ustava riješe tako što bi vlada morala da tuži predsjednika Ustavnom sudu da sud definiše precizno tu nadležnost, dok predsjednik zemlje nema pravo po zakonu na takvu žalbu.
Macinka je i prije ovih noćnih prijetnji javno tvrdio da je možda došlo vrijeme da se preduzmu mjere protiv predsjednika Pavela i da ga "svedu samo na figuru koja polaže vijence, između ostalog i preko drastičnog smanjenja budžeta predsjedničke kancelarije".

Tag: fakultet-dramskih-umjetnosti