Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj biće generalni komesar paviljona Crne Gore na Specijalizovanoj izložbi EXPO 2027, koja će biti održana u Beogradu od 15. maja do 15. avgusta 2027. godine.&nbsp;
Vlada Crne Gore je, u februaru ove godine, donijela odluku o učešću na EXPO-u, a Ministarstvo ekonomskog razvoja zaduženo je da koordinira sve aktivnosti u vezi sa pripremom i predstavljanjem Crne Gore na ovom međunarodnom događaju.
Na posljednjoj sjednici Vlada je utvrdila prijedlog ugovora sa organizatorom EXPO 2027, čijim usvajanjem Crna Gora stiče formalno-pravne uslove za sprovođenje narednih faza priprema, u skladu sa pravilima Međunarodnog biroa za izložbe (BIE) i propisima Srbije.
Prema ugovoru, Crna Gora će na EXPO 2027 dobiti izložbeni prostor do 1.000 kvadratnih metara, koji će joj organizator ustupiti bez naknade, dok će država biti odgovorna za opremanje, održavanje i programski sadržaj paviljona.&nbsp;
U okviru crnogorskog paviljona biće dozvoljene ograničene komercijalne aktivnosti, uključujući promociju i prodaju proizvoda karakterističnih za Crnu Goru, kao i mogućnost otvaranja nacionalnog restorana, uz poštovanje pravila i ograničenja propisanih pravilnikom izložbe.
Organizator EXPO 2027 obavezao se da učesnicima obezbijedi logističku i tehničku podršku, dok će posebni mehanizmi biti uspostavljeni radi olakšavanja carinskih, transportnih i administrativnih procedura.
Na EXPO-u u Beogradu očekuje se učešće najmanje 120 država i međunarodnih organizacija, kao i posjeta od preko četiri miliona ljudi iz različitih djelova svijeta, uključujući kreatore javnih politika, investitore, poslovne zajednice, akademsku zajednicu, umjetnike, medije i široku međunarodnu javnost.&nbsp;
Učešće Crne Gore na ovoj izložbi ocijenjeno je kao značajna prilika za promociju ekonomskih potencijala, razvojnih politika, kulturnog i turističkog identiteta države, kao i za afirmaciju inovacija i kreativnih industrija. Takođe, EXPO se vidi kao platforma za jačanje diplomatske, bilateralne i regionalne saradnje.
Vlada Crne Gore ocijenila je da će učešće na EXPO 2027 Beograd imati dugoročne ekonomske i diplomatske benefite za državu, kao i dodatno pozicioniranje Crne Gore na međunarodnoj sceni.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Crna Gora na EXPO 2027 sa paviljonom do 1.000 kvadrata, Đeljošaj generalni komesar

Širok spektar socio-ekonomskih promjena, koje bi trebalo da izazove Svjetska izbožba EXPO 2027. godine u Beogradu, biće korisne za Crnu Goru i cijeli region.
To je zaključeno u Informaciji o učešću Crne Gore na Specijalizovanoj izložbi Expo 2027 Beograd koju je Vlada usvojila na sjednici u četvrtak, 13. februara.
Crna Gora je među 55 zemljama koje su do sada potvrdile učešće na EXPO izložbi u glavnom gradu Srbije od 15. maja do 15. avgusta 2027. godine.&nbsp;
U Vladinom dokumentu &nbsp;konstatuje se da ovaj događaj pruža jedinstvenu priliku da se svijetu predstave najnovija arhitektonska, tehnološka, naučna i druga dostignuća širom svijeta.
Očekuje se da ova globalna manifestacija, pod temom "Igra za čovječanstvo: sport i muzika za sve", okupi oko 120 zemalja, međunarodnih organizacija i kompanija.
- EXPO 2027 Beograd predstavlja specijalizovanu globalnu izložbu koja se fokusira na ključnu temu od značaja za čovječanstvo. Tema izložbe se bavi značajem igre, sporta i muzike, te njihovim doprinosom razvoju ljudskog društva. Cilj teme je da se istakne vitalni značaj stalne reinterpretacije i reimaginacije svijeta oko nas, kroz prizmu igre kao sredstva za otkrivanje, stvaranje, analitičko posmatranje i prevazilaženje granica poznatog. Igra ima ključnu ulogu u današnjem društvu, koje je puno promjena, izazova i neizvjesnosti - navedeno je u Vladinom dokumentu.
Kao i druge države, Crna Gora će svoje učešće uskladiti sa tri podteme izložbe: "Moć igre", koja istražuje njen uticaj na evoluciju i psihologiju, "Igrajte za napredak", posvećenu inovacijama i kreativnosti, te "Igrajte zajedno", koja slavi zajedništvo kroz sport i muziku i iskoristiti priliku da predstavi svoju kulturnu baštinu, inovacije i ekonomske potencijale.&nbsp;
Paviljon Crne Gore biće dio izložbenog prostora od 25 hektara koji obezbjeđuje organizator, dok će učesnici imati slobodu da ambijent prilagode temi EXPO-a.
Organizatori očekuju da će tokom tri mjeseca izložbu posjetiti više od četiri miliona domaćih i stranih posjetilaca, što u Vladi Crne Gore vide kao značajnu priliku za promociju Crne Gore kao turističke destinacije, ali i za razvoj ekonomskih i privrednih odnosa sa drugim državama učesnicama.
- Učešće Crne Gore na Expo 2027 u Beogradu predstavlja izuzetnu priliku za promociju kulturnih, tehnoloških i ekonomskih dostignuća zemlje, kao i za uspostavljanje novih međunarodnih partnerstava. Kroz tematiku sporta i muzike, Crna Gora će se predstaviti širokoj publici i doprinijeti jačanju regionalne saradnje. Očekuje se da će Expo 2027 imati dugoročne pozitivne efekte na privredu, turizam i društveni razvoj regiona, stavljajući Beograd i Zapadni Balkan u centar globalnih dešavanja - zaključuje se u Informaciji Vlade.
Premijer Milojko Spajić je prilikom sastanka sa ambasadorom Srbije Nebojšom Rodićem krajem prošle godine izrazio uvjerenje da će Crna Gora "iskoristiti šansu da se predstavi i ostvari benefete koje nudi ova jedinstvena svjetska manifestacija”.
Sa druge strane, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u posljednje vrijeme intenzivirao promociju EXPO 2027, koristeći priču o ekonomskim benefitima i međunarodnom ugledu koji događaj može donijeti državi kao ključni adut u trenucima kada se suočava sa masovnim studentskim protestima koji jačaju na ulicama Beograda i brojnim gradovima Srbije.

Vlada računa na dugoročne socio-ekonomske benefite od učešća na EXPO-u u Beogradu

Skupština je danas završila raspravu o setu energetskih zakona kojima se, između ostalog, Crna Gora približava jedinstvenom evropskom tržištu električne energije i usklađuje svoje zakonodavstvo sa pravilima Evropske unije (EU).
Skupština je danas raspravljala o Prijedlogu zakona o prekograničnoj razmjeni električne energije i prirodnog gasa i predloženim izmjenama i dopunama zakona o energetici i o efikasnom korišćenju energije, koje je poslanicima obrazložio ministar energetike i rudarstva, Admir Šahmanović.
On je kazao da je Prijedlog zakona o prekograničnoj razmjeni električne energije i prirodnog gasa jedan od strateški najvažnijih zakona u oblasti energetike u ovom mandatu.
- Njegovo usvajanje je direktno povezano sa zatvaranjem Poglavlja 15 - Energetika, potpunim prenosom važnog paketa za integraciju tržišta električne energije - objasnio je Šahmanović.
Bez njega, kako je naveo, nema puno koristi od prekogranične trgovine električnom energijom i planirane druge žile podmorskog kabla.
Postojeći zakon, koji je donijet 2016. godine, ima oko 50 članova, dok novi ima preko 300, kojima se uvode novine u skladu sa pravilima EU u ovoj oblasti.
- To jasno pokazuje da prelazimo sa osnovnog regulatornog okvira, koji smo do sada imali, na puni evropski sistem tržišnih, tehničkih i bezbjednosnih pravila - dodao je Šahmanović.
Po prvi put se u crnogorski pravni sistem prenosi veliki broj regulativa EU. Jedna od najvažnijih uređuje oblast dodjele kapaciteta i upravljanja zagušenjima u EU, odnosno reguliše kako se električna energija kupuje i prodaje između država i kako da se prekogranična trgovina odvija efikasno.
Njena suština je da omogući da se tržišta električne energije povežu i da se cijene formiraju slobodno.
- Ovo su temelji svakog modernog i stabilnog elektro-energetskog sistema u Evropi. Uvodi se obavezno planiranje spremnosti na rizike sa nacionalnim i regionalnim scenarijima, elektroenergetske krize, sistemom ranog upozorenja i mehanizmima međudržavne pomoći - rekao je Šahmanović.
Time Crnoj Gora dobije evropski standard upravljanja energetskim krizama, što je posebno važno u uslovima klimatskih promjena i nestabilnosti energetskog sektora.
- Usvajanje ovog zakona je direktan preduslov za tržišno povezivanje sa Italijom, što je naš strateški cilj. Ovo povezivanje omogućava direktan izlazak proizvođača iz Crne Gore na evropsko tržište, povećava konkurenciju, sigurnost snabdijevanja i stabilnost cijena - poručio je Šahmanović.
Ovaj zakon, kako tvrdi, nije samo još jedna obaveza prema međunarodnim partnerima, već otvora vrata jedinstvenom evropskom tržištu električne energije, direktno utiče na zatvaranje Poglavlja 15 i povezuje Crnoj Goru s Italijom i tržištem EU.
- Usvajanjem ovog seta zakona i usvajanjem još jednog zakona koji se tiče prekograničnih infrastrukturnih projekata, koji će se naći u proceduri Skupštine u narednim danima, energetika se razdužuje od evropskih integracija, mi smo ispunili sve što se od nas očekivalo - naveo je Šahmanović.
Predsjednik Kluba Bošnjačke stranke, Amer Smailović, kazao je da su svi ovi zakoni usko povezani sa zatvaranjem Poglavlja 15 u pregovorima sa EU.
On je najavio da će Bošnjačka stranka podržati predložene pravne akte.
- Za građane je najvažnije da imamo sigurnost u snabdijevanju električnom energijom, a svakako i cijene koje moraju biti prihvatljive za standard građana - rekao je Smailović.
Predstavnik Kluba poslanika ZBCG - Nova srpska demokratija, Velimir Đoković, kazao je da se predloženi zakoni u najvećoj mjeri tiču usklađivanja sa obavezama koje je Crna Gora preuzela na putu ka EU.
- Stanje u energetskom sektoru posljednjih godina je značajno unaprijeđeno u više oblasti, najprije stabilnost u snabdijevanju je mnogo bolja nego ranije - rekao je Đoković.
On je naveo i da je cijena električne energije u Crnoj Gori jedna od najnižih u Evropi u regionu, a posebno je apostrofirao i ulaganja u oblast energetike.
Predstavnik Kluba poslanika Demokrata, Nikola Rovčanin, saopštio je da će ovi zakoni stvoriti novu vrijednosti.
- To nijesu samo zakoni radi usaglašavanja sa EU, već zakoni koji će direktno uticati u korist energetskog sektora i svih građana - rekao je Rovčanin.
On je rekao da će Prijedlog zakona o prekograničnoj razmjeni električne energije i prirodnog gasa dati dodatnu sigurnost u snabdijevanju električnom energijm, odnodno sigurnost u slučaju određenih kriza.
- Svi ovi zakoni su dobro utemeljeni i utiču na energetsku integraciju Crne Gore sa državama EU - poručio je Rovčanin.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Rakočević, kazao je da se, kada je riječ o prekograničnoj razmjeni električne energije, mora pomenuti podmorski kabl koji spaja Crnu Goru i Italiju.
- Za samo četiri ili pet godina vratili smo sve uloženo i država u kontinuitetu zarađuje novac na nivou od 30 do 45 miliona godišnje na ovom projektu - precizirao je Rakočević.
Prema njegovim riječima, ono što predstavlja opterećenje za energetski sektor jesu kompanije u elektro-energetskom sektoru.
- Nijesu one slučajno od 2020. godine bile dominantan fokus partijskog zapošljavanja, zato jer je ovaj sektor bio jak - tvrdi Rakočević.
On je Šahmanovića pitao u kojoj fazi su pregovori u vezi sa drugom žilom podmorskog kabla sa Italijom.
Šahmanović je odgovorio da je sa strateškim partnerom Ternom dogovoreno da izgradnja druge žile kabla od 600 megavata (MW) krene već u 2027. godini.
- Njima su investicioni planovi, gdje je obuhvaćen i ovaj projekat, odobreni od regulatorne agencije Italije i od Ministarstva energetike, tako da tu ne vidimo nikakve prepreke i radujemo se dupliranju kapaciteta na 1,2 gigavata (GW) - zaključio je Šahmanović.

Šahmanović: Usvajanjem zakona energetika će ispuniti sve obaveze prema EU, slijedi povezivanje sa Italijom

Kina je prvi put zvanično prikazala u letu svoj dron CH-7, futurističku letjelicu koja bi mogla da postane jedno od najvažnijih oružja za izviđanje i nadzor u budućim sukobima.
Novi snimci državnih medija jasno pokazuju da program ulazi u poodmaklu fazu i da Peking želi da svijetu demonstrira brz napredak u razvoju nevidljivih bespilotnih sistema.
Video materijal prikazuje CH-7 tokom pripreme, polijetanja i slijetanja, kao i snimke iz vazduha, što je neuobičajeno otvoren pristup za kineske vojne projekte ove vrste.
Letjelica je testirana na aerodromu Pučeng u provinciji Šansi, koji se sve više profilira kao glavni kineski centar za ispitivanje naprednih dronova. Isti objekat je nedavno korišćen i za prvi let džinovskog mlaznog "matičnog drona" Điutijan, prenosi sajt The War Zone.
Vidi se da CH-7 zadržava prepoznatljiv izgled sa žutim zaštitnim premazom karakterističnim za testne primjerke i nizom senzora i antena duž trupa.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F2000450267817378021%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2000450267817378021%7Ctwgr%5Ebfca202d1809ffb4d1f18690760c65f01c7177f3%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Posebna pažnja posvećena je smanjenju radarskog i infracrvenog odraza - izduvni kanal motora je gotovo potpuno zaklonjen, dok su ivice panela i vrata nazubljene radi smanjenja refleksije.
U ranijim fazama testiranja dron je koristio i vertikalne stabilizatore, koji su kasnije uklonjeni.
Iako se ranije pretpostavljalo da CH-7 ima značajan unutrašnji prostor za naoružanje, novi snimci ne daju jasne dokaze o velikom borbenom kapacitetu.
Postoje indicije o dugim, ali uskim unutrašnjim prostorima, što bi eventualno omogućilo nošenje manjeg oružja.
Zbog toga se čini da je primarna uloga letjelice ipak izviđanje, nadzor i prikupljanje obavještajnih podataka, dok bi napadačke misije imale sporedni značaj.
Prema ranije objavljenim podacima, CH-7 ima dužinu od oko 10 metara, maksimalnu poletnu masu od 10 tona, maksimalnu brzinu blizu 930 km/h i autonomiju leta do 15 sati.
Razvijen je u okviru državne korporacije CASC i projektovan za operacije na velikim visinama, uključujući prodor u neprijateljski vazdušni prostor. Ovakav profil čini ga posebno relevantnim za nadzor Pacifika, Južnog kineskog mora i osjetljivih pograničnih oblasti.

(VIDEO) Kina predstavila "nevidljivi" dron kakvog nema na Zapadu

Delegacije SOBNOR-a Crne Gore, Organizacije boraca Narodnooslobodilačkog rata 1941–1945. godine Glavnog grada Podgorice i OBNOR-a 1941–1945. godine Opštine Zeta položile su danas vijenac na Spomenik strijeljanim rodoljubima u Farmacima. Skupu su prisustvovali predsjednik SOBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević, potpredsjednik SOBNOR-a Aleksandar Maraš i sekretarka Radmila Čagorović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122713124_682cbe021c87e1d53bf088ff904d0cd01f4ac9140d1c5d67eaeafcfb1496482c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025122713124_682cbe021c87e1d53bf088ff904d0cd01f4ac9140d1c5d67eaeafcfb1496482c" data-rendition-name="original" width="2048" height="1525" loading="lazy" alt="sa polaganja vijenca"> </figure>  O ovom značajnom događaju iz istorijske prošlosti govorio je član Upravnog odbora OBNOR-a Podgorica Dragan I. Radović. On je istakao da je obilježena 82. godišnjica strijeljanja 57 rodoljuba iz Nikšića, Podgorice i Danilovgrada, koje su nacisti strijeljali na ovom mjestu. – Okupili smo se danas pred ovim zdanjem, na ovom časnom mjestu, da zajedno obilježimo ovaj bolni dan, kada su prije 82 godine nacisti u Farmacima strijeljali 57 rodoljuba – časnih junaka koji su dali svoje živote za slobodu i ljudsko dostojanstvo, ne pokazujući ni trunku straha pred smrću. Danas smo se poklonili njihovim sjenima i djelu, položili cvijeće i odali počast na ovom ponosnom mjestu – rekao je Radović. On je podsjetio da su 27. decembra 1943. godine njemačke okupacione snage iz zatvora Jusovača izvele 57 vezanih rodoljuba i poveli ih na gubilište u Farmake. Kako je naveo, borci su tokom cijelog puta, od Nikšića do Jusovače, a zatim od Jusovače do Farmaka, prkosili okupatoru prezirom, klicanjem slobodi i pjesmom, čak i ispred uperenih fašističkih cijevi. – Mlade djevojke iz Nikšića pjevale su: „Mi smo mlade partizanke, rodom Nikšićanke“, ali su fašistički rafali zauvijek prekinuli njihove prkosne strofe – kazao je Radović. Podsjetio je na crnogorskog oficira Mata Perova Raičevića, koji je, kako je naveo, ratni put započeo i završio u Lješkopolju. Prema zapisima, Raičević je nad rakom, pred zaprepašćenim fašistima, izdao posljednju zapovijest: „Ova borba zahtijeva, kad se gine, da se pjeva“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122713124_0fc5bf764f8792574929e07c35028067417f5adc3ffd55a2410e4e0506cacc01.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122713124_0fc5bf764f8792574929e07c35028067417f5adc3ffd55a2410e4e0506cacc01" data-rendition-name="original" width="2048" height="2015" loading="lazy" alt="sa polaganja vijenca"> </figure>  Radović je poručio da se nada da će časni i junački životi palih rodoljuba strijeljanih u Farmacima biti trajni uzor mladim generacijama, te da će ovaj spomenik slobode vječno podsjećati na njihovu žrtvu. – Sa željom da se ova nedjela nad nedužnim ljudima i ženama nikada ne zaborave niti ponove, pozdravljam vas i poručujem: Neka vječno žive sjećanja na 57 rodoljuba i slobodara strijeljanih na ovom mjestu i neka vječno živi sjećanje na našu slavnu Narodnooslobodilačku borbu – zaključio je Radović.

Časni i junački životi palih rodoljuba u Farmacima trajan uzor mladim generacijama

Tajland i Kambodža potpisali su sporazum o prekidu vatre kojim je okončan višenedjeljni sukob na zajedničkoj granici.
U zajedničkom saopštenju ministara odbrane dvije zemlje, navedeno je da su obje strane saglasne da zadrže trenutno raspoređivanje trupa bez daljeg pomjeranja, prenio je Rojters.
Prekid vatre stupio je na snagu u podne po lokalnom vremenu.
U saopštenju, koje je kambodžansko Ministarstvo odbrane objavilo na društvenim mrežama, upozorava se da bi svako dodatno jačanje snaga moglo da poveća tenzije i negativno utiče na dugoročne napore za rješavanje situacije.
Sporazum su potpisali tajlandski ministar odbrane Natafon Nakrfanit i njegov kambodžanski kolega Tea Seiha.
Time su okončane borbe koje su trajale oko 20 dana i predstavljale najteže sukobe između dvije zemlje u posljednjih nekoliko godina.
Tokom sukoba korišćeni su borbeni avioni, raketna vatra i artiljerija, a prema dostupnim podacima poginula je najmanje 101 osoba, dok je više od pola miliona ljudi raseljeno sa obje strane granice.
Sukobi su ponovo izbili početkom decembra, nakon što je prekinut prethodni prekid vatre postignut uz posredovanje američkog predsjednika Donalda Trampa.

Tajland i Kambodža potpisali sporazum o prekidu vatre

Ruske snage izvele su napad navođenom vazdušnom bombom na Harkov, pri čemu je pogođena jedna gradska saobraćajnica. U napadu su poginule dvije osobe, a nekoliko je povrijeđeno, izvijestio je gradonačelnik Ihor Terehov, piše Ukrajinska pravda.
Gradonačelnik Harkova prvi je izvijestio o napadu putem društvenih mreža.&nbsp;
- Harkov je pod napadom navođenih vazdušnih bombi. Čule su se eksplozije u predgrađu i u samom Harkovu. Prema prvim informacijama, udar je pogodio Ševčenkivski okrug. Provjeravaju se informacije o posljedicama napada - napisao je Terehov.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ftrajaykay%2Fstatus%2F2004594114160140629%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2004594114160140629%7Ctwgr%5E94e05a10058ce31991f1b4314a4af29742ee8fc1%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nešto kasnije, Terehov je saopštio više detalja, navodeći da je bomba pogodila „jednu od najprometnijih saobraćajnica u Harkovu“.
- Nekoliko automobila gori, a na obližnjim kućama popucala su stakla. U zapaljenim automobilima bilo je ljudi - dodao je on.
U popodnevnim satima Terehov je potvrdio i broj stradalih. Prema njegovim riječima, jedna osoba je poginula, a tri su povrijeđene, od kojih se jedna nalazi u teškom stanju.

Bomba pala na prometnu cestu Harkovu: Ubijeno dvoje ljudi, više povrijeđenih

Ministar odbrane SAD Pit Hegset najavio je danas nove napade na Islamsku državu u sevjerozapadnoj Nigeriji, piše britanski list Gardijan.
- Predsjednik je prošlog meseca bio jasan: ubijanje nevinih hrišćana u Nigeriji (i drugde) mora da prestane. [Pentagon] je uvijek spreman, i ISIS je to saznao na Božić. Biće toga još... Zahvalan sam na podršci i saradnji nigerijske vlade. Srećan Božić - objavio je Hegset na društvenoj mreži X.
Predsjednik SAD Donald Tramp je sinoć, na Božić, na svojoj društvenoj mreži Trut soušal objavio da je američka vojska izvršila "moćne i smrtonosne" udare na Islamsku državu u Nigeriji.
Ministar spoljnih poslova Nigerije Jusuf Tugar rekao je danas da su američki napadi, koji su se desili nakon što je Tramp optužio nigerijsku vladu da nije uspjela da zaustavi ubijanje hrišćana u zemlji, bili "dio zajedničkih operacija koje su u toku".
- Tijesno sarađujemo sa Amerikancima. To je ono čemu smo se uvijek nadali, da sarađujemo sa Amerikancima, da sarađujemo sa drugim zemljama, da se borimo protiv terorizma, da zaustavimo smrt nevinih Nigerijaca... To je zajednički napor - rekao je Tugar, i dodao da je njegova zemlja pružila SAD obavještajne podatke za vazdušne napade u državi Sokoto.
Afrička komanda američke vojske (Afrikom) saopštila je da su napadi u državi Sokoto izvedeni u koordinaciji sa nigerijskim vlastima.
U ranijem saopštenju Afrikoma na društvenoj mreži X, koje je uklonjeno, navodi se da su napadi izvedeni na zahtjev nigerijskih vlasti, piše Gardijan.
Tugar je rekao da je 19 minuta razgovarao sa svojim američkim kolegom Markom Rubiom, i da je zatim pozvao nigerijskog predsjednika Bolu Tinubua da dobije odobrenje, prije nego što je ponovo razgovarao sa Rubiom još pet minuta.
Na pitanje novinara očekuje li još akcija vojske SAD, Tugar je rekao: "Možete to nazvati novom fazom starog sukoba. Za nas je to nešto što je u toku".
Nigerija je zvanično sekularna zemlja i njeno stanovništvo je gotovo podjednako podeljeno između 53 odsto muslimana i 45 odsto hrišćana.
Nasilje nad hrišćanima privuklo je pažnju vjerske desnice u SAD, koja ga je okarakterisala kao progon.
Tramp je tokom više nedjelja kritikovao vladu Nigerije da ne uspijeva da obuzda progon hrišćana.
Nigerijska vlada je ranije u odgovoru na Trampovu kritiku navela da pripadnici mnogih vera, ne samo hrišćani, trpe napade ekstremističkih grupa.
Tramp je prošlog mjeseca naredio Pentagonu da se pripremi za moguće vojno djelovanje u Nigeriji, radi suzbijana progona hrišćana.
Nigerija se bori s brojnim oružanim grupama, uključujući najmanje dvije povezane sa Islamskom državom - ogranak ekstremističke grupe Boko Haram poznat kao Islamska država provincija zapadne Afrike, i manje poznatu grupu Lakurava, koja djeluje u sjeverozapadnim državama, poput Sokota, gdje se bande kriju u djelovima šuma koje povezuju više nigerijskih država.

SAD najavile još napada na Islamsku državu u Nigeriji

Peri Bamonte, koji je svirao gitaru i klavijature u grupi The Cure, preminuo je u 65. godini.
- Sa ogromnom tugom potvrđujemo smrt našeg velikog prijatelja i člana benda, Perija Bamontea, koji je preminuo kod kuće tokom Božića nakon kratke bolesti. Tih, intenzivan, intuitivan i izuzetno kreativan, Tedi je bio toplo srce i vitalni deo priče o The Cure - objavio je bend na svojoj zvaničnoj stranici.
Nakon što je radio kao tehničar za gitaru i lični asistent Roberta Smita, Bamonte je 1990. godine postao zvanični član The Curea, a prvi album na kojem je svirao bio je "Wish" iz 1992. godine, piše Ultimate Classic Rock.
- Sada sam jedan od prvih koji idu kući poslije nastupa, umjesto posljednji koji napušta binu. Zdravije je, to je sigurno. Takođe, u The Cureu možemo dodavati svoje djelove muzici – tempo, akcenat… Mislim da je naš zvuk sada mnogo energičniji i bučniji. Iako smo vrlo odvojene i različite individue, razvili smo neku vrstu grupnog uma kroz muziku. Biti u The Cure je dosta kao naučna fantastika - rekao je tada u intervjuu.
Svirao je na još dva studijska albuma, "Wild Mood Swings" (1996) i "Bloodflowers" (2000), prije nego što je 2005. godine napustio bend.
Nakon toga, Bamonte je vodio relativno miran život, posvećujući većinu svog umetničkog talenta ilustracijama.
Godine 2019. uveden je u Rock &amp; Roll Hall of Fame zajedno sa članovima The Cure, a 2022. se ponovo pridružio bendu.
- Naše misli i saučešće upućujemo njegovoj porodici. On će nam jako, jako nedostajati - dodali su iz benda.

Premino Peri Bamonte, gitarista i klavijaturista benda The Cure

Njemački vojnici neće učestvovati u mirovnim stabilizacionim snagama u Pojasu Gaze, kazao je u petak njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful.
- Ove snage nijesu predviđene samo kao posrednici između sukobljenih strana, već po potrebi moraju i da obezbjeđuju mir. Međutim, mnogi ne mogu da zamisle da njemački vojnici upravo to rade u ovoj regiji - rekao je Vadeful (Hrišćansko-demokratska unija CDU) u razgovoru za novinsku agenciju DPA.
On je ukazao da njemački vojnici „u dogledno vrijeme“ neće učestvovati ni u drugim procesima u Pojasu Gaze.
- Trenutno niko od nas ne očekuje učešće u međunarodnoj stabilizacionoj misiji - kazao je Vadeful.&nbsp;
Njemačka bi, kako je dodao, mogla „konstruktivno da učestvuje“ u radu struktura predviđenih Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o Gazi iz oktobra.
On je naveo i eventualno učešće Njemačke u radu mirovnog savjeta, iako do sada niko nije uputio poziv Njemačkoj da učestvuje u tom tijelu.
- Nakon konsultacija zemalja koje bi učestvovale u radu bezbjednosnih snaga, sada je potreban dogovor o političkom okviru i bezbjednosnoj strukturi koju bi garantovale međunarodne snage i palestinske bezbjednosne strukture - rekao je Vadeful.
Njemačka bi mogla da učestvuje kao posrednik u obezbjeđivanju bezbjednosti Izraela, pri čemu je njemački ministar vanjskih poslova ukazao na „posebnu odgovornost“ Njemačke kada je riječ o bezbjednosti i opstanku Izraela.
On je istovremeno poručio da Njemačka trenutno u Gazi obezbjeđuje veliki dio humanitarne pomoći i da je spremna da preuzme „centralnu ulogu“ u obnovi Pojasa Gaze.