Evropski savez će u narednom četvorogodišnjem mandatu izgraditi novi savremeni dom za stare u Podgorici, sa svim potrebnim sadržajima za kvalitetan život i njegu, uključujući medicinsku podršku, rekreativne aktivnosti i socijalne programe. Cilj nam je da kroz brojne projekte obezbijedimo veću dostupnost i bolji kvalitet zdravstva i socijalne zaštite, kazao je kandidat za odbornika na listi „Evropski savez – Boris Mugoša (SDP, SD, LP i građani) – Podgorica za primjer“, Sead Čirgić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, pitanje zdravstva i socijalne zaštite je pitanje socijalne sigurnosti i tiče se svake porodice našeg grada, zbog čega su sa posebnom pažnjom pristupili izradi programa o najugroženijim kategorijama naših sugrađana.&nbsp;
- Izgradnjom doma za stare odgovorićemo na sve veće potrebe za ovom vrstom smještaja starijih osoba. Postojeći kapaciteti su već popunjeni, a liste čekanja su duge, što pokazuje hitnost ovog projekta, zbog čega je ovo visoko na listi naših prioriteta. Programom „Aktivni penzioneri“ želimo da unaprijedimo fizičko i mentalno zdravlje penzionera i njihovu povezanost. Sa zajednicom ćemo raditi na kvalitetu njihovog svakodnevnog života. Program će pružiti penzionerima besplatan ili subvencionisan pristup gradskim sportskim centrima i bazenima, kao i organizovanim rekreativnim programima, poput joge, pilatesa i šetnje u prirodi. Kroz saradnju sa Crvenim krstom, drugim organizacijama i institucijama jačaćemo gerontološke usluge, kako bismo našim najstarijim sugrađanima olakšali svakodnevno funkcionisanje u zajednici - objasnio je Čirgić.
Planiraju, dodaje, uvođenje socijalnih penzija, koje će obezbijediti adekvatne mjesečne naknade za osobe starije od 67 godina, koje nemaju penziju ni bilo koji drugi izvor prihoda.&nbsp;
- Kroz ovaj program osiguraćemo da niko od naših najstarijih sugrađana ne bude prepušten socijalnoj isključenosti ili siromaštvu. Program „Besplatan vrtić“ za djecu iz porodica u riziku omogućiće djeci iz socijalno ugroženih porodica da pohađaju vrtić bez finansijskog opterećenja, pružajući im sigurno i stimulativno okruženje za rani razvoj. Na taj način obezbijedićemo jednak pristup kvalitetnom predškolskom obrazovanju za svu djecu - kazao je Čirgić.&nbsp;
Glavni grad će, prema njegovim riječima, pokrenuti servis „Bebisiting“, pružajući roditeljima sigurno i poznato rješenje za povremeno i kontinuirano čuvanje i njegu djece.&nbsp;
- Kroz ovaj servis roditelji će imati i pristup profesionalnim i kvalifikovanim bebisiterima, što će im omogućiti fleksibilnu i pristupačnu uslugu koja odgovara potrebama savremenih porodica. Grad će obezbijediti sve potrebne resurse, uključujući adekvatne prostore, opremljene za brigu o djeci, kao i finansijsku podršku za funkcionisanje servisa - naveo je Čirgić.
Kako bi omogućili da sva djeca talentovana za sport imaju jednake šanse za uspjeh, bez obzira na njihove socijalne okolnosti, gradske vlasti će, navodi Čirgić, uspostaviti program podrške socijalno ugroženim porodicama sa djecom sportistima, koji će obuhvatati subvencije za članstvo u sportskim klubovima i kupovinu sportske opreme.&nbsp;
- Program će takođe omogućiti besplatno ili subvencionisano učešće u sportskim kampovima i pokrivati troškove putovanja na takmičenja. Djeca koja pokažu izuzetne rezultate dobiće i stipendije - dodao je on.
Čirgić ističe i da će Podgorica biti jedan od rijetkih gradova u regionu koji će realizovati program besplatnih užina za djecu iz ranjivih porodica.&nbsp;
- Ova inicijativa smanjuje pritisak na porodice, doprinosi stabilizaciji domaćinstava i prevenciji socijalne isključenosti. Osnivanje detox centra i centra za podršku maloljetnicima pogođenim bolestima direktno će uticati na smanjenje broja osoba koje koriste psihoaktivne supstance. Javna ustanova „Kakaritska Agora“ postaće ustanova za primjer, potpuno posvećena svojim pacijentima i njihovoj rehabilitaciji, uz najviši nivo stručnosti i brige. Naš cilj je da „Kakaritska gora“ postane simbol izvrsnosti u zdravstvenoj njezi i rehabilitaciji gdje će svaki pacijent imati podršku i uslove za uspješan oporavak. U saradnji sa zdravstvenim ustanovama uspostavićemo centar za psihološko savjetovanje koji će biti finansiran od strane glavnog grada. Radićemo na podizanju svijesti o važnosti očuvanja mentalnog zdravlja kao važnog faktora za stabilan i miran život svih članova zajednice. Pružanje preventivnih i informativnih programa i kontinuiranih medicinskih kampanja sa posebnim akcentom na potencijalne žrtve nasilja koje žive u prigradskim naseljima i ruralnom području Podgorice - objašnjava Čirgić.&nbsp;
U planu je, kako je najavio Čirgić, povećanje broja specijalizovanih servisa za pomoć, podršku i zaštitu žrtava, otvaranje lako dostupnih kriznih centara za slučajeve nasilja i centara za žrtve seksualnog nasilja.&nbsp;
- Uvođenje programa za preventivne intervencije i programa za rad sa počiniocima nasilja. Planiramo takođe intenziviranje saradnje sa Crvenim krstom, relevantnim državnim institucijama, međunarodnim organizacijama i lokalnim udruženjima koja se bave pitanjima RE populacije. Fokusiraćemo se na oblasti kao što su obrazovanje, zdravstvena zaštita, socijalna inkluzija i stambeno zbrinjavanje, uz istovremeno podizanje svijesti i smanjenje diskriminacije. Jačaćemo servis personalnih asistenata za nezavisno življenje, koji će biti namijenjen osobama sa invaliditetom, kako bi im se omogućio veći stepen samostalnosti i kvalitet života - zaključio je Čirgić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Čigrić: Uvešćemo socijalne penzije, pokrenuti servis „Bebisiting“, program besplatnih užina za djecu...

Sud mi u svojim odlukama nije dao uvjerenje da direktor Javnog servisa Boris Raonić ne može opet biti kandidat, a smatrao sam da treba da mu se da šansa. Moje lično uvjeravanja je da nije bio u konfliktu interesa i da ne postoji nikakav razlog da on ne bude u izboru - kazao je predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević u podgoričkom Osnovnom sudu gdje je danas počelo suđenje protiv njega i članova ovog tijela.
Podsjećamo, podgoričko Osnovno državno tužilaštvo podnijelo je optužni prijedlog protiv Drljevića i članova Savjeta Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića, kojim se terete da su počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja u saizvršilaštvu.
On je, pred sutkinjom Draganom Lubardom, prigovorio optužnom aktu tužilaštva i ukazao da se nije dogovarao niti ikog podstrekavao da glasa
- Imam utisak da se tužilac nije interesovao za krucijalnu stvar za ovaj predmet, a to je video snimak sjednice koji traje skoro pet sati - naveo je Drljević.
On je negirao sve što mu je Osnovno državno tužilaštvo stavilo na teret &nbsp;i pred sudom istakao da je glasao prema svom nahođenju.
&nbsp;- Iznijeću odbranu - nijesam kriv i činjenično da je sve ovo napisano kako jeste odlučio sam da neću odgovarati na pitanja tužioca advokata i suda. Krenuću od 2021. godine. Ja sam, kao sve kolege prošao razne filtere, birani smo od poslanika Skupštine Crne Gore. Bilo je više kandidata. U tom dijelu bih dodao da sam ja aposlutno edukovan u rad medija. Što se tiče ovog događaja, naveo bih da kada smo birali Raonića odluka suda nije bila apsolutno jasna sa obzirom na to da su postojale čak tri odluke. Odlukom prvo Osnovnog, pa Višeg suda poništena je naša odluka kojom smo izabrali Raonića. Shodno tome sam, kao predsjednik Savjeta, sazvao sjednicu i 1. juna 2023 mi smo u kompletnom sastavu, po mom ličnom uvjerenju i uvjeravanja advokata RTCG, izabrali Raonića. Tu odluku smo temeljili na činjenici da ispunjava uslove kao druga tri kandidata koja se nalaza na listi. Smatrali smo da ne postoji konflikt interesa - rekao je Drljević.&nbsp;
Smatra da je ovaj slučaj medijska haranga protiv Javnog servisa od drugih medijskih kuća.
- Ovo je jedna medijska haranga na javni servis jednog ili više medija. Ne žele da RTCG-om upravljaju lica koja su izabrana na konkurs, već oni drugi koji su na druge načine izabrani na poziciji. Ja se zbog svog postupanja ne kajem i uvijek ću postupati na isti način. Mi želimo Javni &nbsp;servis za sve. Sve odluke koje se tiču nas saznali su ovi rivalski mediji, pa tek onda mi - rekao je Drljević.
Krivicu u ovom postupku negirao je j jedan od članova Savjeta Filip Lazović. On je istakao da su članovi ovog tijela glasali nakon pravnih konsultacija sa advokatima RTCG.
- Ukazao bih da sam u junu 2021. godine izabran od Skupšine za člana savjeta i da su se tokom mog mandata dešavale brojne situacije gdje su se pokušali praviti pritisci. Mi smo izabrali generalnog direktora nakon što smo se pravno konsultovala sa predstavnicima pravne službe i advokatima. Shodno tim našim saznanjima smo i glasali. U toj situaciji bila su sporna dva pitanja - da li treba ponovo vršiti izbor kandidata i ko su osobe koje treba da budu na toj listi, te da li Raonić može biti na listi tih kandidata, s tim da su pravna služba i advokati naveli da ne postoji smetnja. Drugo sporno pitanje bilo je - da li mi izvršavamo odluku Višeg suda - istakao je Lazović.&nbsp;
&nbsp;Smatra da je u ovom slučaju tužilac podlegao pritisku javnosti. &nbsp;
- Tužilac je podlegao pritisku dijela javnosti i ovo jedan presedan koji može biti jako opasan prvo za mene, kao javnog funkcionera, onda za sve ostale koja vrše svoja ovlašcenja - ocijenio je Lazović.
I članica Savjeta, koja se našla na optuženičkoj klupi, Amina Murić, negirala je krivicu.&nbsp;
U odbrani je istakla da su zbog izbora Savjeta RTCG najveći problem imali vlasnici privatnih kompanija koji su zbog, kako je rekla, velikog uspjeha Javnog servisa poslovali u financijskim gubicima.&nbsp;
Dodala je da njene kolege i ona nijesu ti koji treba da budu na optuženičkoj klupi, već osobe koja su radile u korist privatnih medija, a primali naknadu iz Javnog servisa.
Uskoro opširnije...

Drljević: Sud mi nije dao uvjerenje da Raonić ne može biti opet direktor, Lazović: Tužilac podlegao pritisku javnosti; Murić: Ne treba da budemo na optuženičkoj klupi

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da danas produžena privremena zaštita licima iz Ukrajine do 4. marta 2026. godine.
Tu odluku je donijela Vlada na prijedlog Ministarstva unutrašnjih poslova.
- Na ovaj način Crna Gora je još jednom pokazala najprije svoj humani karakter ali i spremnost za potpuno usklađivanje sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije, poštujući odluku Savjeta Evropske unije, kojom je privremena zaštita licima iz Ukrajine produžena do 4. marta 2026. godine. U vezi sa tim, sredinom 2024. godine usvojene su i izmjene Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca kojima je omogućeno pružanje privremene zaštite u skladu sa odlukama Savjeta EU - saopšteno je iz MUP-a.
Stvaranjem zakonskih preduslova i usvajanjem odluke omogućeno je ovoj kategoriji stranaca da nesmetano ostvaruju pravo na privremenu zaštitu.&nbsp;
Kako su objasnili u MUP-u, ostvarivanjem statusa stranca pod privremenom zaštitom ova kategorija stranaca, osim prava na boravak, ostvaruje i nesmetan pristup svim pravima iz domena privremene zaštite, shodno važećim zakonskim odredbama.
- Apelujemo na sva lica iz Ukrajine koja imaju boravak u crnogorskim opštinama po osnovu isprave stranca pod privremenom zaštitom, koja ističe 11. marta 2025. godine, da blagovremeno, a najkasnije u roku od dvije nedjelje od dana stupanja na snagu ove Odluke, dođu u mjesno nadležnu područnu jedinicu/filijalu za građanska stanja i lične isprave i u vrlo kratkom roku produže privremenu zaštitu - poručuju iz MUP-a.

Privremena zaštita osobama iz Ukrajine produžena na godinu

Protest i marš povodom obilježavanja 8. marta, Međunarodnog dana žena, će se održati sjutra na Trgu nezavisnosti u Podgorici sa početkom u 12 sati, saopšteno je iz Centra za ženska prava.&nbsp;
Osmomartovski marš će se održati pod sloganom "BUNT!"
Oni pozivaju sve građane da se pridruže protestnom okupljanju i maršu povodom obilježavanja 8. marta, Međunarodnog dana žena, da zajedno podignemo glas za bezbjednost svih građanki i građana Crne Gore
Učesnici će se, kako su kazali iz Centra, okupiti na Trgu Nezavisnosti, gdje će se prisutnima obratiti aktivistkinje za prava žena.
Grupa će se kretati Ulicom Slobode, &nbsp;zatim Bulevarom Petra Cetinjskog, kojim će ići do mosta Blaža Jovanovića a zatim ulicom Stanka Dragojevića i Bokeškom ulicom nazad do Trga nezavisnosti.
Suočeni sa sistemom gluvim za potrebe svojih građana, koji nas ostavlja podijeljene, nezaštićene i neobaviještene, zahtijevaju efikasnu zaštitu žena i svih građana od nasilja i iskorjenjivanje institucionalnog nemara koji plaćamo našim životima.
Osmomartovski marš održavamo pod sloganom BUNT!
- Marširajmo za budućnost u kojoj niko neće strahovati za sopstveni život, u kojoj pravda nije privilegija malobrojnih, već pravo svih! - poručili su iz Centra za ženska prava.&nbsp;

Osmomartovski marš sjutra na Trgu nezavisnosti

Studenti u blokadama i srednjoškolci koji ih podržavaju pozvali su danas sve građane na generalni štrajk u Srbiji, drugi nakon 24. jaunara, apelujući da se ne ide na posao, ne troši novac, ne ide u prodavnice i kafiće.
U objavama na društveni mrežama, savjet je se da se danas uzme slobodan dan, bolovanje ili da dobrovoljnim davanjem krvi zaposleni dobiju dva slobodna dana. Na generalni štrajk pozivaju i brojni srednjoškolci, koji su, za danas u centru Beograda, najavili protestnu šetnju „krugom dvojke“, koja će početi na Slaviji u 15:30 sati, uz protestnu šetnju od 16 sati.
Povorka će prolaziti pored Ministarstva prosvete, Apelacionog suda, Vlade i Palate pravde, gdje će zastajati i praviti buku.
Povratak na Slaviju planiran je oko 17:25 sati, gdje će okupljeni odati poštu za 15 poginulih u padu nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici 1. novembra.
Nakon tišine, uslijediće 15 minuta buke, a od 18 sati govori na skupu. Kraj skupa je planiran oko 18:30 sati.
Studenti u blokadi fakulteta Univerziteta u Novom Sadu najavili obilazak 13 javnih preduzeća i institucija. Pridružiće im se, kako je najavljeno, i srednjoškolci, prosvetari i građani.
Nakon okupljanja ispred Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, krenula je protestna šetnja.
Blokirane su raskrsnice. Učesnici šetnje pozvali su na protest 15. marta u Beogradu.
<h2>U 18:30 protest ispred RTS-a</h2>
Neformalna grupa radnika Radio-televizije Srbije (RTS) “pRoTeSt” uz podršku studenata u blokadi, pozvala je građane na današnji protest u Beogradu, isred zgrade RTS u 18:30 sati pod sloganom „Tišina odjekuje“.
- Na skupu će govoriti i iznijeti svoje zahtjeve radnici RTS koji osjećaju potrebu i obavezu da, boreći se za mogućnost profesionalnog obavljanja svog posla, bore ujedno i za bolji RTS, kao preduslov za bolje društvo. Gosti na protestu su predstavnici radnika i društvenih - navedeno je u saopštenju.
Kako je najavljeno, na skupu će se obratiti predstavnici grupa koji nisu dobili odgovarajući prostor u programu RTS – radnik “Kolubare” koji je dobio otkaz Goran Perišić, predstavnica apotekara koji se bore protiv privatizacije "Apoteka Beograd" Jelena Boro, profesor VI beogradske gimnazije Uroš Tepavac, glumac Ivan Jevtović, kao i đak Pete beogradske gimnazije i učesnik studentskih blokada.

Generalni štrajk u Srbiji: Protestna šetnja u Novom Sadu, okupljanje na Slaviji u 15:30 sati

Glavno ročište na suđenju po tužbi novinarke Tanje Pavićević protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović, danas je u Osnovnom sudu završeno.
Jovanović i Tomović se do sada nijesu pojavile ni na jednom ročištu, a i današnju raspravu su namjeravale da odlože - nepojavljujući se, a prilažući preko svoje advokatice predstavku u kojoj su nanovo pokazale da je kritika vlasti i crkve za njih – ekstremizam.
Pavićević je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je, oslonivši se na „znanje lokalnih saradnica“, sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima su Pavićević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski i nacionalni ekstremisti.&nbsp;
Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle zbog obaveza da pristupe“, ističući da ne može decidno da se izjasni da li imaju namjeru da pred sudom daju iskaz u svojstvu parnične stranke „s tim što pretpostavlja da ukoliko to nijesu učinile do sada, da takve namjeru nemaju“.
Umjesto iskaza tuženih Jovanović i Tomović, koji su na prošlom ročištu tražili i advokat tužilje i sutkinja, tužene su neposredno prije početka današnjeg ročišta, preko svoje advokatice, dostavile podnesak u kojem optužuju Pavićević da je ekstremistkinja jer je bila na protestu Bogougodnica ispred Hrama u Podgorici, jer je potpisnica peticije protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija, te zato što je bila na protestu ispred Vile Gorica uoči potpisivanja Temeljnog ugovora, ali i jer je bila na protestu podrške Bobanu Batrićeviću, iako se taj protest desio gotovo pola godine nakon što je objavljena skandalozna BIRN-ova mapa, a optužnica protiv univerzitetskog profesora „pala“.
Na skandalozne i nedokazane navode iz Birn mape su reagovale domaće i regionalne organizacije, kao i eksperti iz oblasti ekstremizma.
Jovanović i Tomović su u podnesku pomenule i dokument SOCTA, navodeći kako se u tom dokumentu navodi da je „procjena ozbiljnih i organizovanih prijetnji po bezbjednost u Crnoj Gori identifikovala prisustvo nekoliko radikalnih grupa u zemlji“, te da je Vlada Crne Gore 2022. godine izrazila zabrinutost zbog porasta vjerskog ekstremizma, ali da su „vlasti tada procijenile da je nivo prijetnje od terorizma u Crnoj Gori nizak“.
Sutkinja Radović je ponudila odlaganje završetka ročišta kako bi se tužilja upoznala sa navodima, ali je Pavićević to odbila i na licu mjesta dematovala navode uz jasnu konstataciju da tužene nijesu dostavile niti jedan dokaz o njenom bilo religioznom bilo nacionalnom ekstremizmu, te da sa svim što su činile i dalje čine pokušavaju da ograniče i ugroze njeno pravo na slobodu govora, kretanja, okupljajna, te da pominjanje SOCTA-e uz njeno ime daje osnov za novu tužbu.
- Kao što su javnost prije dvije godine zapljusnule dezinformacijama koje su demantovane, sada opet čine isto sa sudom, dostavljaju dezinformacije – kako bi odložile kraj suđenja - kazala je Pavićević.
Takođe, u podnesku su Jovanović i Tomović, reagujući na iskaz Pavićević dat na prošlom ročištu da ne bi uopšte reagovala da su njih dvije napisale kolumnu koja dozvoljava vrijednosne sudove, ustvrdile da „kolumna predstavlja jedan od novinarskih žanrova, isto kao i vijest, analiza, intervju, istraživanje“.&nbsp;
- Student prve godine novinarstva zna da postoje faktografski i analitički žanrovi. One su javnosti predstavile navodno faktografski žanr da bi se sada pozivale na vrijednosne sudove - pojasnila je Pavićević.
Nakon izjašnjenja Pavićević i čitanja dokaza dostavljenih uz tužbu, sutkinja je zaključila glavnu raspravu i prisutnima saopštila da će odluka biti donešena u zakonskom roku.&nbsp;
Prema Zakonu o parničnm postupku, sud će donijeti presudu najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
Pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorki skandalozne BIRN-ove mape ekstremista za Crnu Goru, a u Sarajevu je protiv BIRN-a i direktora Denisa Džidića podnešeno osam pojedinačnih tužbi, od čega su 4 za sada dobile epilog u vidu sudske presude da su crnogorski građani oklevetani.

Tužene pokušale da odlože suđenje; bez pojavljivanja kroz podnesak iznijele nove skandalozne tvrdnje

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Moguće je da svjedočimo posljednjim danima ovog vojnog saveza i rađanju ETO-a

Ponašanje Trampa i Vensa prema Zelenskom u Bijeloj kući i podrška Zaharove njima dvojici, može se uporediti sa tretmanom češkog predsjednika (Emila) Hahe, od strane Ribentropa, Geringa i Himlera 1939, kada su ga nacisti maltretirali čitavu noć - udarali, šamarali, pljuvali, boli injekcijama sa drogom, da bi ujutro, potpuno slomljen, potpisao ugovor o protektoratu i okupaciji Češke od Trećeg rajha. To je i u Nirnbergu kvalifikovano kao zločin protiv mira – ocijenio je bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava prof. dr Nebojša Vučinić za Portal ETV.&nbsp;
U Bijeloj kući u Vašingtonu 28. februara sastali su se američki i ukrajinski predsjednici Donald Tramp i Volodimir Zelenski, međutim, mediji koji su prisustvovali sastanku, prenijeli su mučne scene drskih, arogantnih pokušaja Trampa i njegovog potpredsjednika Džeja Di Vensa da ponize i zastraše Zelenskog.
Sve je počelo kada je Zelenski kazao Trampu da se s „ubicom“ ne smije ići na kompromise i da su potrebne garancije za dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije, na što je Tram odgovorio da ne želi da govori ružne stvari o Vladimiru Putinu (predsjednik Rusije), jer će to otežati pregovore.&nbsp;
Zelenski je u Americi boravio kako bi sa Trampom potpisao sporazum o rijetkim mineralima, koje bi eksploatisala Amerika, a Ukrajina zazvrat dobila njenu zaštitu u pregovorima sa Putinom za prekid agresije na ovu zemlju.&nbsp;
Potpredsjednik SAD-a Vens optužio je Zelenskog da ne pokazuje poštovanje, da se prepire i agituje pred američkim medijima, te konstatovao da su mu komentari nepristojni.&nbsp;
- Jeste li ijednom rekli hvala – kazao je Vens.
Tramp je ponavljao Zelenskom da mu je zemlja u velikoj nevolji. Nije mu dozvolio da mu odgovori uz konstataciju: „Ne, ne, mnogo ste pričali“.
- Ne dobijate ovo. Imate prokleto dobre šanse da izađete dobro zbog nas - rekao mu je Tramp, uz konstataciju da su Ukrajini, „preko ovog glupog predsjednika /Džo Bajdena/“ dali „350 milijardi dolara“...
Tramp je insistirao da Zelenski mora da se dogovori s Rusijom – „ili smo van toga“, optužujući ga da nije dovoljno zahvalan na vojnoj i političkoj podršci SAD, te da se „kocka s Trećim svjetskim ratom“.
Sastanak je prekinut, sporazum nije potpisan i Zelenski je napuštio Ameriku.&nbsp;
Ubrzo se oglasila portparolka ruske diplomatije Marija Zaharova ističući kako su Tramp i Vens pokazali „uzdržanost“ u verbalnom obračunu sa Zelenskim, kojeg je nazvala „ološem"“.
Evropske zemlje, poslije ovog skandaloznog sastanka, stale su uz Ukrajinu i Zelenskog.
U Londonu je juče održan evropski mirovnom samit, a razgovaralo se o bezbjednosnim garancijama koje evropski kontinent može da ponudi Kijevu u slučaju prekida vatre sa Rusijom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, sinoć je, nakon samita, novinarima rekao da saveznici žele „osigurati da Putin nikada, nikada više ne pokuša napasti Ukrajinu“.
- To znači da će u Ukrajini biti prisutni evropski vojnici kako bi bili sigurni da se taj mir održava i da je održiv, da je postojan, trajan - naveo je Rute.
U nekoliko gradova u SAD juče su održani proukrajinski protesti.

Vučinić: Nacisti maltretirali Hahu, kao Tramp i Vens Zelenskog

Specijalno državno tužilaštvo, iako je 25. decembra prošle godine odbacilo krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema Ivana Asanovića zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i oštetio kompaniju za više od 76.000 eura, ipak će ponovo morati da se pozabavi ovim slučajem, nakon što im je to naložilo Vrhovno državno tužilaštvo koje je prihvatilo pritužbu na rješenje o odbacivanju prijave. Iz obimne dokumentacije koja prati krivičnu prijavu, a koju je odbacila specijalna tužiteljka Nataša Bošković uz obrazloženje da nema dokaza, proizilazi sumnja da je Asanović pronevjerio 76.464 eura, koje je uplatio za navodnu sanaciju puta u budvanskoj Mjesnoj zajednici Gornji Pobori II.&nbsp; Zanimljivo je da je ista tužiteljka postupala u još jednom predmetu formiranom zbog sumnji u korupciju u CGES-u. Odnosno, nije postupala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030507034_605ef4b3c26c6efd6213b7e3fc51b72bfd196136783bde09910ba95dd631f1d5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030507034_605ef4b3c26c6efd6213b7e3fc51b72bfd196136783bde09910ba95dd631f1d5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Ivan Asanović"> <figcaption>Ivan Asanović(Photo: CGES)</figcaption> </figure>  Taj predmet formirala je Agencija za sprječavanje korupcije, po prijavi koju im je podnio zviždač iz CGES-a. &nbsp;On je iskazao sumnju u korupciju u procesu javnih nabavki, a ASK je spise dostavila Specijalnom tužilaštvu 24. maja 2022. godine. Tužiteljka Bošković držala je ovaj predmet dvije godine i dva mjeseca u fioci, sačekala je izmjene Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu i onda taj predmet proslijedila Osnovnom tužilaštvu u Podgorici?!&nbsp; <h2>Putešestvije prijave</h2> Krivičnu prijavu protiv Asanovića podnio je, takođe, zviždač iz CGES-a 12. septembra 2023. u kojoj je iskazao sumnju da je odlukom o dvije isplate u ukupnom iznosu 76.464 eura on zloupotrijebio službeni položaj. Prva isplata bila je donacija MZ Gornji Pobori II, krajem 2021. godine, u iznosu od 30.000, a druga početkom 2022. godine - ugovor sa firmom „Akropolis“ d.o.o. Nikšić vrijednosti od 46.464 eura sa pdv-om. Zviždač je kategoričan da se radi o izmišljenim troškovima koji „nemaju bilo kakvu vezu sa sanacijom lokalnog puta u opštini Budva oštećenog izgradnjom dalekovoda 400 kV Lastva – Čevo“, kako je to pravdano u aktima koji su pratili ove isplate.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030507034_d73a9900b6b79d3aaf2c616a988b2433669b8966b687030c4e1d8ee748ed58b3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025030507034_d73a9900b6b79d3aaf2c616a988b2433669b8966b687030c4e1d8ee748ed58b3" data-rendition-name="original" width="690" height="393" loading="lazy" alt="Dalekovod Lastva - Čevo"> <figcaption>Dalekovod Lastva - Čevo(Photo: PR centar)</figcaption> </figure>  Specijalna tužiteljka Bošković pokušala je da se otarasi i ovog predmeta. Ocijenila je da nije u nadležnosti Specijalnog tužilaštva, ali kada se nenadležnim oglasilo i Više tužilaštvo u Podgorici, onda je morala da postupi. Prije nešto duže od dva mjeseca, odbacila je krivičnu prijavu kao neosnovanu. Vrhovno tužilaštvo, međutim, nije se saglasilo s ovom odlukom i naložilo je njeno preispitivanje. - Povodom Vaše pritužbe kojom ste zahtijevali preispitivanje rješenja Specijalnog državnog tužilaštva Kt-S.br.313/23 od 25. 12. 2024. godine, kojim je odbačena Vaša krivična prijava od 12. 09. 2023. godine, podnijeta protiv Asanović Ivana zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz čl. 416 st. 3 u vezi st. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, razmotreni su spisi predmeta Specijalnog državnog tužilaštva Kt-S.br.313/23, te ocjenom navoda pritužbe i predmetnog rješenja, isti su vraćeni Specijalnom državnom tužilaštvu na ponovni dalji postupak – saopšteno je zviždaču iz Vrhovnog državnog tužilaštva. On je pritužbi ukazao da tužiteljka Bošković nije uzela u obzir dostavljene dokaze, već je odluku temeljila na „dodatnoj dokumentaciji“ koju joj je, na njen usmeni zahtjev, dostavio CGES i to na dan kada je i donijela odluku o odbacivanju krivične prijave – 25. decembra 2024?!&nbsp; - Dana 25. 12. 2024. godine, od strane CGES-a, na usmeni zahtjev, dostavljena je dodatna dokumentacija i to: Akt Vlade Crne Gore broj: 07-374 od 28. 09. 2017. godine, više fotografija na kojima je prikazano stanje puta u MZ Gornji Pobori, prije i poslije rekonstrukcije, jedan CD sa sadržajem emisije RTCG, o sanaciji puta u MZ Gornji Pobori II, kao i jedna fleška sa identičnim sadržajem kao i CD – napisala je ona u obrazloženju odluke. Zviždač, s druge strane, smatra da tužiteljka nije uzela u razmatranje dio dokaza na koje je on ukazao i koje je dostavio uz krivičnu prijavu. - Izvještaje o realizaciji projekta DV 400 kV Lastva – Čevo za treći i četvrti kvartal 2020. godine; Ugovor o javnoj nabavci, zaveden kod CGES-a pod brojem 12823 od 23. 10. 2019. godine, zaključen sa firmom „Asfalt – beton gradnja“ DOO; Tendersku dokumentaciju za postupak javne nabavke broj 38/19, objavljenu na portalu javnih nabavi; Zahtjev za nabavku usluga Obezbjeđenje nadzora za sanaciju puta u MZ Gornji Pobori II – piše u pritužbi. &nbsp; <h2>Sanacija kao alibi</h2> Kategoričan je da je Asanović, kao odgovorno lice CGES-a, omogućio isplatu novca „iako je znao da su ovi radovi završeni još početkom 2020. godine“. Objašnjava da je projekat gradnje dalekovoda Lastva - Čevo - Pljevlja sproveden kroz gradnju dvije posebne partije – 400 kV dalekovod Lastva - Čevo i 400 kV dalekovod Čevo – Pljevlja. Dalekovod Lastva - Čevo, koji prolazi kroz opštine Kotor, Budva i Cetinje, pušten je u pogon, kako ističe, 2. aprila 2019. godine. Četiri mjeseca kasnije, 9. avgusta 2019, CGES je raspisao dva tenderska postupka – jedan za sanaciju lokalnih puteva oštećenih prilikom izgradnje DV 400 kV Lastva-Čevo u opštini Budva, procijenjene vrijednosti nabavke 200.000 eura sa PDV-om i drugi za sanaciju lokalnih puteva oštećenih prilikom izgradnje DV 400 kV Lastva-Čevo u Prijestonici Cetinje, procijenjene vrijednosti nabavke 137.000 eura sa PDV-om.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030507034_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025030507034_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>Isplate novca „pod lupom“ tužilaštva(Photo: CGES)</figcaption> </figure>  Istakao je da je u tenderskoj dokumentaciji jasno i precizno navedeno da se radi o sanaciji lokalnog puta Lapčići – Gornji Pobori u dužini od šest kilometara, oštećenog prilikom izgradnje DV 400 kV Lastva-Čevo u opštini Budva. - Na osnovu sprovedenog postupka po tenderskoj dokumentaciji br. 38/19, zaključen je Ugovor o javnoj nabavci sa firmom „Asfalt – beton gradnja“ DOO, zaveden kod CGES-a pod brojem 12823 od 23. 10. 2019. godine, a kod izvođenja ugovorenih radova pod brojem 2410/2019-01 od 24. 10. 2019. godine – naglasio je zviždač u pritužbi. Radove ugovorene sa firmom „Asfalt – beton gradnja“ doo, odnosno sanaciju lokalnih puteva u Opštini Budva koji su oštećeni tokom gradnje dalekovoda Lastva - Čevo, je, kako je napisao, trebalo okončati najkasnije do januara 2020. godine. <h2>Narudžbenica krunski dokaz</h2> Da su troškovi u iznosu od 76.464 eura izmišljeni i da nemaju bilo kakvu vezu sa sanacijom lokalnog puta u opštini Budva oštećenog izgradnjom dalekovoda 400 kV Lastva - Čevo, potvrđuju, tvrdi zviždač, i izvještaji o realizaciji Plana investicija CGES-a za treći i četvrti kvartal 2020. godine. - U oba ova izvještaja, koji su dostavljeni Odboru direktora kompanije na razmatranje, u dijelu koji se odnosi na Projekat izgradnje dalekovoda 400 kV Lastva - Čevo nedvosmisleno je navedeno da je sanacija lokalnih puteva u opštini Budva završena – precizirao je zviždač. Specijalna tužiteljka, istakao je on, zanemarila je još jedan dokaz koji joj je dostavljen uz krivičnu prijavu – „narudžbenicu broj 203-JN/22-542/1 od 19. 05. 2022. godine, koja shodno internim procedurama Crnogorskog elektroprenosnog sistema AD Podgorica, predstavlja Zahtjev za nabavku“. Ovim zahtjevom traženo je pokretanje nabavke čiji je predmet bio „Obezbjeđenje nadzora za sanaciju puta u MZ Gornji Pobori II“, procijenjene vrijednost 1.000,00 eura bez PDV-a. Tvrdi da „narudžbenica potvrđuje dvostruku zloupotrebu koja je učinjena sa namjerom prikrivanja pronevjere sredstava Crnogorskog elektroprenosnog sistema u ukupnom iznosu od 76.464 eura“.&nbsp; - Prva zloupotreba ogleda se u činjenici da je Zahtjev za nabavku usluga nadzora kreiran u DMS sistemu 19.05.2022. godine, skoro dva mjeseca nakon što su navodni radovi sanacije puta u Mjesnoj zajednici Gornji Pobori II završeni – piše on ukazujući da tužiteljka u rješenju o odbijanju krivične prijave citira dokument prema kojem su radovi okončani 27. marta 2022.&nbsp; Upravo taj datum upozorava na zloupotrebu – jer je u ugovoru precizirano „da se smatra da je Naručilac izvršio obavezu uvođenja Izvođača u posao ako mu je predao rješenje o imenovanju stručnog nadzora“. - Dakle dva i po mjeseca od ugovorenog datuma kad je izvođač trebao biti uveden u posao, odnosno skoro dva mjeseca nakon što su radovi, prema podacima iz građevinskog dnevnika, završeni, Crnogorski elektroprenosni sistem, 19.05.2022. godine, pokreće postupak nabavke usluga stručnog nadzora – upozorava zviždač, uz konstataciju da se postavlja pitanje ko je potpisao građevinski dnevnik za ove radove? Druga zloupotreba koju otkriva narudžbenica broj 203-JN/22-542/1 od 19. maja 2022. godine, jeste, kategoričan je zviždač, isplata donacije MZ Pobori. Donacija je, kako je i sam Asanović potvrdio u izjavi Specijalnom državnom tužilaštvu, isplaćena zbog oštećenja puta koja su navodno nastala gradnjom dalekovada 400 kV Lastva – Čevo - Pljevlja, međutim u narudžbenici su pokušali da navodna oštećenja prikažu kao posljedicu gradnje potpuno drugog dalekovoda. - U Narudžbenici iz maja mjeseca 2022. godine se navodi da je put navodno oštećen prilikom izgradnje dalekovoda 110 kV ulaz-izlaz u TS Lastva (odnosno dionica dalekovoda Lastva – Budva) dok je donacija data i sprovedena jednostavna nabavka za navodna oštećenja koja su nastala prilikom realizacije izgradnje dalekovoda 400 kV Lastva - Čevo. Ova dva dalekovoda su teritorijalno, fizički i naponski odvojena jedan od drugog, što dodatno dokazuje na učinjene zloupotrebe, odnosno ukazuje da su utrošena sredstva od 76.464 eura, za navodno asfaltiranje puta u MZ Gornji Pobori II prikazana i knjižena na potpuno drugom projektu od onoga za koji su data – precizirao je zviždač. <h2>Navodna greška</h2> Ukazao je i na izjašnjenje Asanovića, koji je Specijalnom policijskom odjeljenju dostavio pisanu izjavu u kojoj se pravdao da dodjelom donacije nije zloupotrijebio službeni položaj, „odnosno da je samo sprovodio Odluku Odbora direktora broj 31, donijetu na sjednici od 12.11.2021. godine“. - ...ovdje se očigledno namjerno pokušava relativizovati činjenica da je ta odluka Odbora direktora donijeta na osnovu Prijedloga dodjele donacija, sponzorstava i pomoći za 2021. godinu, broj 10292 od 03.11.2021. godine, u kojem je pod stavkom „Donacije kroz saradnju sa zajednicom“, u iznosu od 40.000,00 eura, predloženo 30.000,00 eura, za Mjesnu zajednicu Gornji Grbalj... Postupajuća specijalna tužiteljka je očigledno prihvatila obrazloženje koje je prijavljeni Ivan Asanović dao u pisanom pojašnjenju Specijalnom policijskom odeljenju broj 301/8-D/24-852/6 od 12.04.2024. godine, gdje je između ostalog kazao: „... da je prilikom pripreme predloga za dodjelu donacija učinjena očigledna greška jer je umjesto „Gornji Pobori II“ navedeno da se radi o MZ „Gornji Grbalj“, iz razloga jer su se pomenuti radovi na izgradnji dalekovoda obavljali na teritoriji obje mjesne zajednice, koje su geografski susjedne. Naveo je da za zahtjev podnijet od MZ „Gornji Grbalj“, nije bilo sredstava za realizaciju, a s obzirom da nije bio hitan, isti nije realizovan u 2021. godini već u 2022. godini, na osnovu čega je donijeta odluka o dodjeli sredstava MZ „Gornji Grbalj“, broj 1-1-D/22-3180/32 od 29.12.2022. godine, u iznosu od 14.000,00 eura, te potpisan ugovor sa tom MZ broj:301-D/22-337/1 od 30.12.2022. godine“ – citirao je dijelove Asanovićevog izjašnjenja. Zviždač je kategoričan da „sve da se i prihvate navodi koji vrijeđaju zdrav razum, da je 14.000,00 eura veći iznos od 30.000,00 eura, pa da zato nije bilo sredstava za realizaciju zahtjeva MZ Gornji Grbalj, koji je podnijet četiri mjeseca prije zahtjeva MZ Gornji Pobori II, jasno je da ovdje nije riječ o bilo kakvoj grešci, kako to pokušava prikazati izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović, već o svjesnoj namjeri“. Smatra da je „u prijedlogu o kojem je odlučivao Odbor direktora CGES-a navedena MZ Gornji Grbalj, koja se teritorijalno nalazi u Opštini Kotor, da bi se prikrila nesporna činjenica iz zvanične dokumentacije kompanije, da je u vrijeme davanja donacije bila završena sanacija puteva u opštini Budva, oštećenih prilikom izgradnje dalekovoda 400 kV Lastva – Čevo, u ime kojih je donacija uplaćena“. Ukazuje i na izjavu predsjednika Mjesne zajednice Gornji Pobori II Miodraga Ivanovića RTCG, iz koje proizilazi da je „za iznos od 76.464 eura asfaltirano 1,35 kilometra puta, od ukupno 3 kilometra“.&nbsp; - Dakle, bez prethodne pripreme (sanacije), koju je, ponovo prema priznanju imenovanog, izvršila Opština Budva, a mještani iz ličnih sredstava postavili propuste, šahte i betonirali 500 metara puta, sredstvima CGES-a je asfaltirano manje od 50% dužine puta u MZ Gornji Pobori II. Nakon svega, ne mogu a da se ne zapitam da li zaista neko može povjerovati u priču da su sredstva u iznosu od 76.464 eura iskorišćena za namjene za koje je naznačeno? Ne da nijesu, nego Crnogorski elektoprenosni sistem nije imao osnova za realizaciju posla za koji su sredstva navodno data – napisao je u pritužbi. On nema sumnju da se radi „o zloupotrebi službenog položaja i to od strane više lica, koja su pokušala da sanaciju lokalnog puta u MZ Gornji Pobori II opravdaju oštećenjima puta navodno nastalim prilikom izgradnje dalekovoda 400 kV Lastva-Čevo, sa ciljem pribavljanja sebi ili drugima koristi i to direktnim nanošenjem štete Crnogorskom elektoprenosnom sistemu AD“.

Tag: evvropski-savez

Čigrić: Uvešćemo socijalne penzije, pokrenuti servis „Bebisiting“, program besplatnih užina za djecu...

Drljević: Sud mi nije dao uvjerenje da Raonić ne može biti opet direktor, Lazović: Tužilac podlegao pritisku javnosti; Murić: Ne treba da budemo na optuženičkoj klupi

Privremena zaštita osobama iz Ukrajine produžena na godinu

Osmomartovski marš sjutra na Trgu nezavisnosti

Generalni štrajk u Srbiji: Protestna šetnja u Novom Sadu, okupljanje na Slaviji u 15:30 sati

PRATITE TVe UŽIVO