U srijedu 29. oktobra, sa početkom u 20.00 sati u holu tehničkih fakulteta Univerziteta Crne Gore, odigraće se scensko-muzički performans "Chasing Harmony" - najavili su organizatori Festivala umjetnosti, nauke i kulture - FUNK 2025.&nbsp;
Ovaj perfomans, kako je precizirano, izvešće studentkinje Fakulteta dramskih umjetnosti, a komad je nastao u sklopu nastavnog procesa studijskog programa Gluma, na predmetu Glas V, pod mentorskim rukovodstvom doc. dr Sare Vujošević Jovanović.
- Uloge tumače studentkinje treće godine osnovnih studija Glume: Marija Vujović (uloga Donna), Darija Pravilović (uloga Rosie), Iskra Zeković (uloga Tanya) i Kristina Mrkić (uloga Sophie), a uz klavirsku pratnju pijaniste Dmitrija Griniha - precizirano je u saopštenju.
Projekat proizlazi kao prirodan nastavak rada na muzičko-scenskoj etidi, kojom su pomenute studentkinje, u okviru ispitnog programa iz predmeta Glas IV , demonstrirale svoje izvanredne scenske sposobnosti i osvojile Prvu nagradu u disciplini “Vokalno-pozorišna vještina”, na Međunarodnom muzičkom takmičenju glumaca i operskih umjetnika „Canta Anima“ Moskva 2025.
- Predstava je inspirisana jednim od najpoznatijih svjetskih mjuzikla “Mamma Mia!” (po tekstu Ketrin Džonson, na muziku Benija Andersona i Berna Ulveusa) i predstavlja spoj vokalne interpretacije, scenskog izraza i ansambl-igre, te istražuje izražajnost kroz pjevanu riječ teatra, sklad između govora, glasa, pokreta i dramske radnje - istaknuto je u soapštenju.
U kontekstu crnogorskog kulturnog prostora, muzičko pozorište kao oblik umjetničkog izraza još je nedovoljno zastupljeno, a ovaj perfomans predstavlja iskorak u pravcu razvoja i afirmacije tog žanra i ujedno promoviše savremeno razumijevanje teatarskih formi.
- Realizacijom ove predstave Fakultet dramskih umjetnosti potvrđuje svoju posvećenost razvoju umjetničkog stvaralaštva zasnovanog na istraživačkom, pedagoškom i izvođačkom iskustvu, te afirmiše savremene evropske metode i pedagoške pristupe u obrazovanju budućih nosilaca kulturnog razvoja Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Scensko-muzički performans "Chasing Harmony" u okviru FUNK-a

Večeras imamo priču s povodom - priču koja potiče s našeg fakulteta, s namjerom da obilježimo prvih 20 godina filmske i TV režije. To je kazao dekan Fakulteta dramskih umjetnosti, prof. dr Edin Jašarović, i predsjednik organizacionog odbora Festivala umjetnosti, nauke i kulture, na svečanom otvaranju dvodnevnog programa povodom ovog jubileja, koji je ujedno bio i osvrt na dvije decenije stvaranja. - Zaista je nevjerovatno šta se desilo za 20 godina otkad postoji smjer Filmska i TV režija na Fakultetu dramskih umjetnosti Cetinje. Ovo je smjer i program koji je prepoznat ne samo van granica Crne Gore, nego i u Evropi - kazala je prof. Marija Perović, rediteljka i profesorka na Fakultetu dramskih umjetnosti. Program je u holu tehničkih fakulteta Univerziteta Crne Gore okupio brojne bivše i sadašnje studente, profesore, saradnike i predstavnike filmske industrije, koji su kroz razgovore, panele, masterklas i projekcije studentskih filmova obilježili ovaj značajan jubilej, potvrdivši kontinuitet i snagu filmskog obrazovanja na Univerzitetu Crne Gore. Kako je istakao prof. dr Nikola Vukčević, osnivač i dugogodišnji profesor ovog programa, dvadeset godina otkako se u Crnoj Gori studira Filmska i TV režija važan je trenutak. - Radujem se što ga zajedno obilježavamo – u dijalogu, na panelima i uz pregled studentskih filmova različitih generacija. Puno toga se promijenilo u ovih dvadeset godina – od profesora i studenata, do tehnike i tehnologije – ali jedna stvar je uvijek ostala ista: želja da što bolje ispričamo naše filmske priče i da naučimo naše studente da to uspješno rade, istovremeno njegujući autentičnost, hrabrost i kreativnu radoznalost - istakao je Vukčević. Od prvih predavanja u skromnim uslovima, preko pionirskih generacija koje su doprinijele daljem razvoju crnogorskog filma, do današnjih profesora i studenata čiji se rad prepoznaje na regionalnoj i evropskoj mapi, ovaj studijski program izrastao je, isitče Vukčević, u važnu tačku kulturnog i umjetničkog identiteta Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026101028_f43469d065793dcdb8ed4b64f7fb0cc482e442019e909a9c61a547c9a0c32c45.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026101028_f43469d065793dcdb8ed4b64f7fb0cc482e442019e909a9c61a547c9a0c32c45" data-rendition-name="original" width="1500" height="1000" loading="lazy" alt="Obilježavanje jubileja"></figure>  - Dvadeset godina kasnije, ponosni smo na sve naše studente i kolege – na generacije koje su postale nosioci savremene crnogorske kinematografije, i na one koji tek dolaze, spremni da nastave ovu priču sa jednakim entuzijazmom i vjerom u moć filma - kazao je on. Nakon svečanog otvaranja, uz dodjelu zahvalnice za doprinos razvoju studijskog programa, uslijedio je i inspirativan razgovor sa Brankom Baletićem, prvim profesorom filmske režije u Crnoj Gori, i prof. dr Nikolom Vukčevićem, rukovodiocem studijskog programa Film i mediji. Oni su, kroz generacijski dijalog, govorili o učenju umjetnosti i zanata režije – nekad i sad, evocirajući početke i razvoj studijskog programa koji je iznjedrio brojne istaknute autore. U nastavku večeri uslijedile su projekcije studentskih filmova koji su, kroz dvije decenije, prikazali tematsku i stilski raznoliku poetiku mladih autora FDU Cetinje, čiji se rad sve više prepoznaje na regionalnoj i evropskoj sceni. Drugog dana programa, 25. oktobra, održan je niz stručnih i inspirativnih razgovora. Nakon izlaganja dr Stanka Crnobrnje o savremenoj televiziji i TV režiji, uslijedio je panel „Izazovi reditelja u mladosti“, na kojem su učestvovali bivši studenti koji danas aktivno stvaraju u filmskoj i televizijskoj produkciji. Panel „Mogućnosti na tržištu – filmska industrija, televizija, digitalni mediji, edukacija“, koji je vodila prof. Marija Perović, okupio je Sanju Jovanović (producentkinju, rukovoditeljku sektora za politike i planiranje FCCG i vanredni profesor na UDG-u), Senada Šahmanovića (RTVCG), Matiju Jovanovića i Tamaru Pavićević. Oni su kroz različite profesionalne perspektive sagledali prilike i izazove filmskog stvaralaštva u Crnoj Gori i regionu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026101028_52da8808c4c4d4d8d7f4c6828dadc6097928985d5811ad85429b11b1d44a9fbd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251026101028_52da8808c4c4d4d8d7f4c6828dadc6097928985d5811ad85429b11b1d44a9fbd" data-rendition-name="original" width="1500" height="1000" loading="lazy" alt="Obilježavanje jubileja"></figure>  U nastavku je održan panel „Dvije decenije studiranja FTV režije – različite perspektive“, na kojem su učestvovali Gojko Berkuljan, Pavle Simonović, Nemanja Bečanović i Mateja Raičković, uz moderaciju mr Dušana Kasalice. Razgovor je bio prilika da se sagleda razvoj programa, njegov doprinos savremenoj crnogorskoj kinematografiji i audiovizuelnom stvaralaštvu, ali i da se otvore pitanja o budućim pravcima njegovog razvoja. Završnicu programa obilježio je masterklas profesora Srđana Vuletića sa Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, posvećen specifičnostima kratkog metra, festivalskim savjetima i obrazovanju mladih reditelja kroz kratki film i srodne formate. - Dvodnevni program, održan u okviru FUNK festivala, potvrdio je da je Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju ne samo kolijevka filmskog obrazovanja u Crnoj Gori, već i važna tačka kulturnog i umjetničkog identiteta zemlje, čiji studenti i profesori nastavljaju da oblikuju njenu savremenu kinematografiju sa istim entuzijazmom i vjerom u moć filma - saopšteno je iz Univerziteta Crne Gore.

1250x600

1084x550

Dvije decenije filmske i TV režije: Fakultet dramskih umjetnosti obilježio jubilej kroz panele, projekcije i masterklas

Milija Koldžić, okrivljen za napad na studente Fakulteta dramskih umjetnosti (FDU) u Beogradu, zaključio je 16. juna sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu sporazum o priznanju krivičnog djela, javlja Radio-televizija Srbije.
Koldžić, koji je i bivši odbornik u Skupštini opštine Novi Beograd, kažnjen je uslovnom kaznom zatvora od šest mjeseci, sa rokom provjeravanja od dvije godine, kao i novčanom kaznom od 50 000 dinara (420 eura).
Osim njega, u napadu na studente učestvovale su još dvije osobe - Milena Aleksić i Ivan Stanišić - koje su ranije priznale da su izvršile krivično djelo.
Studenti FDU napadnuti su 22. novembra 2024. godine u blizini svog fakulteta, dok su zajedno sa svojim profesorima odavali poštu za nastradale u padu nadstrešnice u Novom Sadu.
Ovaj napad na studente bio je jedan od okidača za studentske blokade fakulteta, koje su počele na Fakultetu dramskih umjetnosti, a proširile su se na desetine drugih širom Srbije. Mnoge blokade traju i danas, sedam mheseci kasnije.
Studenti, između ostalog, zahtijevaju procesuiranje odgovornih za smrt 16 osoba u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, kao i sankcionisanje svih napadača na studente u blokadi.
Posljednji zahtjev studenata koji su ispostavili početkom maja je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.

I treći učesnik napada na studente u Beogradu priznao krivicu

Redovnoj profesorici Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju Dubravki Drakić, dodijeljeno je priznanje za poseban doprinos razvoju umjetničko-istraživačkog rada i međunarodnom pozicioniranju Univerziteta Crne Gore.&nbsp;
Priznanje joj je uručio rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Božović na svečanoj sjednici Senata, održanoj krajem 2024. godine.
Kroz gotovo tri decenije predanog rada u obrazovanju, umjetničkom stvaranju i afirmaciji Univerziteta, prof. Drakić ostavila je dubok trag u visokoškolskom obrazovanju i scenskoj umjetnosti.&nbsp;
Njeno profesionalno i umjetničko djelovanje prepoznato je kao primjer kontinuirane posvećenosti razvoju univerzitetske zajednice i promociji umjetničkih vrijednosti na domaćem i međunarodnom planu.
Drakić je nagrađena na prijedlog Vijeća Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje koje je prepoznalo višedecenijski doprinos prof. dr Drakić u oblasti scenske umjetnosti, njenu izuzetnu posvećenost obrazovanju studenata, kao i prepoznatljivost kroz brojne pozorišne i filmske uloge, nagrade i međunarodnu saradnju.
- Ova nagrada za mene predstavlja veliku čast, ali i odgovornost. Kada vas predlože kolege sa fakulteta, kada vas izglasa Vijeće na kojem radite, a priznanje dodijeli Univerzitet, onda sve godine provedene u radu sa studentima i u umjetničkom stvaranju dobiju dodatni smisao. Posebno mi je dirljivo što je ovo priznanje stiglo upravo u godini jubileja – 30 godina od osnivanja Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje i 30 godina mog prisustva na Univerzitetu Crne Gore. Ovo priznanje za mene znači potvrdu da se trud i predanost prepoznaju i cijene - kazala je ovom prilikom profesorica Drakić.
Dubravka Drakić diplomirala je glumu na Fakultetu dramskih umjetnosti Cetinje 1999. godine sa ocjenom 10 i prosjekom 9,23. Od tada je neprekidno angažovana na Fakultetu, gdje danas predaje predmete Gluma i Govor kao redovna profesorka. Bila je direktorica Gradskog pozorišta u Podgorici, predsjednica Savjeta KIC-a „Budo Tomović“ i članica Odbora CANU za filmsku i pozorišnu umjetnost.
Tokom svoje karijere ostvarila je više od 45 pozorišnih uloga i preko 30 uloga u filmovima i televizijskim projektima, učestvujući i kao lektorka u brojnim međunarodnim produkcijama i radionicama.
Za svoj rad višestruko je nagrađivana, uključujući: Godišnju nagradu Udruženja dramskih umjetnika Crne Gore (2000), Nagradu grada Podgorice „19. decembar“ (2014), Gran Prix za najbolju žensku ulogu (Penelopijada, 2018), Nagradu „Vasilij Ivanovič Ščukin“ za izuzetna umjetnička ostvarenja (2022).

Dubravki Drakić dodijeljeno priznanje za izuzetan doprinos razvoju i međunarodnom pozicioniranju UCG

Nastavno-umjetničko-naučno vijeće beogradskog Fakuleta dramskih umjetnosti (FDU) saopštilo je danas da zahtjevi studenata u blokadama nisu ispunjeni i zatražilo odgovornost institucija.
U saopštenju piše da članovi tog veća izražavaju „punu podršku“ analizi statusa ispunjenosti zahtjeva koju je donijela ekspertska grupa Rektorskog kolegijuma Univerziteta u Beogradu.
- Ova analiza jasno pokazuje da zahtjevi studenata nisu ispunjeni, uprkos tome što je više od 100 dana prošlo od početka blokade - piše u saopštenju objavljenom na sajtu FDU.
Smatraju da je sada od „presudnog značaja“ da se odgovorni u nadležnim institucijama suoče sa činjenicama koje je iznijela ekspertska grupa i, kako su ukazali, „konačno preuzmu odgovornost za krizu koja se produbljuje“.
- Nedjelovanje i izostanak konkretnih mjera direktno dovode do toga da problem povratka u nastavu ostaje neriješen, što ozbiljno ugrožava akademsku zajednicu, a na prvom mjestu studente koji s pravom zahtijevaju odgovornost i transparentnost - naveli su.
Pozvali su akademsku i širu javnost da pažljivo razmotri nalaze ove analize „i da podrži napore u zaštiti integriteta univerziteta i akademskih vrijednosti“.

Nastavno vijeće beogradskog FDU: Zahtjevi studenata u blokadama nisu ispunjeni

Fakultet dramskih umjetnosti &nbsp;Univerziteta Crne Gore obilježava ove godine tri decenije postojanja, I tim povodom promovisana je monografija "Fakultet dramskih umjetnosti 1994-2024" .Kroz šesnaest segmenata monografije ispričana je priča o razvoju fakulteta. Monografija je akademski i nastavni, umjetnički i kulturološki portfolio fakulteta od osnivanja do danas.&nbsp; &nbsp;&nbsp;Ponosna sam na kolege koji su uspjeli da ostanu u oblasti koju su upisali, da se razviju i kao ljudi, ali i kao dramski umjetnici - &nbsp;kazala je profesorica na FDU Cetinje Dubravka Drakić. - Trideset godina je kratak period sa jedne strane, a sa druge prebrzo je prošao da bih mogla da se distanciram i da objektivno govorim o onome šta se u međuvremenu desilo. Ono što je zaista svima vidljivo jeste da više niko ne može poreći koliko je važan Fakultet dramskih umjetnosti. Više niko ne može poreći koji broj, koja vrsta izvanrednih glumaca, reditelja, producenata i pisaca se formirala na Cetinju, i to nam daje jednu dobro osnovu da idemo dalje i da se trudimo da sve ono što nijesmo dobro uradili popravimo, &nbsp;i da težimo najboljem - poručila je Drakić. Drakić, koja je dio generacije prvih studenata glume ovog fakulteta danas je profesorica na istom. O tome kakvi su današnji studenti, koliko u njima ima talenta, ali i želje I zdrave ambiciju koju je imala prva generacija, kaže, da što se tiče talenta, volje, želje I htjenja, sve je isto.&nbsp; &nbsp;- Kao što sam ja išla na konsultacije, pa položila prijemni, tako oni dolaze na konsultacije, tako su i oni &nbsp;veoma uzbuđeni kada dođe do tog trenutka polaganja, nimalo laganog, prijemnog ispita. Ono što se razlikuje to je drugačiji društveni kontekst. Mi smo studirali devedesetih, to je bilo ratno okruženje, mi smo bilo u blokadi, bili smo u oskudici svega. Oskudica se nije ogledala samo u komunikacijama i elementarnim uslovima života, nego se ta oskudica vidjela, prije svega, u nemogućnosti da se dođe do dramskih tekstova, do stručne literature. Danas, zahvaljujući medijima, jako je prisutno sve ono što mladom studentu treba da bi svoja znanja o glumi na jedan relevantan način unaprjeđivao - istakla je Drakić. &nbsp;Monografija je važna za studente da bi shvatili kako je i sa malenog Cetinja, poručuje &nbsp;Drakić, moguće stići do evropskih i svjetskih scena, pa i do, kako kaže, Holivuda. <h2>&nbsp;Ljumović: Sve su to primjeri različitih umjetničkih biografija i umjetničke prakse&nbsp;</h2> &nbsp;- Akademija je počela sa glumom, kasnije su to bili pozorišni i filmski reditelji, producenti, zatim dramaturzi i dramski pisci, a sve su to, zapravo, primjeri različitih umjetničkih biografija i prakse umjetničke, koja je temeljno kreirala različite artefake, različita umjetnička djela - rekao je urednik monografije i profesor na FDU Cetinje &nbsp;Janko Ljumović za emisiju Jutro sa Majom &nbsp;Fakultet dramskih umjetnosti je za ovih trideset godina, kaže Ljumović, temeljno promijenio i profesionalizovao umjetnički i medijski sistem Crne Gore, a monografija je, dodaje on, dio tih iskustava, ili priča o tome šta je osnovni sadržaj i koja je to metodologija umjetničkog obrazovanja u polju dramskih umjetnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111040_e39d2162bd0d3e7ea1f0fdc2ccf09fc2c3cb7c27beb71f6d75e809b035f9ff67.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241028111040_e39d2162bd0d3e7ea1f0fdc2ccf09fc2c3cb7c27beb71f6d75e809b035f9ff67" data-rendition-name="original" width="1046" height="593" loading="lazy" alt="Janko Ljumović"> <figcaption>Janko Ljumović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Ljumović je bio profesor prvoj generaciji studenata produkcije, jedan od njih je i dekan ovog fakulteta. Od tada do danas se pojavilo dosta mladih producenata, koji daju neku novu energiju, koji stiču značajnije mjesto u kulturnom životu Crne Gore . &nbsp;- &nbsp;Svako od nas u savremenosti kreira i razmišlja o umjetničkom projektu, koji je odgovor današnjeg dana. Ne postoje tu razlike. Svako vrijeme, svaki autor, svaka individua kreira, odnosno razvija umjetnički projekat upravo kroz razmišljanje šta mi to živimo danas. Te priče nekada i sada razlikuju se samo u nekim aspektima koji određuju uslove produkcije. Suštinski je na prvoj generaciji, na kasnijim generacijama, ali i današnjim, zapravo zadaci kako &nbsp;što više razviti kulturni sistem, umjetničku produkciju, kako promovisati standarde - naglasio je Ljumović. <h2>Jašarović: Bilo je to krčenje puta</h2> Fakultet dramski umjetnosti je &nbsp;specifična škola, i specifični su načini po kojima se u toj školi radi, uz poštovanje programa koja su akreditovana, kao i administrativne okolnost koje to omogućavaju - kazao je dekan FDU Edin Jašarović. &nbsp;- Jedni od njih su studenti produkcije, drugi su glumci, dramaturzi, reditelji, pozorišni reditelji, televizijski reditelji, medija i filma. Ovo je značajna godina jubileja, kad su ti studijski programi u prethodnih trideset godina nastajali. Značajno je istaći da je Fakultet dramskih umjetnosti u tom smislu stožer sistema, da ga on gradi u polju kulture, audiovizuelne produkcije, dramskih umjetnosti, ali i onoga što je polje medija i medijske produkcije. Sa tim alumnistima i studentima, kao jezgrom naše djelatnosti, smo izuzetno ponosni, ima ih malo, ali pojedinačno bilo koga da izlicitirate on je već ostvarene karije, vidljive karijere, koja je veoma referentna - rekao je Jašarović u emisiji Jutro sa Majom Svoje zvanje producenta je stekao upravo na ovom fakultetu i &nbsp;to je bila prva generacija studenata, koja je imala zadatak da krči put toj oblasti. &nbsp;- To je veoma tačna opservacija! Tako je bilo i nama producentima, stvarno je to krčenje puta. Kolega Ljumović je istakao da je uloga Fakulteta bila profesionalizacija crnogorske kulture, tako i kolegama dramaturzima, makar onim alumnistima od &nbsp;prvih generacija, ali, naravno, i pozorošnim i filmskim rediteljima - naglasio je Jašarović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111040_7f07f1074a4ee62ea7da35e7bb86b3ce3e13eacc3424399fe936392013c5ad8a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241028111040_7f07f1074a4ee62ea7da35e7bb86b3ce3e13eacc3424399fe936392013c5ad8a" data-rendition-name="original" width="1056" height="580" loading="lazy" alt="Edin Jašarović"> <figcaption>Edin Jašarović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Taj prokrčeni put nije bez novih izazova, smatra Jašarović, jer ostaje da nove kolege dokazuju svoje puteve, a kroz monografiju imaju, kako kaže, putokaz i iskaz kako je sve teklo. &nbsp;- Izgradnja ukupnog sistema socio kulturnog lanca svih oblasti kojima se bavimo tek predstoji. Mi imamo djelove lanca, ali treba mnogo više ulagati u kulturu da bi taj lanac bio potpun, ne samo socio kulturni, nego i produkcioni lanac. I mi i tome doprinosimo - poručio je Jašarović. <h2>Vukčević: FDU se oslanjao na najbolja jugoslovenska iskustva&nbsp;</h2> &nbsp;Publikacija je samo mali dio onoga što je doprinos Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju, a s obzirom na to da dolazi sa studijskog programa film i mediji, ponosni su na doprinos njihovih &nbsp;studenata i njihovog studijskog programa - kazao je profesor na FDU Cetinje Nikola Vukčević. &nbsp;- Ova knjiga je sjajna prilika da uđemo u sve naše projekte, u saradnji sa nizom klasa, nizom studenata, nizom drugih kolega profesora i da kreiramo dalji, bolji i potpuniji put za naše nove studente - istakao je Vukčević. &nbsp;Sa ovog fakulteta je izašao veliki broj reditelja, koji danas prave svoje prve i značajne korake, a neki su studenti Nikole Vukčevića, kojeg smo pitali šta je najbitnije, osim talenta da bi jedan mladi čovjek postao kvalitetan reditelj.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111044_48bcbbc9a17ae3f3b55f944aa806a8384e079ec3856aac61e05ab0d629d25c0a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241028111044_48bcbbc9a17ae3f3b55f944aa806a8384e079ec3856aac61e05ab0d629d25c0a" data-rendition-name="original" width="1057" height="588" loading="lazy" alt="Nikola Vukčević"> <figcaption>Nikola Vukčević(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  &nbsp;- &nbsp;Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju u svim studijskim programima, pa i u studijskom programu filma režija, odnosno film i mediji, oslanja se na najbolja jugoslovenska iskustva. Ta najbolja jugoslovenska iskustva su odavno trasirale starije kolege sa Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu, od prijemnog ispita, strukture tog procesa, pa do načina studiranja i komunikacije prema studentu. Naravno da smo zadovoljni rezultatima koje smo ostvarili, jer da oni nijesu takvi, &nbsp;ne bi bili motivisani na ovaj način, na koji i dan danas radimo. Sama činjenica da je prijemni ispit nešto čemu se spremamo još od februara mjeseca, kroz naše konsultacije. Konsultacije &nbsp;na Fakultetu dramskih umjetnosti, za sve potencijalne buduće studente, da se upoznaju sa onim šta se tamo uči, šta sa tim obrazovnim profilima mogu da urade jednoga dana, na tržištu rada, pa do toga, kako na najbolji način da se spreme za sve one faze koje taj prijemni ispit nudi. To je dio ozbiljnosti, koje jedna ovakva institucija, koja pripada Univerzitetu Crne Gore, nacionalnom sistemu visokoškolskog obrazovanja, sve to se nudi sa namjerom da se kreira temeljno obrazovanje za naše mlade ljude, &nbsp;i na najbolji način doprinesemo toj djelatnosti u Crnoj Gori - &nbsp;naglasio je Vukčević. <h2>Obradović: FDU je specifičan pečat za sve nas&nbsp;</h2> &nbsp;Fakultet dramskih umjetnosti je početak i baza jedne sjajne, velike piramide koja je dozvolila profesionalizaciju, kada je u pitanju dramska umjetnost, gotovo u svim oblastima - kazala je alumnistkinja FDU Cetinje Kristina Obradović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111044_12c84f633130ed7a40ac228b2282da54e10039897107275ffb019c3e9c0f51aa.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241028111044_12c84f633130ed7a40ac228b2282da54e10039897107275ffb019c3e9c0f51aa" data-rendition-name="original" width="1048" height="583" loading="lazy" alt="Kristina Obradović"> <figcaption>Kristina Obradović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  &nbsp;- Mislim da studiranje u jednom mjestu, koje je fokusirano na tri umjetničke akademije, muzičku, dramsku i likovnu, imalo svoj specifičan pečat na sve nas i imalo je jedno svoje obilježje koje, čini mi se, nekako svi nosimo dalje kroz život, ne samo profesionalni, nego i stvarni život - naglasila je Obradović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DphJinv1CFPQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Drakić: Više niko ne može poreći koliko je važan Fakultet dramskih umjetnosti

Ovaj jubilej označava mnogo više od proslave jedne obrazovne institucije, to je ujedno i proslava crnogorske kulture - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na svečanosti povodom obilježavanja 30. godina Fakulteta dramskih umjetnosti Univerziteta Crne Gore.
Fakultet dramskih umjetnosti našoj državi dao je, kako je istakao Milatović, glumce, reditelje, dramatruge, producente, umjetnike i stvaraoce koji su u minule tri decenije oblikovali, ne samo dramsku umjetnost u Crnoj Gori, već i crnogorsku kulturnu scenu.
- I učinili je dinamičnom, relevantnom i povezanom sa evropskim kontekstom - dodao je Milatović.
Naveo je da je prethodnih trideset godina, zajedno sa Fakultetom dramskih umjetnosti sazrijevalo crnogorsko savremeno stvaralaštvo i stasavale nove generacije umjetnika koji su razumjeli da umjetnost nije samo estetsko iskustvo, već i vitalna platforma za društveni dijalog, emancipaciju i progres.
- Umjetnost nas povezuje i omogućava nam da kroz različite forme stvaralačkih izraza sagledamo svijet iz drugačijih perspektiva. Zato često ističem da je kultura moćan alat za jačanje društvene kohezuje. Ne smijemo zaboraviti i da je pravo pojedinca na kulturu definisano Ustavom Crne Gore i stoga je obaveza države da, na svim nivoima odlučivanja, omogući što bolje uslove za rad ne samo institucija kulture i kulturnih djelatnika, već i da obezbijedi adekvatne uslove za rad programa umjetničkog obrazovanja i pruži podršku mladim umjetnicima - rekao je Milatović.
Poručio je da sljedeći jubilej Fakultet dramskih umjetnosti mora dočekati u komfornijem i adekvatnijem prostoru za rad od ovog sa kojim kojim sada raspolaže.
- Da bi smo dali pravi zamajac napretku crnogorske kulture i njenoj internacionalizaciji moramo voditi vizionarsku politiku i dobrom sinergijom države i obrazovnih institucija trasirati put razvoja crnogorske kulture i u decenijama pred nama. Vjerujem da će i u tom periodu Fakultet dramskih umjetnosti biti važna karika u lancu kulture Crne Gore - naveo je predsjednik.
On je u ime države i svih njenih građana, profesorima, studentima i alumnistima fakulteta dramskih umjetnosti čestitaо ovaj važan jubilej.&nbsp;
- Rezultati koji su ostali za vama u prethodnih trideset godina potvrđuju da su vaš rad, posvećenost i kreativnost od velikog značaja za našu zajednicu. Ohrabrujem vas da u narednom periodu još više podstičete stvaralačku slobodu jer samo tako suština umjetnosti može doći do svog punog izražaja - zaključio je Milatović.

Milatović: Fakultet dramskih umjetnosti je stub crnogorske kulture već tri decenije

Nedavne secesionističke poruke predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori, usmjerene na izazivanje tenzija i na stalno podgrijavanje strasti kad su u pitanju nacionalna osjećanja, kazao je u emisiji „Načisto“ na Televiziji „Vijesti“ poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković.&nbsp;
Podsjetimo, Vraneš je nakon završetka dionice Mijakovići-Vrulja kazao je da je narod već dao imena mostovima koji se nalaze na toj dionici.
- Narod je već dao ime ovom dužem mostu - most kralja Aleksandra Karađorđevića - ujedinitelja. Ovaj drugi most, dužine 128 metara, građani već nazvaše most kralja Petra I Karađorđevića - oslobodioca... Želja naroda živi. Ona se nekad čeka godinama, decenijama, pa i vjekovima sigurno. Uvijek na kraju bude ostvarena. Želja za ujedinjenjem živi - poručio je tada Vraneš.
Laković, ipak, smatra da ova izjava nema nikakav značaj.
- Nema nikakav značaj ako on kaže: “narod je dao" ili "građani su dali ime”. U kojoj proceduri su oni dali ime? Niko njemu nije rekao da je narod dao to ime, nego je on to ime sam htio - kazao je Laković.&nbsp;
Istakao je da on lično nema razumijevanja za to što PES još podržava Vraneša u Pljevljima, navodeći da Vranešove izjave ne idu u korist ni Novoj srpskoj demokratiji (NSD).
- Ovo odstupa od našeg koalicinog sporazuma, vidimo da Nova srpska demokratija toleriše - iako ovo odstupa. Mislim da ovakvo ponašanje ni njima u ovom trenutku ne ide u prilog. Oni promovišu evropske integracije – dodao je Laković.&nbsp;
On je pojasnio da Pokret Evropa sad prati ponašanje Nove srpske demokratije.&nbsp;
- Mi, naravno, kao dio parlamentarne većine i kao njihovi partneri pratimo to kako će se oni ponašati u odnosu na važna državna pitanja - koja su u ovom trenutku tema broj jedan po važnosti – naveo je Laković.&nbsp;
Ubijeđen je, kaže, da ta partija ne „vodi kolo“.&nbsp;
- Mi zajedno kao palamentarna većina donosimo odluku kada je u pitanju integracioni proces. Institucije ozbiljno prate ono što se govori iz usta političara. I Marko Kovačević je govorio na Grahovcu, a za taj govor je kasnije uspostavljeno da se radi o prekršajnom djelu – naglasio je Laković. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvranes-narod-mostove-u-pljevljima-nazvao-kralj-petar-i-i-kralj-aleksandar-karadjordjevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Ne razumijem zašto PES još podržava Vraneša u Pljevljima - njegove izjave idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija obratile su se u četvrtak problematičnom venezuelanskom lideru Nikolasu Maduru, dok predsjednik SAD-a Donald Tramp pojačava pritisak na njegovo uklanjanje, što otvara mogućnost da bi Maduro mogao potražiti utočište u inostranstvu.
Maduro je u telefonskom razgovoru sa Trampom 21. novembra rekao da je spreman napustiti Venecuelu pod uslovom da on i njegova porodica dobiju punu pravnu amnestiju, naveli su izvori za Reuters.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u četvrtak je održao drugi sastanak u 17 dana sa Hesusom Rafaelom Salazarom Velaskesom, venecuelanskim ambasadorom u Moskvi.
Prema bjeloruskoj državnoj novinskoj agenciji Belta, Lukašenko je 25. novembra rekao izaslaniku da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da posjeti zemlju.
U četvrtak je Belta citirala Lukašenka koji je podsjetio Velaskesa da su se na prvom sastanku dogovorili da će usaglasiti određena pitanja sa Madurom.
- Dogovorili smo se da ćete, nakon rješavanja određenih pitanja, naći vremena da dođete kod mene i ponovo se sastanemo kako bismo mogli donijeti odgovarajuću odluku, koja je u našoj nadležnosti. A ako bude potrebno, tada ćemo uključiti i predsjednika Venecuele - naveo je on.
Reuters je zatražio komentar iz Lukašenkovog ureda o značaju sastanaka i o tome da li bi Bjelorusija bila spremna ponuditi utočište Maduru ako podnese ostavku, ali nisu odgovorili.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru sa venecuelanskim liderom u četvrtak ponovo potvrdio svoju podršku politici vlade Nikolasa Madura, usmjerenoj na zaštitu nacionalnih interesa i suvereniteta suočenih sa rastućim spoljnim pritiscima.
Trampova administracija saopštila je da ne priznaje Madura, koji je na vlasti od 2013. godine, kao legitimnog predsjednika Venecuele. Maduro je tvrdio da je pobijedio na prošlogodišnjim izborima, koje su SAD i druge zapadne vlade odbacile kao lažne. Nezavisni posmatrači rekli su da je opozicija uvjerljivo pobijedila.
Tokom posljednjih mjeseci, Tramp je pojačao pritisak na Venezuelu, posebno masovnim vojničkim raspoređivanjem u Karibima.

Lukašenko i Tramp: Maduro potencijalno traži utočište dok SAD pojačava pritisak

Više od 600 predmeta velike kulturne vrijednosti ukradeno je iz arhive muzeja u Bristolu, saopštila je policija, prenosi britanska televizijska mreža Bi Bi Si (BBC). 
 
Vojni suveniri, nakit, predmeti iz istorije i rezbarene figurice od slonovače, bronze i srebra ukradeni su iz arhive u ranim jutarnjim satima 25. septembra.
Policija je objavila slike četvorice muškaraca snimljenih na video nadzoru nakon što je dio muzejske kolekcije Britanske imperije i Komonvelta ukraden.
Filip Voker šef kulture i kreativnih industrija u Gradskom vijeću Bristola, koje upravlja muzejom, rekao je da je krađa bila „razarajuća“ i dodao da je krađu otkrilo osoblje sljedećeg dana.
&nbsp;- Bilo je kutija koje su bile otvorene i bačene. Sadržaj – ako nije bio odnijet – prosut je po podu, police su bile u neredu, a kolekcije razbacane okolo. Dakle, to je bio prilično razarajući prizor - rekao je Voker.
Predmeti su bili iz kolekcije bivšeg Muzeja britanske imperije i Komonvelta, koja je poklonjena muzeju u Bristolu posle njegove likvidacije 2013. godine.
Iako artefakti nisu bili izloženi u muzeju u Bristolu, Voker je rekao da su pomogli u stvaranju važne veze između grada i njegove istorije.
- Ti predmeti su bili dio kolekcije koja dokumentuje veze Velike Britanije i zemalja koje su ranije bile dio Britanskog carstva od kraja 18. do kraja 20. vijeka - rekao je Voker.
&nbsp;BBC nije naveo zašto se ta pljačka nije ranije pominjala u medijima.

Pljačka muzeja u Bristolu, stotine vrijednih eksponata ukradeno

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija razgovarali su s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom i njegovim predstavnicima, dok američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak da Maduro napusti vlast.
Prema saznanjima Reutersa, Maduro je 21. novembra u telefonskom razgovoru poručio Trampu da je spreman da napusti zemlju ako on i njegova porodica dobiju potpunu amnestiju.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko održao je drugi sastanak u manje od tri sedmice sa veneuelanskim ambasadorom u Moskvi, Jesusom Rafaelom Salazarom Velasquezom. Prema navodima bjeloruske agencije Belta, Lukašenko je ambasadoru poručio da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da tu zemlju posjeti. Takođe je podsjetio da su ranije dogovorili koordinaciju određenih pitanja u vezi sa Venecuelom.
Reuters je zatražio komentar Lukašenkovog kabineta o tim susretima i eventualnoj spremnosti Minska da pruži utočište Maduru, ali odgovor nije dostavljen.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u razgovoru s Madurom ponovio podršku politici njegove vlade u zaštiti „nacionalnih interesa i suvereniteta“ u uslovima sve jačeg spoljnjeg pritiska.
Administracija Donalda Trampa ne smatra Madura legitimnim predsjednikom, navodeći da su izbori na kojima je on proglasio pobjedu bili neregularni. Nezavisni posmatrači tvrde da je opozicija ubjedljivo pobijedila.
Tramp je posljednjih mjeseci pojačao pritisak na Venecuelu, uključujući i raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom basenu. U nedavnom intervjuu izjavio je da su Madurovi „dani odbrojani“, ali nije želio da odgovori da li razmatra slanje američke vojske.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izrazila je nadu da će SAD izbjeći otvoreni sukob, upozoravajući na moguće „nepredvidljive posljedice“ za cijelu zapadnu hemisferu.
Lukašenko održava bliske veze s Karakasom, ali je ove godine otvorio dijalog i sa Vašingtonom nakon dugog perioda izolacije zbog stanja ljudskih prava u Bjelorusiji i njegove podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu. Trampova administracija je počela ublažavati sankcije Minsku, a prošlog mjeseca imenovan je posebni izaslanik John Coale za pregovore o oslobađanju političkih zatvorenika.

Bjelorusija nudi utočište Maduru?

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Ovo više nije pitanje jednog protesta - već elementarne pravne sigurnosti svakog građanina - poručeno je sa konferencije Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) koja je organizovana nakon što je policija prekršajno procesuirala 35 učesnika protestnog okupljanja koje je u julu održano zbog nezakonite dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu koja ne postoji. Institucije, kako su podvukli članovi STEGA, ne štite zakon - već interese i rade selektivno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113128_dcfb013f7fdc1ed737124dbab24f90066aab3bc218a0810ffe3214b028a5b505.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121113128_dcfb013f7fdc1ed737124dbab24f90066aab3bc218a0810ffe3214b028a5b505" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="STEGA PRES"> <figcaption>Sa konferencije(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>ZA STRAH POTREBNO MNOGO VIŠE</h2> Reditelj i jedan od procesuiranih Danilo Marunović je poručio da su se okupili da brane zakonitost i pravdu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211131220_9c14842acbecf825db1219b1d895470d1373851fcdc8af8b841132ba4de2ce7e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251211131220_9c14842acbecf825db1219b1d895470d1373851fcdc8af8b841132ba4de2ce7e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Danilo Marunović"> <figcaption>Danilo Marunović(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  - Umjesto da svih 35 procesuiranih budu pohvaljeni zbog svog aktivizma, novi oslobodioci nas oslađaju od prava na borbu da Crna Gora bude normalno društvo. Poručujemo im: No pasaran. Ovo je naša crvena linija. 19. decembra ćemo biti tu i podvući crtu između slobodarske Crne Gore i one koja to nije - poručio je on. Novinar i građanski aktivista Darko Ivanović je poručio da će se pojavljivati na svim protestima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211131224_7021b4958f58c3c0dc06cd5ba51b932bdcc1c41f37bcd7908732e6fce4252996.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251211131224_7021b4958f58c3c0dc06cd5ba51b932bdcc1c41f37bcd7908732e6fce4252996" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Darko Ivanović"> <figcaption>Darko Ivanović(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  - I jedva čekam da me uhapsite i procesuirate. Staćemo u odbranu svega onoga u što vjerujemo. Nećemo se pomaći, pa - što bi rekli Cetinjani, neka dođu - decidan je Ivanović. Politikolog Alek Barović je istakao da će iza Bećira Vukovića ostati nenapisana knjiga i ukradeni telefon. - Istorija će zapisati da je od 2020. godine postojala vlast koja je nagrađivala lopove i lažove - ukazao je Barović. Ne može se, podvlači on, sa malo suzavca udariti na Crnogorce.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211131224_f8c6143655eaec84db7f2b754a9d8c347429fd665fc54228f43a17da51867628.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251211131224_f8c6143655eaec84db7f2b754a9d8c347429fd665fc54228f43a17da51867628" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Alek Barović"> <figcaption>Alek Barović(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  - Moraće da probaju nešto mnogo jače da bi nas uplašili - poručio je Barović. <h2>REPRESIJA NIJE OGLEDALO SNAGE NEGO NEMOĆI</h2> Dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) Aleksandar Radoman je ocijenio da pokušavaju unijeti strah i sumnju i zaustaviti svaki vid otpora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211131228_2964daaadaabcb5038295ade4fbfe5c1679072a3dca5e9ce7c7fb6608bb808d1.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251211131228_2964daaadaabcb5038295ade4fbfe5c1679072a3dca5e9ce7c7fb6608bb808d1" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Aleksandar Radoman"> <figcaption>Aleksandar Radoman(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  - Ali im poručujemo da represija nije ogledalo snage već nemoći. Vidimo se 19. decembra i No pasaran - dodao je Radoman. On je naveo da je prije tri i po decenije jedan crnogorski intelektualac rekao da će posljednji Staljinov brk bit obrijan u Crnoj Gori. - Aktuelni režim nas uvjerava da je Staljin u Crnoj Gori zabradatio - dodoa je Radoman. Pokušali su, kako je rekao, prije neki mjesec da usvoje protivustavni zakon o zabrani okupljanja. - Pod velikim pritiskom građanske javnosti ipak su odustali. Sad to isto rade, kako bi vojvoda Mandić rekao, drugim sredstvima. Doduše ne hemijskim kao 8. jula kad su građane zasipali ogromnim količinama biber spreja ne da bi ih dezorijentisali no da bi im nanijeli povrede i dugoročna oštećenja. Sad to rade kvazipravnim sredstvima - prekršajnim prijavama. Pokušavaju unijeti strah i sumnju, pokušavaju spriječiti svaki vid otpora. Ali su im zalud i hemija i mehanizmi represivnog aparata - naglasio je dekan FCJK. Računica im je, cijeni on, falična. - Jer ko god udari na antifašizam, brzo slomi zube. Zato im i danas odavde poručujemo - nije ova represija ogledalo vaše snage no vaše nemoći. I nemate posla s nas 35 no s idejom koju ne možete slomiti - podvukao je Radoman. <h2>PERFORMANS</h2> Slobodna umjetnica Iva Nešić je izjavila da joj je čast biti među 35 prekršajno procesuiranih građana.&nbsp; - U državi u kojoj nikada nije procesuiran nijedan počinilac nasilja u Gornjem Zaostru, u kojoj nema procesuiranih za dva masakra na Cetinju, &nbsp;u kojoj se najteži zločini završavaju ćutanjem institucija - procesuirati 35 građana koji su protestovali za najveće državno priznanje govori dovoljno samo za sebe - navela je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211131236_5098829564269f93dcd73bbc48d3a7248cfb38d7d88666d2f0d6aa295b8ad81d.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251211131236_5098829564269f93dcd73bbc48d3a7248cfb38d7d88666d2f0d6aa295b8ad81d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Iva Nešić"> <figcaption>Iva Nešić na konferenciji(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Ako je borba za ustavni poredak i javni interes danas prekršaj onda je, kaže, ponosna što ga je počinila zajedno sa ovim ljudima. - A sada ono zbog čega sam ja lično na spisku. Moje gašenje cigarete o policijski štit bio je performans. Vidljiv svima koji su htjeli da ga vide. To nikad ne bih uradila da je taj štit branio interese moje države. I ako jedan spontani, vaninstitucionalni umjetnički gest može da napravi toliku pometnju u bezbjednosnim strukturama, onda je jasno: umjetnost je moć, i umjetnost jeste pokretačka snaga promjena. I zato otvoreno kažem: Onaj mali rozi “sobranje” ćik uradio je više za zaštitu crnogorskog Ustava i odbranu legitimiteta najvećeg državnog priznanja, nego što je u tom trenutku radio štit crnogorske policije - navela je Nišić. Na kraju se, kaže, mora postaviti jedno pitanje. - Zašto štitovi crnogorske policije brane najveće crnogorsko državno priznanje - od Crnogoraca? - pitala je Nešić.

Istorija će zapisati da je od 2020. postojala vlast koja je nagrađivala lopove i lažove, oslobađaju nas prava na borbu da Crna Gora bude normalno društvo

Tag: fakultet-dramskih-umjetnosti